Page 9 of 16 FirstFirst ... 5678910111213 ... LastLast
Results 201 to 225 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #201
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. jul

    1761. U Ostrogu sklopljen mir sa Osmanlijama. - Predstavnici crnogorsko-osmanske komisije, predvođeni vladikom Vasilijem Petrivićem i predstavnikom osmanske vlasti - trebinjskim kapetanom Hamzom, utvrdili su mir između hercegovačkih i crnogorskih nahija oročen na najmanje tri godine. Dogovorom je bila zagarantovana sloboda kretanja u oba smjera Crnogorcima u nahijama pod osmanskom vlašću i sultanovih podanika u slobodnom dijelu Vladikata.

    1871. Na Cetinju je izašao prvi broj časopisa "Crnogorka". - Pojavio se na Cetinju kao prilog „Crnogorcu” i imao obilježje posebnog lista. Izlazio je samo tokom 1871. (ukupno 23 broja), pod uredništvom Sima Popovića. Objavljivao je pjesme i njegovao prevodilačku književnost. U novoj redakciji, „Crnogorka” je kao samostalni list počeo da izlazi 12. januara 1884. Ovu seriju uređivao je Jovan Pavlović do 1885, kada je zbog pada tiraža, uzrokovanog zabranom njegovog rasturanja na teritoriji Austrougarske, prestao da izlazi.

    1920. Apel na pravednost i zahtjev Francuzima da se srpske trupe povuku sa Cetinja u CG. Podsjećajući na nepravdu učinjenu Crnoj Gori od strane saveznika, a posebno Francuske koja se nije u odnosu prema Crnogorcima iskazala kao deklarisani zaštitnik „malih naroda”, predsjedniku Savjeta i ministru spoljnih poslova Francuske Aleksandru Mileranu, notu sa zahtjevom za povlačenje srpskih trupa iz Crne Gore i omogućavanje crnogorskom narodu da se slobodno izjasni o svojoj budućnosti uputio je Jovan Plamenac, predsjednik Savjeta i ministar spoljnih poslova crnogorske vlade u egzilu.

    1945. Izasao prvi Sluzbeni list CRNE GORE.

    Prvi broj štampan je na Cetinju, čime je označen nastanak institucije koja predstavlja nezaobilazni činilac javnog života i jedan od atributa državnosti Crne Gore. Te 1945. godine štampano je osam brojeva, a u prvom je objavljena Odluka o pretvaranju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja i njenom konstituisanju u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore. Tokom šest decenija postojanja (10. jul 1945. - 10. jul 2005) izašlo je više od 2.340 brojeva ovog glasila, u obimu preko 45.000 strana i tiražu od preko osam miliona primjeraka.

    1998. Umro narodni heroj Bozidar Jovanović.

    2006. Crnogorski parlament, nakon izbora za poslanike, biće konstituisan i počeće rad kao Ustavotvorna skupština, koja će donijeti ustav Crne Gore, odlučila je apsolutna većina u crnogorskom parlamentu usvajanjem Zakona o ustavotvornoj skupštini, kojeg su podnijele DPS i SDP. Protiv usvajanja ovog zakona bilo je 11 poslanika iz SNP, dok ostatak opozicije nije bio u skupštinskoj sali tokom glasanja. Parlament je usvojio odluku o utvrđivanju broja poslanika u Skupštini na izborima u 2006. godini, kojom se broj poslanika povećava sa 75 na 81.

    2007. Ministar inostranih poslova Milan Roćen primio je apostolskog nuncija Nj. E. Monsinjora Anđela Motolu, koji mu je predao kopiju akreditivnih pisama. Monsinjor Motola je predao ministru Roćenu i kopiju papskog dokumenta, kojim se prvi put u istoriji Crne Gore uspostavlja apostolska nuncijatura, Ambasada Svete Stolice na rezidentnoj osnovi. Ministar Roćen i nuncije Motola su istakli hiljadugodišnje veze između Svete Stolice i Crne Gore, a posebno činjenicu da je još 1886. godine između dvije države potpisan konkordat.

    2009. Promovisan prvi Pravopis i pravopisni rječnik crnogorskog jezika. Nova slova su Ś i Ź, a dubleti podrazumijevaju da će ubuduće biti ispravno kazati i napisati i đed i djed, Śutra i sjutra, ćerati i tjerati, Źenica i zjenica...Novi crnogorski Pravopis zasnivaće se na principu "piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano". Uradila ga je tročlana ekspertska grupa, u kojoj su, kako je saopšteno, eksperti poznati i priznati u Evropi.

    u svijetu:

    138. Umro rimski car Hadrijan.
    Izvršio značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gdje je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.

    1099. Umro španski nacionalni junak El Sid, legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije "Sid" i Masneove opere.

    1509. Rođen švajcarski teolog francuskog porijekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese.

    1609. U Minhenu osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije 1608, što je pojačalo tenzije u Njemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48 ) u centralnoj Evropi.

    1830. Na Antilima rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874.

    1856. U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živio u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primjenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.

    1866. Edson P Klark patentirao je olovku čiji trag je nemoguće izbrisati.

    1871. Rođen francuski pisac Marsel Prust, čije je djelo "U traganju za izgubljenim vremenom" ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. vijeka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.

    1886. Erupcija vulkana Taravera uništila je čuvene roze-bijele terase kalcijum-karbonata na Novom Zelandu.

    1892. U Ohaju je prvi put ulica popločana betonom.

    1895. Rođen njemački kompozitor Karl Orf, autor popularne scenske kantate "Karmina Burana". Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih djeci.

    1926. Rođen glumac Pavle Vujisić, "vulkan glume, života i snage", kako ga je opisao Orson Vels. Njegova gluma obilježila je više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne "Šešir gospodina Vujića" i filmova "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka".

    1933. Njujorški policajci prvi su primijenili radio-veze u svom radu.

    1940. Francuska Narodna skupština povjerila vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog svjetskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sjedištem u Višiju.

    1942. Rođena Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića, pobjegla iz Srbije zbog optužnice koju je pravosudje Srbije podiglo protiv nje zbog nezakonitog rada u oblasti nekretnina.

    1943. SAD i Velika Britanija izvršile invaziju na Siciliju u Drugom svjetskom ratu.

    1953. Sovjetski lider Nikita Hruščov smijenio ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i strijeljan.

    1958. U Engleskoj su instalirani prvi parking satovi.

    1962. Iz Kejp Kaneverala lansiran prvi američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.

    1976. Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici "Ikmeza" ublizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško zagadio četiri opštine - Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.

    1992. Američki sud osudio bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.

    1994. Leonid Kučma pobijedio na predsjedničkim izborima u Ukrajini.

    1995. Vojne vlasti oslobodile iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.

    2006. U ruskoj republici Ingušetiji ubijen čečenski pobunjenički vođa Šamil Basajev.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  2. #202
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. jul

    11. jul se od 1990. godine, u svijetu obilježava kao Svjetski dan stanovništva

    U Crnoj Gori:

    1796. Počela je slavna bitka na Martinićima.

    1876. U crnogorsko-turskom ratu (1876-78 ) Crnogorci su u bici na Fundini, u Kučima, pobijedili tursku vojsku.

    1885. Umjesto lista Crnogorka počeo izlaziti list Zeta. Prvi broj lista za književnost i pouku, pod uredništvom Filipa J. Kovačevića pojavio se na Cetinju nakon gašenja „Crnogorke”. Stvarni urednik bio je Jovan Pavlović, ali su političke prilike onemogućavale da se on kao izraziti protivnik Austrougarske potpisuje u listu. Izlazio je svakog četvrtka i donosio napise iz književnosti i istorije. Premda je i ovaj list objavljivao značajne rasprave, prozne i poetske radove domaćih autora i prevode inostranih, u cjelini gledano, bio je na kvalitativno nižem nivou od „Crnogorke”.

    1902. Sin kralja Nikole, vojvoda Mirko, ozenio se Natalijom Konstantinović.
    U nestabilnom braku imali su petoro djece (Stevana, Stanislava, Mihaila, Pavla i Emanuela), od kojih je prvo dvoje rano umrlo.

    1904. Na Čevu je rođen Mihailo Vukotić, crnogorski slikar. Studirao je na Umjetničkoj školi u Beogradu, jedno vrijeme sa Lubardom je boravio u Parizu, radio je pejzaže, portrete i mrtvu prirodu. Slikarstvo je studirao na Umjetničkoj školi u Beogradu, potom u Parizu (1937). U najvećoj mjeri bio je okupiran portretom, kojim je izražavao klasičniji odnos prema motivu, prije svega insistiranjem na faktografiji, a pejzaž i mrtva priroda su ga upućivali ka slobodnijim rješenjima sadržanim u pojačanoj gestualnosti i upotrebi intenzivnijeg kolorita. Izlagao je kao član beogradske grupe „Oblik” a za sliku Stepenište Kalemegdana dobio je nagradu "Politike". Niz njegovih slika nalazi se u Narodnom muzeju u Beogradu i Umjetničkoj galeriji na Cetinju. Umro je 24. oktobra 1944. na Cetinju, gdje se u Narodnom muzeju čuva 20-ak uljanih slika, a ostale su izložene u muzejima Beograda i privatnim kolekcijama.

    1941. umro Artur Dzon Evans poznat, izmedju ostaloga, po radovima o istoriji Niksica i Duklje.

    1950.
    U Radmancima ( Bihor), beranska opština, rođen Rifat Rastoder, poslanik, potpredsjednik SDP, novinar, sportista, jedan od utemeljivača alternativnog pozorišta u Crnoj Gori.

    1957. U Nikšiću rođen Rodoljub Rođo Raičević, pjevač i kompozitor narodne i zabavne muzike. Umro 2001. godine.

    2006. Predsjednik Republike Crne Gore, Filip Vujanović, donio je odluku o raspisivanju parlamentarnih i lokalnih izbora. Izbor za poslanike Skupštine Republike Crne Gore, odbornike u skupštini opštine i predsjednika opštine u opštinama Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolašin, Plav, Plužine, Pljevlja, Rožaje, Ulcinj i Šavnik, odbornike Skupštine glavnog grada Podgorice, odbornike Skupštine gradske Opštine Golubovci, odbornike Skupštine gradske Opštine Tuzi i gradonačelnika grada Podgorice, održaće se 10.septembra.


    U svijetu:

    1533. Papa Klement VII ekskomunicirao engleskog kralja Henrija VIII,
    odbivši prethodno da poništi njegov brak s Katarinom Aragonskom i ozakoni vezu s Anom Bolen. Brak je u maju 1533. poništio kenterberjski nadbiskup Tomas Krenmer, a kralj je 1534. osnovao anglikansku crkvu i proglasio se za njenog poglavara.

    1690. U bici kod Bojna, u "Slavnoj revoluciji", engleski kralj Vilijam III Oranski pobijedio katoličke snage Džejmsa II. Ovaj dan protestanti u Sjevernoj Irskoj, "Oranžisti", obilježavaju nizom parada i marševa, što izaziva revolt katolika i dovodi do sukoba sa policijom.

    1844. Rođen Petar I Karađorđević, kralj Srbije (1903-1918 ) i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-21).

    1871. Rođen hrvatski političar i pisac Stjepan Radić, osnivač Hrvatske seljačke stranke, ministar prosvjete u vladi Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od novembra 1925. do februara 1927, kada njegova stranka ponovo prelazi u opoziciju.

    1920. Rođen američki filmski i pozorišni glumac ruskog porijekla Taiđe Kan, poznat kao Jul Briner. Igrao je u mnogim filmovima, a nagradu Oskar dobio je za ulogu u muzičkom filmu Kralj i ja.

    1921. Mongolija proglasila nezavisnost pod nazivom Narodna Republika Mongolija.

    1921. Održano prvo zvanično prvenstvo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u vaterpolu. Pobijedilo je Somborsko sportsko društvo.

    1935. Umro francuski oficir Alfred Drajfus, čije je suđenje za izdaju 1894. podijelilo francusku javnost na dva tabora - demokrate, republikance, s jedne, i rojaliste, klerikalce, s druge strane. Na osnovu lažnih dokaza, Drajfus, koji je bio Jevrejin, osuđen je na doživotnu robiju, a rehabilitovan je 1906.

    1937. Umro američki kompozitor Džordž Geršvin, koji je u klasičnu muziku unio elemente popularne muzike, crnačkih duhovnih pjesama i bluza.

    1979. Američka vasionska stanica "Skajlab", nakon šestogodišnjeg kruženja oko Zemlje, raspala se prilikom prizemljenja.

    1982. U Beogradu umro jugoslovenski pisac Mehmed-Meša Selimović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je direktor drame Narodnog pozorišta u Sarajevu, umjetnički direktor "Bosna-filma" i glavni urednik "Svjetlosti". Djela- "Derviš i smrt", "Tvrđava", "Sjećanja".

    1987. UN proglasile za petomilijarditog stanovnika planete novorođenog dječaka iz Zagreba Mateja Gaspara.

    1989. Umro engleski pozorišni i fimski glumac, režiser i producent Lorens Olivije, jedan od najboljih tumača likova Vilijama Šekspira, prvi glumac kojem je dodijeljena plemićka titula. Dobitnik je najvećeg broja nagrada "Emi" za TV stvaralaštvo, nagrađivan je na festivalu u Kanu, dobio je Oskara za film "Hamlet".

    1991. Avion sa hodočasnicima iz Nigerije srušio se u plamenu u Džedi, u Saudijskoj Arabiji. Poginuli su svi putnici i članovi posade (261).

    1995. Bosanski Srbi zauzeli Srebrenicu, a potom Žepu (25. jula). Više od 30.000 ljudi, uglavnom žena i djece, prebačeno je na teritoriju pod kontrolom vlade u Sarajevu. Snage bosanskih Srba optužene su kasnije da su na tom području izvršile ratni zločin i da je ubijeno preko 8.000 bosanskih Muslimana.

    1996. Sudsko vijeće Međunarodng suda za ratne zločine u bivšoj SFRJ u Hagu potvrdilo optužnice za ratne zločine i genocid protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i vojnog komandanta Ratka Mladića. Sud je za njima raspisao međunarodne potjernice.

    2000. Uz posredovanje predsjednika SAD Bila Klintona, u Kejmp Dejvidu su počeli pregovori o pitanju suvereniteta nad Jerusalimom između izraelskog premijera Ehuda Baraka i palestinskog vođe Jasera Arafata.

    2001. U Kambodži odobreno donošenje zakona koji bi omogućio suđenje bivšim liderima Crvenih Kmera, tokom čije vladavine je ubijeno 1.700.000 ljudi.

    2002. Italijanski parlament odobrio muškim nasljednicima krune da se vrate u zemlju, čime je okončan 56-godišnji egzil kraljevske porodice zbog optužbi da je sarađivala sa fašistima.

    2004. Na devetu godišnjicu masakra u Srebrenici, u Memorijalnom centru Potočari sahranjeni posmrtni ostaci 338 osoba muslimanske nacionalnosti, ubijenih u ljeto 1995.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  3. #203
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    Bitka na Martinićima

    11. jula, 1796. godine, počela je slavna bitka na Martinićima. Mahmut-pašinu glavnicu od oko 17 hiljada vojnika dočekao je odred od 3.400 crnogorskih vojnika, uglavnom elitnih boraca, kojima je komandovao vladika Petar I Petrović, u uniformi i naoružan. Crnogorcima je pošlo za rukom da slome protivnika i da ga natjeraju na povlačenje, a Mahmut paša je pobjegao noću. Sukobu sa velikom vojskom Mahmut-paše Bušatlije koja je logorovala oko Spuža, prethodilo je nekoliko značajnih događaja. Vladika Petar I Petrović je, dobivši pouzdane podatke o namjerama skadarskog vezira koji navodno nije imao namjeru da udari na Crnu Goru već samo kazni Pipere i Bjelopavliće „kao najvjernije sljedbenike cetinjskog Vladike”, prvo diplomatskim manirom pokušao da odvrati Mahmut-pašu od nasrtaja na „sirotinju brdsku“. U pismu upućenom tim povodom poručio je paši da će Brđane, ukoliko Bušatlija ne odustane od napada na njih, uzeti u zaštitu, jer su mu isto što i Crnogorci – braća. Među samim Crnogorcima i Brđanima, neposredno pred bitku, usvajanjem „Stege” (zakletve) ostvareno je čvrsto političko i vojno jedinstvo, a Vladika je pozivajući sunarodnike na odbranu slobode, održao briljantan govor kojim je snažno nadahnuo Crnogorce. Nedostajuću municiju i barut, na molbu Petra I, crnogorskim ratnicima uputila je Austrija, pa su prvi put do tada u okršajima sa Osmanlijama imali velike zalihe praha i olova. Dobro organizovana i u tri cjeline raspoređena crnogorska vojska, na čelu sa vladikom Petrom I, premda je brojala svega 3.400 ratnika, odnijela je, u glavnom okršaju ispod brda Visočica, veliku pobjedu nad oko 17.000 osmanskih vojnika. Ratni uspjeh u bici, u kojoj su ranjeni i Bušatlija i Petar I, bila je od izuzetnog značaja za opštecrnogorsko vojno i političko jedinstvo.

    Prije same bitke, Petar I svojim vojnicima održao je istorijski govor:

    Ljubezni vitezi i mila braćo! Naš zakleti neprijatelj ne šćede na moje molbe od predstojećeg krvoprolića odustati i da se prođe naše nevoljne braće Brđana, no nadanje imam u svevišnjega Boga, da ćete vi danas svirepog vraga stidno sa svoje međe proćerati. On je okupio silnu vojsku, ali mu je vojska jadna i čemerna, a više svega nama će sila božija biti u pomoći. Evo smo došli mili moji vitezi i čestiti junaci, došli smo da s neprijateljem našu krv prolijemo, došli smo da osvjetlamo obraz pred svijetom, došli smo da pokažemo neprijatelju naše vjere, našeg imena i naše predrage slobode da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se do posljednje kaplje krvi i sam najmiliji zivot na međi svojih besmrtnih prađedova ostavlja, ali prokletog vraga hristjanstva preko sebe živa ne pušta u slobodne nama drage gore, koje su naši prađedovi, naši đedovi, naši oci i mi sami pravednom krvcom oblili.
    Ima li koji među vama, dražajši sinovi i izabrani cvijetu moje bogom spasajeme i svakom nama srećno slobodne države, koji ne bi dragovoljno ovo svoje dobro, ovu svoju slavu, ovo svoje viteštvo milovao, ljubio, i na opštem svjetskom vidiku krvlju i životom izbavio?! Ima li koji, dični vitezi, da se usteže na krvavom ovom junačkom polju megdan dijeliti? Ja sam, mili sinovi i predraga braćo moja, uvjeren da nema, jer vi sami strašivce ne trpite, jer vi strašivce za posljednje ljude držite jer slobodne gore ne rađaju strašivce, već dične vitezove, koji znadu cijenu narodnog ponosa i slave, koja je vaš i s vama rođeni vijenac. Vi ste dragi sinovi, slobodan narod, vi nemate nagrade druge za vašu svetu borbu, do odbranu svoje voljnosti ali znate da je nagrada slobodnog junaka obrana slobode i milog otečestva, jer ko se za drugu nagradu bori, ono nije plemeniti junak, već najmeni rob, kog viteštvo nema cijena, koji junačkoga ponosa i svoje slobode nema. Za to su se, mili sinovi i ljubazna braćo moja, naši prađedovi borili, za to se mi borimo, za to će se i naše potomstvo boriti. Zato na oružje i na krvavo polje, mili vitezi; da pokažemo neprijatelju što su kadre junačke gore; da pokažemo kako gorskije junaka mišica junaštvom nadmašuje na bojnom polju svakog dušmanina!
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #204
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. jul

    1490. Neposredno poslije smrti svog oca Ivana Crnojevića, gospodara Zete, Đurađ Crnojević je stupio u brak sa Lizbetom (Jelisavetom) Erico, mletačkom patricijkom, kćerkom Antonija Erica. Blagoslov za taj brak od Venecije je nešto ranije zatražio i dobio sam Ivan, očekujući da će takvim vezama obezbijediti potrebnu političku stabilnost u Crnoj Gori i sinu Đurđu na njenom prijestolu. Sam Đurađ tom činu nije pridavao politički značaj.

    1846. U Dabru, u Lici, rođen je Stevo Čuturilo, učitelj, urednik "Glasa Crnogorca", nastavnik Pomorske škole u Herceg Novom. U vrijeme bitke na Vučjem Dolu bio je dopisnik "Glasa Crnogorca" i "Berliner Tagbalta". Na poziv knjaza Nikole prihvatio se uređivanja "Glasa Crnogorca", radio je kao glavni školski nadzornik, izradio nacrt prvog zakona o obaveznoj nastavi i za crnogorske osnovce napisao prvi bukvar i prvu, drugu i treću čitanku. Zbog sukoba sa zvaničnim vlastima Crnu Goru je napustio 1883. i umro je u Novom Sadu 1939.

    1859. Crnogorski knjaz Danilo, odsijecanje glava neprijatelja - krvnika proglasio je kukavičlukom, a njihovo zarobljavanje vrlinom.

    1883. U Piperima je rodjen komita Pero Vuković komandant I bataljona crnogorske vojske u Gaeti.

    1897. Danilovgrad dobio vodovod - Izgrađen je najvećim dijelom sredstvima (oko 15.000 rubalja) koja je u tu svrhu darovao Grigorij Antonovič Zaharin, poznati ruski ljekar i profesor Medicinskog fakulteta u Moskvi. Bio je dug oko šest kilometara i izgrađen od gusanih cijevi.

    1912. Zbog bune u Sandzaku i pomaganju ustanika, turski poslanik na Cetinju Rustem Albert-beg napustio je Crnu Goru. Ubrzo su, početkom I balkanskog rata, prekinuti diplomatski odnosi između te dvije zemlje...

    1941. U Zetskom domu na Cetinju crnogorski separatisti sazvali su sabor – Petrovdanski sabor - na kom je usvojena deklaracija kojom se zahtijeva proglašenje kraljevine Crne Gore kao nezavisne države pod pokroviteljstvom Italije.

    1974. Film "Derviš i smrt", po istoimenom romanu Meše Selimovića snimljen je u koprodukciji „Filmskog studija” iz Titograda, „Zeta filma” iz Budve, „Avala filma”, „Bosna filma” i „Kosova filma”. Scenarij su napisali Borislav Mihailović i Zdravko Velimirović, režiser filma.
    Glavne uloge: Voja Mitrić, Velimir –Bata Živojinović, Boris Dvornik, Olivera Katarina, Faruk Begoli.


    1988. Osnovana „Luka Kotor” - Odlukom Skupštine opštine Kotor oformljena je prvobitno kao radna organizacija. Nakon transformacije u društveno a potom javno preduzeće, poslovala je kao mješovito Dioničarko društvo, da bi od 30. avgusta 2002. bila organizovana kao Akcionarsko društvo.Objekat sa već ranije stečenim statusom luke otvorene za međunarodni saobraćaj, posjeduje savremenu operativnu i servisnu obalu sa odgovarajućom infrastrukturom, spremnu tokom 24 sata za prihvat plovila (do 300 m dužine, gaza do 8,5 m i visine do 80 m), posebno putničkih brodova i jahti kojima obezbjeđuje sve neophodne usluge.

