Crnogorski jezik- misljenja?

[Ben Dover]

uh kako volim kad me neko ispravlja u apsolutno neformalnom načinu izaražavanja...
Sam veliš da je ovo kafana... Što se tiče šćžšđč mnogo mi je važnije da ih ne zaboravim neđe drugo a ne ovđe... živio...

[MonterO]

Ma pisi kako si navikao, razumijem te ja. Nego kad vec koristis jednu kvakicu, budi dosljedan..

[Peko]

Ma pisi kako si navikao, razumijem te ja. Nego kad vec koristis jednu kvakicu, budi dosljedan..

Sve te nervira.

[ssin]

kako da napišem ovu kvačicu? Oću i ja da pišem to.

Nadao sam se malo radikalnijem rezu, usvajanju govora Cetinja i Podgorice kao standarda, ali dobro. Mozda malo kasnije i to bude. Ovo je ipak samo pravopis. I dalje je u pitanju kozmetika, nista sustinski se ne menja koliko shvatam.

[ssin]

Protivnika ovog pravopisa danas ima mnogo vise nego protivnika nezavisnosti.

Jezik nije osnova identiteta bilo kog naroda. Ne znam kome je palo na pamet da tako definise jezik, ali znam da ja nisam nista manje Crnogorac kad govorim engleski, italijanski, ili ono sto ja smatram svojim crnogorskim jezikom (a to vise ocigledno nije zvanicna verzija).

A u svakom slucaju cemo za stotinak godina svi zborit' engleski, svidjelo se to tebi ili ne.

Ja se slazem s tobom, osim sto mislim da u ovom slucaju nema potrebe da budes protiv necega, jer ces nesto koristiti ili ne po sopstvenoj zelji i samim tim demonstrirati stav. Jezik je nesto sto svaki dan koristimo, sredstvo komunikacije pod broj 1, kao sto si lepo i rekao. Steta sto cetinjski jos nije usvojen kao standard, to je neki moj licni stav. Zvanicna verzija cini mi se da ne odstupa mnogo od stare standardne verzije, i to je to. I vuk sit i ovce na broju, cini mi se da je to bio moto. Nesto na pola puta, izmedju.

[Ben Dover]

@ ssin
Zbog cega "cetinjski" da bude standard?

Nemoj me pogresno shvatiti, sudbinski sam i zivotom vezan za Cetinje ali mislim da to nije adekvatno rjesenje kao ni Podgorica uostalom jer se ipak radi o lokalnoj osobenosti. Pa da ćeramo ljude po Pljevljima ili Rožajama (ne zamjerite što sam samo ova 2 grada naveo) da govore stramac ili teća ili kain...
Ma neka, bolje je ovako...

[ssin]

@ ssin
Zbog cega "cetinjski" da bude standard?

Nemoj me pogresno shvatiti, sudbinski sam i zivotom vezan za Cetinje ali mislim da to nije adekvatno rjesenje kao ni Podgorica uostalom jer se ipak radi o lokalnoj osobenosti. Pa da ćeramo ljude po Pljevljima ili Rožajama (ne zamjerite što sam samo ova 2 grada naveo) da govore stramac ili teća ili kain...
Ma neka, bolje je ovako...

Zato sto su Cetinje i Podgorica istorijski, kulturni i politicki centri Crne Gore. Centri dakle - po meni to ne moze biti lokalna osobenost. Ja shvatam da bi to bio ostar rez i prekid sa dosadasnjom knjizevnom tradicijom, ali jedino to bi bio istinski potez u utvrdjivanju crnogorskog jezickog standarda, sve drugo je samo kozmetika. Za godinu-dve sve bi doslo na svoje, a Crnogorci bi zaista bili kulturno svoji i mogli bi da vide i jasno svoje, samo svoje kulturne domete. To se zove potpuna kulturna emancipacija.

[Peko]

Zato sto su Cetinje i Podgorica istorijski, kulturni i politicki centri Crne Gore. Centri dakle - po meni to ne moze biti lokalna osobenost. Ja shvatam da bi to bio ostar rez i prekid sa dosadasnjom knjizevnom tradicijom, ali jedino to bi bio istinski potez u utvrdjivanju crnogorskog jezickog standarda, sve drugo je samo kozmetika. Za godinu-dve sve bi doslo na svoje, a Crnogorci bi zaista bili kulturno svoji i mogli bi da vide i jasno svoje, samo svoje kulturne domete. To se zove potpuna kulturna emancipacija.

