Page 69 of 69 FirstFirst ... 19596566676869
Results 1,701 to 1,724 of 1724

Thread: Crnogorski jezik- misljenja?

  1. #1701
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokaš View Post
    Jedino im to zamjeram (komunistima).
    Što nije fino jugoslovenski nazvan i prijatno.
    Južni Slaveni su i Slovenci, Makedonci i Bugari, koji ne govore ovim jezikom kojim mi govorimo.

  2. #1702
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokaš View Post
    Pazi, jedan sam od onih koji ne prihvata to što ste "vi" prihvatili.
    Ne odgovara mi, ne pronalazim se u tome i nijesam iz te priče.
    Moj zaključak je da ako ne priznaješ crnogorski jezik, glupo ti je da trošiš ovđe vrijeme
    Pa to je tvoje pravo, samo ne očekuj da se lingvistička nauka potrese iz temelja zbog toga.

    Naziv srpskohrvatski nisu izmislili Vuk Karadžić i Mažuranić, već su ga kreirali strani lingvističari tog vremena poput Jakoba Grima.
    To je čisto naučno lingvistički izraz, nastao na lingvističkom načelu da se jezik imenuje prema krajnjim članovima koji ga govore.
    Tako recimo u indoevropske jezike spadaju jezici koji se govore izmedju Indije i Evrope.
    Tako je i srpskohrvatski jezik, jedan te isti jezik kojim se govori na prostoru gde su narodi Srbi i Hrvati u stvari rubna područja.

    Ni Vuk Karadžić nije voleo taj naziv. On je svoj rad posvetio reformi srpskog jezika, ali nije očekivao da će hrvatski jezikoslovci iz Zagreba oberučke prihvatiti njegov rad, iako se u Zagrebu u to vreme uopšte nije pričalo štokavskim dijalektom.

    No da ne širim priču, laicima nije zabranjeno da jezik nazivaju kako god hoće. Ali lingvistika kao nauka će na to samo odmahnuti rukom, jer ona sebi tu proizvoljnost ne može dozvoliti.
    Last edited by Dača; 23-04-19 at 09:26.

  3. #1703
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by pegasus View Post
    Sa svim se slazem osim da je narod iz Rep. Srpske (i Krajine) srpski narod. Ni etnicki ni nacionalno, a tek nije genetski. No, to je sad druga tema, ali kapiram sto oces da kazes u vezi prisiljavanja. Da dodam, 60% naroda Srbije nijesu genetski Srbi. No, opet, totalno druga tema.
    Nema smornijih likova na forumu od "genetičara".
    Samo oni ovakve gluposti mogu lupati.

    Šta je to "genetski Srbin"?
    Koji se to narod na svetu nacionalno objedinjavao na temelju zajedničkih genetskih haplotipova iz DNK?

  4. #1704
    Join Date
    Oct 2013
    Posts
    9,712
    Thanks Thanks Given 
    1,114
    Thanks Thanks Received 
    891
    Thanked in
    551 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dača View Post
    Pa to je tvoje pravo, samo ne očekuj da se lingvistička nauka potrese iz temelja zbog toga.

    Naziv srpskohrvatski nisu izmislili Vuk Karadžić i Mažuranić, već su ga kreirali strani lingvističari tog vremena poput Jakoba Grima.
    To je čisto naučno lingvistički izraz, nastao na lingvističkom načelu da se jezik imenuje prema krajnjim članovima koji ga govore.
    Tako recimo u indoevropske jezike spadaju jezici koji se govore izmedju Indije i Evrope.
    Tako je i srpskohrvatski jezik, jedan te isti jezik kojim se govori na prostoru gde su narodi Srbi i Hrvati u stvari rubna područja.

    Ni Vuk Karadžić nije voleo taj naziv. On je svoj rad posvetio reformi srpskog jezika, ali nije očekivao da će hrvatski jezikoslovci iz Zagreba oberučke prihvatiti njegov rad, iako se u Zagrebu u to vreme uopšte nije pričalo štokavskim dijalektom.

    No da ne širim priču, laicima nije zabranjeno da jezik nazivaju kako god hoće. Ali lingvistika kao nauka će na to samo odmahnuti rukom, jer ona sebi tu proizvoljnost ne može dozvoliti.
    Samo kažem da je nepravedan taj naziv prema ostalim narodima: crnogorci, bosanci.
    Nesporno je da svi jednim jezikom zborimo i da se svi razumijemo ali sporan je naziv, bar meni.
    Samo to.

  5. #1705
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokaš View Post
    Samo kažem da je nepravedan taj naziv prema ostalim narodima: crnogorci, bosanci.
    Nesporno je da svi jednim jezikom zborimo i da se svi razumijemo ali sporan je naziv, bar meni.
    Samo to.
    U to ne sumnjam.
    Zbog uskonacionalističkih pogleda na lingvističku nauku, svi ovdašnji narodi taj naziv "srpskohrvatski" smatraju nepravednim.
    On se ne koristi više ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj.

    A nauka svojevremeno nije mogla smisliti precizniji naziv, za jezik koji u to vreme nije imao ime.
    Naravno da nisu mogli uzeti neko rogobatno ime poput srpsko-hrvatsko-bosansko-crnogorskog.
    Čak bi se i onda javili Hercegovci pitajući gde je tu njihova komponenta.

    S druge strane, Amerikanci, Australijanci, Kanadjani, Britanci, Južnoafrikanci nemaju problem da svoj jezik zovu engleskim niti to smatraju nepravednim.
    Ili sve te države Latinske Amerike koji pričaju španskim.

  6. #1706
    Join Date
    Oct 2013
    Posts
    9,712
    Thanks Thanks Given 
    1,114
    Thanks Thanks Received 
    891
    Thanked in
    551 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dača View Post
    U to ne sumnjam.
    Zbog uskonacionalističkih pogleda na lingvističku nauku, svi ovdašnji narodi taj naziv "srpskohrvatski" smatraju nepravednim.
    On se ne koristi više ni u Srbiji, ni u Hrvatskoj.