    2004. Skupština Crne Gore usvojila je državne simbole Republike Crne Gore – grb, zastavu, himnu i odredila Dan državnosti. Trobojka je zamijenjena crvenom zastavom sa zlatnim grbom u sredini i zlatnim obrubom, Dan državnosti je 13. jul, himna „Oj svijetla majska zoro", a grb-grb dinastije Petrovića. Za zakon glasalo je 38 poslanika vladajuće koalicije, protiv su bila dva poslanika I jedan uzdržan. Opozicija nije glasala. Novim Zakonom o državnim simbolima Crne Gore predviđeno je da grb bude u obliku zlatnog krunisanog dvoglavog orla, uzdignutih krila u poletu, sa skiptrom u desnoj i šarom u lijevoj kandži na crvenoj osnovi. Na prsima orla je štit sa zlatnim lavom u prolazu. Lav je na zelenom polju sa plavom pozadinom. Kruna iznad orlovskih glava i skiptar su zlatni, sa krstom na vrhu. Šar je plavi sa zlatnim okovom i krstom.

    2006.
    Uoči prvog Dana državnosti Crne Gore, održan svečani prijem u Vili "Gorica".
    Prijemu su, kao specijalni gosti, prisustvovali predsjednici Srbije i Hrvatske Boris Tadić i Stjepan Mesić, ministar inostranih poslova Srbije Vuk Drašković, generalni sekretar OEBS-a Mark Peren de Brišambo, bivši specijalni izaslanik za crnogorski referendum Miroslav Lajčak, te predstavnici međunarodnih organizacija, diplomatskog kora, izvršne, sudske i zakonodavne vlasti kao i vojnog vrha. Na prijemu se nijesu pojavili predstavnici opozicionih partija u Crnoj Gori.


    2006. Ambasade u Podgorici, u istoj zgradi, otvorile su Austrija i Mađarska- Veliko mi je zadovoljstvo što sam danas ovdje i što je Mađarska bila jedna od prvih država koja je, 12. jula, priznala nezavisnu Crnu Goru, kazala je Marta Horvač, državni sekretar Republike Mađarske.

    2006. Crnu Goru priznale Irska i Kambodža.


    2008. Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uručio je najveća državna priznanja za stvaralaštvo - Trinaestojulske nagrade - književniku Mirku Kovaču, akademskom slikaru Mihailu Jovićeviću i profesoru Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Zoranu Rašoviću.
    Kovač je nagradu dobio za roman "Grad u zrcalu", Jovićević za stvaralaštvo i samostalne izložbe u protekle dvije godine, a profesor Rašović za doprinos pravnoj nauci, udžbenike Građansko i Stvarno pravo i komentare Zakona o svojinsko - pravnim odnosima i hipoteci.


    u svijetu:

    100. p.n.e. Rođen rimski vojskovođa, pisac i državnik Gaj Julije Cezar.
    Poslije pobjede suparnika, postao diktator Rima. Njegovi zapisi iz galskih ratova spadaju u remek-djela stare rimske književnosti.

    1191. Engleski kralj Ričard Lavlje Srce zauzeo grad Akru, u Trećem krstaškom ratu.

    1536. Umro holandski humanista, filozof i filolog Erazmo Roterdamski, kritičar papske države i zloupotreba crkve. Poglede na duhovne, crkvene i društvene prilike iznio u satiričnom djelu "Pohvala ludosti", a njegov spis "De ratione studii" prvi je sistematski program humanističkog školskog obrazovanja.

    1543. Engleski kralj Henri VIII ušao u šesti brak, s Katarinom Par, udovicom lorda Latimera.

    1682. Umro francuski astronom Žan Pikar. Prvi precizno izmjerio stepen meridijanskog luka i omogućio tačnije izračunavanje poluprečnika Zemlje.

    1806. U Parizu formirana Rajnska konfederacija, u koju je ušlo 16 njemačkih država pod protektoratom Napoleonove Francuske. Konfederacija se raspala 1813, po Napoleonovom porazu u bici kod Lajpciga.

    1854. Rođen američki izumitelj i industrijalac Džordž Istman. Osnovao kompaniju Kodak, koja je godinama držala monopol u industriji kamera i filma.

    1884. Rođen italijanski slikar i vajar Amadeo Modiljani. Dobar dio života proveo u Parizu, gdje se uklopio u savremene likovne tokove Pariske škole, a proslavio se portretima i ženskim aktovima stilizovanim u izdužene forme.

    1904. Rođen čileanski pisac i diplomata Pablo Neruda, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1971. Suprotstavio se uvođenju Pinočeove diktature, a njegova sahrana, 1973, pretvorila se u manifestaciju čileanskih antifašista.

    1910. U avionskoj nesreći poginuo engleski proizvođač automobila i pilot Čarls Stjuart Rols, koji je s Frederikom Henrijem Rojsom 1906. osnovao kompaniju za proizvodnju automobila Rols-Rojs.

    1920. Zvanično otvoren Panamski kanal, šest godina pošto je kroz njega prošao prvi brod.

    1941. Poslije napada Njemačke na SSSR u Drugom svjetskom ratu, sovjetska vlada i Velika Britanija u Moskvi potpisali sporazum o uzajamnoj pomoći i zajedničkoj borbi protiv nacističke Njemačke.

    1960. Francuska priznala nezavisnost Dahomeja, Nigera, Gornje Volte, Obale Slonovače, Čada, Centralne Afrike i Konga, svojih kolonija u Africi.

    1979. Gilbertova Ostrva u Tihom okeanu stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta pod nazivom Republika Kiribati, poslije 87 godina britanske kolonijalne uprave.

    1993. Zemljotres na sjeveru Japana aktivirao klizišta i pokrenuo džinovske morske talase, u kojima je oko 200 ljudi izgubilo život.

    1997. Vlada Kube, poslije laboratorijskih ispitivanja, potvrdila autentičnost posmrtnih ostataka legendarnog gerilskog vođe Ernesta Če Gevare, nađenih u Boliviji.

    1998. Francuska je, pobjedom nad Brazilom 3:0, u Parizu, u finalu Svjetskog fudbalskog prvenstva, prvi put postala prvak svijeta.

    2001. Bivši bugarski car Simeon II Saks Koburg prihvatio kandidaturu za premijera. Na tu dužnost zvanično izabran u parlamentu 24. jula.

    2002. U Beogradu rad počela Komisija za izradu Ustavne povelje buduće zajednice Srbije i Crne Gore.

    2003. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija produžio mandat međunarodnim mirovnim snagama u BiH za godinu dana i zatražio da svi optuženi za ratne zločine budu privedeni pravdi. Snage Sfora razmještene u BiH u januaru 1996.

    2003. Umro je legendarni saksofonista i džez kompozitor Beni Karter (96).

    2004. Francuska i Irak obnovili su diplomatske odnose, prekinute 13 godina ranije zbog iračke invazije na Kuvajt.

    2006. Izrael započeo veliku vojnu operaciju u Libanu.

    2006. U Bombaju u eksplozijama bombi ubijeno preko 190 ljudi.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #205
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. jul

    Danas je 13. jul, Dan državnosti.

    U Crnoj Gori se na današnji dan dogodilo:

    1878. Održan Berlinski kongres, kojim je definisan međunarodno-pravni položaj Crne Gore: "Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile"

    1941. 63 godine nakon Berlinskog kongresa, 13. jula 1941. zapucale su ustaničke puške, koje su zadivile porobljenu Evropu. Od početka Drugog svjetskog rata to je bio najveći opštenarodni ustanak u okupiranoj Evropi.

    1944. U Kolašinu je počelo Treće zasijedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke. Pored razmatranja opšte vojnopolitičke situacije u svijetu i zemlji, narednog dana, 14. jula, odlučeno je da to, do tada najviše predstavničko tijelo za Crnu Goru i Boku, bude transformisano u CASNO (Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja) kao najviši zakonodavni i izvršni organ vlasti u Crnoj Gori. Tom prilikom donesena je odluka da Crna Gora kao ravnopravna republika uđe u novu jugoslovensku federativnu zajednicu. Tim činom obnovljena je njena državnost kao federalne republike, članice nove državne zajednice. Predsjednik CASNO bio je dr Niko Miljanić, izabrana su tri potpredsjednika i 11 odjeljenja kao izvršni organ CASNO, što je, u stvari, bila crnogorska Vlada. 15. jula 1945. godine CASNO je preimenovan u Crnogorsku narodnu skupštinu koja je preuzela zakonodavnu funkciju. 17. jula imenovana je prva poslijeratna Vlada koja je preuzela izvršnu vlast od CASNO.

    1946. Na Cetinju odrzana prva izlozba crnogorskih slikara, postavkom 135 eksponata, od 28 autora. Ulja, pastele, skulpture i crteže prezentovali su, između ostalih: Petar Lubarda, Luka Tomanović, Ilija Šobajić, Mihailo Vukotić, Anton Lukateli, Milo Milunović, Milan Božović, Aleksandar Prijić, Vuko Radović, Đođije Oraovac i drugi.

    1946. Podgorica je promijenila ime u Titograd.

    1948. Završena je pruga Nikšić-Titograd, duga 57 km. Bio je to jedan od najtežih objekata iz prvog petogodišnjeg plana Crne Gore. Za 15 mjeseci, urađeno je 85 usijeka dužine 6.301 metar, 64 nasipa dužine 25.981 metar, 11 tunela dužine 3.241 metar i devet mostova dužine 251 metar. Prugu je gradilo 115 omladinskih radnih brigada, uglavnom iz Crne Gore i 101 frontovska brigada. Na pruzi je radilo ukupno 18.729 brigadira.

    1956. snimljen film Zle pare. Drugi veliki projekat „Lovćen filma” snimljen po scenariju Ratka Đurovića, u režiji Velimira Stojanovića, bavio se vrijednošću novca i ljudi u prvim danima II svjetskog rata. Glavne uloge: Dubravka Gal, Antun Nalis, Vaso Perišić, Petar Vujović i Ljuba Tadić.

    1976. Pušten je u rad treći agregat HE "Piva".

    2005. Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović otvorio za saobraćaj tunel Sozina čija izgradnja je koštala 73.964000 eura, od čega je 50 miliona eura obezbijedila Crna Gora, a Evropska investiciona banka odobrila kredit od 24 miliona eura . Tunel Sozina je dug četiri kilometra i 182 metra. Izgrađen je po najvišim međunarodnim standardima opremljen najsavremenijom tehnologijom. Saobraćajnicom kroz tunel Sozina, Podgorica je gotovo dobila status primorskog grada i skoro polovina Crne Gore status primorskog područja.

    2005. Otvoren za saobraćaj most „Milenijum", na Morači, a njegovom izgradnjom, koja je koštala oko 6 miliona eura, Podgorica je dobila još jedan vrijedan, lijep i značajan infrastrukturni objekat.

    2006. U sklopu proslave Dana državnosti u Podgorici je svečano otkriven spomenik utemeljivaču crnogorske moderne države, vladici Petru Prvom Petroviću Njegošu - Svetom Petru Cetinjskom. Impozantnu bronzanu statuu istaknutog crnogorskog duhovnika, državnika i zakonodavca, djelo vajara Nenada Šoškića, u prisustvu brojnih građana i zvaničnika otkrili predsjednik Crne Gore Filip Vujanović , akademik Branko Pavićević, i u ime fondacije Sveti Petar Cetinjski, Dragoljub Rašović. "Nezavisna i suverena Crna Gora morala je upravo na ovakav način pokazati pijetet stvaraocu koji je udario temelje za sve ono čime se crnogorski narod i nacija ponose pred drugim narodima i nacijama u svijetu", kazao je akademik Pavićević, podsjećajući da je Petar I 60 godina djelovao kao najznačajniji narodni pregalac, a pola stoljeća bio prva ličnost zemlje i naroda.

    2008. Vaterpolo reprezentacija CRNE GORE kao debitant postala prvak Evrope. Pobijedili su sve - evropske, svjetske, olimpijske šampione i postali najveći. Donijeli su najsjajniju, najljepšu, najvredniju čestitku za najveći crnogorski praznik - 13.jul. Još jednom pozlatili datum koji je Crnoj Gori kroz istoriju vazda označavao njene najsvjetlije trenutke. Momci velikog srca, Veljko Uskoković, Zdravko Radić, Draško Brguljan, Nikola Vukčević, Damjan Danilović, Nikola Janović, Milan Tičić, Mlađan Janović, Aleksandar Ivović, Boris Zloković, Vladimir Gojković, Predrag Jokić, Miloš Šćepanović, Vjekoslav Pasković, Filip Trajković i Aleksandar Radović, na čelu sa velikim strategom Petrom Porobićem, pokazali su da Crna Gora, iako mala i mlada država, ima domete koji sežu do najviših evropskih tronova.

    2008. Na prvom Samitu Barselonskog procesa - Unija za Mediteran, koji je održan u Parizu, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Monako primljene su u punopravno članstvo ovog ojačanog Euro-mediteranskog partnerstva. Riječ je o Uniji koja osim 27 država članica EU okuplja i 12 mediteranskih zemalja. Na Samitu u Parizu, koji je organizovao francuski predsjednik Nikola Sarkozi, Crnu Goru je predstavljao premijer Milo Đukanović.

    U svijetu:

    1793. Ubijen Žan Pol Mara,
    jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i lider montanjara.

    1822. U ratu Grčke za nezavisnost, grčka vojska pobijedila turske snage kod Termopilskog klanca.

    1837. Kraljica Viktorija I preselila se u Bakingemsku palatu u Londonu, kao prvi britanski monarh koji će živjeti u toj palati.

    1878. Završen Berlinski kongres na kojem su evropske sile (Njemačka, Austro-Ugarska, Rusija, Engleska i Francuska) uspostavile novi odnos snaga na jugoistoku Evrope. Revidiran je Sanstefanski mirovni ugovor zaključen između Rusije i Turske 3. marta, Crna Gora stekla međunarodno priznanje i znatno proširila svoje teritorije, takođe i Srbija, a Austro-Ugarska dobila pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu.

    1919. Britanski vazdušni brod (dirižabl) sletio u Norfolk i time završio prvi let preko Atlantika, od Britanije do SAD i natrag. Putovanje trajalo 182 sata efektivnog leta.

    1930. U glavnom gradu Urugvaja Montevideu, počelo Prvo svjetsko fudbalsko prvenstvo na kojem je učestvovalo 13 timova, među kojima i jugoslovenski.


    1943. Pobjedom sovjetske vojske okončana je ključna faza Kurske bitke, najveće tenkovske bitke u istoriji, u kojoj je učestvovalo oko 6.000 tenkova. Njemci izgubili 2.900 tenkova, a poginulo je i ranjeno najmanje 230.000 vojnika.

    1975. Iz Kejp Kanaverala u Floridi lansiran američki svemirski brod "Apolo", koji je učestvovao u prvoj sovjetsko-američkoj misiji u svemiru.

    1977. Zbog nestanka struje, Njujork bio u potpunom mraku, poslije čega je policija uhapsila 3.000 pljačkaša.

    1985. Na stadionima u Londonu i Filadelfiji istovremeno održani humanitarni rok koncerti za pomoć gladnima u Africi. Prikupljeno preko 60 miliona dolara, a TV prenos koncerata pratilo oko milijardu i po gledalaca širom svijeta.

    1985. Sovjetski atletičar Sergej Bubka u Parizu, u skoku s motkom, prvi put preskočio šest metara i postavio novi svjetski rekord.

    1996. Održan je "Love Parade" festival na kojem je oko pola miliona rejvera igralo ulicama Berlina uz tehno muziku. To je bio najveći javni skup u tom gradu poslije Drugog svjetskog rata.

    1999. Više hiljada iranskih studenata sukobilo se sa policijom u centru Teherana, protestujući zbog odluke vlasti o zabrani svih mitinga i nezvaničnih okupljanja.

    2000. Policija UN na Kosovu zvanično saopštila da se tokom prvih šest mjeseci 2000. u regionu Kosova desilo više od 1.900 incidenta, da je ubijeno 19 ljudi i da je izvršeno niz kriminalnih radnji - napada, otmica, silovanja i podmetanja požara.

    2001. Kina osudila kinesko-američkog naučnika Li Šaomina zbog špijuniranja u korist Tajvana i naredila njegovu deportaciju.

    2003. Kuvajtski emir, šeik Džaber Al Ahmed Al Sabah, donio dekret kojim se odvaja mandat premijera od krune, prvi put od kada je Kuvajt stekao nezavisnost (1961).

    2008. Astronomska opservatorija u Majorci saopštila da je jedan asteroid nazvala Rafael Nadal, po jednom od najboljih tenisera svijeta.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 13-07-10 at 22:03.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #206
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    Berlinski kongres

    13. jula, 1878.
    godine,
    održan Berlinski kongres, na kojem su šest velikih sila i Turska potpisale ugovor kojim je poništen Sanstefanski ugovor. Od 64 člana ugovora na Crnu Goru se odnose njih 8. Najvažniji je bio 26. član, kojim je definisan međunarodno-pravni položaj Crne Gore: "Crnoj Gori priznaju nezavisnost Visoka Porta i sve one visoke ugovorne strane koje to dosad nijesu učinile". Berlinskim ugovorom Crna Gora je kao 27 država dobila nezavisnost i izlaz na more, kao i gradove Nikšić, Podgoricu, Kolašin, Bar i Ulcinj. Međutim, Crna Gora nije mogla imati ratne brodove i vojno-pomorsku zastavu, ali u njene teritorijalne vode nijesu smjeli ulaziti i u njene luke pristajati strani ratni brodovi. Članom 29. Crna Gora je proširena i na Skadarsko jezero, i imala je pravo plovidbe rijekom Bojanom, ali su joj bile nametnute razne zabrane.



    Državna teritorija je sa 4.400 km2 uvećana na 9.475 km2, prisajedinjeni su gradovi Nikšić, Kolašin, Spuž, Podgorica, Žabljak, Bar, Ulcinj, dobijen je izlaz na more, čime su stvorene pretpostavke za uspješan opšti društveni razvoj i civilizacijski napredak. Površina obradive zemlje 1869. godine bila je 75.622 rala (ralo - 1.820 m2) oranice i 36.571 kosa livade, a 1889. godine 162.566 rala oranice i 108.405 kosa livade. Prisajedinjenjem gradova, uvećan je udio zanatstva i trgovine u privredi Crne Gore, a izlazak na Jadransko more stvorio je prvu pretpostavku za pomorstvo i obimniju spoljnu trgovinu.


    Trinaestojulski ustanak

    13. jula, 1941. godine,
    jedinstven događaj u Drugom svjetskom ratu u porobljenoj Evropi, poznat kao Trinaestojulski ustanak, buknuo je nakon odluke o pružanju otpora okupatoru, koju je 8. jula u Stijeni Piperskoj donio PK KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak. Prvobitno je bilo planirano da se ustanak odvija kroz gerilske akcije, ali je već prvog dana gerilskim odredima, koje je organizovala KPJ u Crnoj Gori, prišao veliki broj ljudi pa je ustanak poprimio opštenarodni karakter. Prve oružane akcije protiv Italijana preduzete su gotovo jednovremeno u Mišićima, Virpazaru i na Čevu. Prema procjenama, u ustanku je učestvovalo oko 32.000 ljudi, odnosno 65% vojno sposobnog stanovništva Crne Gore. Prvi masovni antifašistički ustanak u Evropi organizovan je u vrijeme najveće moći sila Osovine, kada je za nedjelju dana oslobođeno tri četvrtine teritorije Crne Gore i okupator bio primoran da zbog toga veće vojne snage vrati sa Istočnog fronta. U kalendaru događaja iz novovjekovne istorije Crne Gore, 13. jul ima posebno mjesto. Na taj dan, Crna Gora je 1878. na Berlinskom kongresu dobila zvanično priznanje nezavisnosti, u ustanku 13. jula 1941. krenula u antifašističku i borbu za nacionalno oslobođenje, a tri godine kasnije, 1944. obnovila državnost na Trećem zasijedanju ZAVNO.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #207
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. jul

    1737. Austrija je objavila rat Turskoj. Bio je to istovremeno povod hrišćanskom stanovništvu na Balkanu da organizuje žešći otpor protiv Turaka. I prije objave rata Crnogorske čete su kroz Hercegovinu Turcima često nanosili teške gubitke. A nakon objave rata austrijska vojska je započela uspješne operacije protiv Turske i na području Crne Gore. Ustanici su se spremili da udare na Bijelo Polje, Nikšić i Spuž. I u Skadru u kojem je tada živjelo oko dvije trećine hrišćana osjećala se spremnost za ustanak.

    1797. Nakon više uspješnih borbi duž Primorja, Vladika Petar I Petrović sa Crnogorcima ušao je u Budvu. Međutim, već 18. jula predat mu je zahtjev da grad vrati austrijskim vlastima. Ulazak crngoorske vojske u Budvu značio je ipak definitivni pad mletačke vlasti u Boki Kotorskoj, koja je još početkom maja iste godine na ovom području bila srušena.

    1920. Umro je Slavo Djurković, poznati pomorac, kapetan duge plovidbe i adjutant kralja Nikole. Rođen je 1850. u Risnu. Završio je 1875. nautiku u Odesi i do 1881. plovio na brodovima ruske Dobrovoljne flote. U Rusko-osmanskom ratu (1876–78 ) zapovijedao je ruskom fregatom „Potjomkin“ na Dunavu i Crnom moru, a 1882. stupio je u crnogorsku službu i bio ađutant knjaza Nikole. Upravljao je plovidbom na Skadarskom jezeru i na moru, a više puta je zapovijedao knjaževim jahtama na putovanjima po zemlji i inostranstvu. Služio se ruskim, engleskim, italijanskim i njemačkim jezikom. Dobio je 52 odlikovanja, među kojima i najviše rusko – orden Sv. Đorđa.

    1920. Rođen Vladimir Lepetić. Redovni član CANU, priznati stručnjak za biologiju mora rođen je u Herceg Novom. Visoko obrazovanje i doktorat nauka stekao je u Zagrebu i Sarajevu. Osnovao je 1969. godine Zavod za biologiju mora u Kotoru i bio njegov direktor do odlaska u penziju. Njegova osnovna preokupacija bilo je bioekološko proučavanje ihtiofaune u južnojadranskoj kotlini i međudejstvo mora i priobalnog područja. Konstruisao je posebnu napravu za vađenje uzoraka sa velikih dubina, čime je pobudio interesovanje FAO, organizacije UN. Bavio se univerzalnim problemima zagađenja i zaštite čovjekove sredine i isticao opasnost od stihijske eksploatacije prirode. Bio je prvi i dugogodišnji predsjednik Odbora za zaštitu i unapređenje životne sredine u okviru CANU. Kao zaslužni naučni radnik, ušao je u mnoge međunarodne edicije i uvršten u izdanje „500 evropskih lidera za novi vijek” iz edicije „Ko je ko u svijetu”. Dobitnik je visokih domaćih i međunarodnih priznanja. Umro je 14. novembra 1995.