Potpuno se slazem s tobom odje. Ali mislim da ce bit tesko da se to ostvari, da samo istocno crnogorski govor bude prihvacen kao jedini standard, jer nam pola (zapadna polovina) Crne GOre govori hercegovackim dijalektom. Tako da bi najoptimalnije rjesenje bilo da je dozvoljeno da i jedan i drugi dijalekat budu zvanicni, tako da je pravilno rec i "bio sam na Lovcen" i "bio sam na Lovcenu".

[MadGod]

Ja se slazem s tobom, osim sto mislim da u ovom slucaju nema potrebe da budes protiv necega, jer ces nesto koristiti ili ne po sopstvenoj zelji i samim tim demonstrirati stav.

Slazem se. Upravo iz tog razloga i nisam ucestvovao u raspravi na ovu temu. Stavise, mislim da ce vrijeme pokazati da ce dosta toga iz ovog pravopisa ostati mrtvo slovo na papiru iz istog razloga. Usput, moram reci da jedine informacije o ovom pravopisu ja dobijam sa ove teme, tako da je moguce da sam procitao (tj. da je neko napisao) nesto sto u zvanicnom dokumentu ne stoji. Ako je tako, prastajte.

Cisto ilustrativno - ja za svojih 25 godina u Crnoj Gori jos ne naidjoh na osobu koja kaze "prijenos", "prijelom" ili "cj" na pocetku svake recenice izgovara kao "c" (sa kvicicom ;p). Tesko mi je da povjerujem da ljudi kojima je to dio svakodnevnog govora uopste postoje u ovoj drzavi - a ako postoje, postoje na nivou statisticke greske i volio bih da znam okle su ih iskopali. To je jedna stvar koja je totalno isforsirana i neprakticna.

Druga stvar je ono drugo novo slovo (varijanta z, zj), koje je prisutno u toliko zanemarljivom, rekordno malom broju rijeci, cak uzevsi i sve lokalizme u obzir. Totalno prevazidjen glas koji se cuje toliko rijetko da je opet u prosjeku u domenu statisticke greske. Takodje isforsirano i neprakticno.

Ja u principu nisam za prevodjenje popularnih oblika narodnog govora u formalni jezik. Ali ovdje se cak ne radi ni o tome. Ovdje se radi o toliko mnogo stvari za koje ja iskreno, kao rodjeni Cetinjanin, prvi put u zivotu cujem. Inace, sto se tice tvog prijedloga () u vezi sa cetinjskim govorom, sa tim bih se cak i mogao sloziti - jer Cetinjani, narocito one malo starije generacije, imaju vrlo jasan i cist govor. Na primjer, jezik na kome je pisan "Dim u dim" Pavla Djonovica meni djeluje kao vrlo razumna osnova za formalni crnogorski jezik.

[Peko]

Cisto ilustrativno - ja za svojih 25 godina u Crnoj Gori jos ne naidjoh na osobu koja kaze "prijenos", "prijelom" ili "cj" na pocetku svake recenice izgovara kao "c" (sa kvicicom ;p).

To su gluposti koje pominju ljudi koji se sprdaju sa novim pravopisom. 100% sam siguran da to ne stoji u novi pravopis.

Druga stvar je ono drugo novo slovo (varijanta z, zj), koje je prisutno u toliko zanemarljivom, rekordno malom broju rijeci, cak uzevsi i sve lokalizme u obzir. Totalno prevazidjen glas koji se cuje toliko rijetko da je opet u prosjeku u domenu statisticke greske. Takodje isforsirano i neprakticno.

Taj glas postoji i koristi se vrlo rijetko, ali se koristi. Posto se sad ubachilo u azbuku koristice se vise. Treci glas "dz" nije uveden kao slovo zbog toga sto skoro nidje ne koristi i sto ce totalno nestat iz naseg govora.

[ssin]

Potpuno se slazem s tobom odje. Ali mislim da ce bit tesko da se to ostvari, da samo istocno crnogorski govor bude prihvacen kao jedini standard, jer nam pola (zapadna polovina) Crne GOre govori hercegovackim dijalektom. Tako da bi najoptimalnije rjesenje bilo da je dozvoljeno da i jedan i drugi dijalekat budu zvanicni, tako da je pravilno rec i "bio sam na Lovcen" i "bio sam na Lovcenu".