    A nauka svojevremeno nije mogla smisliti precizniji naziv, za jezik koji u to vreme nije imao ime.
    Naravno da nisu mogli uzeti neko rogobatno ime poput srpsko-hrvatsko-bosansko-crnogorskog.
    Čak bi se i onda javili Hercegovci pitajući gde je tu njihova komponenta.

    S druge strane, Amerikanci, Australijanci, Kanadjani, Britanci, Južnoafrikanci nemaju problem da svoj jezik zovu engleskim niti to smatraju nepravednim.
    Ili sve te države Latinske Amerike koji pričaju španskim.
    Ne slažem se.
    Moga` se nazvat jugoslovenski.
    Nego to "nekima" nije odgovaralo zbog zna se čega.
    Crnogorce ne bih poredio s amerikancima nit engleze sa srbima.
    Malo je, niđe veze...
    Nit je srpski jezik od pamtivijeka no je nastao od staroslovenskog.

  7. #1707
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,720
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Kolonijalni jezik... ili smo mi nečija kolonija (bili) pa ostao jezik... Engleski, francuski, španski, portugalski,...
    Svaki jezik evoulira, tu ništa sporno nije. Npr. imam neku rodbinu čiji su preci poslije 1918 god. pošli preko ,,velike bare" i tamo su naučili da pričaju onako kako se pričalo u Crmnici te godine. U momentima mi je lakše da komuniciram sa njima na engleskom nego na crnogorskom.

  8. #1708
    Join Date
    Oct 2013
    Posts
    9,712
    Thanks Thanks Given 
    1,114
    Thanks Thanks Received 
    891
    Thanked in
    551 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Kolonijalni jezik... ili smo mi nečija kolonija (bili) pa ostao jezik... Engleski, francuski, španski, portugalski,...
    Svaki jezik evoulira, tu ništa sporno nije. Npr. imam neku rodbinu čiji su preci poslije 1918 god. pošli preko ,,velike bare" i tamo su naučili da pričaju onako kako se pričalo u Crmnici te godine. U momentima mi je lakše da komuniciram sa njima na engleskom nego na crnogorskom.
    Svaka im čas`.
    Volio bih s njim prozborit koju.
    Oni su pravi čuvari crnogorske tradicije, običaja, jezika i svega što ne krasilo.
    Nažalost po trenutno "stanovništvo" Crne Gore (ovo su riječi gospodina Slavka P.), ljudi iz dijaspore više cijene i vole Crnu Goru no "stanovništvo" sadašnje...

  9. #1709
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,720
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Baba moja ima 104 godine tako da je ona najbolji prevodioc

  10. #1710
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokaš View Post
    Ne slažem se.
    Moga` se nazvat jugoslovenski.
    Nego to "nekima" nije odgovaralo zbog zna se čega.
    Crnogorce ne bih poredio s amerikancima nit engleze sa srbima.
    Malo je, niđe veze...
    Nit je srpski jezik od pamtivijeka no je nastao od staroslovenskog.
    Nije se mogao nazvati jugoslovenskim, jer bi to značilo da njim govore svi Južni Sloveni.
    A znamo da nije tako.

    Nijedan jezik nije od pamtiveka, pa ni engleski.
    Jezici su evoluirali kroz vekove.

    Ali u jednom istorijskom trenutku, učeni ljudi su se bacili na posao standardizacije jezika.
    Za srpski jezik je to radio Vuk Karadžić.

    U Crnoj Gori niko nije našao za shodno da standardizuje poseban crnogorski jezik. Petrovići su prihvatili taj Vukov srpski standard kao svoj.

    I ne samo Crnogorci, kojima je on bio praktično maternji...nego kao što sam rekao i Hrvati iz Zagreba, koji su ga nakon dogovora iz Beča morali učiti.
    Ni dan danas ga ne govore baš najispravnije, što se najbolje može videti po nerazlikovanju Č i Ć.
    Last edited by Dača; 23-04-19 at 13:17.

  11. #1711
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Isti jezik su nazvali hrvatskim, srpskim, bosanskim, crnogorskim. Je li ikada postojala ideja hercegovačke narodnosti i hercegovačkog jezika? Država se zove Bosna i Hercegovina. E pa sada koja je logika, Hercegovac da bosanski spika?

  12. #1712
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,720
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by jokaš View Post
    Svaka im čas`.
    Volio bih s njim prozborit koju.
    Oni su pravi čuvari crnogorske tradicije, običaja, jezika i svega što ne krasilo.
    Nažalost po trenutno "stanovništvo" Crne Gore (ovo su riječi gospodina Slavka P.), ljudi iz dijaspore više cijene i vole Crnu Goru no "stanovništvo" sadašnje...
    Evo neka njena svjedočenja danas objavljena #ponosni unuk

    https://m.portalanalitika.me/clanak/...zivot-je-lijep

    Sent from my Motorola 8400

  13. #1713
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dača View Post
    nego kao što sam rekao i Hrvati iz Zagreba, koji su ga nakon dogovora iz Beča morali učiti.
    Ni dan danas ga ne govore baš najispravnije, što se najbolje može videti po nerazlikovanju Č i Ć.
    Koji gejnije. Hrvati su ga prvi priznali jer su za razliku od vas Srba već pisali normalno dok ste vi pisali a'la Ćirilo i Metodije. Crnogorci su takođe pisali normalno
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

  14. #1714
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Rakun View Post
    Koji gejnije. Hrvati su ga prvi priznali jer su za razliku od vas Srba već pisali normalno dok ste vi pisali a'la Ćirilo i Metodije. Crnogorci su takođe pisali normalno
    Da li je neko pisao normalno pre Vukove reforme jezika je prilično relativna stvar.
    Čak i danas kad svi pišemo manje-više po jasno utvrdjenim pravilima i normama jezika, mnogi poput tebe pišu nenormalne besmislice.

    Hrvati u Zagrebu su pre književnih dogovora svakako pisali "normalno", ali normalno za sebe i tadašnje zagrebačko okruženje.
    Ali Crnogorci na Cetinju (oni koji su znali čitati) u to vreme imali bi velikih problema da razumeju šta to pišu Hrvati u Zagrebu. Iako su kako kažeš i Crnogorci pisali isto "normalno".
    Crnogorska književnost se u to vreme kao i ona u Srbiji oslanja na redakciju rusko-slovenskog jezika, tako da ne vidim kako su to Crnogorci pisali specijalno normalno u odnosu na Srbijance.