    1928.
    U Kazancima, nikšićka opština, rođen je prof. dr Radivoje Šuković, istoričar književnosti, bibliograf i bibliolog. Gimnaziju je završio u Nikšiću, Višu pedagošku školu na Cetinju, a Filozofski fakultet u Beogradu. Radio je kao profesor, novinar u «Pobjedi», urednik «Prosvjetnog rada», direktor Prosvjetnog zavoda u Nikšiću i kao pomoćnik republičkog sekretara za obrazovanje, nauku i kulturu Crne Gore. Prvi je dobitnik OKTOIH-a.

    1944. U Kolašinu na trećem zasijedanju ZAVNO-a Crne Gore i Boke donesena je odluka da ZAVNO preraste u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja – CASNO, zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore, vrhovni organ državne vlasti i državnog suvereniteta Crne Gore. Odlučeno je i da Crna Gora uđe u sastav Demokratske Federativne Jugoslavije (DFJ), kao ravnopravna federalna jedinica, a Boka je postala sastavni dio Crne Gore.

    1999. U Podgorici je osnovana Dukljanska akademija nauka i umjetnosti. Cilj ove naučne institucije je naučno uspostavljanje kontinuiteta crnogorskog, državnog, narodnog, nacionalnog i građanskog bića sa počecima dukljanske države i dinastije Vojisavljevića. Za predsjednika je imenovan Jevrem Brković, za potpredsjednike prof. dr Miodrag Perović, prof. dr Branko Radojičić i Mladen Lompar, a za generalnog sekretara dr Vukić Pulević, a konstituisana je formiranjem Senata, na čelu sa dr Novakom Kilibardom. Uz Senat, Predsjedništvo i Skupštinu, njen radni sastav čine redovni i dopisni članovi razvrstani u odjeljenja: književnosti i jezika (sekretar dr Radoslav Rotković), prirodno-matematičkih i tehničkih nauka (prof. dr Božidar Nikolić), društvenih nauka (prof. dr Božidar Šekularac) i Umjetnosti (mr Pavle Pejović). Tim činom, kako je u uvodnoj besjedi istakao Jevrem Brković, inicijator osnivanja DANU, ona „postaje dio crnogorskog identiteta, građanskog, mediteranskog, multikulturalnog i multinacionalnog”.

    2006. Crna Gora je, kao 179. država u svijetu postala punopravni član Međunarodne organizacije rada. Stalni predstavnik Vlade Crne Gore pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u Ženevi Milan Begović, uručio je pismo ministra spoljnih poslova Crne Gore Miodraga Vlahovića generalnom direktoru Međunarodne organizacije rada Huanu Sornaviji, kojim se MOR obavještava da Crna Gora prihvata Ustav organizacije, kao i prava i obaveze koje proizilaze iz njenog članstva.


    U svijetu:

    1223. Umro francuski kralj Filip II Avgust.
    Ratovanjem protiv Engleza preuzeo posjede u zapadnoj Francuskoj, a pobjedom nad englesko-njemačkom vojskom proširio teritoriju Francuske.

    1789. U Parizu narod zauzeo zloglasni zatvor Bastilja, simbol monarhije. Taj dan smatra se početkom Francuske revolucije, događajem koji je predstavljao prekretnicu u evropskoj istoriji. U Francuskoj se slavi kao nacionalni praznik.

    1817. Umrla francuska književnica An Luiz Neker, poznata kao Madam de Stal. Njen salon u Parizu bio je čuveno mjesto okupljanja intelektualaca toga vremena.

    1867. Alfred Nobel, izumitelj dinamita, prvi put demonstrirao svoj izum u kamenolomu kod engleskog grada Redhil.

    1887. Umro njemački industrijalac i proizvođač oružja Alfred Krup. Prvi je počeo da proizvodi topove od livenog čelika.

    1889. U Parizu održan međunarodni socijalistički kongres koji su organizovale marksističke partije Njemačke i Francuske. Osnovana je Druga internacionala i donijeta rezolucija o osmosatnom radnom danu i o proslavi 1. maja kao dana međunarodne solidarnosti radnika.

    1904. Rođen američki pisac, porijeklom poljski Jevrej, Isak Baševis Singer, dobitnik Nobelove nagrade za književnost, 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu.

    1913. Rođen američki političar Lesli Linč King Junior, poznat kao Džerald Ford, predsjednik SAD od 1974.

    1918. Rođen švedski filmski i pozorišni reditelj i scenarista Ingmar Bergman, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca 20. vijeka, dobitnik tri Oskara. Umro 30. jula 2007. godine.

    1933. U Njemačkoj nacionalsocijalisti, koji su sa Hitlerom došli na vlast u januaru, zabranili sve opozicione partije.

    1942. U Madridu, Španija, rođen Francisko Havijer Solana Madariaga. Solana je bio ministar spoljnih poslova (1992-1995), obrazovanja (1988-1992), kulture (1982-1988 ), portparol vlade (1985-1988 ), glavni sekretar NATO-a (1995-1999), visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost (1999-2009) i komandant EUFOR-a (1999-2009).

    1958. U Iraku izvršen vojni udar u kojem su ubijeni kralj Fejsal II i premijer Nuri el-Said. Irak proglašen republikom.

    1965. Američki satelit "Mariner 4", lansiran 1964, napravio prve fotografije Marsa.

    1992. Milan Panić, američki biznismen srpskog porijekla, izabran za prvog premijera SR Jugoslavije.

    1997. Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio bosanskog Srbina Dušana Tadića na 20 godina zatvora zbog učešća u etničkom čišćenju bosanskih Muslimana 1992. na području Prijedora.

    1998. U 89. godini umro Ričard Mekdonald, koji je prokrčio put konceptu brze hrane i razvio ga u najveći lanac, "McDonald's", restorana u svijetu.

    1999. Obnovljeni avio letovi između Argentine i Foklandskih ostrva, prvi put nakon Foklandskog rata iz 1982. godine.

    2000. SAD i Vijetnam sklopili, 25 godina nakon završetka Vijetnamskog rata, trgovinski ugovor, koji je Hanoju otvorio put u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

    2000. Sud u Majamiju obavezao najveće američke proizvođače cigareta da plate 145 milijardi dolara na ime odštete pušačima Floride zbog ugrožavanja njihovog zdravlja.

    2001. Vlada Srbije saopštila da je u akumulacionom jezeru hidroelektrane Perućac otkriven kamion-hladnjača u kojem je pronađeno između 50 i 60 leševa za koje se pretpostavlja da su žrtve rata na Kosovu 1999.

    2002. Jedan pripadnik neo-nacističkog pokreta pucao na francuskog predsjednika Žaka Širaka na proslavi Dana pada Bastilje. Osumnjičeni brzo uhvaćen, a parada nastavljena.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #208
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. jul


    1663. Rodjen Marko Martinovic, jedan od najučenijih Bokelja svog vremena, čuveni pomorac i pomorski pedagog, nautičar, matematičar, crtač, stručnjak za hidrogradnju i brodogradnju, književnik i trgovac. U rodnom Perastu otvorio je prvu privatnu i priznatu pomorsku školu u svijetu. Odlukom Mletačkog senata, 1697–98. dobio je na obuku sedamnaest ruskih boljara. U školi koja je nazvana „kolijevkom ruske flote“ predavao im je „morski nauk i vladanje“ (teoriju i praksu) a na brodu „Kotoranin“ u vodama Jadrana podučavao ih osnovnim pomorskim vještinama u komandovanju ratnim brodovima. Na poziv ruskog cara Petra Velikog u Rusiji je boravio kao instruktor brodogradnje. Literarno je obradio opsadu i mletačko osvajanje Herceg Novog, tada jedinog osmanskog uporišta u Boki, kao i neke događaje vezane za poznatog Peraštanina Vicka Bujovića. Umro je 28. oktobra 1716.

    1841. Uspostavljena je državna granica između Crne Gore i Austrije. Dokumenti su detaljno opisali zemljište i geografske karte, a potpisali su ih Eduard Grij i Petar II Petrović Njegoš.

    1851. Po nalogu Praviteljstvujuščeg senata, koji je bio dobro obaviješten o teškom zdravstvenom stanju u kom se tokom boravka u Beču nalazio Petar II Petrović Njegoš, u prijestonicu Monarhije su iz Kotora otputovali Vido Bošković i Dimitrije Milaković kako bi se našli na usluzi crnogorskom vladici. Po povratku sa liječenja u Italiji, Njegoš je više od mjesec dana boravio u Monarhiji. U Beču ga je posjećivao poznati grudni ljekar dr Škoda, koji je već u maju iste godine konstatovao da se vladičina bolest rapidno razvila, te da mu nema lijeka. Stoga su mu pratnja i pomoć na dugom putu od Beča do Cetinja bili neophodni. U Crnu Goru Njegoš je stigao 23. avgusta preko Trsta, Zadra i Kotora. Bilo je to njegovo posljednje putovanje.

    1891. U Brčelima, Crmnica, rođen je Jovan Tomašević, vođa crnogorskih komunista. Zbog optužbe da je učestvovao u bombaškoj aferi 1908. osuđen je u odsustvu na 10 godina. Učestvovao je u balkanskim i prvom svjetskom ratu, januara 1916. emigrirao je u Francusku gdje je, uz stipendiju srpske vlade, završio pravni fakultet. Krajem 1918. sa srpskim pasošem vratio se u Crnu Goru gdje je propagirao komunističke ideje i učestvovao u formiranju KP CG.

    1897. u Crnoj Gori postavljeni prvi sanducici - Postavljeni su na Cetinju, Rijeci Crnojevića, Viru, Baru, Ulcinju, Podgorici, Danilovgradu, u Nikšiću i na Njegušima. Bili su crvene boje, sa ucrtanim pismom i državnim grbom. Do tog vremena jedini poštanski sandučić na početku uvođenja poštanske službe u Crnoj Gori (1873) bio je postavljen na ulazu pošte na Cetinju.

    1910.
    Na Cetinju je završena gradnja Vladinog doma. Objekat je građen 13 mjeseci, pretpostavlja se da ga je projektovao Koradini, koji je radio gotovo sve značajnije onovremene objekte u prijestonici. Bila je to najveća zgrada u Crnoj Gori, i u njoj su bile smještene najvažnije institucije Crne Gore – Vlada, Skupština i druge.

    1914. Nakon ultimatuma Austrougarske Srbiji, zbog atentata na njenog prestolonasljednika Ferdinanda 28. juna iste godine, Crna Gora je izvršila mobilizaciju vojske. Deset dana potom, objavila je rat Austrougarskoj. Treću godinu uzastopno (1912, 1913, 1914) Crna Gora je pokrenula vojsku, ovog puta pod okolnostima koje će je dovesti, po prvi put u njenoj istoriji, do sloma sa dalekosežnim teškim poljedicama i po samu državu.

    1949. Rođen novinar Stojan Cerović, jedan od osnivača beogradskog nedjeljnika Vreme i Centra za antiratnu akciju. Umro 21. marta 2005. godine.

    2009. Evropska komisija usvojila je preporuke da Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji od početka naredne godine budu ukinute vize za putovanja u zemlje Evropske unije.

    2009. Crna Gora je zaslužila preporuke Evropske komisije o viznoj liberalizaciji, odradila je dobar posao i za zemlje za koju je donešena takva odluka može se reći da su veoma srećne, ocijenio je visoki predstavnik evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Havijer Solana nakon sastanka sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem u Kotoru. On je rekao da je ovo značajan dan za Crnu Goru i ostale zemlje u regionu obuhvaćene odlukom Evropske komisije (Srbija i Makedonija), ali i za Evropsku uniju.


    u svijetu:

    1099. Krstaši u Prvom krstaškom ratu osvojili Jerusalim i razorili ga.
    Grad je, poslije rimskog razaranja 70. godine, obnovio rimski car Hadrijan i pretvorio ga u rimsku vojnu koloniju, a 638. došao je pod vlast Arapa i postao muslimansko sveto mjesto. Arapi su ga ponovo osvojili 1187.

    1291. Umro njemački car Rudolf I Habsburg, osnivač dinastije Habsburgovaca.

    1606. Rođen holandski slikar Harmens van Rijn Rembrant, jedan od najvećih majstora u istoriji slikarstva. Uradio je oko 650 uljanih slika, oko 300 gravira i oko 2.000 crteža, uključujući remek djela kao što su "Noćna straža", "Izgubljeni sin", "Čas anatomije doktora Tulpa".

    1795. Marseljeza zvanično prihvaćena za himnu Francuske.

    1865. U Dablinu rođen britanski političar i novinski magnat Alfred Nortklif, vlasnik i jedan od osnivača listova "Dejli Miror", "Dejli Mejl" i "Tajms". Ujedinjavanjem više listova i časopisa osnovao je 1905. "Associated Newspaper", koja je u narednih dvadest godina bila najuticajniji novinski koncern u Evropi.

    1869. Francuz Ipolit Mež Muri patentirao margarine.

    1904. Umro ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, jedan od najznačajnijih pripovjedača i dramskih pisaca u ruskoj i svjetskoj književnosti.

    1918. Opštom ofanzivom snaga Osovine pod komandom njemačkog generala Eriha fon Ludendorfa počela druga bitka na Marni u Prvom svjetskom ratu, što je bio posljednji pokušaj Njemačke da nadvlada savezničke snage na zapadnom frontu.

    1937. Pušten u saobraćaj kanal Moskva-Volga dug 128 kilometara, dubok 5,5 a širok 85 metara, čime je regulisana rijeka, a grad Moskva postao luka povezana sa pet mora.

    1941. U bici kod Orše, sovjetska vojska prvi put upotrijebila plotunsko raketno oružje, popularno nazvano "kaćuša".

    1964. Atanas Mikojan naslijedio Leonida Brežnjeva na mjestu Predsjednika SSSR-a.

    1968. Uspostavljen prvi direktni putnički avio-saobraćaj između SAD i SSSR. Na liniji Moskva-Njujork počeli su da lete avioni "Aeroflota" i "Pan Amerikena".

    1974. Na Kipru, vojnim udarom grupe grčkih oficira u Nacionalnoj gardi, pristalica pripajanja Grčkoj, oboren predsjednik Makarios, a vlast je preuzeo Nikos Sampson, bivši lider EOK-e.

    1975. Sovjetski i američki vasionski brodovi "Sojuz 19" i "Apolo 18" lansirani su u orbitu oko Zemlje, u okviru zajedničkog programa kojim je predviđeno njihovo spajanje u svemiru.

    1992. U organizaciji Građanskog saveza Srbije i Centra za antiratnu akciju, ispred Savezne skupštine u Beogradu, održan protestni skup protiv diskriminacije i prijetnje pripadnicima drugih nacionalnosti pod nazivom "Žuta traka". Neposredan povod za akciju bilo je prisilno iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.

    1995. Vojska Šri Lanke okončala najveću ofanzivu od 1987. protiv tamilskih pobunjenika, tokom koje je poginulo najmanje 300 ljudi.

    1995. Prodat prvi artikal preko portala Amazon.com.

    1997. U Majami Biču, na Floridi, ubijen Đani Versaće, italijanski modni kreator, jedna od najpoznatijih ličnosti iz svijeta mode krajem 20. vijeka.

    1999. Nakon ulaska međunarodnih mirovnih snaga na Kosovo, u Prištinu stigao šef civilne administracije UN Bernar Kušner, a vojni zvaničnici proglasili su Kosovo jednim od najopasnijih mjesta na svijetu zbog velikog broja mina koje su postavile sve strane u ratu.

    2005. Vijeće Okružnog suda u Beogradu osudilo Milana Lukića, Olivera Krsmanovića, Dragutina Dragićevića i Đorđa Ševića, pripadnike paravojne formacije Osvetnici, na ukupno 75 godina zatvora zbog ratnog zločina otmice i ubistva 16 Bošnjaka u mjestu Sjeverin.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #209
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. jul

    1876. Pocela bitka na Vucjem Dolu i tezak poraz turske vojske i Muktar pase. U jednoj od odlučujućih vojnih operacija prve faze Veljeg rata, crnogorska vojska pod neposrednom komandom knjaza Nikole i hercegovački ustanici, na čelu sa Pekom Pavlovićem, sukobili su se sa brojnom ali i umornom vojskom Muktar-paše, koja je tek okončala dugi marš od Višegrada, preko Sarajeva i Mostara. Plan osmanskog komandanta da napadom rano ujutro iznenadi crnogorsku vojsku bazirao se na pogrešnoj procjeni da će mu se suprotstaviti samo trećina knjaževih trupa. Nakon jednosatne puščane vatre došlo je do borbe prsa u prsa, handžarom i jataganom. Glavnina crnogorske vojske najprije je razbila prvu polovinu Muktarove vojske, a potom i drugu u kojoj je nastala pometnja, što je označilo i njen definitivni, po mnogim izvorima, težak poraz.

    1901.
    Željezničkom prugom uskog kolosjeka stigao je prvi voz u Zeleniku, nadomak Herceg Novog, posljednju stanicu na relaciji Gabela–Hum–Uskoplje–Zelenika (Sutorina–Igalo–Herceg Novi–Zelenika). Ta saobraćajna komunikacija izgrađena u vrijeme vlasti Austrougarske monarhije na tim prostorima, prva je željeznička pruga na prostoru današnje Crne Gore, a njom je ostvarena veza se bosansko-hercegovačkim prugama. Ukinuta je 30. juna 1968. uz obrazloženje da je nerentabilna.

    1929. Umro vojvoda Djuro Petrović komandant Njegusko-cetinjskog bataliona u crnogorskim bitkama, jedan od komandanata na Vucjem Dolu, upravitelj Niksica po oslobodjenju, komandant na Skadru.


    1933. U tivatsku luku, iz brodogradilišta u Hamburgu, uplovio je školski brod "Jadran" jugoslovenske ratne mornarice. Do drugog svjetskog rata imao je sedam plovidbi van Jadrana, a poslije rata nakon nabavke novog školskog broda «Galeb», samo pet puta otisnuo se mimo jadranskog mora. U ratu ga je, pod imenom «Marko Polo», koristila italijanska ratna mornarica, a kraj rata dočekao je u jedom venecijanskom kanalu potpuno opustošen i služio je kao most. Tek nakon remanta u tivatskom Zavodu "Sava Kovačević" 1949. vratio je svoj stari sjaj.

    1944. U Kolašinu je formiran Narodnooslobodilački front za Crnu Goru i Boku i izabran Glavni odobr štaba.

    1956. U Kolašinu rođen Predrag Bulatović, političar koji je godinama bio u vrhu savremene političke scene Crne Gore, zadnjih kao član SNP-a. I u toku "događanja naroda", a i danas se tvrdi da je Predrag Bulatović bio pokretač izlaska " Dakićevaca" pred crnogorsku Skupštinu i da je bio jedna od glavnih poluga u rušenju ondašnje crnogorske vlasti. Kao istaknuti član DPS-a, kada je krenuo sukob unutar partije, jednu od ključnih uloga u obračunu sa Milom Đukanovićem, opet iz sjenke, imao je Predrag Bulatović. Sa poznatim okončanjem sukoba nastala je i Socijalistička narodna partija, koju je, kako su mnogi mislili, upravo on držao. Ostavkom M. Bulatovića, Bulatović je konačno iz drugog reda izbio na čelo partije, na kome nije više.

    1965. Crna Gora je podijeljena na 20 opština.

    2009. Hrvatski pijanista svjetskog ugleda, Ivo Pogorelić, bio gost na Don Brankovim danima muzike, u Kotoru.

    u svijetu:

    622. Istoričari smatraju da ovim datumom počinje prva godina islamske ere, odnosno dan kada je Muhamed, sa svojim pristalicama napustio Meku da bi osnovao prvi centar nove vjere u Medini.

    1054. Doslo do raskola u hriscanskoj crkvi. U vrijeme stolovanja carigradskog patrijarha Mihaila Kerularija, vatikanska delegacija na čelu sa kardinalom Humbertom da Silvom, legatom pape Leona XI, nakon nekoliko ranijih neuspješnih pregovora sa Carigradskom patrijaršijom o rješavanju dogmatskih razlika i prava na izvorni legitimitet, donijela je papsku bulu kojom je bačena anatema na patrijarha Istočne crkve. Na taj čin odgovoreno je od strane patrijarha Kerularija istom mjerom, pa je uzajamna ekskomunikacija iz Crkve prouzrokovala konačni raskol u jedinstvenoj hrišćanskoj crkvi. Neki crkveni istoričari smatraju da, pošto u trenutku kada je papska bula položena na prijesto Svete Sofije, papa Leon IX nije bio među živima (umro 19. aprila iste godine) a drugi još nije bio izabran, ekskomunikacija Istočne crkve od strane Rimske crkve nije bila pravno valjana. Anatema je „skinuta” devet vjekova kasnije, 7. decembra 1965, zajedničkom izjavom carigradskog patrijarha Atenagore i pape Pavla VI.

    1533. Prema naredbi španskog osvajača Fransiska Pizara, ubijen car Inka Atahualpa, iako je dao traženi otkup - jednu sobu punu zlata i dvije pune srebra.
    1661. Stokholmska banka izdala je prve papirne novčanice u Evropi.

    1808. Ubijen je Sulejman Treći - turski sultan, poznati reformator, koji je pokušao da spasi Tursku od propasti. Uveo je reforme u vojsci, a u spoljnoj politici oslanjao se na Francusku, zbog čega je isprovocirao neprijateljstvo Rusije i Vatikana. Njegovim reformama najviše su se protivili janjičari koji su ga sa prijestola zbacili 29. maja 1807. godine, a najfanatičniji protivnici su ga zbog toga i ubili.

    1861. Osnovano Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu.

    1867. Francuski vrtlar Žozef Monije patentirao u Parizu armirani beton.

    1872. Rođen norveški istraživač Rual Amundsen, prvi čovjek koji stigao na Južni pol (1911). Poginuo je u junu 1928. u avionskoj nesreći, pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju koja je krenula ka Sjevernom polu.

    1896. Umro francuski pisac Edmon Gonkur, na čiju je inicijativu osnovano književno društvo koje od 1903. nosi ime braće Gonkur "Academie des Goncourt".

    1899. Rođen slovenački slikar, grafičar i ilustrator Božidar Jakac, jedan od najboljih slovenačkih portretista.

    1917. Osujećen pokušaj boljševika da preuzmu vlast u Rusiji, Trocki je uhapšen, a Lenjin se povukao u ilegalu.

    1918. U Jekaterinburgu ubijen posljednji ruski car Nikolaj II Romanov i članovi njegove porodice.

    1935. U Oklahoma Sitiju postavljen prvi u svijetu parking sat.

    1941. Rođen hrvatski pjevač zabavne muzike Mišo Kovač.

    1945. U pustinji Nju Meksiko izvršena je prva eksperimentalna eksplozija atomske bombe na kojoj je pod rukovodstvom Roberta Openhajnera od 1942. godine radilo oko 150 hiljada raznih stručnjaka.Ovaj eksperiment se smatra početkom atomske ere.

