7. novembar
1714. Odlazeci za Rusiju, Vladika Danilo je svoja ovlastenja prenio na Opstenarodni crnogorski zbor, apelujuci da se okanu medjusobnih trvenja i upravljaju zemljom u slozi.
1882. Potonji poglavar CPC pred nasilnim ukidanjem, Mitrofan Ban, poceo je uspon u crkvenoj hijerarhiji preuzimajuci eparhiju. Mitrofan Ban postavljen je za administratora Zahumsko-raške eparhije, a na Cetinju je, poslije smrti Ilariona Roganovića, na upražnjenu stolicu Crnogorske mitropolije postavljen Visarion Ljubiša. To je bilo prvo značajnije unapređenje Mitrofana Bana, budućeg i posljednjeg autokefalnog mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve.
1918. Samozvani Centralni izvršni odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore, na sjednici u Beranama, donio je odluku kojom je ustanovljena Velika narodna skupština, poznatija kao Podgorička skupština i donio Pravila biranja njenih poslanika. Pravila su rađena po instrukcijama Nikole Pešića, i nijesu temeljena na Ustavu CG, niti na Ustavu Srbije. Izbori su bili javni, kolektivnim glasanjem skupštinu je trebalo održati ne na Cetinju kako je Ustavom Crne Gore bilo predviđeno, nego u Podgorici, gdje je bilo najviše njihovih pristalica. Osim toga, Skuština je bila Velika narodna, a ne Narodna skupština CG. Ovim su važećoj Crnogorskoj narodnoj skupštini i njenim legalnim poslanicima ukinuta prava i legitimitet, i suspendovan Zakon o izboru narodnih poslanika.
1922. U Dobrskoj Župi kod Cetinja rođen je Dimitrije Dimo Vujović, akademik, crnogorski i jugoslovenski istoričar i istoriograf. Na Cetinju je završio osnovnu školu, gimnaziju i višu pedagošku školu. Učestvovao je u NOR-u, od julskog ustanka 1941. Poslije rata, završio je Filozofski fakultet u Beogradu, gdje je 1961. stekao doktorat istorijskih nauka. Nakon oslobođenja, obavljao je više funkcija: političkih, prosvjetno-pedagoških, kulturnih, naučnih, bio član mnogih uglednih asocijacija iz oblasti nauke, kulture i prosvjete. Za više od četiri decenije stvaralaštva objavio je devet knjiga, oko 300 radova i brojne priloge iz istorije, filozofije, književnosti. Osnovna preokupacija su mu bili: istorija crnogorsko-francuskih veza i odnosa, ujedinjenje Crne Gore i Srbije, crnogorska nacija, politička djelatnost crnogorskih federalista. Jedan je od prvih crnogorskih istoričara koji su se protivili idejnim usmjeravanjima istoriografije i povrjeđivanju istorijske građe. Bio je predsjednik Saveza društava istoričara Jugoslavije, direktor Istorijskog instituta CG, redovni član CANU, profesor Univerziteta CG i jedan od pokretača višetomne Istorije Crne Gore. Umro je 27. maja 1995.
1948. U Titogradu osnovan Atletski savez Crne Gore, a prvi predsjednik je bio Veselin Djuranović. Sportska organizacija čiji je cilj, kako je u Pravilima navedeno, da „organizuje atletski sport na amaterskim osnovama i principima”, formirana je u Titogradu. Prvi predsjednik Atletskog saveza Crne Gore bio je Veselin Đuranović, potpredsjednik Drago Prelević a sekretar Alija – Aljo Šarkić. Prvo republičko takmičenje u krosu organizovano je 15. aprila 1946. u Titogradu, gdje je održano i prvo prvenstvo u atletici, 20. i 21. septembra 1947, kada su proglašeni prvi put prvaci Crne Gore i postavljeni prvi republički rekordi.
1948. Prva auto-moto trka - Održana je na 32 km dugoj stazi Titograd–Golubovci–Mataguži–Tuzi–Titograd. Organizator trke je bilo AMD „Blažo Jovanović” sa Cetinja, a pokrovitelj glavni odbor Narodne tehnike Crne Gore.
u svijetu:
1598. rođen španski slikar Fransisko de Surbaran, čije djelo, uz stvaralaštvo Velaskeza , predstavlja vrhunac španskog baroknog slikarstva.
1867. rođena je Marija Sklodovska Kiri, francuska naučnica poljskog porijekla, fizičar, profesor i direktor Instituta za radijum u Parizu. Bila je prva žena doktor nauka u Evropi, prva žena laureat Nobelove nagrade i prva žena koja je zbog zasluga sahranjena u Panteonu, monumentalnom mauzoleju u Parizu, i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade. Sa suprugom Pjerom, francuskim naučnikom, otkrila je radijum i plutonijum, čime su udarili temelje modernoj nauci o radio aktivnosti. Zajedno sa njim dijelila je Nobelovu nagradu za hemiju 1911. Dobila je i drugu Nebelovu nagradu za otkriće radijuma i polonijuma. Umrla je od leukemije zbog pretjeranog izlaganja radioaktivnom zračenju.
1873. Pariski muzej Luvr, prvi put je otvoren za publiku. Do tada je to bio kraljevski dvorac.
1879. rođen ruski revolucionar Lav Davidovič Bronštejn, poznat kao Lav Trocki, jedna od ključnih ličnosti u obje ruske revolucije, 1905. i 1917. Bio je član Politbiroa boljševičke partije, preśednik uticajnog Petrogradskog sovjeta, šef diplomatije u prvoj sovjetskoj vladi. Nakon sukoba sa Staljinom, isključen je 1927. iz partije, 1929. je protjeran iz SSSR, a u avgustu 1940. po Staljinovom nalogu ubijen u Meksiku. Njegova ideja o permanentnoj revoluciji, kao jedinom načinu za pobjedu socijalizma u svijetu, našla je sledbenike u pokretu trockista.
1895. Njemački fizičar Konrad Viljem Rentgen objelodanio je otkriće - da neki nepoznati zraci izazivaju pojavu fluorescencije kristala. Ubrzo je potom utvrdio da se pomoću tih zraka, mogu snimiti unutrašnje strukture ljudskog tijela i snimio ruku svoje žene. Za ovo otkriće 1904. godine dobio je Nobelovu nagradu.
1910. umro ruski književnik Lav Tolstoj Napisao je svjetski proslavljene romane Rat i mir, Ana Karenjina i druge.
1913. rođen francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. ("Stranac", "Kuga", "Mit o Sizifu", "Pisma nemačkom prijatelju", "Pobunjeni čovek").
1917. U Petrogradu je pod vodjstvom vođe boljševika Vladimira Iljiča Lenjina počela Oktobarska socijalistička revolucija. Crvena garda zauzela je sve značjane punktove u gradu, srušena je privremena vlada Aleksandra Kerenskog i formirana prva sovjetska vlada s Lenjinom na čelu.
1944. Američki preśednik Frenklin Delano Ruzvelt izabran je četvrti put za preśednika SAD. što je jedinstven slučaj u američkoj istoriji.
1946. Završena je prva savezna radna akcija omladine Jugoslavije na železničkoj pruzi Brčko-Banovići. Oko 70.000 mladih iz cele zemlje i 2.000 iz inostranstva izgradilo je za 190 dana prugu dugu 90 kilometara.
1972. Ričard Nikson (Richard Nixon) izabran je drugi put za preśednika SAD, ali je u avgustu 1974. bio prisiljen da podnese ostavku zbog afere Votergejt.
1987. U Tunisu je u državnom udaru koji je predvodio premijer Bin Ali oboren Habib Burgiba, preśednik države od sticanja nezavisnosti 1956. Ben Ali je za 84-godišnjeg lidera, koji je 1974. proglašen doživotnim preśednikom Tunisa, rekao da je isuviše senilan da bi vladao.
1990. Meri Robinson je, na prvim predšedničkim izborima poslije 17 godina, postala prva žena preśednik Irske.
2000. Održani su predsjednički izbori u SAD koji su, zbog sporaoko izbornih rezultata, doveli zemlju u političku krizu bez presedana. Odlukom Vrhovnog suda SAD 13. decembra za preśednika je izabran republikanski kandidat Džordž Buš Mlađi.
2001. Belgijska nacionalna avio kompanija Sabena podnela je zahtjev za bankrot i time postala prva evropska avio kompanija koja je to uradila zbog velikih gubitaka u avio industriji, nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine.
2002. Na referendumu na Gibraltaru, velikom većinom glasova odbijen je britansko-španski plan o podjeli suvereniteta nad ovom kolonijom, što je izvalo zastoj u pregovorima između Londona i Madrida.
2004. umro južno-afrički scenarista Gibson Kente (72), osnivač pozorišta Crnaca, koji je otvoreno priznao da ima AIDS.
Uredio Hari Krisna
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!
Bookmarks