    Last edited by Dača; 06-06-19 at 10:07.

  15. #1715
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Iz Opće enciklopedije JLZ


    CRNOGORCI - JEZIK


    Crnogorci se služe srpskohrvatskim jezikom ijekavskog izgovora, jezikom koji pripada jezičnom dijasistemu zajedničkom Hrvatima, Srbima, Muslimanima i Crnogorcima, ali s obiljem specifičnosti fonetske, morfološke i leksičke naravi. Narodni govori pripadaju dvama dijalektima štokavskoga narječja: istočno-hercegovačkom, najvećem štokavskom dijalektu, koji se u SR Crnoj Gori prostire na sjeverozapadu, i zetskom koji zauzima jugoistočni dio SR Crne Gore. Najuočljivija je razlika među njima u tome što prvi govor ima novoštokavsku akcentuaciju, a drugi staru (neprenesenu).


    Danas se posebnosti crnogorskoga jezičnog izraza, crte koje u narodnim govorima imaju općecrnogorsku uporabnu vrijednost, očituju u nekim riječima koje su oblikom iste kao u Hrvata, Srba i Muslimana, ali koje su različite po značenju, zatim u riječima isključivo crnogorskima, te u riječima čija je upotreba znatno češća nego što je u spomenutih naroda. Osobitosti se očituju i u frazeologiji, (i)jekavskom izgovoru, u postojanju jotovanih suglasnika s+j=ś (śekira, śara, Tuśa), z+j=ź (iźelica, iźesti), d+j=đ (đed, đeca), t+j=ć (ćerati, ćešiti), u izjednačavanju genitiva i lokativa množine (Skita se po tuđih ulica), akuzativa i lokativa jednine (Ide na Cetinje, Živi na Cetinje), u enklitičkim oblicima zamjenica ni, vi ujesto nam, vam za dativ množine, ne, ve umjesto nas, vas za akuzativ množine, u oblicima dativa i lokativa jednine mene, tebe, sebe umjesto meni, tebi, sebi, u deklinaciji osobnih imenica tipa Savo, Sava, Savu (muški rod), primjer Sava, Save, Savi (ženski rod) i drugo. Mnoge od tih osobina nalaze se i u beletrističkim djelima crnogorskih pisaca.


    U SR Crnoj Gori ravnopravno se upotrebljavaju oba pisma - latinica i ćirilica. -Pripadnici albanske narodnosti slobodno se služe svojim jezikom i pismom.

    SRBI - JEZIK


    Današnji književni ili standardni jezik Srba temelji se na štokavskom narječju, sudjeluje u jezičnom dijasistemu kojim se služe i Crnogorci, Muslimani i Hrvati. Taj književni jezik, koji posredstvom škole, administracije, štampe itd. postaje sve više općim govornim jezikom Srba, duboko je ukorijenjen u jednom dijelu srpskoga narodnog govora. Pa ipak ti govori, uzeti u cjelini, pokazuju izvjesne međusobne razlike. Svi se oni ubrajaju u štokavski dijalekt, a razlike među njima svode se uglavnom na starinu pojedinih njihovih crta. Najstariji od njih, oni kojima se govori u južnoj i jugoistočnoj Srbiji, od Đakovice i Prizrena s jugozapada do govora makedonskog jezika na jugu, preko južnog Kosova i Gornje Morave prema istoku i prema sjeveroistoku u oblasti Južne Morave, Nišave i Gornjeg Timoka do bugarske granice - razlikuju se od drugih srpskih narodnih govora po tome što su primili više balkanskih jezičnih osobina, između ostalog besfleksivni padežni sistem, opisnu komparaciju, upotrebu prezenta u službi infinitiva i sl. Ti govori imaju i nešto drukčiji glasovni sistem, svi oni, recimo, čuvaju tipičan nekadašnji poluglasnik; timočko-lužnički i samo neki južnomoravski čuvaju i nekadašnje vokalno l, itd., a imaju i više drugih posebnih dijalekatskih osobina, nepoznatih ostalim srpskim narodnim govorima i književnom jeziku.


    Mlađi tip pokazuju srpski narodni govori koji se protežu pored ovih sa sjeverozapadne strane od Prokletija i Rugovskih planina s jugozapada preko Metohije i sjevernog Kosova, preko kopaoničkog kraja, Kruševačke župe i oblasti Južne Morave, i proširuju se prema sjeveru na lijevom krilu skoro do Beograda, a na desnom po cijeloj Negotinskoj krajini i prelaze preko Dunava u jugoistočni Banat. To su također nešto arhaični srpski narodni govori, različni od književnog jezika po akcentuaciji, unekoliko i u deklinaciji, i bogatiji su nešto balkanizmima od govora koji čine najužu osnovicu književnog jezika. A objema tim grupama govora zajednički je s govorima sjeverozapadne Srbije (uglavnom Šumadije i Mačve) i Vojvodine, bez južnog Banata, ekavski izgovor, tj. izgovor e mjesto nekadašnjeg starog glasa jata. Ovi pak šumadijsko-mačvansko-vojvođanski govori s govorima ijekavskog izgovora Hercegovine, njoj susjednih dijelova Crne Gore i Sandžaka, s govorima zapadne Srbije, zatim istočne Bosne i Bosanske krajine imaju istu gramatičko-sintaksičku strukturu i četveroakcenatski sistem, koje je Vuk Karadžić stavio u osnovicu srpskog književnog jezika.