    1950. Na stadionu "Marakana" u Rio de Žaneiru, Urugvaj u finalu svjetskog prvenstva pobijedio Brazil sa 2:1, osvojivši drugi put svjetski fudbalski šampionat. Utakmicu je pratilo 199.000 gledalaca.

    1965. Predsjednici Francuske i Italije Šarl de Gol i Đuzepe Saragat otvorili su 11,6 kilometara dug tunel ispod Mon Blana koji je povezao dvije zemlje.

    1969. obavljen je prvi let ljudi na Mjesec. Četiri dana kasnije američki kosmonauti Nil Armstrong i Edvin Oldrin u oblasti More tišine spustili su se na mjesečevu površinu i dva i po sata šetali po njoj obavljajući razne naučne zadatke. Prije toga od decembra 1968. godine do spuštanja na mjesec tri kosmička broda iz programa Apolo letjela su prema mjesecu.

    1976. Indonezija anektirala bivšu portugalsku koloniju Istočni Timor kao svoju 27. pokrajinu.

    1979. Sadam Husein postao predsjednik Iraka.

    1985. Umro Hajnrih Bel, njemački pisac, dobitnik Nobelove nagrade 1972. godine.

    1998. Kosovski Albanci u Prištini konstituisali paralelni kosovski parlament. Policija je, po naredbi srpskih vlasti koje su taj postupak smatrale nelegalnim, kao i majske izbore, zaposjela prostorije i zaplijenila dokumenta o radu parlamenta.

    2001. Kineski i ruski predsjednici Đijang Cemin i Vladimir Putin potpisali prijateljski pakt kojim su postavljeni principi partnerstva dvije zemlje, a u funkciji zaštite njihovih interesa.

    2001. Predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) od 1980. Huan Antonio Samaran penzionisan je, a potom imenovan za počasnog doživotnog predsjednika MOK-a. Njega je naslijedio belgijski hirurg Žak Rog.

    2003. Tribunal u Hagu objelodanio je optužnicu protiv bivšeg lidera Srba u Hrvatskoj Gorana Hadžića, zbog ratnih zločina nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom u istočnoj Slavoniji.

    2004. Na aerodromu u Tokiju uhapšen bivši svjetski prvak u šahu Bobi Fišer. U martu 2005. Fišer je otputovao na Island pošto je dobio državljanstvo te ostrvske zemlje i time izbjegao deportaciju u SAD koje su ga tražile više od deset godina zbog kršenja međunarodnih sankcija prema bivšoj SRJ, gdje je 1992. odigrao šahovski meč sa Borisom Spaskim.

    2004. Umro Čarls Svini, američki pilot koji je upravljao bombarderom koji je bacio atomsku bombu na japanski grad Nagasaki 1945. godine.

    2005. UNESCO je uvrstio Mostar (BiH) na listu svjetske kulturne baštine.

    2005. Izdata šesta knjiga o Hari Poteru, Hari Poter i Princ miješane krvi, autorice J. K. Rouling.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #210
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. jul

    1498. Zbog svađe sa vlastima, u Raveni-Venecija, kao izbjeglica zatvoren je Đurađ Crnojević. Smješten je u Duždevoj palati, u tamnici "Torezele", određenoj za veleizdajnike. Međutim, već 12. avgusta, napao je dvojicu čuvara, vezao ih, preobukao se u dominikanca i pokušao da pobjegne, ali ga je potjera stigla i vratila u tamnicu u kojoj je ostao još dva mjeseca.

    1712. Pocela bitka na Carevu Lazu. U vrijeme Rusko-osmanskog rata, crnogorska vojska se, prihvatajući poziv ruskog cara Petra Velikog na dizanje ustanka protiv Osmanlija, sukobila sa vojskom bosanskog vezira Ahmet-paše koji je, u namjeri da kazni ustanike, preduzeo veliki pohod na Crnu Goru. Njegove trupe koje su brojale oko 20.000 vojnika u rejonu Spuž-Podgorica sastale su se sa jedinicama skadarskog vezira Tahir-paše Mahmudbegovića. Potom su osmanske snage krenule pravcem Lješkopolje-Kokoti-Carev laz-Rijeka Crnojevića- Cetinje. Veće borbe sa oko 5.000 crnogorskih ratnika, kojima je komandovao vladika Danilo uz pomoć Janka Đuraškovića i Vuka Mićunovića, počele su već nakon stupanja osmanske vojske na crnogorsku teritoriju. Glavna bitka odigrala se na lokalitetu Carev laz. Premda u istoriografiji postoje različita tumačenja o tom događaju, od kojih neka čak dovode u pitanje i odigravanje same bitke, činjenica je da su Crnogorci uspjeli da pruže snažan otpor Osmanlijama, nanoseći znatne gubitke, posebno odredima Tahir paše. Uprkos, po narodnom predanju, potpunoj pobjedi Crnogoraca, Osmanlije su uspjele da stignu na Cetinje i teško oštete novopodignuti Cetinjski manastir (1704).

    1869. Knjaz Nikola je uputio ruskom svetom Sinodu na razmatranje program predmeta i organizacionog ustrojstva buduće Cetinjske bogoslovije, uz zahvalnost na materijalnoj pomoći koju je ruska vlada uputila kao podršku otvaranju tog, kako je knjaz naveo, „Duhovnog zavoda crnogorskog”.

    1895. Na Petrovoj glavici, Nikšić, položen je kamen-temeljac saborne crkve – Hrama Sv. Vasilija Ostroškog, posvećenog, kako i na tablama unutar hrama stoji, crnogorskim i hercegovačkim junacima poginulim u oslobodilačkim ratovima (1875–1880). Pripremni radovi počeli su 1886, a jedan od najljepših kulturno-istorijskih spomenika u gradu završen je 28. avgusta 1900, po nacrtu ruskog arhitetkte Preobraženskog. Prvi sveštenik u crkvi bio je Ilija Jovićević sa Ceklina.

    1899. Na Cetinje je prvi put došao veliki knez Petar Nikolajevič Romanov, vjerenik princeze Milice Petrović, druge kćerke knjaza Nikole. Crnogorska prijestonica je priredila nezapamćenu svečanost koja je trajala šest dana, koliko je budući zet boravio u Crnoj Gori. Trećeg dana njegovog boravka na Cetinju organizovan je izlet na Lovćen, kom je od diplomatskog kora prisustvovao jedino francuski odpravnik poslova Žerar. To je izazvalo podozrenje u Londonu, Berlinu, Beču i Rimu i shvaćeno je kao najavljivanje rusko-francuske političke koalicije.

    1911. Rodjen Vilotije Blečić, poznati botaničar i sistematičar, koji je opisao crnogorske endemske vrste, redovni član CANU. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a tokom II svjetskog rata stupio u NOB, nakon čega je kratko vrijeme bio načelnik Ministarstva prosvjete Crne Gore. Doktorsku disertaciju odbranio je 1955, a 1970. izabran je za redovnog profesora botanike. U naučnoistraživačkom radu bavio se problemima iz oblasti fitocenologije, taksonomije viših biljaka i floristike. Objavio je pedesetak naučnih i stručnih radova i udžbenika i veći broj publikacija o flori i vegetaciji, posebno o biljnim endemitima Crne Gore i Srbije. Dobitnik je visokih priznanja, među kojima i Trinaestojulske nagrade. Umro je 7. oktobra 1981.

    1933. U Podgorici je rođen Nikola Popović, filmski radnik, producent i reditelj, jedan od najznačajnijih u Crnoj Gori. Nakon završetka Pravnog fakulteta u Zagrebu posvetio se filmu, prije svega kao producent, a njegov režiserski prvijenac, dokumentarac "Preci i potomci", kandidovan je za Oskara. Uradio je i film "Pet vjekova Cetinja" i intenzivno radio na pripremama igranog filma o posljednjoj italijanskoj kraljici Jeleni Savojskoj i njenoj porodici.

    1941. Napadom partizana na okupatorsku vojnu jedinicu na Crvenim prlima kod Andrijevice, zapaljena iskra ustanka koja je pretvorena u plamen. Ustanicima se brzo priključio sav narod i Andrijevica je ubrzo postala prvi oslobođeni srez u porobljenoj Evropi, sve do gušenja ustanka u avgustu, iste godine. Do konačnog oslobođenja poginulo je 606 boraca sa ovog područja, dok je bilo 857 žrtava fašizma. Ordenom narodnog heroja okitilo se šest najhrabrijih učesnika NOR-a iz andrijevačkog kraja. Ovaj datum se obilježava kao Dan opštine Andrijevica.

    2006. Ministarstvo inostranih poslova Republike Albanije uputilo je notu Ministarstvu inostranih poslova Crne Gore, kojom obavještava da je Republika Albanija priznala Crnu Goru kao nezavisnu državu.

    2008. Evropsko zlato koje je osvojila vaterpolo reprezentacija Crne Gore prva je zlatna stranica našeg vaterpolo i ukupnog sporta, kazao je Filip Vujanović, crnogorski predsjednik, nakon što je vaterpolistima, na čelu sa selektorom Petrom Porobićem, uručio Orden crnogorske zastave prvog stepena za osvojenu zlatnu medalju na evropskom prvenstvu u Španiji.

    u svijetu:

    1453. U bici kod Kastijona Francuzi postigli odlučujuću pobjedu nad Englezima, koja je dovela do okončanja Stogodišnjeg rata.

    1588. Umro Neimar Sinan, glavni Osmanlijski arhitekta u službi sultana Selima I, Sulejmana Veličanstvenog i Murata III.

    1762. Ubijen ruski car Petar III tri dana nakon što je oboren sa vlasti i zatvoren. Prijesto je preuzela njegova supruga Katarina II Velika, koja je kasnije postala jedan od najčuvenijih ruskih vladara.

    1790. Umro škotski ekonomista Adam Smit, uz Dejvida Rikarda najpoznatiji predstavnik engleske klasične političke ekonomije.

    1917. Britanska kraljevska kuća promijenila svoje ime Saks-Koburg-Gota u Vindzor zbog antinjemačkog raspoloženja u Britaniji tokom Prvog svjetskog rata.

    1918. U Jekaterinburgu, po naredbi Lenjina, strijeljana je carska porodica. Car Николай II, zena Aleksandra, sćeri: Olga, Tatjana, Marija, Anastazija i sin Aleksej.

    1921. Nakon smrti crnogorskog zeta Petra Prvog Karađorđevića, regent Aleksandar Prvi Karađorđević postao je kralj Kraljevina SHS.

    1945. U Potsdamu počela konferencija o poslijeratnoj budućnosti Evrope. Staljin, Truman i Čerčil, kojeg je 28. jula zamijenio novi šef britanske vlade Klement Atli, donijeli su odluku o demilitarizaciji i denacifikaciji Njemačke i dogovorili su se o teritorijalnim promjenama u istočnoj Evropi.

    1946. U Beogradu pogubljen Dragoljub Draža Mihailović, general kraljevske jugoslovenske vojske i vođa četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu.

    1954. U Hamburgu rođena Angela Dorotea Merkel, rođena Kasner, političarka, prva njemačka predsjednica vlade.

    1959. Umrla čuvena američka džez i bluz pjevačica Bili Holidej.

    1969. U Španiji, general Fransisko Franko imenovao za svog nasljednika princa Huana Karlosa, koji je preuzeo vođstvo države 22. novembra 1975, dva dana nakon diktatorove smrti.

    1973. U Avganistanu proglašena republika nakon vojnog udara kojim je prekinuta četrdesetogodišnja vladavina kralja Mohameda Zahir Šaha. Predsjednik je postao bivši premijer Sardar Muhamad Daud Kan.

    1981. Više od 100 ljudi poginulo, a 550 ranjeno kada su izraelski avioni bombardovali palestinska područja Bejruta.

    1992. Slovačka se izdvojila iz Čehoslovačke i proglasila svoj suverenitet.

    1995. Umro argentinski automobilski as Huan Manuel Fanđo, petostruki svjetski šampion u "Formuli-1".

    1996. Američki putnički avion "Boing 747" na liniji Njujork-Pariz ekplodirao je iznad Atlantskog okeana, nakon što je poletio sa aerodroma "Kenedi". Poginulo je svih 230 putnika i članova posade.

    1998. Posmrtni ostaci ruskog cara Nikolaja II Romanova i članova njegove porodice, prenijeti iz Jekaterinburga 80 godina nakon ubistva, sahranjeni u Sankt Petersburgu. Svečanoj ceremoniji prisustvovao je i predsjednik Rusije Boris Jeljcin.

    2000. Bašar el-Asad postao predsjednik Sirije, obećavši prilikom inauguracije da će nastaviti nepopustljivu politiku prema Izraelu kakvu je vodio njegov otac Hafez el-Asad, koji je umro 10. juna.

    2001. Nakon završetka sukoba na Kosovu i prestanka vazdušnih napada NATO-a na SRJ, istražitelji Međunarodnog suda za ratne zločine iz Haga pronašli su, prema izjavi portparola tužilaštva suda Florens Artman, tokom 1999. i 2000. godine, 876 grobnica na Kosovu i ekshumirali 4.392 žrtve od kojih je 2.099 identifikovano.

    2005. Specijalni tribunal u Iraku podigao prvu optužnicu protiv bivšeg predsjednika te zemlje Sadama Huseina za zločine počinjene tokom njegove 35-godišnje vladavine.

    2007. Preko 200 ljudi poginulo u avio-nesreći u brazilskom gradu Sao Paolu.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #211
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. jul

    1841. Završeno razgraničenje Crne Gore sa Austrijom. Proces započet 1837. posredstvom austrijskog kapetana Oreškovića, prekidan u nekoliko navrata zbog pograničnih incidenata, završen je ipak na štetu Crne Gore, jer je kao mjerodavan uzet posjed Mletačke republike koji je Austrija naslijedila. Poslije razgraničenja, u čijoj je završnici značajnog udjela imao ruski izaslanik Čevkin, ruski car Nikolaj I, koji je nastojao da izbjegne svaki politički sukob sa Austrijom a ipak želio da učvrsti veze sa Crnom Gorom, odlikovao je Njegoša ordenom Sv. Ane, a austrijski car Leopold darovao mu je prsten sa dragim kamenjem, vrijedan 1.000 zlatnih cekina. Razgraničenje je imalo nespornog značaja za učvršćenje međunarodne pozicije Vladikata, odnosno Crne Gore.

    1852. Izaslanik ruskog cara, Kovaljevski, na Cetinje je donio gramatu kojom je ruski car Danila Petrovića priznao za knjaza, a Crnu Goru za knjaževinu. Time je, uz prećutnu saglasnost Austrije i drugih zemalja, međunarodno potvrđen akt odvajanja svjetovne od duhovne vlasti u Crnoj Gori.

    1886. Crna Gora zaključuje Konkordat sa Vatikanom po kojemu se božja služba u katolickijem crkvama u Crnoj Gori vrši na staroslovenskom umjesto latinskog jezika, a knjaz Nikola je davao saglasnost na imenovanje barskog nadbiskupa.


    1949. Na Cetinju je rođen Božidar Bonja Ivanović,
    najuspješniji crnogorski šahovski velemajstor: tri puta je bio prvak Jugoslavije, učestvovao na tri šahovske Olimpijade i jednom svjetskom prvenstvu. Bio je predsjednik Šahovskih saveza Jugoslavije i Crne Gore i ministar sporta u Vladi Crne Gore. Dobitnik Trinaestojulske nagrade. Sin je poznatog crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića.


    1975. Umro Marko Kavaja, dramski pisac i pokretac lista Epoha.

    1994. Pocetak rada radia Antena M.
    Prvi nezavisni elektronski medij u Crnoj Gori, koji su osnovali preduzeća „Montenegropublik” i „Prevalis”. Program emituje za područje Podgorice, Nikšića, Bara, Boke kotorske, Budve, Berana Rožaja, Plava i Danilovgrada. Prvi urednički tandem činili su Darko Šuković i Dragoljub Ilić.

    U svijetu:

    64. Dvije trećine Rima izgorjelo u požaru.
    Car Neron optužio je hrišćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.

    1290. Kralj Edvard I protjerao Jevreje iz Engleske.

    1374. Umro italijanski pjesnik Frančesko Petrarka.

    1536. Engleski Parlament donio odluku
    o nepriznavanju papske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henri VIII.

    1610. Umro italijanski slikar Mikelanđelo Merizi da Karavađo, koji je već u ranoj fazi prekinuo sa manirizmom i naturalističkim realizmom slikao likove iz svakodnevnog života, koristeći svjetlost kao glavni elemenat kompozicije.

    1635. Rođen engleski fizičar Robert Huk, koji je usavršio mikroskop, zatim eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Mjeseca kreće oko Sunca u elipsi.

    1811. Rođen engleski pisac Vilijam Mejkpis Tekeri, jedan od najznačajnijih satiričara 19. vijeka ("Vašar taštine").

    1814. Rođen hrvatski pjesnik i političar Ivan Mažuranić.

    1817. Umrla Džejn Ostin, britanska književnica.

    1870. Prvi Vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrješivosti (infalibilitet) o pitanju vjere i morala svih vjernika.

    1887. Rođen norveški oficir Vidkun Kvisling, premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svjetskom ratu.

    1918. Rođen južnoafrički političar Nelson Mandela, lider Afričkog nacionalnog kongresa i borac protiv aparthejda. Nakon 28 godina provedenih u zatvoru, postao je 1994. prvi crnac predsjednik Južne Afrike.

    1925. Budući nacistički lider Njemačke Adolf Hitler objavio prvi tom svog ličnog manifesta "Majn kampf".

    1933. Rođen Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, predvodnik poststaljinističke generacije ruskih pjesnika.

    1936. Pobunom u Melilji, u španskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Azanje, počeo građanski rat u Španiji.

    1942. Njemci, uz pomoć domobrana, nakon više od mjesec dana borbi pobijedili partizanske snage na planini Kozara, u sjeverozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50.000 ljudi odvedeno je u logore.

    1963. Rođen Mark Đirardeli, bivši austrijski i luksemburški alpski skijaš. Počeo u austrijskoj reprezentaciji, ali zbog neslaganja sa trenerom prelazi pod zastavu Luksemburga. Đirardeli ima dva srebra sa Olimpijskih igara u Albertvilu 1992. u veleslalomu i Super G-u. Na svjetskim prvenstvima osvojio je 11 medalja.

    1971. Šest emirata u Persijskom zalivu - Abu Dabi, Dubai, Šardža, Adžman, Um-al-Kajvajn i Fudžajra - sklopilo sporazum o osnivanju federacije Ujedinjeni Arapski Emirati. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971, a u februaru 1972. federaciji se priključio i Ras-al-Kajma.

    1972. Egipat zatražio od SSSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savjetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.

    1991. Predsjedništvo SFRJ u Beogradu donijelo odluku o povlačenju JNA iz Slovenije, nakon što je ta bivša jugoslovenska republika 25. juna proglasila samostalnost.

    1992. Ratni brodovi NATO-a uplovili u Jadransko more radi kontrole sprovođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Evropi od Drugog svjetskog rata.

    2002. Abdul Kalam, etnički Tamil, postao je dvanaesti po redu predsjednik Indije i treći je Musliman izabran na tu visoku državnu funkciju. Kalam je naučnik i tvorac indijskog nuklearnog programa.

    2003. Britanska policija pronašla tijelo naučnika Dejvida Kelija, stručnjaka za naoružanje u Ministarstvu odbrane, koji je bio glavni izvor britanskog Bi-Bi-Sija za tvrdnju o navodnom vladinom falsifikovanju podataka o iračkom oružju za masovno uništenje. Prema izvještaju policije Keli je izvršio samoubistvo.

    2005. Bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i još trojica pripadnika JSO osuđeni su prvostepeno na po 40 godina zatvora zbog ubistva bivšeg predsjednika Srbije Ivana Stambolića i pokušaja ubistva lidera SPO Vuka Draškovića u Budvi. Maksimalne kazne zatvora potvrdio je Vrhovni sud Srbije 28. juna 2006.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  12. #212
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. jul

    1905. Na zboru građana na Cetinju donesena je odluka o osnivanju Crnogorske banke sa sjedištem u crnogorskoj prijestonici. Stoga se ovaj datum slavi kao dan Montenegro banke.

    1906. Na Cetinju je otvoren Golf-klub, a prvu igru na golfu otpočela je knjeginja Milica koja je bila pokretač osnivanja ovog kluba.

    1918. Anto Gvozdenovic postavljen za ambasadora Crne Gore u Vasingtonu.

    1919. U toku noći, pod vođstvom Krsta Zrnova Popovića, između Bara i Ulcinja iz Gaete kod Napulja stiglo je 69 crnogorskih oficira koji su namjeravali da podignu opšti ustanak u Crnoj Gori. Poslije dužeg četovanja po Crnoj Gori i neuspjeha vratili su se u Italiju gdje, naročito nakon potpisivanja Rapalskog ugovora, nijesu imali mira.

    1962. Četiri člana PSD Javorak iz Nikšića su krenuli u osvajanje Mont Blana, najvećeg vrha Evrope. Iskusna četvorka Svetislav Kljujev, Boško Vulanović, Miloš Bojanović i Borislav Poček na krov Evrope se popela 22. avgusta - prva crnogorska alpinistička ekspedicija koja je savladala najviši alpski vrh.

    1999. prvi slobodni let balonom u Crnoj Gori, a izveden je u Niksicu.

    2007. Nema razloga za uvođenje vanrednog stanja zbog izuzetno visokih temperatura. Dovoljno je samo da rade sve službe svoj posao kako valja - domovi zdravlja, urgentni centri, inspektori, da se građani pridržavaju uputstava o kretanju i načinu ishrane, zaključeno je na sjednici Vlade Crne Gore.

    U svijetu:

    1545. Brod "Meri Rouz", ponos ratne flote engleskog kralja Henrija VIII, potonuo je između obale južne Engleske i ostrva Vajt. Život je izgubilo više od 700 ljudi.

    1553. Marija Tjudor proglašena za kraljicu Engleske. Udajom za španskog princa Filipa približila se Vatikanu i progonila protestante, zbog čega je nazvana Marija Krvava i Marija Katolička.

    1814. Rođen Semjuel Kolt, koji je napravio revolver nazvan po njegovom prezimenu.

    1834. Rođen francuski slikar, grafičar i vajar Edgar Dega, koji se smatra jednim od najboljih crtača u likovnoj umjetnosti. Virtuoznost crtača najbolje je iskazao slikajući tijelo u pokretu ("Balerina", "Kupačica", "Pralja").

    1870. francuski car Napoleon III objavio Pruskoj rat koji je imao teške posljedice po francusko Drugo carstvo. Francuska vojska pretrpjela težak poraz u bici kod Sedana, car je zarobljen, a u Parizu je proglašena republika.

    1877. Održan prvi teniski turnir u Vimbldonu. Pobijedio engleski teniser Spenser Gor.

    1883. Na brdu Stražilovo iznad Sremskih Karlovaca sahranjeni posmrtni ostaci srpskog pjesnika Branka Radičevića, nakon što su, 30 godina poslije njegove smrti, prenijeti iz Beča.

    1873. umro poznati hercegovacki junak Luka Vukalovic.

    1893. Rođen je Vladimir Vladimirovič - Majakovski, ruski pjesnik, utemeljivačko ruskog futurizma. Napisao je veliki broj pjesama, pet drama, više knjiga za djecu i nekoliko poema, putopisa i scenarija. Najpozantije poeme su mu "Oblak u pantalonama", "Flauta - krčma".

    1900. Otvoren je pariski metro.

    1937. U Beogradu došlo do sukoba policije i demonstranata ("krvava litija") koji su protestovali zbog podnošenja skupštini na ratifikaciju konkordata između Vatikana i Kraljevine Jugoslavije. Konkordat je potpisan u julu 1935, ali zbog otpora javnog mnjenja nije stupio na snagu.

    1956. Lideri Jugoslavije, Indije i Egipta - Josip Broz Tito, Džavaharlal Nehru i Gamal Abdel Naser, potpisali su Brionsku deklaraciju o zajedničkj protivblokovskoj politici, što je označilo početak stvaranja Pokreta nesvrstanih zemalja.

    1971. Rođen Vitali Kličko, njemačko-ukrajinski bokser.

    1980. U Moskvi otvorene 22. Olimpijske igre, koje je bojkotovalo više od 40 zemalja zbog sovjetske invazije na Avganistan.

    1989. Poljska Narodna skupština izabrala je generala Vojćeha Jaruzelskog za predsjednika Poljske.

    1994. Narodna Skupština Republike Srpske odbila Plan teritorijalnog razgraničenja u Bosni koji je Kontakt grupa ponudila zaraćenim stranama. SRJ, od koje se očekivalo da utiče na bosanske Srbe da prihvate predloženi plan, pooštrene međunarodne sankcije, a u Bosni nastavljen rat.

    1996. Na zahtjev međunarodnih predstavnika u poslijeratnoj Bosni, predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio ostavku na sve javne funkcije.

    2005. Liban dobio prvu vladu nakon povlačenja sirijskih trupa iz zemlje, poslije 29 godina. U sastav novog kabineta prvi put ušli članovi šiitske grupe Hezbolah, koju SAD smatraju terorističkom organizacijom.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 20-07-10 at 11:45.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #213
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. jul

    1858.
    Miljan Vukov i Novica Cerovic napali Kolasin i zauzeli ga na juris.


    1861. Rođen je Henrih Ekar, njemački diplomata, posljednji njemački poslanik na Cetinju. Od 1886. obavljao je diplomatske poslove u Carigradu, Teheranu, Beogradu, Atini i Havani, a od 1910. bio je opunomoćeni i izvanredni poslanik na Cetinju, gdje je ostao do početka Prvog svjetskog rata.


    1877. U Vasojevićima je rođen Ljubomir Bakić, pravnik, politički i javni radnik i publicista. Bio je član i predsjednik Velikog suda, narodni poslanik, ministar pravde, jedan od osnivača Kluba, opozicije knjazu Nikoli, branio je optužene u bombaškoj aferi, predsjedavao Velikom narodnom skupštinom u Podgorici 1918. godine i živo se zalagao za ujedinjenje Srbije i Crne Gore i kao radikal bio je potpredsjednik Narodne skupštine Kraljevine Jugoslavije. Objavio je više radova: "Zakonodavstvo u Crnoj Gori", "Nadležnost šerijatskih sudova", "Etnografska građa o Vasojevićima", "Crna Gora 1905-1920" i druge.

    1910. donesen vojno-krivicni zakon u Crnoj Gori.

    1965. umro Vido Latkovic, knjizevni kriticar i urednik Cetinjskih zapisa.

    2002. U Dubrovniku je nakon 13 godina prekida veza, otvorena izložba poznatog crnogorskog slikara Vojislava Stanića.

    2006. Imenovani prvi ambasadori nezavisne Crne Gore. Slavica Milačić je, odlukom crnogorske Vlade imenovana za mabasadorku pri Evropskoj Uniji, Nebojša Kaluđerović pri Ujedinjenim nacijama, a Vesko Garčević u Beču, za šefa misije Crne Gore u Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju.

    U svijetu:

    1402. Mongolski kan Tamerlan u bici kod Angore (sada Ankara) pobijedio tursku vojsku i zarobio sultana Bajazita I, koji je 1403. umro u ropstvu.

    1774. rođen je Ogist Marmon, maršal francuskog carstva. Učestvovao je u pohodu na Egipat, komandovao pri osvajanju Malte, učestvovao u značajnim bitkama francuske vojske, a 1806. kao komandant francuskih trupa, zauzeo je Dubrovnik i borio se protiv crnogorsko-bokeljskih i ruskih snaga. U Memoarima je pisao o kontaktima sa Crnom Gorom.

    1866. U austrijsko-pruskom ratu, u kojem je Italija bila na strani Pruske, Austrijanci su kod ostrva Vis potpuno razorili italijansku flotu, a poginulo je više od 1.100 ljudi.

    1899. rođen je američki književnik Ernest Hemingvej.
    Najčešći motivi u njegovim djelima bili su: rat, lov , borba s bikovima, pijanstvo, ljubav i slično. Smatrao je da društvene probleme mogu rješavati samo zajedničke akcije u svijetu. Poznata djela su mu: "Tri priče i 10 pjesama", "Proljećne bujice", "Sunce se ponovo rađa", "Zbogom oružje", "Za kim zvona zvone", "Smrt u popodnevu", "Zeleni bregovi Afrike", "Imati i nemati"...

    1917.
    Donesena je Krfska deklaracija, potpisima predsjednika srpske vlade Nikola Pašića i predsjednika Jugoslovenskog odbora Ante Trumbića. Deklaracijom je prihvaćeno opredjeljenje za ujedinjenje u zajedničku nacionalnu i nezavisnu državu, Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, sa monarhističkim uređenjem dinastije Karađorđevića.


    1923. Ubijen meksički revolucionar, vođa seljačke revolucije 1910, Fransisko Pančo Vilja.

    1924. U Parizu je osnovana Međunarodna šahovska organizacija- FIDE koju su činile nacionalne šahovske federacije. Na osnivačkom kongresu prisustvovali su predstavnici 15 zemalja među kojima je bila i Jugoslavija.

    1937. Umro italijanski inženjer Giljelmo Markoni, jedan od osnivača bežične telegrafije. Prvi je uspio da pošalje radio-signal preko Atlantika (1901). Za radove na bežičnoj telegrafiji podijelio je 1909. sa Karlom Ferdinandom Braunom Nobelovu nagradu za fiziku.

    1938. Rođena Natali Vud, američka glumica.

    1945. Umro francuski pisac Pol Valeri, "klasik simbolizma", koji se smatra najelitnijim predstavnikom francuskog duha u periodu između dva svjetska rata.

    1951. U jerusalimskoj džamiji Al Aksa ubijen je jordanski kralj Abdulah. Kralj Jordana postao je 1946.

    1969. Američki kosmonaut Nil Armstrong postao je prvi čovjek koji je stupio na Mjesec. Armstrong je boravio na Mjesecu dva sata i 21 minut, poslije čega se vratio na svemirski brod "Apolo-11".

    1973. Pod nerazjašnjenim okolnostima umro Brus Li, majstor borilačkih vještina, filozof, i glumac. Rođen u San Francisku, odrastao u Hong Kongu. Najviše je zapamćen po popularizaciji kineske borilačke veštine u zapadnom svijetu. Filmografija Brus Lija: „U zmajevom gnezdu", „Na zmajevom putu", „Veliki gazda", „Zmajeva pesnica", „Igra smrti".

    1974. Turske snage su napale Kipar zbog čega je ostrvo podijeljeno na dva dijela - turski i grčki. Nakon toga pod turskom upravom našlo se 37 odsto teritorije ostrva, a preostali dio pripao je Grcima. Istovremeno, uspostavljena je i zona razgraničenja između dva entiteta kojoj je pripalo oko četiri procenta teritorije.

    1976. Američki kosmički brod bez ljudske posade "Viking 1" spustio se, poslije 11 mjeseci leta, na Mars i počeo da šalje na Zemlju jasne snimke te planete.

    1990. U Zagrebu zakonom utemeljena hrvatska izvještajna agencija HINA, koja je prvu vijest emitovala avgusta te godine.

    1996. Pobunjenici iz plemena Hutu napali su izbjeglički logor suparničkog plemena Tutsi u Burundiju i pobili oko 320 ljudi, mahom žena i djece.

    2000. Nakon devet dana pregovora završen bliskoistočni mirovni samit u Kemp Dejvidu. Rješenje za višedecinijski sukob nije pronađeno, a sukobi između Izraela i Palestinaca su nastavljeni.

    2000. Korzikanski nacionalisti prihvatili, nakon pregovora u Parizu, ponudu francuske vlade o autonomiji ostrva. Time su okončane 20-godišnje tenzije između separatista i vlasti.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #214
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. jul


    1336. U kotorskim arhivima prvi put se pominje brodograditeljstvo iz Perasta.

    1648. poginuo Vuk Mandusic, omiljeni junak narodne epike i junak Gorskog vijenca. Nije utvrdjeno da je ikad bio u Crnoj Gori.

    1657. Mletačka vlast je dopustila da se u istarski Peroj, opustošen prije toga, nasele crnogorski doseljenici, pretežno iz Crmnice. Ovo mjesto je danas jedino u Hrvatskoj u kome su Crnogorci autohtono atanovništvo. Peroj se, inače, u istorijskim dokumentina pominje još 1197. godine pod imenom Pedrol.


    1717. Održan je na Cetinju Opštecrnogorski zbor na kojemu je podlovćenska Crna Gora, sa svoje strane, verifikovala sporazum o crnogorsko-mletačkoj vojnoj saradnji u ratu koji se vodi.

    1717. Na Opštecrnogorskom zboru na Cetinju Vukadin Vukotić imenovan je za prvog crnogorskog guvernadura (glavnog posrednika za regulisanje mletačko-crnogorskijeh odnosa).

    1881. Novoizgrađenim kolskim putem Cetinje-Krstac- Kotor počeo je redovni poštanski saobraćaj. "Glas Crnogorca" o tome piše: "Diližanca polazi sa Cetinja za Kotor u petak u šest ujutro, predavanje pošte obavlja u četvrtak u pet ura popodne, dolazi u Kotor u petak, i razdjeljivanje je vršeno u subotu u devet ura popodne."

    1926. rodjen Dragutin Šundic prvi spiker u Crnoj Gori.

    1944. Oslobođeno Berane. Pronađeni tragovi materijalne kulture ukazuju na kontinuitet življenja na ovom području od neolitskog doba. Kroz Berane, kroz istoriju, prolazila je rimska vlast, bile su u sastavu Raške, odnosno Srbije, bile su pod osmanlijskom vlašću, u čije vrijeme su počeli da se grade temelji današnjih Berana. Nakon 1878. godine doseljavaju stanovnici muslimanskog porijekla iz Nikšića, Podgorice, Kolašina i tada počinje, sa razvojem trgovine i zanatstva, ekonomski razvoj grada. Berane su u sastav Crne Gore ušle 1912. godine. U periodu između dva svjetska rata došlo je do stagnacije u razvoju, a intenzivniji ekonomski i privredni život Berane bilježe nakon Drugog svjetskog rata. Od 21. jula 1949. godine nazvane su Ivangrad, po istaknutom revolucionaru Ivanu Milutinoviću, da bi 1992. godine gradu bilo vraćeno ranije ime.

    1948. U Beogradu je počeo Peti kongres KPJ na kom je data podrška otporu jugoslovenskog partijskog rukovodstva napadu Informbiroa - prvom "ne" u dotadašnjem komunističkom svijetu neprikosnovenom Josifu Visarionoviču Dzugašviliju Staljinu. Mnogi Crnogorci nijesu rekli "ne" i za nagradu dobili Goli Otok .

    1971. U Kamenarima – Boka Kotorska otvorena je privatna galerija poznate slikarske porodice Špira Đuranovića, prvog crnogorskog akademskog slikara 1864-1910. i njegovog sina Mata 1895-1973. Špiro je Akademiju završio u Kijevu, a Mato u Njujorku gdje je uporedo pohađao i Muzičku akademiju. U galeriji "Verige" izložen je gro sačuvani slika poznatih crnogorskih likovnih stvaralaca.

    2009. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država počela je obradu zahtjeva za izdavanje viza u Podgorici. Ambasador Roderik Mur je istakao da je ovaj događaj najbolji izraz poštovanja gostoprimstva crnogorskog naroda .

    2009. Savjet za odbranu i bezbjednost je predložio Skupštini Crne Gore da donese Odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u mirovnu misiju Ujedinjenih nacija »International Security Assistance Force« (ISAF) u Avganistanu, shodno Rezoluciji SB UN, od 23. septembra 2008.godine. Savjet je predložio Skupštini da donese Odluku o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u mirovnoj misiji Evropske unije »EU NAVFOR - ATALANTA«. Ova misija je ustanovljena decembra mjeseca 2008. godine za zaštitu brodova od pirata koji plove u blizini somalijske obale. Savjet je predložio Skupštini da donese Odluku o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u misiji Ujedinjenih nacija UNMIL u Liberiji.

    U svijetu:

    356. p.n.e. Čovjek po imenu Herostrat
    podmetnuo požar u Artemidinom hramu u Efesu, jednom od Sedam svjetskih čuda.

    1542. Papa Pavle III formirao inkviziciju - kongregaciju kardinala sa ovlašćenjima da progone jeretike, kako bi pojačao borbu protiv protestantizma.

    1586. engleski moreplovac Tomas Kendiš sa tri broda krenuo je preko Atlantika, došao do Brazila, prošao kroz Magelanov tjesnac, stigao do Kalifornije, preplovio Tihi okean, oko Rta Dobre nade i seprembra 1588. stigao u polaznu luku Klimont. Bilo je to treće putovanje oko svijeta.

    1773. Papa Klement XIV izdao papsku bulu "Dominus ac Redemptor" kojom je raspustio jezuitski red..

    1774. Sklopljen Kučuk-Kajnardžijski mir kojim je okončan rat Rusije i Turske 1768-74, u kojem je turska vojska doživjela niz poraza.

    1798. Napoleon Bonaparta je, nakon pobjede u bici kod piramida, zavladao Egiptom.

    1816. Rođen osnivač britanske novinske agencije Rojters Paul Julijus fon Rojters.

    1820. Danski fizičar Hans Kristijan Ersted predstavio svoje otkriće - elektromagnetizam.

    1897. Princ od Velsa otvorio Tejt galeriju u Londonu.

    1904. Završena je izgradnja Transibirske željeznice, od Moskve do Nahotke kod Vladivostoka, najduže željeznice na svijetu dužine 9300 kilometara, koja je građena punih 13 godina.

    1921. U Delnicama ubijen ministar unutrašnjih poslova Kraljevine SHS Milorad Drašković. Atentat je, u znak protesta zbog donošenja Obznane, zakona kojim je zabranjen rad komunističkoj i drugim ljevičarskim partijama, izvršio Alija Alijagić, pripadnik ljevičarske organizacije "Crvena pravda".

    1940. U baltičkim državama Litvaniji, Letoniji i Estoniji uspostavljena je sovjetska vlast.

    1960. Sirimavo Bandaranaike postala premijer Cejlona (Šri Lanka), kao prva žena u svijetu koja je došla na čelo vlade.

    1974. Grčka prihvatila rezoluciju UN o prekidu vatre na Kipru, jedan dan nakon turske invazije. Narednog dana istu rezoluciju prihvatila je i Turska.

    1983. U Poljskoj ukinuto ratno stanje, uvedeno u decembru 1981.

    1985. Umro je Zoran Radmilović, poznati beogradski filmski i pozorišni glumac, jedan od najomiljenijih u generaciji glumaca širokog dijapazona od komičara-improvizatora do dramskih uloga. Zapažen je po ulogama: Kventin, Vuk Rsavac, Kralj Ibi, Radovan Treći, Ahmet Nurdin, Knez Miloš, Filip Filipović i drugi. Bio je dobitnik Oktobarske nagrade 1975, Dobričinog prstena 1983. i Sedmojulske nagrade 1985. god.

    1994. Ruski pisac Aleksandar Solženjicin stigao je u Moskvu, nakon dvomjesečnog putovanja po Rusiji, iz koje je prije 20 godina otišao u egzil.

    1995. Predstavnici 16 zemalja na Međunarodnoj konferenciji o Bosni u Londonu upozorili su bosanske Srbe da će, ako napadnu "zaštićenu zonu" UN Goražde, biti suočeni sa "odlučnim uzvraćanjem koje uključuje i upotrebu vazdušne sile".

    1998. Umro je američki kosmonaut Alen Šepard, prvi Amerikanac koji je poletio u kosmos (1961) i jedini čovjek koji je igrao golf na Mjesecu.

    2008. Bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić uhapšen je, potvrdio je Savjet za nacionalnu bezbjednost Srbije. Karadžić je jedan od najtraženijih osumnjičenih za ratne zločine sa područja bivše Jugoslavije. Karadžić je "lociran i uhapšen akcijom srpskih službi bezbjednosti, i priveden istražnom sudiji Vijeća za ratne zločine u Beogradu". Haški tribunal je 25. jula 1995. godine podigao prvu optužnicu protiv Karadžića i Mladića, koja je imala 16 tačaka, od kojih je jedna optužene teretila za genocid, a tri za zločine protiv čovječnosti. Druga optužnica podignuta je 16. novembra 1995. godine, odnosila se na zločine u Srebrenici, i imala je 20 tačaka, od kojih ih je jedna teretila za genocid, a devet za zločine protiv čovječnosti.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 21-07-10 at 13:12.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #215
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    22. jul


    1708. Prema kotorskim zapisima, u Herceg Novom osudjene tri zene nadljiljekari, kao vjestice.

    1879. U Carigrad, kao diplomate, upuceni Gavro Vukovic i Stanko Petrovic, zvanicno prve CG diplomate.


    1886. Iz Engleske u Bar stigao je parabrod "Danica" koji je preuzeo putničko- teretni saobraćaj na Skadarskom jezeru, na liniji Rijeka Crnojevića- Virpazar - Plavnica - Skadar. Prije dolaska ovog parobroda ove poslove obavljao je parabrod "Žabljak".

    1926. U Vilusima je rođen Stevan Bulajić, pisac i prevodilac. Prva njegova pripovjetka "Majka" objavljena je 1948. a kasnije su nastali i romani "Izviđači Vidrinog jezera", "Krilati karavan", "Njih 60", "Zemlja baz batina", "Putovanje bez voznog reda" i druga. Pisao je i filmska scenarija i prevodio na češki, mađarski, rumunski, ruski i slovački jezik.

    2006. Na tradicionalnoj internacionalnoj smotri mode u Kotoru, kreacije predstavio poznati italijanski mag modnih pista Renato Balestra, koji je i otvorio šestu smotru visoke mode.

    2009. Evropski komesar za proširenje Oli Ren predao je crnogorskom premijeru Milu Đukanoviću Upitnik Evropske komisije za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. Ren je naglasio da uručivanje Upitnika EK predstavlja još jedan značajanu prekretnicu na evropskom putu Crne Gore. Ovo je prirodan nastavak nakon predavanja aplikacije za članstvo u decembru u Jelisejskoj palati. Ovo je dokaz da i male zemlje, ukoliko rade zajedno i udruže unutrašnje snage, mogu uspješno da koračaju evropskim putem. Ovo je znak stvarne moći i privlačnosti Evropske unije, poručio je Ren.

    U svijetu:


    356. p. n. e. Rođen makedonski kralj Aleksandar III Veliki,
    legendarni vojskovođa koji je za kratko vrijeme svoje vladavine (336-323 p.n.e) uspio da razori hiljadugodišnja carstva, gradeći nove mermerne gradove i stvarajući novu civilizaciju.

    1784. Rođen njemački astronom i matematičar Fridrih Vilhelm Besel, koji je izračunao putanju Halejeve komete.

    1812. U bici kod Salamanke, u Španiji, Britanci, pod komandom vojvode od Velingtona, porazili Napoleonovu vojsku kojom je komandovao maršal Ogist Marmon.

    1832. U Beču umro Napoleon II, vojvoda od Rajhštada, sin Napoleona I Bonaparte i Marije Lujze, unuk habsburškog cara. Nesuđeni car, nasljednik najmoćnijeg vladara u Evropi, umro je u carskom dvorcu Šenbrun.

    1852. U Veneciji umro francuski vojskovođa Ogist Marmon. Kao vojvoda od Raguze (1807), proglasio je 31. januara 1808. aneksiju Dubrovačke republike, a od 1809. do 1811. bio je generalni guverner Ilirskih provincija i komandant trupa u borbi sa Crnogorcima. U svojim memoarima opisao susret sa Petrom I.

    1888. Rođen je Selman Ejbaham Vaksman, američki mikrobiolog, jevrejskog porijekla pronalazač streptomicina, prvog antibiotika koji je uspješno suzbijao tuberkulozu. Vaksman je pronašao i neomicin, a za otkriće streptomicina 1952. godine dobio je Nobelovu nagradu. Napisao je autobiografiju "Moj život sa mikrobima".

    1894. Između Pariza i Ruena na stazi od 126 kilometara, održana je prva automobilska trka u svijetu.

    1898. Rođen američki vajar Aleksander Sterling Kalder, autor apstraktnih prostornih konstrukcija od metalnih elemenata povezanih žicama, koje je pomoću malih motora učinio pokretnim, pa su dobile naziv mobili. Njegov mobil ogromnih razmjera postavljen 1958. ispred palate UNESKO-a u Parizu.

    1933. Američki pilot Vili Post prvi je sam obletio Zemlju. Let je trajao sedam dana, 18 sati i 49 minuta.

    1934. Američkog pljačkaša banaka i ubicu, „državnog neprijatelja broj jedan" Džona Dilindžera, u Čikagu, posle 13 mjeseci potjere, ubili agenti FBI.

    1944. Završena je Breton-Vudska konferencija na kojoj su osnovani Međunarodni monetarni fond i Međunarodna banka za obnovu i razvoj.

    1972. Sovjetska kosmička sonda "Venera 8" spuštila se na površinu Venere, s koje je deset minuta prije nego što su izgorjeli instrumenti, emitovala podatke.

    1977. Kineski vođa Deng Hsiaoping vraćen na vlast.

    1981. Turski terorista Mehmet Ali Agdža osuđen na doživotnu robiju zbog pokušaja atentata na papu Jovana Pavla II 13. maja. Nakon 20 godina pušten je iz zatvora i u junu 2000. predat je Turskoj.

    1991. Predsjedništvo SFRJ izdalo naredbu o razoružavanju i demobilizaciji svih ilegalnih vojnih formacija u Hrvatskoj.

    1992. Najveći kolumbijski krijumčar droge Pablo Eskobar pobjegao iz zatvora.

    1996. Ispuštanjem paketa sa hranom iz aviona, UN su počele humanitarnu pomoć za oko 700.000 ljudi u južnom Sudanu, kojima je zaprijetila smrt od gladi.

    1997. Italijanski sud osudio je nacističkog SS oficira Eriha Pribkea na pet godina zatvora za zločine počinjene u Italiji za vrijeme Drugog svjetskog rata.

    2001. Počele pripreme profesionalnih ronilaca za izvlačenje nuklearne podmornice Kursk, koja je u avgustu 2000, tokom vježbi u Barencovom moru, potonula na dubinu od 107 metara, a svih 118 članova posade je poginulo.

    2003. U napadu američkih snaga na jednu rezidenciju iračkog predsjednika Sadama Huseina u Mosulu poginula dvojica njegovih sinova, Udaj i Kusaj.

    2008. Adil Zulfikarpašić, osnivač Bošnjačkog instituta, umro je u 87. godini, saopštio je taj institut. Zulfikarpašić, publicista, političar, bankar i istraživač, bio je učesnik antifašističkog pokreta, a poslije rata zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi BiH.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #216
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    23. jul

    1808. Doslo do pobune Brajića koji nijesu prihvatili kuluk i da se manastir Maine pretvori u vojnu kasarnu.

    1844. Petar II Petrović Njegoš napisao pismo Osman paši Skopljaku i pozvao ga na kulturu u medjusobnom ophodjenju i da treba o dobru raditi. Inace, Njegoš je napisao 1800 pisama.

    1941. U Beranama je počela da radi prva partizanska pošta i odmah su uspostavljene telefonske linije sa Andrijevicom, Bijelim Poljem, Kolašinom i još nekim mjestima u Crnoj Gori.

    1944. Pedeset dvoje mladih iz bjelopavlićkog kraja, strijeljano u Kosovom lugu 1944. godine. Njima u čast podignuto je spomen obilježje u Lazinama, kod Danilovgrada, gdje se tradicionalno održava manifestacija Julske vatre mladih.

    1950. Na Cetinju rođen Miomir Mugoša, ljekar, političar. Poslanik u Skupštini Crne Gore u više mandata. Kao gradonačelnika Podgorice, uz nesporne rezultate, prate ga kontroverzni potezi i akcije.

    2007. Požar iz Površinskog kopa Potrlica Rudnika uglja u Pljevljima proširio se, zbog vjetra. Prijetio je da zahvati kuće iznad potrličkog groblja, trafostanicu i traku na transportnom sistemu otkivke na Jagnjilu. Temperatur u Pljevljima zvanično dostiže rekornih 37 stepeni što izaziva samozapaljivanje uglja.


    U svijetu:

    1757. Umro italijanski kompozitor Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je 555 sonata za čembalo koristeći novu tehniku.

    1828. Vilijem Bart iz Mičigena, SAD, patentirao je "tipografer" koji se smatra prvom pisaćom mašinom.

    1840. Britanski parlament donio zakon o ujedinjenju Gornje Kanade, sa pretežno engleskim stanovništvom, i Donje sa pretežno francuskim stanovništvom (Kvebek), u jednu političko-upravnu cjelinu sa zajedničkim parlamentom.

    1875. Umro američki pronalazač Ajzak Merit Singer, koji je 1851. usavršio prvu šivaću mašinu koja je ušla u široku upotrebu.

    1885. Umro američki general Grant, vrhovni komandant armije Sjevera u građanskom ratu (1861-65) i predsjednik SAD (1869-77).

    1892. Rođen Haile Selasije I, etiopski car od 1930, koji je u ovoj zemlji uveo parlamentarni system i sprovodio reforme. Zbačen državnim udarom 1974. godine.

    1900. u Beogradu su se vjenčali srpski kralj Aleksandar Obrenović i dvorska dama Draga Mašin, rođena Lunjevica. Ovaj brak izazvao je opšte nezadovoljstvo u Srbiji jer je Draga bila udovica koja u prvom braku nije imala djece i bila je starija od njega.

    1914. Zbog atentata na austro-ugarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu, Austro-Ugarska je okrivila Srbiju i uputila joj ultimatum zahtijevajući da u istrazi učestvuju i austrougarski policajci. Srbija je odbila zahtjev, smatrajući da je to zadiranje u suverenitet države. Pošto je Srbija odbila ultimatum Austro-Ugarska joj je 28. jula objavila rat, čime je počeo Prvi svjetski rat.

    1915. agitatori srpske vlade podnijeli Pasicu izvjestaj o agitacijama koje preduzimaju u SAD.

    1916. Umro škotski hemičar Vilijam Remzi, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1904. Prvi je ustanovio nastajanje jednog elementa iz drugog (helijuma iz radijuma), otkrio je sve plemenite gasove od argona i helijuma do radona i odredio im mjesto u periodnom sistemu elemenata.

    1931. Rođen ruski šahovski velemajstor Viktor Korčnoj, jedan od najboljih šahista 20. vijeka, koji je 1976. emigrirao iz tadašnjeg SSSR-a.

    1942. Njemačke trupe počele nadiranje prema Staljingradu (Volgograd), gdje je vođena jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata. Završena je 2. februara 1943. njemačkim porazom.

    1948. Umro Dejvid Vork Grifitmerički, filmski režiser i producent, jedan od najznačajnijih filmskih stvaralaca u epohi nijemog filma.

    1951. U zatvoru umro francuski maršal Anri Filip Peten, junak iz Prvog svjetskog rata, koji je, međutim, tokom Drugog svjetskog rata, poslije kapitulacije Francuske, bio šef profašističkog režima sa sjedištem u Višiju.

    1952. Osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, preteča Evropske unije.

    1952. U Egiptu izvršen vojni puč pod vođstvom generala Mohameda Nagiba, kojim je zbačen kralj Faruk I. Na prijesto je stupio njegov maloljetni sin Fuad II, ali je već naredne godine proglašena republika na čelu s generalom Nagibom.

    1974. Grčka vojna vlada pozvala Konstantina Karamanlisa da se vrati iz izbjeglištva u Parizu i formira vladu. To je bio kraj sedmogodišnje vladavine vojne hunte u Grčkoj.

    1976. Na Nijagarinim vodopadima otkriven spomenik Nikoli Tesli, podignut povodom 120 godina njegovog rođenja. Nalazi se u neposrednoj blizini centrale koja je radila po Teslinom višefaznom sistemu.

    1982. Međunarodna komisija za lov na kitove donijela je odluku o potpunoj zabrani komercijalnog lova na kitove. Zabrana je stupila na snagu 1985.

    1983. Borba za nezavisnost Tamila eskalirala je u građanski rat u Šri Lanki, kada su tamilski pobunjenici ubili 13 vojnika, a sinhaleška većina odgovorila ubijanjem hiljade tamilskih civila na jugu zemlje.

    1989. Rodio se Daniel Redklif, britanski glumac, poznat po ulogama Harija Potera.

    1991. Komunistička partija SSSR-a objavila nacrt platforme kojom se prihvata privatna svojina, integracija ekonomije u svjetsko tržište i sloboda vjeroispovesti.

    1995. UN su izdale naredbu o raspoređivanju Snaga za brza dejstva na području Sarajeva, "kako bi ojačale odbranu grada".

    1996. U Sarajevo stigao prvi kontigent oružja iz američkog programa "Opremi i obuči", namijenjen armiji Federacije Bosne i Hecegovine.

    1997. Skupština SRJ izabrala je Slobodana Miloševića, dotadašnjeg predsjednika Srbije, za novog predsjednika. Ispred skupštinskog zdanja više hiljada ljudi, svako na svoj način, je pozdravio odluku – jedni su izražavali podršku, drugi protestvovali, a studenti su akcijom «Jedna izgubljena glava, jedna cipela», obilježili njegovu osmogodišnju vladavinu u Srbiji, tokom koje je veliki broj mladih napustio zemlju.

    2000. Lans Armstrong, drugu godinu za redom, pobijedio na prestižnoj biciklističkoj trci "Tur d Frans", iako su ljekari tokom njegovog liječenja 1996. godine procijenili da su male šanse da preživi galopirajući rak.

    2003. U Mostaru svečano otvoren Stari most čija je obnova trajala sedam godina. Stari most, koji je bio simbol tog grada srušili su 9. novembra 1993. pripadnici Hrvatskog vijeća odbrane (HVO).

    2006. Državne zastave Srbije, uz intoniranje himne Bože pravde, podignute su na jarbole ispred zgrade bivše Skupštine državne zajednice, čime je označen početak korišćenja tog reprezentativnog zdanja.

    2006. U Beču održan sastanak predsjednika i premijera Srbije Borisa Tadića i Vojislava Koštunice i Kosova Fatmira Sejdiua i Agima Čekua o statusu Kosova. To je prvi susret lidera Srbije i Kosova od kada je 1999. Kosovo prešlo pod upravu UN.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #217
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    24. jul


    1757. Na Cetinju je Opštecrnogorski zbor donio odluku o odlasku hiljadu Crnogoraca u Rusiju, radi obrazovanja posebnog Husarskog puka.

    1893. Povodom 400-te godišnjice Obodske Štamparije, Crna Gora je izdala prigodnu poštansku markicu - prva prigodna markica u Evropi. 1873. godine u Beču su izrađene prve crnogorske poštanske marke, a naredne su uvedene u redovan saobraćaj. Od te, 1874. godine, u upotrebi su prvi poštanski žigovi u Crnoj Gori. Ova godina je značajna i po tome što je 2. oktobra Crna Gora pristupila Svjetskom poštanskom savezu. Prve dopisne karte u Crnoj Gori uvedene su 1887. godine, a prve koverte sa utisnutim poštanskim markama krenule su 1893. godine. Godina 1895. značajna je za Poštu Crne Gore iz dva razloga: 1. Zbog odluke glavne uprave pošta o organizovanju prve vozne pošte za prevoz pošte i putnika koja je realizovana 1902. godine i 2. Zbog puštanja u promet prve poštanske uputnice. Prvi poštanski sandučići uvedeni su 1897. godine, a razglednice 1898. god. Uprava pošta Crne Gore je prva u Evropi 1903. godine uvela automobilski prevoz pošte. To je bio i prvi automobil u Crnoj Gori. Prva žena u PTT službi Crne Gore počela je da radi 1914. godine.

    1895. pocela gradnja Vojnog stana.

    1910. na Cetinju prvi put demonstrirana upotreba aparata za gasenje pozara.

    1917. umro oficir crnogorske vojske Pero Djuraskovic.

    1961. Na Cetinju je rođen slikar Tiho Vujović, koji je u 27. godini upisao Likovnu akademiju i završio je kao najbolji student generacije. Prije toga studirao je građevinski fakultet i stigao do treće godine, a onda osnovao organizaciju Art-kok u okviru koje je imao pozorište, 4 muzička benda i plesne grupe. Medju osnivačima je i Radio Cetinja.
    Pariski Luvr ga je uvrstio u svoju dokumentaciju. Predavao je u tom gradu na fakultetu za likovne kritičare i istoričare umjetnosti.


    1966. umro Trifun Djukic crnogorski pjesnik i prevodilac.

    2003. Probijen tunel Sozina, na putu Podgorica-Bar, koji će naredne godine biti otvoren za saobraćaj. Tunel su istovremeno probili, sa sjeverne strane radnici ljubljanske kompanije Slovenija ceste, a sa južne nikšićki Rudnici boksita. Tunel Sozina najsloženiji je objekat na budućem putu od crnogorske granice sa Srbijom do Bara. Radnici Rudnika boksita počeli su probijanje tunela 15. juna 2001. godine i završili radove za 657 dana. Probijanje sa sjeverne strane, koje je izvela slovenačka kompanija Slovenija ceste završeno je za 603 dana, a radovi su počeli 13. avgusta 2001. godine. Ugovorena vrijednost radova na prvoj fazi izgradnje Sozine 19,93 miliona eura, izvedenih 17,3 miliona, a ušteđeno je 2,6 miliona eura.


    2006. Savjet ministara Evropske unije odobrio novi mandat za pregovore o zaključenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Crnom Gorom, saopšteno je u Briselu. Savjet ministara je odobrio i preinačeni mandat za pregovore sa Srbijom. Mandati za pregovore o zaključenju Sporazuma sa članicama bivše državne zajednice morali su biti izmijenjeni poslije referenduma u Crnoj Gori i odluke o proglašenju nezavisnosti.

    2006. Predsjednik Republike Crne Gore Filip Vujanović odobrio agreman za Karin Jaani, izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Estonije u Republici Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi. To je prvi odobreni agreman za nekog ambasadora u Crnoj Gori.

    2008. Vrhovi Komova osvanuli pod sniježnim pokrivačem. Bilo je bijelo i sniježno sve dok se dan nije primakao podnevu. Julski snijeg se spustio i do katuna ispod Komova - na Ljuban i na Štavnu. Mještani nijesu zapamtili snijeg na Komovima u julu.

    U svijetu:

    1567. Škotska kraljica Marija Stjuart primorana je da abdicira zbog antiprotestantske politike. Naredne godine pobjegla je u Englesku gdje je zatvorena, a nakon 18 godina tamnovanja optužena je za učestvovanje u izdaji i pogubljena.

    1704. Britanske snage pod komandom admirala Džordža Ruka preuzele su Gibraltar od Španaca.

    1783. Rođen je južnoamerički revolucionar, vojskovođa i državnik Simon Bolivar. Oslobodio je najveći dio Južne Amerike od španske vlasti i bio prvi predsjednik Kolumbije i Gornjeg Perua, koji je po njemu nazvan Bolivija.

    1802. Rođen je Aleksandar Dima, francuski pisac i romansijer, najčitaniji francuski pisac romantičnih avantura. Sam ili uz pomoć saradnika napisao je oko 300 djela. Poznate su mu pozorišne drame Anri treći i njegov dvor, Antoni, Kula Nea, Kin i ... Pisao je i komedije a proslavio se romanima istorijskog sadržaja Grof od Monte Krista, Tri musketara. Ostavio je i memoare. Preveden je na stotinjak jezika.

    1823. Ukinuto ropstvo u Čileu.

    1824. Rezultati prvog ispitivanja javnog mnjenja u svijetu objavljeni su u američkoj državi Delaver uoči predsjedničih izbora u SAD.

    1828. Rođena je slikarka i pjesnikinja Mina Karadžić Vukomanović, kćerka Vuka Karadžića, a supruga Alekse Vukomanovića, prvog profesora književnosti na beogradskom liceju. Slikarstvo je studirala u Beču gdje je i umrla 1894. Najbolje njene slike Autoportret, Crnogorac sa kapom, Mladi Crnogorac i Djevojka sa vinovom lozom. Napisala je publikacije Putovanje po Srbiji, Uspomene na Branka Radičevića, a prevodila je naše narodne pripovjetke i sredila očevu ostavštinu.

    1883. Metju Veb, prvi čovjek koji je 1875. preplivao kanal Lamanš, utopio se prilikom pokušaja da prepliva rijeku iznad Nijagarinih vodopada.

    1906. Umro je Stevan Sremac, najizrazitiji predstavnik srpske humorističke proze ("Ivkova slava", "Zona Zamfirova", "Pop Ćira i pop Spira").

    1911. Američki istraživač Hiram Bingam otkrio Maču Pikču.

    1923. U Lozani je potpisan mirovni ugovor
    između Turske i savezničkih sila kojim se Turska odrekla svih neturskih teritorija koje je izgubila u Prvom svjetskom ratu, ali je dobila Jedrene i istočnu Trakiju, čime su definitivno određene granice evropskog dijela turske države.

    1946. SAD su izvele prvu podvodnu atomsku probu na koralskim ostrvima Bikini u zapadnom Pacifiku.

    1967. Francuski predsjednik Šarl de Gol završio je svoj govor u Montrealu usklikom "Živio slobodni Kvebek", što je izazvalo oštar protest kanadskog premijera Lestera Pirsona. De Gol je bio primoran da skrati posjetu Kanadi.

    1974. Konstantin Karamanlis je, poslije sedmogodišnje vladavine vojne hunte, obrazovao u Grčkoj prvu civilnu vladu i proglasio opštu amnestiju za sve političke zatvorenike.

    1974. Umro je britanski fizičar Džejms Čedvik,
    dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1935, koji je 1932. otkrio neutron, a kasnije (1943-45) radio na "Menhetn projektu" razvoja atomske bombe u Los Alamosu, SAD.

    2001. SR Jugoslavija je dobila šestu saveznu vladu s premijerom Dragišom Pešićem na čelu, funkcionerom Socijalističke narodne partije Crne Gore.

    2003. Bosanski Srbin Darko Mrđa priznao je pred Tribunalom u Hagu krivicu za ubistvo oko 200 Muslimana i Hrvata na planini Vlašić u ljeto 1992, a Tužilaštvo je zauzvrat odustalo od optužbe za istrjebljenje i zločin protiv čovječnosti.

    2008. Barel nafte prodavan po cijeni od 123 dolara, što je najniža cijena u posljednjih sedam nedjelja. Pad cijene uslovljen smanjenjem potrošnje u zemlji najvećem potrošaču, SAD.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 25-07-10 at 13:55.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #218
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    25. jul


    1893. Povodom 400. godišnjice Obodske štamparije Crna Gora je izdala tzv. spomen-marke (poštanske). Bile su to u stvari marke drugog, trećeg i četvrtog štampanja s tim što je na njima bio upisan pomenuti crnogorski jubilej. I kasnije u Crnoj Gori je bilo serija poštanskih maraka - 1897., povodom 200. godišnjice dinastije Petrovića, pa 1898. i 1902. i 1905. god. povodom proglašenja Ustava

    1914.
    U selu Brčeli izašao je prvi ilegalni crnogorski list Seljački odjek. List je imao četiri strane, ali je četvrta bila prazna jer, zbog mobilizacije, urednik Ivo Rolović nije stigao da je završi. List je oštro pisao o monarhiji, frankovcima i državnom rukovodstvu. Inicijativu za njegovo pokretanje dao je Jovan Tomašević, a članovi redakcije bili su Ivo Rolović i učitelj Milo Popović.


    1914. Proklamovan je proglas kralja Nikole za ulazak u rat. Crna Gora je usla u rat 28 jula.

    1972. Počelo je izmještanje Pivskog manastira, jer je zbog izgradnje HE Mratinje mjesto na kome je bitisao gotovo četiri vijeka trebalo da se nađe duboko pod vodom. Manastir je prenošen kamen po kamen na novu lokaciju i ponovo građen istim redom kao prvobitno. Bogomolja je građena od 1570. do 1583. godine punih 13 godina i u njoj se čuvaju dragocjeni umjetnički predmeti - oko 100 štampanih i rukopisnih knjiga i čuveni ikonostas. Najteži i najveći posao prilikom izmještanja bio je prenošenje oko 1.260 kvadratnih metara fresaka, koje su radili najpoznatiji majstori.

    1986. snimljen film Dobrovoljci, a glavnu ulogu igrao je Boro Begovic.

    2006. Turisti iz Srbije koji ljetuju na Crnogorskom primorju, a potrebna im je hitna ljekarska pomoć, mogu se pregledati i liječiti u svim javnim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Crne Gore samo na osnovu zdravstvene knjižice ovjerene od strane srpskog Fonda za zdravstvo, potvrdili su u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

    2008. Obilježen završetak radova na rekonstrukciji i modernizaciji graničnog prelaza Božaj. Evropska Agencija za rekonstrukciju je obezbijedila 800.000 eura, dok je Vlada Crne Gore obezbijedila projektnu dokumentaciju, građevinsku dozvolu, stručni nadzor i sredstva za izvođenje dodatnih radova.

    u svijetu:

    1216. Honorije III obavijestio da je izabran za papu.

    1261. Mihailo VIII Paleolog vratio Konstantinopolj i ponovo ga proglasio prijestonicom Vizantije. Grad 1204. osvojili krstaši, spalili ga i opljačkali i s Mlečanima ga proglasili prijestonicom Latinskog carstva, prijestonica Vizantije premještena u Nikeju.

    1593. Kralj Francuske Anri IV, kralj Navare prije dolaska na francuski prijesto 1589. i vođa francuskih protestanata, prešao u katoličanstvo.

    1670. zavrsen Kandijski rat a mnogi hajduci nasli utociste u Risnu.

    1712. Vojska švajcarskih protestanskih kantona, u bici kod Vilmergena, potukla snage katoličkih kantona, okončani vjerski ratovi u Švajcarskoj.

    1817. rano ujutro u Radovanjskom Lugu kod Velike Plane ubijen je Karađorđe Petrović, vođa Prvog srpskog ustanka, borac protiv turskog nasilja, hajduk i hrabri ratnik. Ubistvo je naručio knez Miloš Obrenović, koji je kao dokaz vjernosti njegovu glavu poslao sultanu.

    1837. Prva komercijalna upotreba električnog telegrafa.

    1843. Umro škotski hemičar Čarls Mekintoš. Izumio nepromočive tkanine za kišne ogrtače.

    1848. Rođen britanski državnik Artur Džejms Balfur, premijer i ministar inostranih poslova. 1917. predložio stvaranje nacionalne države Jevreja u Palestini.

    1848. Austrijanci u bici kod Kustoce porazili snage Sardinske kraljevine, suzbivši prvi značajniji napor za ujedinjenje italijanskih teritorija.

    1868. Vajoming postaje dio Sjedinjenih Američkih Država.

    1878. Prva kineska diplomatska misija u SAD stigla u Vašington.

    1894. Rođen američki filmski glumac Volter Brenan, najčuveniji epizodista svjetske kinematografije. Igrao u više od 100 filmova, dobitnik više Oskara.

    1894. Rođen Gavrilo Princip, izvršilac atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda

    1894. U Šibeniku rođen Krešimir Baranović, dirigent, muzički pedagog i kompozitor. Utemeljivač je modernog hrvatskog baleta.

    1898. Vojska SAD u špansko-američkom ratu okupirala Portoriko, Pariskim mirovnim ugovorom iste godine ustupljen SAD. Istog dana 1953. dobio status pridružene države SAD.

    1907. Japan proglasio protektorat nad Korejom, s pravom kontrole vlade te zemlje.

    1909. Francuz Luj Blerio preletio je kanal Lamanš, što je bio najviši dotadašnji uspjeh u vazdugoplovstvu i dokaz da je otkrivena tajna letenja gigantskom pticom - avionom. Letilicom teškom 250 kilograma Blerio je preletio od Francuske do Engleske obale za 37 minuta, na visini od 50 do 100 metara.

    1917. Holanđanka Margareta Gertruda Zele, poznata kao Mata Hari, osuđena na smrt pod optužbom da je špijunirala za Njemce tokom I svjetskog rata.

    1934. Nacisti u Beču ubili kancelara Austrije Engelberta Dolfusa.

    1943. Italijanski diktator Benito Musolini primoran, poslije sjednice Velikog fašističkog vijeća, da podnese ostavku. Kralj Vitorio Emanuele za premijera imenovao maršala Pjetra Badolja. Musolini uhapšen i interniran, 1945. strijeljan.

