Evo copy/paste clanak o Linuxu iz zadnjeg broja Tech Read-a ( www.techread.com ):
Prica o Linuxu
Rane devedesete su bile u potpunosti u znaku Unix operativnog sistema(OS), ovaj OS je nastao u sezdesetim i dozivio je veliku ekspanziju i popularnost u odnosu na druge OS. Bio je zastupljen u svim kompanijama, mini pc-jima i majn frejm kompjuterima kao i na vecini univerziteta, kao veoma skup i zahtjevan OS vecina studenata nije mogla da ga priusti.
Tako je nastala kopija Unixovog kernela (Kernel je fajl koji daje instrukcije hardveru i softveru) limitirani Minix koji je prilagodjen kompjuterima slabijih konfiguracija. Ovaj OS je koristio i sam tvorac Linuxa Linus Torvalds, tada student druge godine unverziteta u Helinskiju. S obzirom da je Minix bila limitirana verzija Unixa ona nije davala sve potrebne mogucnosti programerima poput Linusa. Tako je dosao do ideje da Minixov kernel prepravi i prilagodi sebi.
Prvu verziju Linuxa bez ikakvog grafickog interfejsa ?okacio? je na sajtu Minix njuz grupe kao potpuno besplatan i u source kodu (to je kod koji je on napisao i koji se mora prvo kompajlirati tj. prevesti u masinski kod da bi odredjene naredbe mogle biti izvrsene). Naravno ovo nije moglo zainteresovati obicnog korisnika, ali je itekako zainteresovalo programere koji su mogli ovaj kernel da preprave i prilagode sebi. Ova prva verzija Linuxa pisana je u Asembleru (vrsta programskog jezika) dok je u kasnijim verzijama koristio C sto mu ustedjelo mnogo vremena i olaksalo rad. Veliki dio najvaznijeg softvera ukljucujuci C kompajler Linus je preuzeo od GNU projekta. GNU je bio zasnivan na besplatnom izvornom kodu svog softvera takodje je imao svoj OS koji nije dozivio veliki uspjeh. Da bi sve prilagodio ovaj softver svom kernelu mijenjao je dio po dio Minixov tj. Unixov kernel. Posle prvih verzija (0.01, 0.02) Linusov OS je privukao hiljade programera sirom svijeta koji su koriscenjem i prepravljanjem pomogli u razvoju Linuxa. Tokom ?92 i '93 Linusov OS je podrzavao sav potreban softver tako da se moze zamijeniti Unix ukljucujuci TCP/IP protokole i graficki interfejs ?X Window System?. Ovo je privuklo mnogo novih korisnika, programera i kompanija da koriste, distribuiraju Linux i pomognu u razvoju.
Pocetkom ?94 izasao je i prvi Linux casopis. Brzo nakon izlazenja magazina u Martu iste godine se prezentovala i prva puna 1.0 verzija Linux kernela. Dug razvoj do ove verzije je uzrok izlazenja velikog interesovanja za ovaj OS i kernel vise nije podrzavao samo Intel x86 arhitekturu vec je prilagodjen koriscenju svog novog hardvera i softvera.
Sledeci veliki potez u razvoju i marketingu Linuxa je odluka kompanije Netscape da napravi potpuno besplatan web browser. Ovakva ekspanzija i razvoj Linuxa nije svakako bila mogucnost pokretanja na slabim PC konfiguracijama vec zbog otvorenog i potpuno besplatnog koda. Otvoreni kod je vec na pocetku zainteresovao mnoge programere i inspirisao ih da pomognu u razvoju Linuxa. Bagovi (propusti u programu) na cije se ispravljenje trosi najvise vremena su relativno brzo ispravljani jer su korisnici, ako ne sami ispravljali, onda slali greske autoru. Ovo je iskljucivalo dug period za testiranje. U odnosu na ostale OS, danasnji Linux je veoma stabilan i ako se konfigurise na pravi nacin moze se koristiti godinama bez reinstalacije cak i posle novog konfigurisanja, instalacije novih programa izuzetak je samo azuriranje kernela. Linux je inace veoma tesko srusiti. Dolazi u paketu sa mnostvom aplikacija koje su besplatne, a imaju slicne karakteristike kao i skupi programi pisani za druge operativne sisteme.
Xwindows sistem je pruzio priliku za razvoj novih grafickih interfejsa pa se kroz njega "provlaci" ogromni broj grafickih okruzenja. Najpoznatiji i najzastupljeniji GUI su KDE i Gnome. KDE je mocan GUI, kod nas mnogo vise zastupljen od Gnome-a. Ova dva GUI sistema su slicnih performansi i kvaliteta, a jedino je na korisniku da odabere onaj koji mu vise odgovara. Takodje, danas postoje stotine raznih distributera Linuxa, medjutim sve one podrzavaju OpenOffice, Mozillu (web browser), KDE i Gnome, Apache (web server) kao potreban softver za koriscenje Linuxa razlika je samo u konfigurisanju, instalaciji i podrzanom hardveru i softweru. Nazastupljeniji i najvise poznati su Slackware, RedHat, Mandrake, SuSE i Debian.
Mandrake dolazi sa odlicnim grafickim interfejsom za instalaciju. Najnovija verzija ove distribucije se moze skinuti samo ukoliko ste clan. Clanstvo se placa od 60e do 1200e godisnje. Ova distribucija je dosta popularna i kod obicnih korisnika i kod firmi zbog velike i kvalitetno organizovane zajednice. Najpopularnija je kod pocetnika koji se prvi put srijecu sa linuxom.
Redhat je najpopularnija distribucija Linuxa. Dolazi sa podrskom za ogromnu kolicinu softwera i hardwera. Redhat Fedora se moze besplatno skinuti sa interneta dok se Enterprise mora platiti. Izuzetno je stabilan i relativno lak za instalaciju. Jednako je dobar i za desktop i za server racunare.
SuSE se moze besplatno downloadovati sa Interneta. Izuzetno je kvalitetan i stabilan. Nudi velik broj softwerskih paketa i podrsku za vecinu hardverskih komponenti. Preporucuje se korisnicima koji dobro poznaju Linux iz razloga sto, iako se konfiguracija vrsi kroz graficki interfejs, ima mnogo parametara sto moze zbuniti pocetnike.
Slackware i Debian distribucije su, medjusobno, dosta slicne jer se za razliku od ostalih zasnivaju na kernelu koji je originalan dok ostale distribucije preradjuju kernel. Ove dvije distribucije su, kad se pravilno konfigurisu, najstabilnije. Slackware ima nesto jednostavniji proces instalacije i dolazi sa vise softwera od Debiana.
Vlado Vukovic
Bookmarks