    Od navedenih štokavskih ijekavskih govora starinom crta se odlikuju narodni govori Boke, južne i jugoistočne Crne Gore i jugoistočnog Sandžaka - uglavnom u onoj mjeri koliko se ekavski govori centralne Srbije razlikuju od šumadijsko-vojvođanskih - po akcentu, donekle i po češćim morfološkim arhaizmima, a posebno većina govora crnogorskih i bokeljskih još i po vrijednosti nekadašnjeg poluglasnika. Označeni književni jezik Vuka Karadžića postao je to tek poslije uporne njegove borbe protiv branilaca dotadašnjeg književnog jezika u Srba, koji i nije bio neki određeni jezik, već, posljednjih decenija 18. i na početku 19. stoljeća, mješavina različitih crkvenoslavenskih elemenata sa srpskim narodnim jezikom. A prije 12. stoljeća, od kada se u Srba počinju javljati književni spomenici, jezik kojim su oni pisani bio je srpska redakcija staroslavenskog jezika, najčešće s vrlo malo narodnih osobina, kojih je u spisima privatne i pravne sadržine bilo znatno više (u nekima je to bio gotovo čist narodni jezik). Starocrkvenoslavenski je jezik, uglavnom, iako se katkad više približavao narodnom, ostao književnim jezikom kod Srba sve do pojave Vuka Karadžića. A tek od njega je u srpskoj književnosti u upotrebi narodni jezik, koji se iz decenija u decenij razvija i bogati usporedo s razvitkom književnosti i kulture uopće, ali stalno čuva narodni karakter.


    U 20. stoljeću književni jezik Srba pokazuje veoma bujan razvitak. S općim porastom pismenosti, zbog ubrzanog razvoja školstva, znanosti i književnosti nužno se proširuje polazna osnovica jezične tradicije. Oslanjajući se na temeljno Karadžićevo djelo, jezik opće pismenosti, književnosti i svakovrsnog javnog saobraćaja u Srba unosi obilje novina, koje se najočitije manifesitraju u golemoj množini najrazličitijih posuđenica i kovanica na području svakodnevne i stručne leksike. U odnosu na književni jezik srpskih romantičara (koji velikim dijelom poseže za jezičnim blagom folklorne riznice) jezik moderne, a osobito eksperimentalne književnosti, zahvaća jednim dijelom i u predvukovsku jezičnu baštinu, a drugim se dijelom otvara snažnom utjecaju novog stila i izražaja (što pokazuje, npr., učinak moderne francuske književnosti na srpske pisce prve polovice 20. stoljeća).


    U drugoj polovini našeg stoljeća neslućeni razvoj informacijskih medija, posebno radija i televizije (uz izdavačku djelatnost i publicistiku) pridonosi dinamičnom sintetiziranju suvremenog književnog jezika u Srba, pri čemu središnja uloga pripada Beogradu kao jezičnom i kulturnom središtu, tako da se osjeća presudna uloga tzv. beogradskog književnog stila i tipa srpskog jezika uz ekavski izgovor, iako stanovit broj srpskih pisaca, osobito izvan uže Srbije, upotrebljavaju i ijekavicu. Značajno je i nestajanje razlike između govora svakodnevice i književnog standarda, jer se mnogi elementi slanga ozakonjuju u književnoj i standardnoj jezičnoj praksi.

  16. #1716
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    MUSLIMANI - JEZIK


    Jezik kojim govore Muslimani u svojoj osnovi je zajednički jezik Srba, Hrvata, Muslimana i Crnogoraca. U pisanoj tradiciji Muslimani su svoj jezik nazivali bosanskim, a to je u austrougarskom razdoblju bio i službeni naziv za jezik kojim je govorilo stanovništvo u Bosni i Hercegovini sve do 4. oktobra 1907., kada su vlasti izdale naredbu po kojoj se taj jezik ima službeno nazivati srpskohrvatskim. Uzimajući u obzir da je naziv bosanski jezik ukorijenjen za materinski jezik u Muslimana, Zemaljska je vlada novom naredbom od 29. novembra 1907. propisala da se u okviru muslimanskih autonomnih institucija može i dalje jezik službeno nazivati bosanskim u svim dokumentima, kao što su školske svjedodžbe i sl. Muslimani su isključivi štokavci, s tim što su u ranijim razdobljima u Bosni bili ikavci, a u Hercegovini i Sandžaku ijekavci. Znatan broj Muslimana koji su se u vrijeme austrougarske okupacije i u međuratnom razdoblju odselili u Tursku sačuvali su i do danas svoj materinski jezik i to ikavicu. Najstariji jezični spomenici, koji se protežu kroz cijelo osmanlijsko razdoblje, jesu pisma muslimanskih krajišnika pisana bosančicom, od sredine 16. do sredine 19. stoljeća. Osim bosančice, kojom se pisalo samo u kurzivnom obliku, u upotrebi je bila i arabica, tj. arapsko pismo koje su Muslimani prilagodili svom materinskom jeziku. Ovim pismom napisana su i prva umjetnička djela na materinskom jeziku (za razliku od razvijene tradicije pisanja istim pismom na orijentalnim jezicima), koja pripadaju tzv. aljamiado (alhamijado) književnosti, a u austrougarskom razdoblju tim su pismom štampane knjige i izdavani časopisi. Ćirilica i latinica počinju se upotrebljavati sredinom 19. stoljeća.


    HRVATI - JEZIK


    Hrvati govore čakavskim, kajkavskim i štokavskim narječjem. Sva tri narječja tvore jedan jezični dijasistem, a kako štokavskim narječjem govore i Srbi, Crnogorci i Muslimani, taj se jezični dijasistem u znanosti naziva hrvatskosrpskim ili srpskohrvatskim jezikom, a pripada skupini južnoslavenskih jezika. Imena tih narječja potječu od upitno-odnosne zamjenice koja u njima glasi ča, kaj, što. Čakavski se govori u Istri, sjevernom dijelu Hrvatskoga primorja i sjeverozapadnom dijelu Like, na kvarnerskim i dalmatinskim otocima do Lastova i djelomično na dalmatinskoj obali (Split, Zadar). Kajkavski se govori u Hrvatskom zagorju, Međimurju, sjeverozapadnom dijelu Podravine, Prigorju, Turopolju, Pokuplju, Gorskom kotaru i u nekoliko sela sjeverne Istre. U ostalim krajevima Hrvatske, i u onim krajevima u Jugoslaviji gdje žive u većim ili manjim skupinama, Hrvati govore štokavski. Dakako, pod utjecajem školovanja i naseljavanja štokavski se govori i u čakavskim i kajkavskim krajevima. Područje čakavskog i kajkavskog narječja bilo je veće prije turskih ratova, koji su bili uzrokom mnogih seoba i uništavanja na našem narodnom prostoru. U vezi s turskim ratovima nastale su hrvatske iseljeničke kolonije u Gradišću (u Austriji), u Madžarskoj, Slovačkoj i Moravskoj te u pokrajini Molise u Italiji. Od kraja 19. stoljeća pa nadalje ima znatan broj hrvatskih iseljenika u Sjevernoj i Južnoj Americi koji su u pojedinim skupinama sačuvali svoj narodni jezik.