    1952. Stupio na snagu ugovor o Evropskoj zajednici za ugalj i čelik. Prva faza nastanka Evropske unije.

    1957. Tunis postao republika, za predsjednika izabran Habib Burgiba.

    1963. SSSR, SAD i Velika Britanija zaključile ugovor o zabrani nuklearnih proba u vazduhu, pod vodom i u kosmosu.

    1968. Papa Pavle VI zabranio vjernicima Rimokatoličke crkve sve vještačke metode sprječavanja začeća.

    1978. U bolnici u Lankaširu, u Velikoj Britaniji, rođen Luis Džoj Braun, prva "beba iz epruvete" na svijetu.

    1982. Vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat u Bejrutu potpisao deklaraciju kojom je prihvatio rezolucije Ujedinjenih nacija o postojanju države Izrael.

    1986. Umro američki filmski režiser italijanskog porijekla Vinsent Mineli, dobitnik Oskara 1958. za film "Žiži".

    1991. Sovjetski predsjednik Mihail Sergejevič Gorbačov liderima KP SSSR-a predložio je novu platformu u kojoj izgradnja komunizma više nije osnovni cilj i pozvao ih da «odbace zastarjele dogme».

    1991. Umro Isak Baševis Singer, američki pisac, porijeklom poljski Jevrej, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. Smatra se najznačajnijim modernim piscem na jidišu, mada se njegova djela pojavljuju isključivo u engleskom prevodu ("Rob", „Satana u Goraju", „Mađioničar iz Lublina").

    1992. Vlada Italije poslala 7.000 vojnika na Siciliju u nastojanju da razbije mafiju.

    1994. Izrael i Jordan u Vašingtonu potpisali deklaraciju kojom je okončano ratno stanje između dvije države.

    1995. Međunarodni sud u Hagu za ratne zločine na prostoru SFRJ, podigao optužnice protiv Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Milana Martića i 21 osobe, uglavnom komandanata i stražara zatvoreničkih logora u Bosni. Lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

    2000. Supersonični avion konkord kompanije Er Frans, srušio se blizu Pariza neposredno po polijetanju. Poginuli 109 putnika i članova posade i četiri osobe na zemlji. Prva nesreća konkorda otkako je počeo da leti, 1969.

    2001. General Hrvatske vojske Rahim Ademi, optužen za zločine nad Srbima 1993. u Medačkom džepu kod Gospića, u Hrvatskoj, predao se Haškom tribunalu. U novembru 2005. sud odlučio da slučaj Ademi ustupi hrvatskom pravosuđu.

    2002. Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao zakon kojim se Rusima dozvoljava da prodaju i iznajmljuju zemljišne posjede, prvi put od 1917.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #219
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    26. jul


    1458. Datiran je prvi dokument na crnogorskom jeziku u kom se pominje ime Montenegro, mada ima i dokumenata iz 1397. godine u kojim se takođe pominje ime Montenegro. Pojam se odnosi na planinski masiv oko Lovćena i susjednih plemena. A u Dubrovačkom arhivu čuvaju se dokumenta u kojim se još 1376. g. pominje ovaj toponim, koji se kasnije širio i na ostala područja koja su kasnije nazvana Zeta.

    1843. Na Bašinoj vodi kod Ostroga dočekana je grupa turskih emisara koja je, umjesto da sa Petrom Drugim Petrovićem razgovara o statusu Grahova, imala namjeru da ga ubije. Saznavši za spremljenu zavjeru crnogorski vladika im je poručio da se vrate, ali ih je kod Bašine vode dočekala zasjeda i ubila desetak njih. Zato su Turci pripremali odmazdu, pa je 15. i 16. septembra došlo do sukoba na Grahovskom polju, a Turci su natjerani na bjekstvo. Problemi oko Grahova, pogranična pitanja i odnosi Turaka i Crnogoraca regulisani su 1843. u Kotoru, kada je Grahovo dobilo izvjesnu autonomiju.

    1875. na Lovcenu odrzan tajni sastanak sa vodjama hercegovackog ustanka.

    1889. uz carsku pompu u Rusiji se vjencala scer kralja Nikole, Milica, sa Petrom Nikolajevicem Romanovim.

    1914. Da bi obezbijedila neutralnost Crne Gore u ratu sa Srbijom Austrija je kralju Nikoli ponudila susjedne teritorije koje Crna Gora nije ni tražila niti očekivala. Kada je to odbijeno Austrija je na Crnu Goru uputila iste snage kao i na Srbiju, jer je znala da, iako loše opremljena, crnogorska vojska će pružiti žestok otpor. Zahvalnost je bila najgnusnije lazi Tunguza koji je poturao price o navodnom dogovoru Crne Gore sa Austrijom.

    1941. na Senjaku, kod Pljevalja, strijeljani prvi rodoljubi, a tu su i kasnije vrsena strijeljanja rodoljuba.


    1990. Pojavio se prvi nezavisni nedjeljnik Krug, a urednik bio Darko Sukovic.

    U svijetu:

    1847. Liberija, država oslobođenih robova iz SAD
    koji su se doselili u Afriku, postala prva nezavisna republika u Africi.

    1856. U Dablinu rođen engleski dramski pisac, novinar i kritičar Džordž Bernard Šo.
    Književnu karijeru počeo pisanjem romana i pozorišnih kritika, proslavio se mnogim pozorišnim djelima. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1925.

    1858. Lajonel Rotšild postao prvi Jevrejin, član Donjeg doma britanskog parlamenta.

    1875. Rođen švajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Jedno vrijeme bio blizak Sigmundu Frojdu, proučavao nesvjesno.

    1894. Rođen engleski pisac Aldo Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista XX vijeka. Njegovi "romani ideja" zasnovani na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela.

    1908. Rođen čileanski državnik Salvador Aljende Gosens, osnivač Socijalističke partije i prvi marksista na čelu Čilea. Ubijen u udaru vojne hunte pod vođstvom generala Augusta Pinočea 11. septembra 1973.

    1908. Osnovan Federalni istražni biro, FBI, specijalni ogranak američke savezne policije

    1909. Pokušaj Vlade Španije da u Kataloniji mobiliše rezerviste za borbe u Maroku doveo do ustanka u Barseloni. Ustanak krvavo ugušen, Krvava katalonska nedjelja.

    1928. Rođen američki filmski režiser Stenli Kjubrik. Snimio neka od remek-djela filmske umjetnosti, "2001, Odiseja u svemiru", "Paklena pomorandža", "Doktor Strejndžlav", "Širom zatvorenih očiju".

    1941. Predsednik SAD Frenklin Delano Ruzvelt zamrzao svu imovinu Japana u SAD i obustavio trgovinu SAD-Japan.

    1943. Rođen britanski muzičar Mik Džeger, pjevač grupe Roling stouns.

    1945. Na parlamentarnim izborima u Velikoj Britaniji pobijedili laburisti, njihov lider Klement Atli na mjestu premijera zamijenio Vinstona Čerčila.

    1950. Vojnici SAD, tokom Korejskog rata, masakrirali na stotine nenaoružanih izbjeglica u selu No Gun Ri.

    1952. Umrla je Eva Peron, 33-godišnja supruga argentinskog predsjednika Huana Dominga Perona. Bila je tada najpopularnija ličnost u zemlji.

    1953. Napadom gerilaca na kasarnu Monkada u gradu Santjago de Kuba, Fidel Kastro počeo borbu protiv režima diktatora Fulhensija Batiste.

    1956. Predsjednik Egipta Gamal Abdel Naser nacionalizovao Suecki kanal, pod kontrolom anglo-francuske kompanije.

    1963. Katastrofalni zemljotres jačine devet stepeni Merkalijeve skale pogodio je glavni grad Makedonije - Skoplje. Poginulo je 1017, a povrijeđeno preko tri hiljade ljudi, i uništeno ili teško oštećeno četiri petine stambenog fonda, i 1670 privrednih objekata.

    1964. Rođena Sandra Bulok, američka glumica.

    1965. Maldivska ostrva u Indijskom okeanu, britanski protektorat od 1887, stekla su nezavisnost.

    1974. Konstantin Karamanlis, novi premijer Grčke, formirao prvu civilnu vladu poslije sedmogodišnjeg vojnog režima u Grčkoj.

    1984. Umro američki statističar Džordž Horas Galup, direktor i osnivač Instituta za ispitivanje javnog mnjenja.

    1990. Zakonom utemeljena hrvatska izvještajna agencija HINA koja je prve vijesti emitovala 16. avgusta.

    1995. Peru i Ekvador se sporazumjeli o demilitarizovanoj zoni od oko 500 kvadratnih kilometara u pograničnom amazonskom području, okončavši međusobni jednomesječni rat.

    2001. Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu otpečatio optužnicu protiv generala Hrvatske vojske u penziji Ante Gotovine, optuženog za zločine nad Srbima u vrijeme i poslije operacije Oluja 1995. u Krajini, u Hrvatskoj. Gotovina uhapšen 8. decembra 2005. u ljetovalištu na Tenerifama, u Španiji, i izručen Haškom tribunalu.

    2002. Umro Badi Bejker, američki kompozitor koji je komponovao muziku za više od 200 filmova produkcije Volta Diznija.

    2003. Umro britanski reditelj Džon Šlezinger. Njegov film "Ponoćni kauboj" nagrađen Oskarom.


    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #220
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    27. jul

    1899. Princ Danilo, jedan od trojice sinova kralja Nikole, se oženio Vojvotkinjom Milicom od Meklenbur-Štrelica.


    1903. Započeta je izgradnja kolskog puta preko Lovćena koji je vodio sa Cetinja ispod Lovćenske kape i preko Ivanovih Korita. Put je preko Njeguša imao vezu sa putem Cetinje-Kotor čime je pružena mogućnost turistima da na Lovćen stignu i iz pravca Cetinja i iz pravca Kotora.

    1907. U Ljubotinju kod Cetinja rođen je Petar Lubarda, slikar. dobitnik velikog broja domaćih i stranih nagrada i priznanja. Slikarstvo je učio u Beogradu i Parizu, a Drugi svjetski rat proveo je u zarobljeništvu u Njemačkoj. Radio je na osnivanju Umjetničke škole i Galerije na Cetinju, učestvovao na međunarodnim likovnim manifestacijama i zadivio svijet dramatičnim izrazom kojim je prikazivao surovi crnogorski krš, crnogorsko selo i brda nad Kotorom. Lubarda je često govorio "To je moje tlo. Ako bi me neko pitao ko je moj učitelj u umjetnosti, morao bih da mu odgovorim, to je jedino bila Crna Gora". Radio je u ulju, pastelu i fresko-tehnici. Slikao je pejzaže iz Crne Gore, Dubrovnika i Pariza, a Kosovsku bitku radio je u mozaiku. Poznate slike: Kameno more, Kamena pučina, Sutjeska, bitka na Vučjem Dolu, Kragujevac 1941. Gular, Narikača...

    1912. rodjen Branko Draskovic novinar i diplomata SFRJ, nosilac partizanske spomenice i pisac pripovijedaka.

    1961. Ansambl dramskog stvaralastva u Niksicu izveo potonju predstavu.

    1969. papa odredio da kotorska biskupija postpada pod splitsku upravu.

    2005. U Cavtatu potpisan Memorandum o naknadi štete za stočni fond u Konavlima. Vlada Republike Crne Gore nadoknadiće Hrvatskoj 375 hiljada eura kao obeštećenje za otuđeni stočni fond sa prostora Konavala, tokom ratnih operacija Jugoslovenske narodne armije 1991. godine, precizirano je u Memorandumu koji su potpisali ministri poljoprivrede Milutin Simović i Petar Čobanković. Potpisivanju prisustvovali predsjednici dvije države, Filip Vujanović i Stjepan Mesić.

    2006. Zastava najnovije države članice UN, Crne Gore, podignuta je na platou sjedišta OUN-a u Beču, na ceremoniji koja je obilježila pristup Crne Gore kao 192. države članice Ujedinjenih nacija.


    U svijetu:

    916. Umro slovenski prosvetitelj Kliment Ohridski, najpoznatiji učenik braće Ćirila i Metodija i njihov saradnik u širenju slovenske pismenosti i književnosti.

    1540. Pod optužbom za veleizdaju, pogubljen je Tomas Kromvel, glavni savjetnik engleskog kralja Henrija VIII.

    1789. Kongres SAD osnovao je Odeljenje za spoljne poslove, koje je kasnije postalo Stejt department.

    1830. U Francuskoj je izbila trodnevna "Julska revolucija" izazvana odlukom kralja Šarla Burbonskog da ukine slobodu štampe, raspušti tek izabranu skupštinu i promijeni izborni zakon. Kralj je abdicirao i emigrirao u Škotsku.

    1832. Rođen je Đura Jakšić, srpski pjesnik, dramski pisac i slikar. Pisao je ljubavnu i patriotsko-socijalnu poeziju, drame i pripovijetke. Poznate njegove pjesme su Na Liparu, Ponoć, Padajte braćo, Otadžbina... Napisao je i 30-ak pripovijedaka, a najpoznatije njegove drame su Seobe Srbalja, Jelisaveta i Sirota Banaćanka. Slikao je uglavnom portrete.

    1839. Počeo Opijumski rat Kine i Velike Britanije kada su kineske vlasti u luci u Kantonu zaplijenile i uništile 20.000 sanduka opijuma.

    1841. U dvoboju je ubijen Mihail Jurjevič Ljermontov, ruski pjesnik. Pisao je poeme, drame i romane. Duboko potresen Puškinovom smrću napisao je pjesmu "Smrt pjesnika", zbog koje je protjeran na Kavkaz, jer je te stihove car shvatio kao poziv na revoluciju.

    1844. Umro je engleski hemičar i fizičar Džon Dalton, jedan od osnivača atomske teorije materije ("Novi sistem filozofije hemije"). Proučavao je anomaliju neprepoznavanja boja, koja je po njemu nazvana daltonizam.

    1921. Kanadski ljekari Frederik Grant Benting i Čarls Best izolovali su insulin, što je ubrzo omogućilo efikasno liječenje dotad smrtonosne šećerne bolesti.

    1946. Rođen Rade Šerbedžija, hrvatski filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar.

    1953. U Panmundžomu je potpisan sporazum o primirju u Korejskom ratu, čime je okončan trogodišnji rat u kojem je poginulo 1,6 miliona Korejaca i Kineza i preko 118.000 pripadnika trupa UN.

    1954. Velika Britanija i Egipat postigli su sporazum o okončanju 72-godišnje britanske kontrole nad Sueckim kanalom.

    1955. Austrija je obnovila državni suverenitet pošto su zemlju nakon 17 godina napustile strane trupe - njemačke po završetku Drugog svjetskog rata, a savezničke 10 godina kasnije.

    1970. Umro je portugalski diktator Antonio de Oliveira Salazar. Postao je premijer 1932. i vladao uz pomoć vojske i tajne policije do 1968, kada se zbog bolesti povukao sa vlasti.

    1980. U izbjeglištvu u Kairu umro je bivši iranski šah Mohamed Reza Pahlavi. Na vlast je došao 1941, a zbačen je u Islamskoj revoluciji ajatolaha Homeinija 1979.

    1989. Krister Peterson proglašen je krivim i osuđen na doživotnu robiju zbog ubistva švedskog premijera Olofa Palmea 1986. On je kasnije oslobođen, a ubistvo je ostalo nerazjašnjeno.

    1990. Bjelorusija je proglasila nezavisnost od tadašnjeg SSSR-a.

    1996. Tokom Olimpijskih igara u Atlanti eksplodirala je bomba u zabavnom parku. Poginulo je dvoje i ranjeno 110 ljudi.

    1998. Bivša stažistikinja u Bijeloj kući, Monika Luinski dala je prvu izjavu istražiteljima i time prekinula šestomjesečnu ćutnju u vezi sa ljubavnom aferom sa američkim predsjednikom Bilom Klintonom.

    2003. Umro je slavni američki komičar Bob Houp, koji je tokom 70-godišnje karijere igrao u vodviljima, radio dramama, pozorištu, filmu i televiziji.

    1953. Nakon dvije godine pregovora o prekidu Korejskog rata koji je započet 25. juna 1951. zaključeno je primirje između 16 zemalja koje su pod komandom UN učestvovale u ratu, na jednoj, i Kine i NR Koreje, na drugoj strani. Granica između dvije Koreje pretrpjela je izvjesne korekcije i poluostrvo je podijeljeno duž 38. paralele, demilitirizovanom zonom širine šest i po kilometara.



    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 31-10-10 at 09:52.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #221
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    28. jul

    1712. Odigrala se (po starom kalendaru 17. jula) velika bitka na Carevom lazu, između Crnogoraca i turske vojske koju je predvodio serašćer bosanskog vezira, Ahmet-paša; tog dana Crnogorci su se sukobili sa prethodnicom turske vojske, s Tahir-pašom skadarskim na čelu. Bitka se odigrala na Carevom Lazu sa višestruko nadmoćnom turskom vojskom (10.000 ratnika). Ova bitka predstavlja jedan od najkontroverznijih događaja crnogorske istorije, kažu istoričari. Razlike u tumačenju su ogromne. I pored toga, može se konstatovati da su u toj bici Crnogorci uspjeli privremeno zaustaviti napredovanje turskih snaga, nanoseć im znatne gobitke. I pored žestokog otpora Crnogoraca, Turci su uspjeli prodrijeti na Cetinje, spaljen je Cetinjski manastir i više kuća, ali nije u potpunosti ostvaren ratni cilj. Vladika Danilo sklonio se na ustrijsku teritoriju, a nije uništena ni glavnina crnogorske vojske. Po narodnom predanju, ovo je bila apsolutna pobjeda Crnogoraca. Lokalitet na kome se odigrala bitka dobio je ime Carev laz upravo po tome što su Turci masovno izginuli, što je bojište izgledalo kao lazina.


    1858. Oko 5000 Vasojevića, Moračana, Rovčana, Drobnjaka, Uskoka i Kuča, pod komandom Miljana Vukova Vešovića i Novice Cerovića, napali su Kolašin i okolinu. Popalili su turske katune na Sinjavini i razorili Trebaljevo, Lipovo i Štitaricu. Napad je uzrokovao brojne probleme koji su riješeni diplomatskim zalaganjem evropskih sila.

    1876. U bici na Vučjem dolu, Crnogorci su pobijedili tursku vojsku pod komandom Muktar-paše i nanijeli joj teške gubitke - oko 4.000 mrtvih i ranjenih i 310 zarobljenih. Jedna od najvećih bitaka i najsvjetlijih pobjeda u istoriji crnogorskog ratovanja. Ta pobjeda predstavlja početak veljeg rata (1876-1878 ), poslije kojeg je Crna Gora znatno proširena i međunarodno priznata i od onih sila koje je ranije nijesu priznavale. Slavna pobjeda na Vučjem Dolu imala je ogroman značaj i za dalje pobjede Crne Gore sve do uspješnog završetka ovog rata. Crna Gora je iz tog teškog i slavnog boja izvukla mnoge pouke, ali ne i jednu vrlo važnu, a to je da svoju sudbinu ne smije prepustiti u tuđe ruke.

    1878. tokom vojnih operacija u Hercegovini veliki dio izbjeglica je presao u CG. Pomoc izbjeglicama je pruzala i austrijska vlast, o cemu postoje zapisi u Kotoru.

    1879. Petrovgradske novine su izvjestavale o drzavnoj reorganizaciji Crne Gore.

    1902. U Baru je počela sa radom Prva povlašćena fabrika sapuna i svijeća u Crnoj Gori koju su osnovali Špiro Popović, Blažo Iličković i Dimitrije Cicilović. Fabrika je imala sav potrebni materijal za proizvodnju i očekivalo se da crnogorskom tržištu obezbijedi domaće artikle.

    1913. zavrsen II Balkanski rat u kojem su Crnogorci samo ginuli.

    1914. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji. Istog dana da bi pomogao Srbiji, kralj Nikola je objavio rat Austro-Ugarskoj, i kao vrhovni komandant naredio mobilizaciju. Crna Gora je formirala front od Šćepan Polja preko Avtovca, Bileća, Klobuka, Grahova do Krivošija koji je držao Hercegovački odred pod komandom serdara Janka Vukotića. Borbe su počele 8. avgusta 1914. i trajale do 21. januara 1916. god. porazom Crne Gore.

    1974. Na Jezerskom vrhu crnogorskog Lovćena, svečano je otvoren Mauzolej Petru II Petroviću Njegošu, sazdan po zamisli i projektu najpoznatijeg jugoslovenskog vajara, Ivana Meštrovića. Otvaranje je bilo kruna dugotrajnog, vrlo složenog i teškog graditeljskog poduhvata. Od prve zamisli do njenog ostvarenja proteklo je pola vijeka, a od odluke Vlade Crne Gore da se podigne ovaj monumentalni spomenik najvećem crnogorskom pjesniku, misliocu i državniku, prošlo je, uz mnogo otpora, pune 22 godine. U javnosti je isticano da je »Mauzolej Njegošu djelo izraslo iz osjećanja narodnog duga za velikog pjesnika i njegovu prisutnost u našem vremenu«. Na Lovćenu se na dan otvaranja Mauzoleja skupio silan svijet, uz prisustvo značajnih ličnosti iz političkog života i kulture, kako Crne Gore tako i Jugoslavije. Pozdravnu besjedu održao je i čin svečanog otvaranja Mauzoleja obavio tadašnji predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore i Odbora za podizanje Mauzoleja, Veljko Milatović.

    2006. Vrhovni državni tužilac Crne Gore Vesna Medenica i glavni državni tužilac Hrvatske Mladen Bajić potpisali su, u Budvi, Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida.

    2007. Dosadašnji predsjednik SDP Ranko Krivokapić i ubuduće će biti prvi čovjek ove partije, odlučeno je jednoglasno na šestom Kongresu SDP.

    U svijetu:

    1586. Tomas Heriot je iz Kolumbije donio prve krompire u Englesku. Krajem XVI vijeka krompir je prenijet i u Španiju. U početku se gajio kao ukrasna biljka, ali se zbog porasta stanovništva, ratova i gladi počeo se širom Evrope koristiti za ishranu.

    1655. Umro je francuski pisac Sirano de Beržerak, poznat po djelu "Drugi svijet", u kojem je spojio političku satiru i naučnu fantastiku. Edmon Rostan ga je uzeo za glavnog junaka popularne komedije "Sirano de Beržerak".

    1741. Umro je italijanski kompozitor i virtuoz na violini Antonio Vivaldi, jedan od najznačajnijih predstavnika baroka i prethodinika novog doba klasike. Iz njegovog obimnog stvaralačkog opusa najčuveniji je koncert za violinu i orkestar "Četiri godišnja doba".

    1750. Umro je njemački kompozitor Johan Sebastijan Bah. Savremenici su ga više cijenili kao orguljaša, a interes za njegovu muziku i svijest o njegovom značaju u istoriji muzike pojavili su se tek početkom 19. vijeka u doba muzičkog romantizma, naročito nakon Mendelsonovog izvođenja Bahovog remek-djela "Muke po Mateji" (1829).

    1794. Na giljotini su pogubljeni jedan od glavnih vođa Francuske revolucije i vođa jakobinaca Maksimilijan Robespjer i njegovi sljedbenici. To je bio kraj "jakobinske diktature" koja je zavedena u jesen 1793.

    1821. Peru je proglasio nezavisnost od Španije.

    1858. Prvi put je upotrijebljen otisak prstiju kao znak identifikacije. Upotrijebio ga je Vilijem Herčel u Indiji kada je uzeo otisak od Radjadhara Konaija na poleđini jednog ugovora.

    1868. Ratifikovan je 14. amandman Ustava SAD, kojim su crnci dobili pravo na američko državljanstvo.

    1914. Austro-Ugarska je objavila rat Srbiji, mjesec dana poslije atentata na prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu. Dalji tok događaja doveo je do Prvog svjetskog rata.

    1937. Japanci su u Kinesko-japanskom ratu zauzeli Peking.

    1938. U Šibeniku rođen hrvatski književnik, pjesnik, kompozitor i pjevač Arsen Dedić.

    1942. Umro je britanski arheolog Vilijam Pitri, koji je 1880. počeo prva naučna arheološka iskopavanja u Egiptu i vodio ih gotovo pola vijeka. Osnovao je Britansku arheološku školu u Egiptu (1906).

    1945. Američki bombarder B-25 je u gustoj magli udario u "Empajer stejt bilding" u Njujorku, tada najvišu zgradu u svijetu. Poginulo je 14 ljudi.

    1954. Rođen Ugo Čavez, predsjednik Venecuele, karakterističan po svom viđenju demokratskog socijalizma.

    1968. Umro je njemački hemičar i nuklearni fizičar Oto Han, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1944. Jedan je od inicijatora i potpisnika Getingenškog apela (1957) protiv atomskog naoružanja.

    1976. U zemljotresu u kojem je potpuno razoren kineski grad Tangšan poginulo je najmanje 242.000, a ranjeno 164.000 ljudi.

    1984. Predsjednik SAD Ronald Regan otvorio je Olimpijske igre u Los Anđelesu, koje su bojkotovali SSSR i još neke zemlje tadašnjeg sovjetskog bloka kao revanš za američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980.

    1999. Evropski sud za ljudska prava proglasio je francusku državu krivom za torturu nad uhapšenikom osumnjičenim za rasturanje droge. To je bila prva presuda ovog suda jednoj evropskoj zemlji.

    2000. Mirovne trupe UN ušle su u djelove graničnog područja između Libana i Izraela. Izrael je 24. maja, poslije 22 godine, povukao svoje trupe iz okupacione zone od 15 kilometara.

    2001. Alehandro Toledo preuzeo je dužnost predsjednika Perua. On je prvi predsjednik indijskog porijekla u istoriji te zemlje.

    2005. Irska republikanska armija (IRA) zvanično je proglasila kraj svoje oružane kampanje protiv britanske vlasti u Sjevernoj Irskoj, koja je trajala 35 godina i saopštila da će se za svoje ciljeve boriti političkim sredstvima.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by zvoncica; 16-08-10 at 15:55.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #222
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    29. jul

    1458. Prvi put se u arhivima kotorskim pominje Crna Gora. U dokumentu pise da se Stanislava iz Crne Gore obavezuju sluziti u dvoru...

    1692. Umro Visarion Borilović Bajica, mitropolit crnogorski.

    1712. U namjeri da uhvati Vladiku Danila, Ahmed- paša zapalio i porusio Cetinje.

    1928. Umro Gavro Vukovic, ministar vanjski Crne Gore, prvi diplomirani diplomata Crne Gore i njen najistaknutiji drzavnik i autor memoarske gradje.


    u svijetu:

    1588. Britanska flota pod komandom lorda Hauarda i ser Fransisa Drejka
    porazila je špansku "Nepobjedivu armadu" od oko 125 brodova, koju je u invaziju na Englesku poslao španski kralj Filip II.

    1833. Umro je njemački kompozitor Robert Šuman.

    1878. Počela je austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine,
    na osnovu dogovora evropskih sila na Berlinskom kongresu.

    1883. Rođen je italijanski diktator i fašista Benito Musolini.

    1890. Umro je holandski slikar Vinsent van Gog, dva dana nakon što je pokušao samoubistvo. Jedan od najcjenjenijih umjetnika u 20. vijeku, čije je djelo presudno uticalo na evropsko slikarstvo u traženju novog likovnog izraza, za života je prodao samo jednu sliku.

    1905. Rođen je švedski političar Dag Hamaršeld, generalni sekretar UN od 1953. do 1961, kada je poginuo u avionskoj nesreći u Africi, na jednom od svojih mirovnih putovanja (kongoanska kriza). Posthumno mu je dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

    1921. Adolf Hitler postao vođa NSDAP-a.

    1925. Rođen Mikis Teodorakis, grčki kompozitor.

    1941. Višijevska Francuska i Japan potpisali su sporazum o "zajedničkom protektoratu" nad Indokinom. Francuska je nastavila upravljanje Indokinom, a Japan je poslao trupe.

    1946. U Parizu je počela mirovna konferencija zemalja pobednica u Drugom svjetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasijedanja konferencije od 29.7. do 16.10, potpisani su 10. februara 1947.

    1948. Na stadionu "Vembli" u Londonu otvorene su prve Olimpijske igre poslije Drugog svjetskog rata.

    1973. Grci su se na referendumu, koji je raspisala vojna hunta, izjasnili za ukidanje monarhije, a vođa vojne hunte, pukovnik Jorgos Papadopulos, postao je predsjednik Grčke.

    1981. U katedrali Svetog Pavla u Londonu vjenčali su se nasljednik britanskog prijestola, princ od Velsa Čarls i ledi Dajana Spenser.

    1981. Rođen u Ovijedu u Španiji Fernando Alonso, vozač Formule 1. 25. septembra 2005 . godine osvojio je titulu svjetskog prvaka i sa 24 godine postao najmlađi šampion u istoriji Formule 1, oborivši dotadašnji rekord koji je držao Emerson Fitipaldi.

    1983. Umro španski filmski reditelj Luis Bunjuel, jedan od najvećih reditelja u svjetskoj kinematografiji, poznat po nadrealističkim filmskim ostvarenjima.

    1983. Umro britanski pozorišni i filmski glumac Dejvid Niven, dobitnik Oskara 1958. za film "Odvojeni stolovi".

    1992. Bivši istočnonjemački komunistički lider Erih Honeker došao u Berlin, nakon osam mjeseci provedenih i čileanskoj ambasadi u Moskvi, da se suoči sa optužnicom za smrt mnogih njemačkih građana koji su preko Berlinskog zida pokušali da pobjegnu u tadašnji Zapadni Berlin.

    1994. Bivši italijanski premijer Betino Kraksi osuđen na osam i po godina zatvora pod optužbom za prevaru. Kraksi je presudu dočekao u izbjeglištvu u Tunisu, gdje je i umro.

    1996. Kina izvela nuklearnu probu jačine 4,3 stepena Rihterove skale na Lop Noru, a potom obećala da će se ubuduće pridržavati moratorijuma na nuklearne probe.

    1999. U Sarajevu počeo samit Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Delegacije iz 39 zemalja i predstavnici 17 međunarodnih organizacija usvojili 30. jula deklaraciju o demokratizaciji i ekonomskoj obnovi Balkana.

    2008. Umro olimpijski pobjednik, svjetski i dvostruki evropski amaterski prvak u boksu Mate Parlov. Bio i evropski i svjetski profesionalni prvak, kao i osmostruki šampion Jugoslavije. Rođen 1948. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #223
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    30. jul

    1657. Napad Osmanlija na Kotor se zavrsio neuspjehom, jer oko hiljadu Kotorana uspjeli su se odbraniti i poslije dvadeset dana turska vojska se povukla.

    1883. Na Cetinju se u crkvi vjenčala najstarija šćer kralja Nikole, Zorka, sa buducim kraljem Srbije, Petrom Karadjordjevićem.

    1899. Postavljanjem zvonika na monumentalnom Hramu na Petrovoj glavici u Nikšiću završena je i njegova gradnja. Jedna od tada najvećih i najljepših crkava na Balkanu građena je šest godina. Upravo tih dana u Nikšić je iz Atine stigao i veličanstveni ikonostas. Odmah je počelo i unutrašnje uređenje hrama koji je posvećen Svetom Vasiliju Ostroškom Čudotvorcu i crnogorskim i hercegovačkim junacima poginulim u borbama za oslobođenje Nikšića.

    1947. umro Leopold Bogdan Mandic, pisac i svjestenik franjevackog reda, koji je 1983. proglašen za sveca.

    2007. Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je, bez učešća predstavnika opozicije, utvrdio predlog ustava koji će, uz prateće zaključke i pripremljeni zakon o njegovom sprovođenju, biti dostavljen parlamentu kako bi najranije 15 dana nakon toga, ustavni tekst mogao doći na dnevni red.


    u svijetu:

    1511. Rođen italijanski slikar i arhitekta Đorđo Vazari,
    autor djela "Životi slikara, vajara i arhitekata", koje je prvi put objavljeno 1550. Vazari se smatra najznačajnijim izvorom za proučavanje italijanske renesansne umjetnosti.

    1784. Umro je francuski filozof Deni Didro, predstavnik slobodarskog duha revolucionarne buržoazije XVIII vijeka, jedan od pokretača i najznačajnijih autora velike francuske "Enciklopedije".

    1818. Rođena engleska književnica irskog porijekla Emili Bronte, koja se proslavila romanom "Orkanski visovi".

    1863. Rodio se Henri Ford, američki poslovni čovjek, osnivač Ford Motor Company-a.

    1898. Umro je njemački državnik Oto fon Bizmark-Šenhauzen, ujedinitelj Njemačke. Prvi kancelar ujedinjenog njemačkog carstva, poznat kao "gvozdeni kancelar", bio je predsjednik vlade punih 28 godina, do 1890. kada je na zahtjev cara Vilhelma II podnio ostavku.

    1898. Rođen Henri Mur, jedan od najvećih birtanskih i svjetskih vajara 20. vijeka. Njegove skulpture nalaze se na mnogim javnim mjestima, kao što su zgrada UNESCO-a u Parizu i Linkoln centar u Njujorku.

    1930. Urugvaj je u Montevideu, pobjedom u finalu Prvog svjetskog fudbalskog prvenstva nad Argentinom od 4:2, postao prvi svjetski šampion u fudbalu.

    1945. Japanska podmornica potopila je u Drugom svjetskom ratu američku krstaricu "Indijanapolis". Poginulo je 800 ljudi.

    1947. Rodio se Arnold Švarceneger, austrijsko-američki glumac i kalifornijski guverner.

    1974. Turska, Grčka i Velika Britanija potpisale su sporazum o prekidu vatre na Kipru.

    1975. U Helsinkiju je počela Konferencija o evropskoj bezbjednosti i saradnji (KEBS) koja je okupila državnike 35 zemalja, uključujući lidere SSSR-a i SAD Leonida Brežnjeva i Džeralda Forda. Jugoslovensku delegaciju predvodio je Josip Broz Tito. KEBS je kasnije transformisan u Organizaciju za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS).

    1989. Radikalni članovi sovjetskog parlamenta formirali su grupu za pritisak za brže reforme. Grupu su vodili Boris Jeljcin i Andrej Zaharov.

    1993. Lideri bosanskih Muslimana, Srba i Hrvata postigli su na mirovnim pregovorima u Ženevi dogovor o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine kao Saveza republika: Republike Srpske, Herceg-Bosne i Republike Bosne. I pored dogovora, rat u Bosni je nastavljen i trajao je do decembra 1995, kada je u Dejtonu potpisan mirovni sporazum.

    1996. Na Barbadosu je u 92. godini umrla Klodet Kolber, zvijezda holivudskih komedija tridesetih godina.
    1999. Napuštajući obale Panamskog kanala, nakon gotovo jednog vijeka, SAD su zvanično zatvorile panamsku operaciju.

    2001. Kanada je prva država na svijetu koja je, uprkos velikim protestima ljekara, dozvolila teškim bolesnicima da uzgajaju marihuanu i koriste je za liječenje.

    2005. Na Svjetskom prvenstvu u Montrealu vaterpolo reprezentacija Srbije i Crne Gore postala je novi svjetski prvak. Srebrnu medalju osvojila je Mađarska, a bronzanu Grčka.

    2008. U ranim jutarnjim satima u pritvorsku jedinicu u Ševeningenu stigao najtraženiji optuženik za ratne zločine, Radovan Karadžić.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #224
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    31. jul


    1571. Turci su iz Skadra krenuli u osvajački pohod na Crnu Goru. Mrkojevići su im zatvorili neke prolaze i usporili napredovanje, ali su oni brodom dospjeli do Ulcinja gdje su započeli 13-todnevne pregovore.

    1628. rodjen pisac Andrija Zmajevic, doktor teologije i filozofije.

    1684.U borbi s Turcima poginuo proslavljeni junak Vuk Mandušic, jedan od najomiljenijih likova narodne epske poezije.

    1807. francuska vojska usla u Herceg Novi jer je mirovnim ugovorom Crna Gora morala da se povuce.


    1924. Umro je Franc Josef Betenberg, suprug princeze Ane, šeste kćerke knjaza Nikole. Vjenčali su se 18. maja 1897. na Cetinju, prvo po pravoslavnom pa po protestantskom obredu i pri tom Ana nije mijenjala vjeru. Betenbergovi formalno nijesu imali vladarske prerogative u Njemačkoj. U braku nijesu imali djece, a Ana je umrla 1971. u 97. godini života.

    1989. umro geolog Zarija Besić, pokretač časopisa Geološki glasnik Crne Gore.

    2006. Savjet za privatizaciju odlučio je da se pokrene postupak privatizacije Instituta za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju i reumatologiju "Dr Simo Milošević" iz Igala. Paket akcija od 59,4516 odsto akcijskog kapitala biće ponuđen putem javnog tendera.

    u svijetu:


    1489. Španski moreplovac Kristofer Kolumbo
    je na trećem putovanju u Novi svijet otkrio ostrvo koje je nazvao Trinidad.

    1556. Umro je Ignasio de Lojola, osnivač katoličkog jezuitskog reda 1534, španski oficir i svještenik. Sastavio je ustav jezuitskog reda i priručnik pod nazivom "Duhovne vježbe za vladavinu nad samim sobom".

    1789. Ruske i austrijske trupe, pod komandom grofa Aleksandra Suvorova i vojvode od Koburga, pobijedile su tursku vojsku kod Fokšanija u Rumuniji.

    1790. Odobren prvi patent u SAD. Dobio ga Semjuel Hopkins za izum potaše, smjese koja se koristi za dobijanje stakla.

    1849. U bici kod Segešvara poginuo madjarski pjesnik Šandor Petefi.

    1886. Umro je mađarski kompozitor, virtouz na klaviru i dirigent Franc List, tvorac simfonijske poeme.

    1912. Rođen američki ekonomista Milton Fridman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Stvorio je novu kvantitativnu teoriju novca i bio pobornik ideje da je čvrsta monetarna politika osnova stabilne ekonomije.

    1914. Ubijen francuski političar i istoričar Žan Žores, jedan od osnivača Francuske socijalističke partije (1902) i osnivač i urednik "Imanitea", kasnije lista francuskih komunista.

    1919. U Njemačkoj je donijet Vajmarski ustav, kojim je ukinuta carevina i uspostavljena republika. Njemački car Vilhelm II abdicirao je u novembru 1918. nakon kapitulacije Njemačke u Prvom svjetskom ratu.

    1922. Ralf Samjuelson bio prvi čovjek koji je stao na daske za skijanje na vodi.

    1941. Njemački maršal Herman Gering dao je pismenu direktivu šefu policije Rajnhardu Hajdrihu da sačini nacrt plana za istrjebljenje evropskih Jevreja ("konačno rješenje").

    1944. Kao pilot savezničkog aviona u Drugom svjetskom ratu nad Mediteranom je poginuo francuski pisac Antoan de Sent Egziperi, autor "Malog princa", jedne od najčitanijih knjiga u svijetu.

    1965. Rođena je škotska književnica Džoan Rouling, autorka bestselera o dječaku Hariju Poteru, koji su prevedeni na 31 jezik i prodati u desetinama miliona primjeraka.

    1991. Predsjednici SSSR-a i SAD, Mihail Sergejevič Gorbačov i Džordž Buš, potpisali su u Moskvi sporazum o ograničenju nuklearnog oružja velikog dometa (START).

    2002. Na osnovu sporazuma vlada BiH i Hrvatske u Karlovcu je osuđen bivši lider cazinskih Muslimana Fikret Abdić na 20 godina zatvora, za ratne zločine u periodu 1993-1995. u tadašnjoj Autonomnoj Pokrajini Zapadna Bosna.

    2006. Fidel Kastro privremeno predao vlast svome bratu Raulu Kastru.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #225
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. avgust

    1252. umro Jovan de Plano Karpini barski prvosvestenik.

    1836. Počela je bitka na Grahovu, u kojoj su Crnogorci pretrpjeli poraz. Smail-aga Čengić je ubio devet Petrovića, i ova bitka mu je donijela mnoga priznanja i titulu paše.

    1860. od zadobijenih rana poslije atentata umro knjaz Danilo - U Kotoru je crnogorska opozicija uz pomoć Todora Kadića, uspjela da ubije knjaza Danila, prvog svjetovnog vladara Crne Gore poslije Đurđa Crnojevića. Vodio je seriju ratova i bitaka sa Turcima, najkrvavijih na Balkanu. Odbio je da nastavi vladičanstvo u CG i odmah krenuo sa reformama. Objavio Obšči zakonik crnogorski i brdski, otvarao škole i popisao stalnu vojsku. Pobjedom na Grahovu 1858. godine podigao je ugled Crne Gore i crnogorskog nacionalnog bića do stvaranja kulta Crne Gore. Osvojio je Žabljak, srušio Kolašin, prisajedinio Vasojeviće i dobio naklonost Napoleona trećeg za obezbjeđenje granica Crne Gore. Na unutrašnje političkom planu donio je Kazneni zakonik Crne Gore, uveo red u zemlji, stao na put međusobnim krvoprolićima i krađama.

    1897. U Goliji kod Nikšića rođen Jevto Pavić, advokat, političar, ministar pravde u Vladi Blaža Jovanovića. Bio je dobrovoljac u Prvom svjetskom ratu, interniran po kapitulaciji. Vrativši se u Nikšić stupio u omladinsku četu kao pobornik bezuslovnog ujedinjenja Crne Gore i Srbije. Godinama bio aktivni opozicionar. U Drugom svjetskom ratu bio učesnik partizanskog pokreta, jedan od inicijatora Ostroške skupštine rodoljuba. Po oslobođenju bio ministar pravde u Vladi NR Crne Gore.


    1902. Glavna uprava pošta i telegrafa Knjaževine Crne Gore objavila je red plovidbe motornog broda «Lastavica». On je svakog dana čak i nedjeljom plovio na relaciji Rijeka Crnojevića-Virpazar-Plavnica i obrnuto. U Rijeci Crnojevića imao je vezu sa Omnibusom koji je dolazio sa Cetinja i sa diližansom iz Bara i Pristana.

    1932. Na Cetinju je počeo da izlazi "Cetinjski odjek", nedjeljni list koji su najprije uređivali novinari Đorđe Gvozdenović i Dragoljub Gospić, a kasnije učitelj Filip Marković. List se bavio politikom i ekonomijom, a imao je i rubrike za književnost, sport i turizam.

    1946. u Sluzbenom listu izasla uredba kojom Podgorica mijenja ime u Titograd.

    1986. izasao prvi broj lista ARS, a osnivac i pokretac je bio Slavko Perović.

    U svijetu:

    10. p.n.e. Rođen rimski car i istoričar Klaudije
    koji je 41. godine nove ere naslijedio Kaligulu. Tokom njegove vladavine južna Engleska postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbijedila presto za svog sina iz prethodnog braka Nerona.

    1291. Kantoni Uri, Untervalden i Švic sklopili savez za odbranu od Habzburgovaca. Osnova za stvaranje Švajcarske Konfederacije.

    1560. Parlament Škotske ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku vjeroispovjest, osnovana Škotska crkva.

    1714. Umrla engleska kraljica Ana, posljednji monarh iz dinastije Stjuart. Tokom njene vladavine ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija.

    1716. Odrzano prvo takmičenje u veslanju, od Londonskog mosta do Čelzija.

    1774. Britanski hemičar Džozef Prisli otkrio kiseonik.

    1778. U njemačkom gradu Hamburgu otvorena prva štedionica na svijetu.

    1793. Francuska prva na svijetu uvela metrički sistem mjera.

    1798. U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona uništila francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa. Poslije tog poraza Napoleonova vojska u Egiptu ostala odsječena od Evrope.

    1810. Rođen italijanski državnik, grof Kamilo Benso Kavur, prvi predsjednik ujedinjene Italije.

    1834. Ropstvo zabranjeno u cijeloj Britanskoj imperiji. U britanskim kolonijama oslobođeno više od 770.000 robova.

    1894. Japan objavio rat Kini zbog spora oko Koreje.

    1910. Rođen Bojan Stupica, pozorišni i filmski reditelj, scenograf i glumac slovenačkog porijekla.

    1914. Četiri dana pošto je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Njemačka objavila rat Rusiji, Francuska proglasila opštu mobilizaciju, Italija proklamovala neutralnost. Svjetski rat postao neizbježan.

    1921. Skupština Kraljevine SHS donijela Zakon o zaštiti države, zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njenim poslanicima u Skupštini poništeni mandati.

    1924. Za posjetioce otvoren Lenjinov mauzolej na Crvenom trgu u Moskvi. Milioni posjetilaca mogu vidjeti balsamovano Lenjinovo tijelo.

    1936. Adolf Hitler u Berlinu otvorio XI Olimpijske igre.

    1944. U Varšavi izbio ustanak protiv njemačke okupacije. Poslije dvomjesečnih borbi Njemci savladali ustanike i veliki broj otpremili u koncentracione logore.

    1952. Rođen Zoran Đinđić, predsjednik Demokratske stranke i prvi premijer Srbije poslije petooktobarskih promjena 2000. Ubijen ispred zgrade Vlade Srbije 12. marta 2003.

    1958. Jordanski kralj Husein poništio federaciju Jordana sa Irakom.

    1966. U Kini počeo XI plenum KP, na kome je donijeta odluka o Kulturnoj revoluciji, koja je trajala narednih 10 godina.

    1975. Državnici 35 zemalja, među njima predsjednik SFRJ Josip Broz Tito, u Helsinkiju potpisali završni dokument Konferencije o evropskoj bezbjednosti i saradnji.

    1994. Predsjednik Njemačke Roman Hercog izrazio žaljenje Poljacima zbog patnji tokom njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu.

    2001. Premijer Velike Britanije Toni Bler počeo zvaničnu posetu Argentini. Prva posjeta nekog premijera Velike Britanije toj zemlji od Foklandskog rata 1982.

    2005. Umro saudijski kralj Fahd. Vladao Saudijskom Arabijom od 1982. Za njegovog nasljedika imenovan njegov polubrat, princ Abdulah.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 9 of 16 FirstFirst ... 5678910111213 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 2 users browsing this thread. (0 members and 2 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •