Može i drugačije SELO I OPTIMIZAM KAKO TO RADE U ROVAČKOM TRMANjU
Urbanoj imperiji uzvraćaju "udarac"
OSJEĆAO SAM DA SVJETOM NOSIM teret rođenja- pisao je najpoznatiji stanovnik Trmanja Veljko Vlahović. I imao je kome pisati jer kada su se nedavno okupili Boris, Zoran, Vule, Vukić, Zdravko, Momir, Dragoljub, Vranko Rade i ostali članovi Izvršnog odbora mjesne zajednice mogli su da konstatuju da je u njihovom selu u posljednjih petnaestak godina uloženo skoro milion eura...
Vratimo se svojim počecima, "pjevao" je Risto Tošović
Većina početaka unazad jednog nasloženog stoljeća desila se i dešavala se upravo na selu. Selo je bilo dominantna adresa početka. Vesko Laković iz "Agroinvesta" sa svojim učincima, preko ove mikro-finansijske štedionice, već godinama na konkretan način realizuje poslovni slogan svoje firme - za dobar život na selu. Iz nama susjedne i, naravno, najbliže države Srbije stižu najgledanije TV serije upravo sa seoskom problematikom i porukama sela - ne zna se ko je gledaniji: "Selo gori a baba se češlja", "Gorki plodovi" ili "Seljaci".
Očigledno je da je selo krenulo da urbanoj imperiji uzvrati "udarac". U Crnoj Gori nema previše TV serija o selu, ali zato aktivnosti nadležnog Ministarstva, sve veći iznosi Agrobudžeta, brojne kreditne podrške seoskim projektima i druge mjere i učinci, dovode potencijale sela u neke prostore društvenih superiornosti. Kao potvrda te priče je jedno rovačko selo. Vjerovatno najpitomije - Rovačko selo, gdje pored naviknutog rovačkog kamena ima i rovačkih livada i ravnica. Ravnica je bilo toliko da je u jednom trenutku, prije pola i više stoljeća, dio sela bio kandidovan i za vojni aerodrom. Selo se zove Trmanje i zaslužilo je da bude zapaženo po jednom specifičnom fluidu koji povezuje taj prostor sa ljudima kojima je taj prostor bio životni početak. Oni trenutno ne žive na Trmanju, ali se ponašaju kao da iz Trmanja nijesu "makli"...
A kako bi i "makli" kada je nemoguće iskoračiti od "tereta rođenja". Ili pobjeći od "tereta rođenja". Ako neko ima pravo da prisvoji "teret rođenja" onda to imaju Rovčani iz Trmanja. Upravo je njihov, ali i svjetski i internacionalni - Veljko Vlahović definisao tu crnogorsku i rovačku obavezu rođenja. Osjećao sam da svijetom nosim teret rođenja- pisao je Veljko Vlahović. Imao je to kome pisati, jer kada su se nedavno sakupili Boris, Zoran, Vule, Vukić, Zdravko, Momir, Dragoljub, Branko, Rade i ostali, naravno Vlahovići, članovi Izvršnog odbora mjesne zajednice Trmanje, mogli su da konstatuju da je u njihovo selo, u posljednjih petnaestak godina, uloženo skoro milion eura...
Prisjećamo se svega i to sa zasluženim ponosom. Prisjećamo se i davne 1991. godine kada je vojna pošta 4416 izvršila nasipanje puta od Jadranske magistrale do Trmanje, priča dr Vukajlo Vlahović. Iz godine u godinu je trebalo održavati ali i modernizovati taj putni pravac. U tih petnaestak kilometara, sada asfaltnog puta, do Trmanja uloženo je preko 700.000 eura. Put je uvijek krvotok koji sve pokreće i zbog toga gotovo da nije prošla ni jedna godina da nijesmo dobili neku bitku protiv bespuća. Elektrifikacija je takođe bila zahtjevna i zbog terena pomalo komplikovana ali smo uspjeli i u tome. Planiramo da otvorimo i prvu stranicu seoskog turizma tako što ćemo izgraditi jednu više namjensku planinsku kuću - kolibu, koja će, pored mještana, biti na usluzi lovcima, planinarima, izviđačima, izletnicima i ostalim turistima. Ipak, jedan od najvećih problema Trmanja je nedostatak vode. Nekada se čuvao snijeg u snježanicama a sada smo svjedoci da je snijega sve manje. Problem je kratkoročno rješavan sa manjim bistijernama a nabavili smo preko IRD-a i auto-cistijernu koja doprema vodu tamo gdje je najpotrebnije, ističe dr Vukajlo Vlahović.
Bitka za vodu kao stalni "front" Trmanja i onih koji mu pripadaju i adresom ali i dušom, od prije nekoliko mjeseci je ušla u novu "ofanzivu" koja se zove- izgradnja javne bistijerne zatvorenog tipa. Moderna bistijerna je zapremine 400 kubika sa 500 kvadrata slivne površine za kišnicu. Investitor za izgradnju bistijerne u Trmanju je Agencija za izgradnju i razvoj Poidgorice. Lokaciju bistijerne je odredio Savjet Mjesne zajednice a vodilo se računa o odgovarajućoj visinskoj koti kako bi se obezbijedio pad vode. Javna česma je locirana na sredini sela i biće na usluzi onim najbližim komšijama a to je 25 domaćinstava. Ni drugima nije daleko, a ono što je najvažnije jeste da je preduzeće "Sklonište Vlahović" već počelo sa zemljanim radovima a betonski se nastavljaju čim vremenske prilike to dozvole. Vrijednost ove kapitalne investicije za Trmanje je oko 120.000 eura a zanimljivo je da je izvođač radova preduzeće "Sklonište Vlahović", čiji je vlasnik dr Vukajlo Vlahović bilo i donator - uradio je besplatno projektnu dokumentaciju, poklonio hiljadu kvadrata zemljišta za lokaciju bistijerne i istovremeno učestvuje sa 30 odsto u početnom finansiranju ovog projekta.
Kada sa ponosom razmišljaju o svojim učincima "aktivisti" iz Trmanja se sjećaju dva važna radna sastanka i dogovora. Prvi je održan 6. maja 1998. na Mijoljici, dok je drugi održan četiri godina kasnije u Srednjem polju. U svakom slučaju rovačko selo Trmanje je primjer kako se treba vraćati svojim počecima i kako treba nositi "teret rođenja". U ovim danima i mjesecima kada se smišljaju odgovori na izazov krize, energija sela može biti valjano utočite da se sačuvaju aktuelni pokušaji i osvoje neki novi? "Teret rođenja " kao fabrika nade i optimizma...
Prave komšije
Aktivnost i učinak onih koji vole i vjeruju Trmanju imala je pozitivan učinak i na ostala Rovačka sela. Kada je 1. juna 1989. godine Kombinat aluminijuma odobrio 6.083 kilograma žice za dalekovode, vodilo se računa i o svojim komšijama. Za dalekovod Andrikevo- Bogutov Do je dato 1.700 kg, za Gornja Rovca 500 kg, za Andrijevo 900 kg...
Trmanje je jedina rovačka teritorija koja pripada podgoričkoj Opštini ali je saradnja sa komšijama iz kolašinskih rovačkih adresa uvijek bila prava...
Zahvalnost potomaka Rovačkim precima
Savjet mjesne zajednice Trmanje je donio odluku da se u centralnom dijelu sela postavi spomen- ploča koja će biti zahvalnost potomaka Rovačkim precima za humanost prema Kučima za vrijema pohare od strane Turaka. Na Spomen ploči treba da piše..."Nakon pohare plemena Kuča od strane Turaka 1774. godine, preživjeli Kuči, na poziv Rovčana, su našli spas na ovom prostoru i živjeli sve do 1781. godine. Rovčani su žrtvovali sebe da bi spasili Kuče od potpunog uništenja te zajedničkim snagama, uz pomoć Kuča, vodili grčevitu borbu protiv znatno nadmoćnije vojske Skadarskog vezira Mehmed paše Bušatlije sa 15.000 vojnika i istog porazili ovdje na Trmanju.
U znak zahvalnosti Rovačkim precima za njihovo junačno i humano djelo ovu Spomen ploču podigoše njihovi potomci..."
Euro za metar drva a svi zajedno za održavanje puteva
Da bi se održavali putevi kroz Trmanje dogovoreno da svaki "metar" drveta koji se "izveze" iz Trmanja radi dalje prodaje bude plaćen sa - jednim eurom. Euro za metar drva a svi zajedno za održavanje puteva.
Aktivni savjet Mjesne zajednice Trmanje ide iz jednog u drugi zadatak. Prihvaćena je inicijativa Momira Vlahovića o istraživanju vode između šume i strana dok će situaciju sa bušotinom Srednje polje sa hidrolizima ispitati Zoran Vlahović. Zoran i Vule Vlahović su zaduženi da se od bove bistijerne do asfalta dovede voda i da se uradi javna česma.
Dražen Drašković
http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...2-01&id=157640
.
Bookmarks