    Hrvatski književni jezik ima neprekinutu tradiciju od samoga početka 12. stoljeća. Najstariji jezični spomenik, Baščanska ploča iz godine 1100., pisan je čakavski sa starocrkvenoslavenskim elementima. Prvo je pismo glagoljica i ćirilica, a od 14. stoljeća prevladava latinica. Javne isprave i zakonici (Isprava Kulina bana, 1189., Vinodolski zakonik, 1288., i drugo) pišu se narodnim jezikom, a on rano ulazi i u liturgijsku i prijevodnu srednjovjekovnu književnost. Prvo veće hrvatsko umjetničko djelo, Marulićeva Judita (1501.), pisano je čakavskim narječjem. Suvremeni hrvatski književni jezik ima neprekidnu tradiciju od 16. stoljeća, kada Dubrovčani razvijaju bogatu književnost na štokavskom narječju ijekavskog izgovora, a zatim ga prihvaćaju i Hrvati pretežno ikavskog izgovora. Ujednačavanju hrvatskoga književnog jezika na štokavskom narječju mnogo pridonose franjevci koji su djelovali u Dalmaciji, Bosni i Slavoniji te je on polovicom 18. stoljeća već tako izgrađen da ima standardni lik.


    U to isto vrijeme razvija se i značajna književna djelatnost i na kajkavskom narječju tako da je i hrvatski kajkavski književni jezik dosegao visok stupanj standardne upotrebe. Tek nastojanjem Ilirskog pokreta pod vodstvom Ljudevita Gaja u prvoj polovici 19. stoljeća ujedinjuju se svi Hrvati u jednom književnom jeziku štokavskog tipa s nekim elementima čakavskog i kajkavskog narječja. Lingvističko oblikovanje hrvatskoga književnog jezika u 19. stoljeću u znaku je tzv. zagrebačke lingvističke škole. Kao nastavak dotadašnje jezične tradicije pojačane opasnošću od germanizacije i madžarizacije javlja se snažno purističko nastojanje. Pravopis je bio etimološki (po suvremenoj terminologiji morfološki). Potkraj 19. stoljeća u oblikovanju hrvatskog književnog jezika prevladali su hrvatski vukovci (Divković, Maretić, Broz, Iveković i drugi) koji ga nastoje usmjeriti Karadžićevim pravcem. Na osnovi djela Karadžića i Đ. Daničića Ivan Broz 1892. izdaje Hrvatski pravopis osnovan na fonološkim načelima, a 1899. Tomo Maretić Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika s novim oblicima i Karadžić-Daničićevim naglascima. Godine 1901. Franjo Iveković izdaje po istim načelima Rječnik hrvatskoga jezika, što su ga pripremili Ivan Broz i on, pa ta tri djela postaju pravopisnom i gramatičkom normom suvremenog hrvatskog književnog jezika. Tim djelovanjem hrvatski se književni tip znatno približio srpskome.


    Političke prilike za karađorđevićevske Jugoslavije nisu pogodovale većem zbliženju, a pokušaj da se jedinstvo postigne nasilnim putem, potakao je nastojanja da se pravopisne i jezične razlike povećaju. U novoj, socijalističkoj Jugoslaviji svakom je narodu zajamčeno da se služi svojim jezičnim izrazom, pa su u duhu pune ravnopravnosti definirane i ustavne norme Ustava SFRJ i Ustava SRH, koji u članu 138 naznačuje: "U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u javnoj je upotrebi hrvatski književni jezik - standardni oblik narodnoga jezika Hrvata i Srba u Hrvatskoj, koji se naziva hrvatski ili srpski".

  17. #1717
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Zna li netko izučava li se na ijednom stranom sveučilištu hrvatski ili srpski ili bosanski ili crnogorski jezik? Imaju li studenti u ijednoj stranoj zemlji priliku izučavati naš jezik? Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možeš izučavati francuski, španjolski, portugalski, rumunjski, talijanski, ruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, makedonski, slovenski, mađarski, turski, hebrejski, japanski, kineski, švedski, danski, norveški, nizozemski, njemački. https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/odjeci/


    Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?

  18. #1718
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Montenegro, Podgorica, Centar
    Posts
    13,456
    Thanks Thanks Given 
    3,812
    Thanks Thanks Received 
    3,059
    Thanked in
    1,298 Posts

    Default

    Ima u Kini 100%, prije neki dan je bio prilog sa momkom Kinezom koji radi kao novinar izvjestac za nas region.
    --------------->
    <---------------
    Odavde dovde...

  19. #1719
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    2,279
    Thanks Thanks Given 
    230
    Thanks Thanks Received 
    72
    Thanked in
    57 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Zna li netko izučava li se na ijednom stranom sveučilištu hrvatski ili srpski ili bosanski ili crnogorski jezik? Imaju li studenti u ijednoj stranoj zemlji priliku izučavati naš jezik? Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu možeš izučavati francuski, španjolski, portugalski, rumunjski, talijanski, ruski, ukrajinski, češki, poljski, slovački, makedonski, slovenski, mađarski, turski, hebrejski, japanski, kineski, švedski, danski, norveški, nizozemski, njemački. https://web2020.ffzg.unizg.hr/ustroj/odjeci/


    Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?
    Drzavno sveuciliste medjunarodnih odnosa, Moskva:
    - Katedra za srpski jezik
    - Katedra za hrvatski jezik
    Drzavno sveuciliste M.V. Lomonosov, Moskva, Filoloski faks, Odsjek za slavenske jezike
    - Katedra za srpski jezik i knjizevnost/hrvatski jezik i knjizevnost
    Karl-Franzens-Universität, Graz:
    - Bosnisch/Kroatisch/Serbisch Bachelor
    Last edited by A+A; 24-10-19 at 13:42.

