Kosti izumrlih životinja nađene u pećini
~Arheološki materijal pronađen u Crvenoj stijeni sačinjavaju uglavnom kamene alatke različitih tipova i oblika
Gruboj keramici, uglavnom pripadaju sudovi tanjih zidova, hrapavih ili priglačanih površina, koji su ukrašeni metličastim ornamentom. Fina, monohromna keramika ima uglačanu, sjajnu površinu, najčešće smeđeg tona. Među keramičkim fragmentima iz stratuma II moguće je rekonstruisati samo dva oblika: plitku zdjelu sa uvučenim obodom i riton na četiri noge. Na osnovu karakteristika keramike stratum II se opredjeljuje u početne faze danilsko-kakanjskog kompleksa, odnosno u same početke srednjeg neolita. Kao i u stratumu III i ovdje je lov dominantna privredna grana. Međutim, nalazi zuba domaćeg govečeta i ovce ukazuju na postepeni razvoj stočarstva tako da se ekonomija stanovnika stratuma II može nazvati lovačko-stočarskom. Ni u stratumu II nema nikakvih nalaza koji bi ukazivali na razvoj zemljoradnje.
Na kraju perioda kojem pripada stratum II došlo je do napuštanja Crvene stijene na jedan duži period. Pećina će biti ponovo naseljena u poznom bronzanom i starijem gvozdenom dobu kojima pripada stratum I sa kojima se završava život u Crvenoj stijeni.
Arheološki materijal pronađen u Crvenoj stijeni sačinjavaju uglavnom kamene alatke različitih tipova i oblika. Samo su u slojevima koji pripadaju mezolitu i neolitu pronađene alatke napravljene od kosti, a u slojevima III, II i I pronađeni su ostaci keramičkih sudova.
Pored ogromnog broja nalaza koštanih alatki Crvena stijena je i nalazište sa najvećim brojem pronađenih ostataka kostiju izumrlih životinja iz perioda kvartara u jugoistočnoj Evropi. Istraživanjem su utvrđeni ostaci oko 40 rodova, vrsta i podvrsta raznih životinja od čega je 13 vrsta izumrlih životinja, 11 vrsta životinja koje danas naseljavaju neka udaljenija područija dok ostale životinje i danas žive u široj okolini Crvene stijene. U nekim stratumima Crvene stijene otkrivene su životinje koje su karakteristične za hladnu klimu dok su u drugim stratumima konstatovani predstavnici izrazito tople klime. Najveći dio ostataka faune iz Crvene stijene potiče od lovačkog plijena paleolitskih lovaca. To dokazuju zdrobljene i vatrom opaljene životinjske kosti kao i činjenica da su redovno nalažene u stratumima koji su bogati paleolitskim artefaktima. Najčešće lovljene životinje od strane paleolitskih stanovnika ovog lokalitata su razni ekvidi, bovidi, cervidi, nosorozi, i divlje svinje. Sporednu ulogu u ishrani paleolitskih lovaca imali su sniježni zec, razni medvjedi, divokoza kao i razne ptice i kornjače.
Istraživanja su pokazala da je život na lokalitetu Crvena stijena započeo prije više od 100.000 godina, a da je pećina napuštena negdje oko 1500. godina prije nove ere. Na osnovu geoloških činjenica slojevi od XXXI do XXV pripadaju krugu trećeg ledenog doba (ris-glacijala), sloj XXIV smatra se sedimentom iz trećeg međuledenog doba (ris-virm-interglacijala), dok slojevi od XXIII do V pripadaju četvrtom ledenom dobu (virm-glacijalu).
Značaj lokaliteta Crvena stijena je mnogostruk i on se može posmatrati sa aspekta arheologije, geologije, paleontologije i drugih naučnih disciplina i kao takav bez sumnje predstravlja jedno od najznačajnijih staništa pračovjeka na svijetu.
(Kraj)
Bookmarks