Glavni grad i televizija imaju najveći uticaj. Normalno bi bilo pretpostaviti da će Podgorica i RTCG nametnuti govor Nikšiću nego obrnuto.

Takođe, može standard da se napravi i na više dijalekata, ne mora na jednom, kao što si i sam rekao. To bi se najviše odnosilo na leksiku. Ali morfologija i sintaksa bi morale imati jednoznačna pravila, zbog sprečavanja nedoumica u školi, u državnoj administraciji i medijima. To je stvar dogovora, recimo konkretno oko broja padeža i onda da se to forsira na tv i u administraciji. Ako tih važećih parnjaka nema puno, onda ni to nije problem.

Ne treba komplikovati oko stvari koje koristimo svaki dan, a narodi i jesu uvodili standarde baš zbog toga, ne da bi zakomplikovali nego da bi pojednostavili, ne da bi delili stanovništvo po jeziku nego da bi ga ujedinili, osim ako reč nije bila o kulturnoj emancipaciji što i jeste slučaj danas u CG sa uvođenjem crnogorskog, ali to nije usamljen slučaj u istoriji, daleko od toga.

Govorili smo o Norvežanima ranije. Oni imaju dva standardna jezika. U doba romantizma uveden je norveški jezik, jedan čisto norveški dijalekat sa krajnjeg severa zemlje, iz nacionalističkih i purističkih razloga, kao distanca od danskog. Jer ovaj drugi, pređašnji jezik je u suštini varijanta danskog, koji je dugo bio jezik književnosti i administracije. Baš zato što je bio dugo jezik književnosti i administracije, ta varijanta danskog nije mogla da se lako potisne, tako da i dalje, nakon 150 godina, dominira u Norveškoj, kao "književni standard" iako je prisutan i ovaj drugi jezik, "pravi" norveški, pod imenom "novi standard".

Norvežani prema tome uopšte nemaju čistu jezičku situaciju, svi govore sve moguće varijante, ali ni to im ne smeta da budu najbogatiji u Evropi. Kad nacionalizam presahne jer se ne jede, onda sama realnost da odgovor, jer jezik je praktično sredstvo komunikacije pre svega.

[ssin]

Slazem se. Upravo iz tog razloga i nisam ucestvovao u raspravi na ovu temu. Stavise, mislim da ce vrijeme pokazati da ce dosta toga iz ovog pravopisa ostati mrtvo slovo na papiru iz istog razloga. Usput, moram reci da jedine informacije o ovom pravopisu ja dobijam sa ove teme, tako da je moguce da sam procitao (tj. da je neko napisao) nesto sto u zvanicnom dokumentu ne stoji. Ako je tako, prastajte.

Cisto ilustrativno - ja za svojih 25 godina u Crnoj Gori jos ne naidjoh na osobu koja kaze "prijenos", "prijelom" ili "cj" na pocetku svake recenice izgovara kao "c" (sa kvicicom ;p). Tesko mi je da povjerujem da ljudi kojima je to dio svakodnevnog govora uopste postoje u ovoj drzavi - a ako postoje, postoje na nivou statisticke greske i volio bih da znam okle su ih iskopali. To je jedna stvar koja je totalno isforsirana i neprakticna.

Druga stvar je ono drugo novo slovo (varijanta z, zj), koje je prisutno u toliko zanemarljivom, rekordno malom broju rijeci, cak uzevsi i sve lokalizme u obzir. Totalno prevazidjen glas koji se cuje toliko rijetko da je opet u prosjeku u domenu statisticke greske. Takodje isforsirano i neprakticno.

Ja u principu nisam za prevodjenje popularnih oblika narodnog govora u formalni jezik. Ali ovdje se cak ne radi ni o tome. Ovdje se radi o toliko mnogo stvari za koje ja iskreno, kao rodjeni Cetinjanin, prvi put u zivotu cujem. Inace, sto se tice tvog prijedloga () u vezi sa cetinjskim govorom, sa tim bih se cak i mogao sloziti - jer Cetinjani, narocito one malo starije generacije, imaju vrlo jasan i cist govor. Na primjer, jezik na kome je pisan "Dim u dim" Pavla Djonovica meni djeluje kao vrlo razumna osnova za formalni crnogorski jezik.

Zaključiću: Ja i ti se u stvari odlično razumemo oko ovog pitanja!

edit: koga ne mrzi neka pročita: http://en.wikipedia.org/wiki/Norwegi...guage_struggle

[MadGod]

To su gluposti koje pominju ljudi koji se sprdaju sa novim pravopisom. 100% sam siguran da to ne stoji u novi pravopis.

Okej, i nadao sam se da bi to moglo bit tako. Stvarno bi previse bilo.

[MonterO]

MADGOD

Čisto ilustrativno - ja za svojih 25 godina u Crnoj Gori jos ne naidjoh na osobu koja kaze "prijenos", "prijelom" ili "cj" na pocetku svake recenice izgovara kao "c" (sa kvicicom ;p). Tesko mi je da povjerujem da ljudi kojima je to dio svakodnevnog govora uopste postoje u ovoj drzavi - a ako postoje, postoje na nivou statisticke greske i volio bih da znam okle su ih iskopali. To je jedna stvar koja je totalno isforsirana i neprakticna.

To su gluposti koje pominju ljudi koji se sprdaju sa novim pravopisom. 100% sam siguran da to ne stoji u novi pravopis.

E vidiš Peko, ja sam sjeo i pročitao malo tog pravopisa, zato i reagujem kako reagujem.

Znači, citiram Pravopis crnogorskoga jezika:

VII dio Crnogorska (I)jekavica
136. NEkadašnji prijedlog pre (pri) u funkciji prefiksa ima različite glasovne vrijednoszi u zavisnosti od toga da li predstavlja sastavni dio složenog glagola, imenice ili pridjeva:
a) Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati, prevariti....

b) Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima DVOSTRUKU izgovornu vrijednost - kao prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominanatan u crnogorskim govorima. Međutim, pod uticajem višedecenijske službene upotrebe jezičke norme atipične za Crnu Goru u crnogorskom jeziku ustalio se kraći oblik tog prefiksa, pa su u savremenoj standardnojezičkoj normi u imenicama o koima je riječ dozvoljena oba prefiksa: i prije- i pre-.
Npr. prijedlog-predlog, prijevod-prevod, prijelom-prelom, prijekor-prekor, prijenos-prenos, prijevoz-prevoz, prijepis-prepis, prijestup-prestup, prijesad-presad, prijeplet-preplet i sl.
KRAJ CITATA
citat
...
pridjevi izvedeni od imenica izgovaraju se kao i imenice od kojih su izvedeni...
.....
prijekorni-prekorni, prijestupni-prestupni, prijedložni-predložni, besprijekorni-besprekorni, prijevozni-prevozni
kraj citata


iz Pravopisa crnogorskoga jezika:

-tje, -cje se jotuje u -će
primjeri iz Pravopisa crnogorskoga jezika:
- poćernica, ućerivač, ... mogući dublčetni oblici tjelesa:ćelesa, tjeme:ćeme, tjesnoća:ćesnoća, utjeha:ućeha, htjeti:šćeti


Uostalom idite na sajt Ministarstva prosvjete, pa ga skinite. U pdf formatu je


Ćećara iz mog potpisa nije u pravopisu, ali bi mogla da zaviži ako postoji naselje Cvjećara i cvjetna dolina. Kod toponima i antroponima je obavezno mijenjanje cvje- u će-

[Ćipur]

MonterO,

trebaju li Ćetkovići da mijenjaju prezimena u - Cvetkovići?

[MonterO]

MonterO,

trebaju li Ćetkovići da mijenjaju prezimena u - Cvetkovići?

Kako ono ti voliš da kažeš, klasična zamjena teza. Pitanje je treba li sad Cvjetkovići da mijenjaju prezime u Ćetkovići i naravno, treba li cvjećare da postanu ćećare?

[Peko]

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=38800

Novac na Kipar prebacivan sa 178 letova
Specijalni avioni, kojima je iz Crne Gore prebacivana gotovina zarađena krijumčarenjem cigareta, polijetali su 178 puta iz Tivta i Podgorice od 1997. do 2000. godine, a flotom je upravljao Stanko Subotić Cane, piše beogradski Blic pod oznakom ekskluzivno.
U optužnici protiv kontroverznog srpskog biznismena, koju je podilo Specijalno tužilaštvo u Bariju, piše da je na taj način do kiparskog aerodroma Pafos u kuferima preneseno više od 1,2 milijarde njemačkih maraka, 726.061 dolar, 136.440 švajcarskih franaka i 64.950 austrijskih šilinga.
Ttužilaštvo je uspjelo ući u trag cjelokupnom transferu novca zarađenom od šverca cigareta, koji je prebacivan na Kipar, a zatim u tamošnjim bankama mijenjan u druge valute i stavljan na specijalne račune.
Tako se u optužnici navodi tačan datum svakog "transfera", sa spiskom imena kurira koji su nosili novac, valuta i suma novca, kao i kojim je avionom obavljen let, u većini slučajeva i s imenom pilota.
"Stanko Subotić zvani Cane je organizovao avio-flotu čiji je zadatak bio da uvijek bude spremna za prijenos novca. Radi se o novcu od šverca cigareta, koji je Subotić prao preko svoje firme 'Dulwich'", piše u optužnici.


Ovaj tekst nije vazan po onome sto pise, no kako pise. Vidite li ovo boldovano/podvuceno? "Prijenos". Kaze li se zaboga "prijenos" ili "prenos". Ocemo li nesto "prenijet" ili "prijenijet"? Bruka. Mozda se u Hrvatsku kaze "prijenos", ali, brate, ne moramo kopirat onako kako se odje ne prica. Mada ovo nema veze s novim pravopisom, nego sa forsiranjem neke nakaradne ijekavice od ranije.

[Peko]

Evo sad ukucah "prijenos" u google i izgleda da je to pravilna rijec kod Hrvata i Bosanaca, a posto su oni ijekavci onda mora da je i kod nas. Mada, ja cu vazda zborit i pisat "prenos" isto ka sto nikad ne kazem hrvatsko/bosansko "gdje", no "dje".

[Viscount]

Evo sad ukucah "prijenos" u google i izgleda da je to pravilna rijec kod Hrvata i Bosanaca, a posto su oni ijekavci onda mora da je i kod nas.

Po toj tvojoj logici bi onda i na hrvatskom i bosanskom bilo ispravno reci sjutra i nijesam, iako te dvije varijante postoje iskljucivo u crnogorskom.

[madobrojeto]

Ovaj tekst nije vazan po onome sto pise, no kako pise. Vidite li ovo boldovano/podvuceno? "Prijenos". Kaze li se zaboga "prijenos" ili "prenos". Ocemo li nesto "prenijet" ili "prijenijet"? Bruka. Mozda se u Hrvatsku kaze "prijenos", ali, brate, ne moramo kopirat onako kako se odje ne prica. Mada ovo nema veze s novim pravopisom, nego sa forsiranjem neke nakaradne ijekavice od ranije.

Ovako veli Skuleta: kod glagola je prefiks iskljucivo pre- (dakle, oblik je prenijeti), kod imenica je dublet pre- i prije- (dakle, prijenos - koji se karakterise kao pravilniji oblik, jer je to prava ijekavica, ali se priznaje i prenos - jer je ustaljeni ekavizam). Kod pridjeva je prije- i pre- za one izvedene od imenice (dakle, prijenosni i prenosni), i pre- za one izvedene od glagola (prenesen).
Mislim da su ovo lijepo rijesili, ali je problem sto mi nismo navikli na ove ijekavizme

[Peko]

Ovako veli Skuleta: kod glagola je prefiks iskljucivo pre- (dakle, oblik je prenijeti), kod imenica je dublet pre- i prije- (dakle, prijenos - koji se karakterise kao pravilniji oblik, jer je to prava ijekavica, ali se priznaje i prenos - jer je ustaljeni ekavizam). Kod pridjeva je prije- i pre- za one izvedene od imenice (dakle, prijenosni i prenosni), i pre- za one izvedene od glagola (prenesen).
Mislim da su ovo lijepo rijesili, ali je problem sto mi nismo navikli na ove ijekavizme

To je to. znaci pravilno je i jedno i drugo, ali kod nas nije uobicajeno rec "prijenos" iako je pravilno.

[ssin]

Primetio da CG mediji pišu i "predlog" i "prijedlog"

[MadGod]

Postoje neke rijeci gdje ijekavica jeste izrazena (upravo "prijedlog"), ali vec "prijestup" i "prijelom" hm... no dobro, to ce mozda nekim buducim generacijama (za 30-50 godina) lakse pasti.

[The Grey Area]

Ja cuh i "prvijenstvo"

[milovan]

OLJi da te prijebachim do GoLJubovaca.

Shutra je ZDRIJEBANJE za svijetsko prvijenstvo.