  20. #1720
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    USA
    Posts
    11,305
    Thanks Thanks Given 
    4,133
    Thanks Thanks Received 
    4,458
    Thanked in
    2,162 Posts

    Default

    Ukucah na google United States Universities slavic languages i prvi link:

    https://slavic.washington.edu/courses

    Sent from my SAMSUNG-SM-G935A using Tapatalk
    "S tim nasim vojnicima, kazem vam, ne mozemo ni da idemo u lov na zeceve..."

  21. #1721
    Join Date
    Apr 2008
    Posts
    2,279
    Thanks Thanks Given 
    230
    Thanks Thanks Received 
    72
    Thanked in
    57 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Samotnjak View Post
    Koliko je stranaca, koji nemaju rodbinske veze s ovim prostorima, učilo i poznaje naš jezik kao strani? Ima li ih na cijelom svijetu tisuću?
    Ima puno stranaca koji posjeduju nekretnine na ovim prostorima i koji, volens nolens, naucili su jedan od balkanskih jezika. Sto se mene tice, ja sam naucio hrvatski i to dosta zanimljivim spletom okolnosti: kad sam prvi put dosao u CG nisam znao puno, a da ne kazem nista, o tim jezickim razlikama, pa pitao sam ljude koji bih jezik trebao uciti. Za odgovor dobio sam nesto poput: daj nauci ma koji pa ces se kasnije prilagoditi. Buduci da mi je struka jezikoslovlje, u knizari sam odabrao audio tecaj hrvatskog koji mi se svidjao vise od ostalih.
    Po povratku u CG oni isti ljudi me pitaju:
    - Cuj, zasto pricas hrvatski? Odje se prica Crnogorski ....
    - Aaaaa, koji q***rac!
    Danas, naravno, znam zborit i crnogorski posebito kad boravim na Cetinje :lolblue:

  22. #1722
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Pa koje razlike uopće postoje između hrvatskog, srpskog, bosanskog i crnogorskog? To su samo imena za jedan te isti jezik.

    Ima nešto stranih sveučilišta, našao sam poveznicu. Gradovi koji su daleko odavde, a imaju dostupan studij našeg jezika, su Delhi, Tokio, Peking, Moskva, London, Varšava, Seattle.

    Vesna Požgaj Hadži: Hrvatski jezik kao strani unutar slavističkoga, evropskog i svjetskog konteksta.

    Od ljubljanskog lektorata do lektorata HJKK-a u Delhiju
    Da bismo potvrdili vlastita iskustva i pokazali raznolikost lektorata na
    inozemnim sveučilištima o kojoj se ne vodi računa u Hrvatskoj, proveli smo ciljano
    istraživanje, tj. anketu koja je bila poslana elektroničkom poštom svibnja 2015.
    lektorima HJKK-a na različita inozemna sveučilišta (ukupno 13 lektorata). Kriterij
    odabira lektorata bio je: evropske zemlje (slavenske i neslavenske), Azija i
    Amerika. Pitanja u anketi bila su vezana uz tri sklopa: status i organizaciju
    lektorata, posebnosti lektorata i o redefinirana uloga lektora (didaktički
    materijali, seminari, promociji lektorata, pomoć od matičnih institucija itd.).14
    Uzimajući u obzir rezultate ankete, postojeću literaturu, vlastita lektorska
    iskustva (16 godina) i iskustva na gostujućim predavanjima i dužim boravcima na
    različitim inozemnim sveučilištima (evropskim, američkim, azijskim), pogledajmo
    nekoliko primjera:
    B) Lektorat hrvatskoga jezika u sklopu studija Južne slavistike na
    Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani
    osim učenja jezika nudi i
    kolegij hrvatske kulture; osim toga hrvatski je i izborni predmet koji
    biraju studenti različitih studijskih grupa. Motivacija za studij jest
    „porijeklo, srodstvo s govornicima tog jezika, srodnost jezika, tek rijetko
    poseban interes“.15 Kako je riječ o heterogenim skupinama studenata s
    višom komunikacijskom kompetencijom koji mogu imati različite prve
    jezike (npr. makedonski, bosanski, hrvatski, srpski…), drugi jezični
    kolegiji nude informacije i o drugim standardnim jezicima nastalima na
    novoštokavskoj osnovici. U usporedbi s drugim lektoratima HJKK-a u
    inozemstvu, studenti više poznaju geopolitički i kulturni kontekst regije
    (supkultura toga prostora izuzetno je popularna u Sloveniji zadnjeg
    desetljeća). Zbog sve teže mogućnosti zapošljavanja posljednjih godina
    postoji tendencija smanjivanja interesa za studij južnoslavenskih jezika.
    C) Na Filološkom fakultetu u Skoplju lektorat hrvatskoga jezika ima cilj
    „promicanje hrvatskoga jezika i kulture“. U sklopu lektorata nude se
    povremeno informacije o srpskom jeziku, „i to samo kontrastivno, što je
    potrebno s obzirom na to da je studentima (u geografskom te u
    lingvističkom i sociolingvističkom smislu) bliži srpski jezik nego hrvatski.“
    Motivacija studenata različita je: neki upisuju zbog srodnosti hrvatskoga
    i makedonskoga jezika, nekima je materinski jedan od štokavskih
    idioma, neki su motivirani hrvatskom kulturom, jedna je studentica
    „hrvatski upisala jer joj je milozvučniji i melodiozniji od srpskoga.“ Broj
    studenata „oscilira, no ove godine više je upisano nego prošle, možda i
    dijelom iz razloga što u ponudi nije bilo predmeta Srpski jezik.“
    D) Na Institutu za slavistiku Sveučilišta u Grazu lektorat hrvatskoga jezika
    postoji u sklopu preddiplomskog i diplomskog studija (BA i MA); uz
    hrvatskoga i srpskoga lektora postoje još dva domaća lektora te profesor
    jezika i profesor književnosti. S obzirom na naziv studijske grupe (BHS)
    „svi ispiti moraju reflektirati sva tri standarda, a na Institutu za
    translatologiju svi se polaznici moraju odlučiti za jednu varijantu, prema
    kojoj lektor korigira sve njihove radove, usmene, a posebice pismene.“
    Što se tiče motivacije za studij, ona je jasna za studente translatologije i
    profesorski smjer (raditi u austrijskim obrazovnim ustanovama), a
    problem zapošljavanja ima znanstveni smjer slavistike. Kao i na
    slavistikama u Njemačkoj, i u Grazu broj se studenata smanjuje.
    E) Hrvatski jezik kao glavni ili sporedni predmet postoji u sklopu Katedre za
    hrvatski jezik Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti
    . Glavni je cilj
    lektorata „osposobiti studente da ovladaju hrvatskim jezikom“; a kao
    motivaciju za studij studenti navode mogućnost zaposlenja i pripadnost
    hrvatskoj nacionalnoj manjini. Studenti nakon BA žele nastaviti studij na
    MA i „raditi u nekoj od obrazovnih i kulturnih institucija vezanih uz
    hrvatsku manjinu u Mađarskoj. Inače, perspektive s BA slične su u Indiji
    i Mađarskoj – steći sveučilišno obrazovanje kao uvjet za dobivanje
    pripravničkog posla u nekoj kompaniji.“
    F) Na Institutu zapadne i južne slavistike Sveučilišta u Varšavi lektorat
    HJKK-a postoji u sklopu studija kroatistike koji se upisuje svake treće
    godine. On je usredotočen na učenje jezika (lektorica ima 18 sati tjedno),
    ali didaktički materijali povezani su s kulturom i/ili književnošću, uz
    kulturološke predmete koji se nude u sklopu studija. Studenti žele
    naučiti hrvatski iz različitih razloga: neki „vole Hrvatsku, misle da je to
    lijepa zemlja, neki žele raditi u turizmu, neki se žele preseliti u Hrvatsku,
    neki nisu uspjeli upisati drugi studij (…)“, neke zanima posao u
    institucijama EU-a. Usprkos činjenici da se broj studenata na slavistici
    posljednjih godina smanjuje, za hrvatski i dalje postoji interes i on u
    Poljskoj ima dobru perspektivu zbog različitih kontakata s Hrvatskom,
    pogotovo u gospodarstvu i turizmu.
    Last edited by Samotnjak; 24-10-19 at 15:53.

  23. #1723
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    G) Na Sveučilišnom koledžu u Londonu, Školi za slavenske i
    istočnoevropske studije predmet se zove Srpski/Hrvatski jezik i predaje
    se na dodiplomskom i poslijediplomskom zajedno sa srpskim, i to tako
    da se sati dijele (hrvatskoga lektora šalje Ministarstvo, a srpski predaje
    osoba zaposlena na Koledžu). Time se, s jedne strane, želi „privući što
    više studenata“ (broj je u opadanju pogotovo otkada je povišena
    školarina), a s druge strane „naziv predmeta može sugerirati (…) i stav
    fakulteta da je riječ o jednom jeziku s dvije varijante (tzv. policentrični
    jezik)“. U nastavi se obrađuju i glavne osobine bosanskoga jezika
    (komparativno s hrvatskim i srpskim) te znatno manje crnogorskoga.
    Određen broj studenata studira hrvatski zajedno sa srpskim jer žele
    raditi „primjerice u diplomaciji, u kulturi ili u medijima ili pak žele otvoriti
    vlastite tvrtke na području jugoistočne Europe“, drugi su nasljedni
    govornici, trećima je motivacija raznolika (želja naučiti nešto novo,
    zanimanje za Hrvatsku, obiteljski razlozi itd.). Predaje se prije svega
    hrvatski jezik i izabrane teme iz kulture, a teme iz književnosti vodi drugi
    profesor. Posebno se naglašava da ono što studenti najviše cijene “jest
    to da su oni u centru obrazovanja, a ne program koji treba ispuniti“.
    H) Lektorat hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Buenos Airesu zapravo je
    tečaj hrvatskog jezika namijenjen Hrvatima u dijaspori, zainteresiranim
    studentima i javnosti koji postoji od 2006. godine. Sudionici su tečaja
    „različitih interkulturalnih sposobnosti, različitih godina (18 – 80) i
    različitih profesija“… „koji ne znaju što je padež ili što je nastavak“ i
    većina ljudi (uglavnom starijih) dolaze da bi se družili i održavali veze s
    jezikom svojih roditelja ili predaka, „malobrojni su oni koji zaista žele
    naučiti nešto (naravno, svi oni kažu da žele naučiti, ali stalno govore na
    španjolskome)“.
    I) Lektorat hrvatskog jezika na Pekinškom sveučilištu za strane studije,
    Odsjeku za hrvatski jezik, ima cilj „obrazovati stručnjake za hrvatski jezik
    koje zemlja domaćin treba na određenim radnim mjestima“. Za nas je
    neobičan podatak da studenti „obično ne biraju sami određeni jezik
    nego bivaju raspoređeni. Samo mali broj studenata dolazi s idejom
    određenoga jezika“. Kako je to sveučilište poznato u Kini, njegova
    diploma jamči posao bez obzira na smjer studija. Dakle, motivacija za
    studij hrvatskoga „siguran je posao nakon diplome“, što većina
    studenata na drugim inozemnim sveučilištima, pogotovo evropskim,
    može samo sanjati! Uobičajeno je na tom sveučilištu da već na 2. ili 3.
    godini dolaze pojedinci iz raznih ministarstava, Kineskog radija
    internacional i sl. birati mlade kadrove; a dio studenata nastavlja
    obrazovanje, uglavnom na engleskom govornom području. Broj se
    studenata smanjuje „zbog razdvajanja jedinstvenog Odsjeka za hrvatski
    i srpski jezik na dva odvojena lektorata“; nova generacija studenata
    upisuje se svake 4 godine. Zanimljivo je također da je studij koncipiran
    interdisciplinarno, tako npr. studenti na 3. i 4. godini slušaju kolegije iz
    ekonomije, povijesti, politike itd., a neke kolegije, ovisno o interesu,
    mogu slušati na kineskom jeziku (npr. poduzetništvo, engleski itd.).
    J) Na japanskim sveučilištima i/ili institutima predmet zanimanja jesu
    različite slavističke teme koje se proučavaju interdisciplinarno. Od
    južnoslavenskih jezika (izuzevši bugarski) postoji samo lektorat
    slovenskog jezika na Tokijskom sveučilištu za strane jezike, a za druge
    jezike pojedinačni tečajevi. Tako je npr. na Sveučilištu u Hokkaidu,
    Institutu za slavistiku glavni jezik ruski, ali imaju profesora koji ponekad
    predaje ili ima tečajeve ili hrvatskog ili srpskog jezika koji su studentima
    „potrebni“ da bi se mogli baviti slavistikom u širem kontekstu (u
    njegovih 7 godina bilo je dosada troje studenata za srpski jezik). Pod
    slavistikom se „podrazumijeva interdisciplinarnost (…). To je iznimka u
    Japanu, dakle ovakva slavistika jeste samo kod nas.“ Težište je na učenju
    jezika; nude se informacije i o drugim standardima kao i „o povijesti i
    kontekstu pojavljivanja tih jezika“. Naglašava se i interdisciplinarnost u
    učenju jezika, književnosti i kultura drugih južnoslavenskih naroda. Što
    se tiče znanja lektora, oni bi morali imati „solidno znanje o jezikoslovlju.
    Ponekad se pojavi lektor koji obavlja posao samo zbog toga što je izvorni
    govornik toga jezika, ali bez znanja samog jezika.“
    K) Na Odsjeku za slavenske i ugro-finske jezike Sveučilišta u Delhiju hrvatski
    se podučava u sklopu trogodišnjeg tečaja i kao lektorat (4 semestra) u
    sklopu magistarskog studija ruskog jezika i književnosti, a cilj je
    predmeta osim učenja jezika „širiti spoznaje o Hrvatskoj i njezinoj
    kulturi“. Studenti uglavnom „nemaju nikakvo predznanje o Hrvatskoj, ne
    znaju ni gdje je, ni koji je glavni grad.“ Biraju ga „usput, u potrazi za
    svojim mjestom pod suncem u ovoj mnogoljudnoj zemlji kako bi
    osigurali/produžili studenska prava s misli o biznisu u turizmu, želja da
    otputuju u Evropu, čuli su da je lakši od poljskog, češkog ili bugarskog i
    sl.“16 Za razliku od drugih lektorata HJKK-a ovdje se broj studenata
    povećava (krajem 2013. bila su 3 studenta, početkom 2014./15. čak 21
    student). Kao što smo rekli, nastava je u sklopu tečaja uglavnom
    posvećena učenju jezika i malo prevođenju te spoznajama o kulturi, a u
    sklopu magistarskog studija i temama iz povijesti, povijesti jezika,
    prevođenju i sl.

  24. #1724
    Join Date
    Feb 2017
    Posts
    365
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    9 Posts

    Default

    Isti jezik velika je nevolja i teret. Jeste li se ikada zapitali zašto ima tako puno mješovitih brakova sklopljenih između Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca? Ni zbog čega drugog nego zbog jezika. U jeziku je ključ svega. Da Hrvati žive zajedno s Mađarima, uopće ne bi bilo mješovitih brakova, jer bi jezična barijera onemogućavala kontakt. Ti možeš lako stupiti u kontakt sa Srpkinjom, kad ju sve razumiješ. Jednostavno dođe do upoznavanja, druženja, strasti, ljubavi, braka. Uopće ne bi mogao oženiti Mađaricu ni pripadnicu bilo kojeg naroda koji govori tebi nerazumljivim jezikom. Ne možeš uopće stupiti u kontakt s Mađaricom, kad ju ništa ne razumiješ. Gotovo nitko sa svojom suprugom ne komunicira na stranom jeziku, to je veoma nezgodno. Stoga su neželjeni mješoviti brakovi upravo posljedica nevolje što govorimo istim jezikom.


    Velika je šteta što smo mi ratovali s narodom od kojega se gotovo uopće ne razlikujemo. Rat puno gubi na draži kad zaraćene strane govore istim jezikom. Što nismo ratovali s nekim potpuno drukčijim narodom od kojega se može lako diferencirati i ograditi, koji govori potpuno drukčijim jezikom? Što nismo ratovali s Mađarima? To bi bilo ono pravo. Mogao bi bez ikakvih teškoća prepoznati tko je tko. Da smo ratovali s Mađarima, u ratu pregovarati i poslije se po portalima svađati s neprijateljem mogli bi samo oni koji izvrsno poznaju engleski. Neprijateljska vojska ne bi bacala letke jer nitko ne bi mogao odgonetnuti što na njima piše. Kad bi te neprijateljski vojnik zarobio, ne bi te mogao ispitati jer te ne bi ništa razumio. Mogao bi mu slagati da ne govoriš engleski i on ne bi mogao ništa izvući od tebe. Nakon rata nitko ne bi slušao neprijateljske pjesme jer ne bi vidio smisla slušati nešto što uopće ne razumije. Mogao bi reći da ne želiš čuti u Hrvatskoj mađarski jezik i mađarsku pjesmu. Ne možeš reći da ne želiš čuti srpski jezik kad je identičan hrvatskom, a onda i izvođač pjesme na istom jeziku ne predstavlja veliku razliku.

Page 69 of 69 FirstFirst ... 19596566676869

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Crnogorski jezik
    By Pedja MNEonline in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 87
    Last Post: 27-05-08, 17:22
  2. Crnogorski jezik
    By Ego_and_his_own in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 1235
    Last Post: 04-02-08, 02:28
  3. Crnogorski Jezik
    By Rok_ in forum CG dijaspora
    Replies: 8
    Last Post: 16-06-05, 14:48

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •