10. jul
1761. U Ostrogu sklopljen mir sa Osmanlijama. - Predstavnici crnogorsko-osmanske komisije, predvođeni vladikom Vasilijem Petrivićem i predstavnikom osmanske vlasti - trebinjskim kapetanom Hamzom, utvrdili su mir između hercegovačkih i crnogorskih nahija oročen na najmanje tri godine. Dogovorom je bila zagarantovana sloboda kretanja u oba smjera Crnogorcima u nahijama pod osmanskom vlašću i sultanovih podanika u slobodnom dijelu Vladikata.
1871. Na Cetinju je izašao prvi broj časopisa "Crnogorka". - Pojavio se na Cetinju kao prilog „Crnogorcu” i imao obilježje posebnog lista. Izlazio je samo tokom 1871. (ukupno 23 broja), pod uredništvom Sima Popovića. Objavljivao je pjesme i njegovao prevodilačku književnost. U novoj redakciji, „Crnogorka” je kao samostalni list počeo da izlazi 12. januara 1884. Ovu seriju uređivao je Jovan Pavlović do 1885, kada je zbog pada tiraža, uzrokovanog zabranom njegovog rasturanja na teritoriji Austrougarske, prestao da izlazi.
1920. Apel na pravednost i zahtjev Francuzima da se srpske trupe povuku sa Cetinja u CG. Podsjećajući na nepravdu učinjenu Crnoj Gori od strane saveznika, a posebno Francuske koja se nije u odnosu prema Crnogorcima iskazala kao deklarisani zaštitnik „malih naroda”, predsjedniku Savjeta i ministru spoljnih poslova Francuske Aleksandru Mileranu, notu sa zahtjevom za povlačenje srpskih trupa iz Crne Gore i omogućavanje crnogorskom narodu da se slobodno izjasni o svojoj budućnosti uputio je Jovan Plamenac, predsjednik Savjeta i ministar spoljnih poslova crnogorske vlade u egzilu.
1945. Izasao prvi Sluzbeni list CRNE GORE.
Prvi broj štampan je na Cetinju, čime je označen nastanak institucije koja predstavlja nezaobilazni činilac javnog života i jedan od atributa državnosti Crne Gore. Te 1945. godine štampano je osam brojeva, a u prvom je objavljena Odluka o pretvaranju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja i njenom konstituisanju u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore. Tokom šest decenija postojanja (10. jul 1945. - 10. jul 2005) izašlo je više od 2.340 brojeva ovog glasila, u obimu preko 45.000 strana i tiražu od preko osam miliona primjeraka.
1998. Umro narodni heroj Bozidar Jovanović.
2006. Crnogorski parlament, nakon izbora za poslanike, biće konstituisan i počeće rad kao Ustavotvorna skupština, koja će donijeti ustav Crne Gore, odlučila je apsolutna većina u crnogorskom parlamentu usvajanjem Zakona o ustavotvornoj skupštini, kojeg su podnijele DPS i SDP. Protiv usvajanja ovog zakona bilo je 11 poslanika iz SNP, dok ostatak opozicije nije bio u skupštinskoj sali tokom glasanja. Parlament je usvojio odluku o utvrđivanju broja poslanika u Skupštini na izborima u 2006. godini, kojom se broj poslanika povećava sa 75 na 81.
2007. Ministar inostranih poslova Milan Roćen primio je apostolskog nuncija Nj. E. Monsinjora Anđela Motolu, koji mu je predao kopiju akreditivnih pisama. Monsinjor Motola je predao ministru Roćenu i kopiju papskog dokumenta, kojim se prvi put u istoriji Crne Gore uspostavlja apostolska nuncijatura, Ambasada Svete Stolice na rezidentnoj osnovi. Ministar Roćen i nuncije Motola su istakli hiljadugodišnje veze između Svete Stolice i Crne Gore, a posebno činjenicu da je još 1886. godine između dvije države potpisan konkordat.
2009. Promovisan prvi Pravopis i pravopisni rječnik crnogorskog jezika. Nova slova su Ś i Ź, a dubleti podrazumijevaju da će ubuduće biti ispravno kazati i napisati i đed i djed, Śutra i sjutra, ćerati i tjerati, Źenica i zjenica...Novi crnogorski Pravopis zasnivaće se na principu "piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano". Uradila ga je tročlana ekspertska grupa, u kojoj su, kako je saopšteno, eksperti poznati i priznati u Evropi.
u svijetu:
138. Umro rimski car Hadrijan. Izvršio značajne reforme u Rimskom carstvu i utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, gdje je podigao bedem (Hadrijanov bedem) za zaštitu od upada Škota. Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.
1099. Umro španski nacionalni junak El Sid, legendarna ličnost španske epske poezije, glavni lik Kornejeve tragedije "Sid" i Masneove opere.
1509. Rođen švajcarski teolog francuskog porijekla Žan Kalvin, vođa frakcije protestantizma u Ženevi (kalvinizam), koja je imala mnogobrojne pristalice u evropskim zemljama, posebno u Francuskoj (hugenoti), i izazvala velike društvene potrese.
1609. U Minhenu osnovana Katolička liga kao odgovor na osnivanje Protestantske unije 1608, što je pojačalo tenzije u Njemačkoj koje su dovele do izbijanja Tridesetogodišnjeg rata (1618-48 ) u centralnoj Evropi.
1830. Na Antilima rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od učesnika prve izložbe impresionista u Parizu 1874.
1856. U selu Smiljani, kod Gospića u Hrvatskoj, rođen Nikola Tesla, naučnik i pronalazač na polju elektrotehnike i radio-tehnike. Od 1884. do smrti 1943. živio u SAD. Patentirao je oko 700 pronalazaka od kojih nekoliko desetina ima široku primjenu, među kojima je i serija izuma (1896-1914) koji čine temelj savremene radio-tehnike.
1866. Edson P Klark patentirao je olovku čiji trag je nemoguće izbrisati.
1871. Rođen francuski pisac Marsel Prust, čije je djelo "U traganju za izgubljenim vremenom" ostavilo dubok trag ne samo u Francuskoj već i u evropskoj književnosti 20. vijeka, i izvršilo veliki uticaj na mnoge književnike.
1886. Erupcija vulkana Taravera uništila je čuvene roze-bijele terase kalcijum-karbonata na Novom Zelandu.
1892. U Ohaju je prvi put ulica popločana betonom.
1895. Rođen njemački kompozitor Karl Orf, autor popularne scenske kantate "Karmina Burana". Bavio se i pedagoškim radom, a u nastavu je uveo tzv. Orfov instrumentarij, sačinjen od grupe instrumenata prilagođenih djeci.
1926. Rođen glumac Pavle Vujisić, "vulkan glume, života i snage", kako ga je opisao Orson Vels. Njegova gluma obilježila je više od sto filmova i mnoštvo TV serija i drama, poput kultne "Šešir gospodina Vujića" i filmova "Ko to tamo peva", "Sjećaš li se Doli Bel?", "Maratonci trče počasni krug", "Hajka".
1933. Njujorški policajci prvi su primijenili radio-veze u svom radu.
1940. Francuska Narodna skupština povjerila vlast maršalu Anriju Petenu, koji je tokom Drugog svjetskog rata predvodio kolaboracionističku vladu sa sjedištem u Višiju.
1942. Rođena Mirjana Marković, supruga Slobodana Miloševića, pobjegla iz Srbije zbog optužnice koju je pravosudje Srbije podiglo protiv nje zbog nezakonitog rada u oblasti nekretnina.
1943. SAD i Velika Britanija izvršile invaziju na Siciliju u Drugom svjetskom ratu.
1953. Sovjetski lider Nikita Hruščov smijenio ministra unutrašnjih poslova Lavrentija Beriju, bliskog Staljinovog saradnika i egzekutora u staljinističkim čistkama. Berija je kasnije uhapšen, osuđen na smrt i strijeljan.
1958. U Engleskoj su instalirani prvi parking satovi.
1962. Iz Kejp Kaneverala lansiran prvi američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.
1976. Zbog pucanja ventila u hemijskoj fabrici "Ikmeza" ublizini Milana, oblak hemijskih materija, među kojima i dioksina, teško zagadio četiri opštine - Seveza, Meda, Dezio i Čezena. To je bila prva ekološka nesreća te vrste u Evropi.
1992. Američki sud osudio bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu na 40 godina zatvora jer je dozvolio krijumčarenje droge u Panami.
1994. Leonid Kučma pobijedio na predsjedničkim izborima u Ukrajini.
1995. Vojne vlasti oslobodile iz šestogodišnjeg kućnog pritvora vođu burmanske opozicije i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći.
2006. U ruskoj republici Ingušetiji ubijen čečenski pobunjenički vođa Šamil Basajev.
Uredio Hari Krisna
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!
Bookmarks