Page 1 of 16 1234511 ... LastLast
Results 1 to 25 of 399

Thread: Dogodilo se na današnji dan

  1. #1
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Dogodilo se na današnji dan

    Last edited by Hari Krisna; 02-01-11 at 00:44.

  2. #2
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Uoči vojnog sloma crnogorske vojske 2. januar 1916. Lazar Mijušković ministar crnogorski u Beogradu, dobio je mandat da formira Vladu.
    3. januara Lazar Mijušković, oformio je novu vladu. Skupština je izglasala puno povjerenje vladi i jednoglasno odlučila da nastavi rat. Diplomatskom
    koru koji je stigao da mu ukaže poštovanje, Mijušković je izjavio da neće uraditi ništa, a da prethodno ne konsultuje diplomatske predstavnike Antante. Prije nego što je pao Lovćen, kralj, vlada i diplomatski kor su se povukli u Podgoricu. 11. januara pala je prijestonica Cetinje i jedan dio
    austrougarskih snaga napredovao je prema ušću Bojane da bi Crnogorcima onemogućio povlačenje. Veliki dio crnogorske vojske koja je još uvijek brojala oko pedeset hiljada ljudi baš se povlačio iz Srbije i Bosne i Hercegovine i stigao je do sjeverozapadnih granica Crne Gore.
    Na Pešićev prijedlog vlada je 11. januara ubijedila kralja da zatraži primirje. Cilj je bio da se dobije na vremenu da bi se povukla crnogorska vojska. Diplomatski kor ne samo da je bio obaviješten o ovim planovima crnogorske vlade već je i utvrdio uslove pod kojima je Crna Gora mogla da zaključi primirje. Uslovi su bili sljedeći:
    1. neprijateljske trupe morale su da se zaustave na liniji do koje su zaista stigle, ostatak zemlje nije bio okupiran;
    2. slobodan prolaz za srpsku vojsku u povlačenju;
    3. neutralnost Crne Gore do kraja rata. Austrijski odgovor je stigao 12. januara: crnogorske trupe trebalo je da odmah polože oružje, i da izruče
    srpske vojnike koji su se još nalazili na teritoriji Crne Gore. Sve dok ne ispune ove uslove, austrougarske trupe će nastaviti da napreduju.
    U jednom službenom izvještaju napisanom 13. januara Pešić je izjavio da je situacija nepodnošljiva i savjetovao je da se odmah zatraži separatni mir.
    Vlada je prihvatila Pešićev savjet, ali ga kralj nije prihvatio. Uslijedila je ostavka kabineta, ali ni nju kralj nije prihvatio. Održan je Krunski
    savjet kome su prisustvovali i diplomatski predstavnici Antante. Ruski otpravnik poslova i ministar Srbije izjasnili su se za separatni mir dok su
    ministri Engleske, Francuske i Italije, koji danima nijesu mogli da uspostave vezu sa svojim ministarstvima inostranih poslova, odbili da uzmu učešća u jednoj odluci koja se ticala isključivo sudbine Crne Gore. Krunski savjet je odlučio da traži separatni mir. Telegram u vezi sa tim upućen Franju Josifu napisan je uz saglasnost diplomatskih predstavnika velikih sila. Telegram je poslat. Ali Beč je insistirao na prethodno postavljenim uslovima. Počeli su pregovori oko primirja. Kralj, vlada i diplomatski kor, da bi izbjegli zarobljavanje, povukli su se u Skadar. Diplomatski kor napustio je Crnu Goru 18. januara, kralj sa svojom svitom, 19. januara. Mijušković i diplomatski kor su se ukrcali za Brindisi 19. januara, a za njima kralj narednog dana. U Crnoj Gori ostali su knjaz Mirko i ministri, izuzev predstavnika vlade, koji su nastavili da pregovaraju o kapitulaciji sa komandom austrougarskih snaga. Poslije sporazuma, crnogorska vojska je već bila raspuštena, a uslove kapitulacije koje su mu poslali diplomatskim putem kralj i vlada su odbili. O sudbini crnogorske vojske odlučio je Petar Pešić koji je 16. januara ostavio na cjedilu vojsku, ne vodeći uopšte računa o povlačenju trupa koje su se nalazile u sjeverozapadnom dijelu zemlje. On je povjerio upravljanje Vrhovnom komandom serdaru Janku Vukotiću koji se našao u beznadežnoj situaciji.
    Lazar Mijušković je od marta 1916. u Bordeaux, Francuskoj, bio premijer u egzilu do 12. maj 1916.

    PS.
    Svi dosadasnji premijeri Crne Gore
    Last edited by Hari Krisna; 01-01-10 at 20:34.

  3. #3
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    1. januar

    1871. Reorganizovana crnogorska vojska - Posebnom vojnom uredbom podijeljena je na 23 bataljona redovne vojske, šest bataljona garde i jednu artiljerijsku bateriju. Bataljoni su podijeljeni na čete, vodove i desetine.Uvedeni su novi starješinski nazivi: komandir, koji je bio na čelu bataljona, potom potkomandir kao njegov zamjenik, oficir koji je komandovao četom, vodnik – vodom i desečar – desetinom. Dvadeset tri bataljona redovne vojske formacijski su podijeljeni u šest brigada narodne vojske i jednu gardijsku brigadu. Prema popisu iz 1870. sva crnogorska vojska brojala je 16.700 boraca.

    1897. Mauzolej osnivaču dinastije Petrović Njegoš - Spomenik vladici Danilu na Orlovom kršu na Cetinju, otkriven je povodom dva vijeka vladavine dinastije Petrović Njegoš. Izgrađen je po ideji i nacrtu knjaginje Jelene, kćerke knjaza Nikole, i projektu francuskog arhitekte Frušea i vajara Votijera, od kamena sa Ljubovića. Radovima koje su izveli korčulanski i domaći majstori, rukovodio je inženjer Andrija Radović. Predstavlja skladan arhitektonsko-građevinski kompleks sastavljen od dva dijela: grobnice u obliku sarkofaga koja leži na četvorougaonom podestu i baldahina koji je natkriva.

    1903. Reforme državne uprave - Počele su, stupanjem na snagu Zakona o knjaževskoj vladi (ministarstva: unutrašnjih djela, inostranih djela, pravde, finansija, vojske, te prosvjete i crkvenih djela) i Zakona o Državnom savjetu (knjaz, prestolonasljednik, crnogorski mitropolit i predsjednik glavne državne kontrole) donesenog na Nikoljdan, 6. decembra 1902. To je bio nastavak reformi započetih 1879, ukidanjem Senata i ustanovljenjem Državnog savjeta, ministarstava i Velikog suda. Pomenutim Zakonom preciznije je određen djelokrug rada; u 15 tačaka definisane su nadležnosti Državnog savjeta. Poslije donošenja Ustava iz 1905. Državni savjet je izgubio zakonodavnu funkciju koju je prema odredbama Ustava dobila Narodna skupština.

    1907. Crnogorski podanici (državljani) mogli su putovati u Ameriku i vraćati se sa neurednim putnim ispravama. Obavještenje Glasa Crnogorca od 1. januara, 1907. godine glasi:
    Rad i znanje. Mnogi crnogorski podanici (državljani) u toku posljednjeg vremena bili su otputovali u Ameriku sa neurednim putnim ispravama. Oni koji imaju takve neuredne isprave neće zbog toga imati nikakve neprijatnosti, kad se budu vraćali svojim kućama, i ovim putem daje im se na znanje da neuredne putne isprave neće otežavati put u otadžinu, u Crnu Goru.

    1911. Prijestoničko glasilo, cetinjski "Vjesnik", donosi komentar na Zakon o advokatima koji je bio protiv narodnih interesa. Komentar prijestoničkog glasila je bio:
    "Iz naroda dolaze sa sviju strana jednodušne i teške žalbe, protivu Zakona o advokatima. Isti se on na praksi pokazao veoma štetan po narod, a suviše rentabilan za džepove pojedinaca, kojima je novac sve, a narod ništa. Sa sviju strana otadžbine (Crne Gore) iskazuju se opšte želje, da se taj Zakon kao preran za naše prilike, ili ukine ili izmijeni u duhu naših narodnih potreba. Zakoni treba da se prave za opšte dobro naroda i države, a ne za zaštitu ličnih interesa, malog broja pojedinaca. Nadamo se da će nadležni uzeti u obzir ove naše želje".

    1963. U Beranama je rođen karikaturista Goran Šćekić. Prvu karikaturu objavio u dnevnom listu "Pobjeda", potom u Danu. Dobitnik je više nagrada.

    u svijetu:

    45. pne. Stupio na snagu novi, Julijanski kalendar, kojim je Gaj Julije Cezar reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio 1. januar umjesto 1. marta. Papa Grgur XIII je reformisao taj kalendar 1582, što je najveći broj zemalja prihvatio, dok su Julijanski zadržale srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve.

    404. Održane posljednje gladijatorske igre u Rimu.

    1502. Portugalski moreplovci uplovili u zaliv Guanabara i nazvali to mjesto Rio de Žaneiro.

    1526. Hrvatsko plemstvo je na saboru u gradu Cetinu za kralja izabralo Ferdinanda od Habsburga, nadajući se da će im nadvojvoda Ferdinand obezbijediti bolju odbranu od Turaka nego erdeljski knez Ivan Zapolja. Hrvatska je time postala dio Habsburške monarhije.

    1673. Ustanovljena redovna poštanska služba između Njujorka i Bostona u SAD.

    1801. Stupio na snagu akt o ujedinjenju Velike Britanije i Irske, kojim je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.

    1803. Danska je postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.

    1809. Švedska, prva u svijetu, uspostavila ombudsmana koji vrši nadzor nad radom organa uprave i javnih službi, a postavlja ga parlament.

    1815. Napoleon Bonaparta se vratio iz progonstva sa ostrva Elba, preuzeo vlast u zemlji, čime je počelo razdoblje "sto dana", koje je okončano vojnim porazom kod Vaterloa.

    1823. U Mađarskoj rođen pjesnik,
    revolucionar i političar Šandor Petefi. Umro 31. jula 1849. godine u Rumuniji.

    1863. Tokom Američkog građanskog rata predsjednik SAD Abraham Linkoln potpisao Zakon o oslobađanju robova.

    1872. U planinskom području Jelouston, u SAD, osnovan prvi nacionalni park u svijetu.

    1880. Počeli radovi na Panamskom kanalu.

    1893. Japan prihvata gregorijanski kalendar.

    1894. Rođen njemački fizičar Rudolf Herc, koji je eksperimentima dokazao postojanje elektromagnetnih talasa.

    1899. Okončana španska vladavina na Kubi.

    1901. Novi Južni Vels, Viktorija, Kvinslend, Južna Australija, Zapadna Australija i Tasmanija osnovale Australijsku zajednicu, koja je te godine, u statusu dominiona, postala član Britanskog komonvelta.

    1912. Formirana Republika Kina.

    1915. U Hašanima, kod Banja Luke rođen pisac Branko Ćopić 26. marta, 1984. godine, izvršio je samoubistvo.

    1925. Naziv glavnog grada Norveške Kristijanija, promijenjen u Oslo.

    1934. Na ostrvu Alkatraz, u sredini zaliva ispred San Franciska u Kaliforniji, napravljen savezni državni zatvor.

    1940. Rođen, u Bosanskom Petrovcu, bosanski akademski slikar Mersad Berber.

    1940. Umro američki pisac Frensis Skot Ficdžerald, autor romana "Veliki Getsbi".

    1941. U Subotici rođena Eva Ras (pravo ime Eva Marija Balaš-Stević), srpska glumica, slikarka i književnica, po nacionalnosti mađarska Jevrejka.

    1948. Potpisan zakon o konstituisanju Irske Republike. Irska je 1949. proglasila punu nezavisnost od Velike Britanije i istupila iz Komonvelta.

    1949. U Stocu, BIH, rođen političar, dr Nijaz Duraković, koji je bio član ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

    1958. Stupio na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice, koji su 25. marta, 1957. godine, u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija.

    1959. Poslije dvogodišnjeg gerilskog rata na Kubi, vlast preuzeo vođa revolucionarnog pokreta Fidel Kastro. Diktator Batista pobjegao u Dominikansku Republiku.

    1965. Pod vođstvom lidera pokreta Al Fatah Jasera Arafata formirana Palestinska oslobodilačka organizacija.

    1972. Umro francuski pevač-šansonjer i glumac Moris Ševalije. Rođen 12. septembra 1888. godine.

    1974. Definitivno dobila ime muzička grupa koja je obilježila jugoslovensku scenu- Bijelo dugme. Ovaj sastav ranije svirao pod drugim imenima. Mnogi kritičari su dugo njihovu muziku zvali pastirski rok. Početkom 1989. godine prestaju svirati. Na njihov sljedeći koncert trebalo je čekati 16 godina.

    1979. SAD i Kina uspostavili diplomatske odnose, 30 godina poslije osnivanja Narodne Republike Kine.

    1993. Češka i Slovačka postale samostalne države, prestala da postoji Čehoslovačka, osnovana 1918 godine.

    1994. U Jugoslaviji rast cijena dostigao 315.563.558 odsto, cijene u prosjeku povećavane 62 odsto dnevno, dva odsto na sat.

    1995. U Bosni stupio na snagu četvoromjesečni prekid neprijateljstava postignut uz posredovanje bivšeg predsjednika SAD Džimija Kartera.

    1999. Zvanično puštena u promet jedinstvena evropska valuta, euro. Oko 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije dobilo istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Grčka se, kao 12. članica, pridružila 2001. a zamjena nacionalnih valuta u euro počela 1. januara, 2002.

    2000. Velika Britanija zvanično ukinula stare imperijalne mjere, kao što su funta i unca, i uvela evropski mjerni sistem.

    2001. Počeo 21. vijek, završiće se 31. decembra 2100. godine.

    2001. U Zagrebu umro Fabijan Šovagović, jedan od najvećih glumaca Hrvatske i SFRJ.

    2002. Evro postao zvanična valuta u 12 zemalja Evropske unije. Britanija, Švedska i Danska zadržale nacionalne valute.

    2007. Slovenija svoju valutu tolar zamijenila eurom.

    2007. Bugarska i Rumunija postale članice Evropske unije.

    2007. Jedna od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, Bolivija, uvela je vize za Amerikance, ali i za Srbe i Crnogorce.

    2007.
    Novi generalni sekretar UN, južnokorejski diplomata Ban Ki-Mun (62) stupio je na dužnost.

    2008. Malta i Kipar uveli euro.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 03-01-11 at 06:59.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  4. #4
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    2. januar
    1879. Apel nikšićkog hodže - Mahmut-aga, hodža džamije nikšićke, kao „vjerni i pokorni sluga” pismom se obratio knjazu Nikoli, požalivši se na lične finansijske neprilike: „Vaša svjetlosti, premilostivi gospodaru, ima godina i nešto više kako služim u Nikšiću, pa mi niko ništa ne dâ – ni ko klanja, niti ko se krsti. Taina nemam, nemam niđe ništa, pa sam došao Bogu i Vama da se smilujete na mene jer inače umirem od gladi i ostale sirotinje i živjeti ne mogu nikako. I sotijem ostaje”. To obraćanje realno odslikava u prvom redu demografske prilike koje su, saobrazno promjenama nastalim nakon oslobodilačkog rata bile karakteristične i za druga područja koja su ušla u sastav Crne Gore poslije Berlinskog kongresa. Nakon oslobođenja (27. avgusta 1877), Nikšić je od 410 muslimanskih porodica napustila 391, pa je u gradu koji je do predaje imao oko 3.800 stanovnika ostalo svega 600 muslimana i hrišćana.


    1884. po prvi put u nedovršenoj, ali za tu priliku naročito pripremljenoj, novoj kući vojvode Maša Vrbice na Cetinju, prikazana je pozorišna predstava “Balkanska carica”. Glavne uloge u izvođenju predstave na Cetinju su imali:
    Stanko- Jovan Popović-Lipovac ;
    Đorđe- Jovan Ljepava i Špiro Ognjenović ;
    knez Dean- Tomaš Vukotić ;
    Knez Perun- Jovan Pavlović ;
    Ibrahim- aga- Simo Matavulj ;
    Uglješa- Simo Martinović;
    Ivo- Niko Tatar ;

    starac- Mašo Vrbica;
    Veoma uspješne ženske uloge:
    Danica- Mila Pavlović
    Marta- Milena Ognjenović
    .

    1904. na Cetinju otvoren prvi Cetinjski konzistorijum. Otvorena je, na temelju dan ranije donesenog Ustava pravoslavnih konsistorija za Crnu Goru. Na isti dan 1910. u Nikšiću je otvorena druga konsistorija. Po tom i Ustavu Sv. Sinoda iz 1903, duhovni sudovi u Crnoj Gori dobili su ustrojstvo po sistemu koji je postojao u drugim pravoslavnim crkvama.

    1916. Uoči vojnog sloma crnogorske vojske Lazar Mijušković, ministar crnogorski u Beogradu, dobio je mandat da formira Vladu, koju je i oformio već 3. januara. Skupština je izglasala puno povjerenje vladi i jednoglasno odlučila da nastavi rat. Diplomatskom
    koru, koji je stigao da mu ukaže poštovanje, Mijušković je izjavio da neće uraditi ništa, a da prethodno ne konsultuje diplomatske predstavnike Antante. Prije nego što je pao Lovćen, kralj, vlada i diplomatski kor su se povukli u Podgoricu.
    11. januara pala je prijestonica Cetinje, i jedan dio
    austrougarskih snaga napredovao je prema ušću Bojane da bi Crnogorcima onemogućio povlačenje.

    Veliki dio crnogorske vojske, koja je još uvijek brojala oko pedeset hiljada ljudi, baš se povlačio iz Srbije i Bosne i Hercegovine i stigao je do sjeverozapadnih granica Crne Gore.
    Na Pešićev prijedlog, vlada je 11. januara ubijedila kralja da zatraži primirje. Cilj je bio da se dobije na vremenu da bi se povukla crnogorska vojska. Diplomatski kor ne samo da je bio obaviješten o ovim planovima crnogorske vlade već je i utvrdio uslove pod kojima je Crna Gora mogla da zaključi primirje. Uslovi su bili sljedeći:

    1. neprijateljske trupe morale su da se zaustave na liniji do koje su zaista stigle, ostatak zemlje nije bio okupiran;

    2. slobodan prolaz za srpsku vojsku u povlačenju;

    3. neutralnost Crne Gore do kraja rata.


    Austrijski odgovor je stigao 12. januara: crnogorske trupe trebalo je da odmah polože oružje, i da izruče
    srpske vojnike koji su se još nalazili na teritoriji Crne Gore. Sve dok ne ispune ove uslove, austrougarske trupe će nastaviti da napreduju.


    U jednom službenom izvještaju napisanom 13. januara, Pešić je izjavio da je situacija nepodnošljiva i savjetovao je da se odmah zatraži separatni mir.
    Vlada je prihvatila Pešićev savjet, ali ga kralj nije prihvatio. Uslijedila je ostavka kabineta, ali ni nju kralj nije prihvatio.

    Održan je Krunski savjet kome su prisustvovali i diplomatski predstavnici Antante. Ruski otpravnik poslova i ministar Srbije izjasnili su se za separatni mir dok su ministri Engleske, Francuske i Italije, koji danima nijesu mogli da uspostave vezu sa svojim ministarstvima inostranih poslova, odbili da uzmu učešća u jednoj odluci koja se ticala isključivo sudbine Crne Gore.
    Krunski savjet je odlučio da traži separatni mir. Telegram u vezi sa tim upućen Franju Josifu napisan je uz saglasnost diplomatskih predstavnika velikih sila. Ali Beč je insistirao na prethodno postavljenim uslovima. Počeli su pregovori oko primirja. Kralj, vlada i diplomatski kor, da bi izbjegli zarobljavanje, povukli su se u Skadar.

    Diplomatski kor napustio je Crnu Goru 18. januara, kralj sa svojom svitom 19. januara. Mijušković i diplomatski kor su se ukrcali na brod za Brindizi 19. januara, a za njima kralj narednog dana. U Crnoj Gori ostali su knjaz Mirko i ministri, izuzev predstavnika vlade, koji su nastavili da pregovaraju o kapitulaciji sa komandom austrougarskih snaga.
    Poslije sporazuma, crnogorska vojska je već bila raspuštena, a uslove kapitulacije koje su mu poslali diplomatskim putem kralj i vlada su odbili. O sudbini crnogorske vojske odlučio je Petar Pešić koji je 16. januara ostavio na cjedilu vojsku, ne vodeći uopšte računa o povlačenju trupa koje su se nalazile u sjeverozapadnom dijelu zemlje. On je povjerio upravljanje Vrhovnom komandom serdaru Janku Vukotiću koji se našao u beznadežnoj situaciji.

    Lazar Mijušković je od marta 1916. u Bordeaux (Francuska) bio premijer u egzilu do 12. maja 1916. godine.


    Svi dosadasnji premijeri Crne Gore:

    Last edited by Hari Krisna; 02-01-11 at 00:08.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  5. #5
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    3. januar

    1333. godine se prvi put pominje rudnik Brskovo -U jednom dokumentu Istorijskog arhiva Kotor (IAK) zapisano je kako: „Miho Spica i Mate Abrae izjavljuju pred sudom da su primili od Nikole Buće 6000 perpera za koje su se obavezali u određenom roku predati u Kotoru sav bakar koji se nađe u Brskovu”. U tom poznatom srednjovjekovnom rudniku i trgovačkom mjestu kod Mojkovca, od 1250. do 1350. rudari Sasi, koje je doveo srpski kralj Uroš, kopali su i topili rudu olova, cinka, bakra i srebra, i kovali prvi novac. Srebro iz Brskova je preko Kotora i Dubrovnika izvoženo u Veneciju, Španiju, Portugaliju i Englesku..

    1911. U Zetskom domu na Cetinju otvoren prvi stalni bioskop.
    Vlasnik je bio Ljubomir Tamindžić, sa ortacima Ristom Andrićem i Nikolom Kneževićem. Projekcije su se odvijale ponedjeljkom, a kasnije i drugim danima, kada nije bilo pozorišnih predstava i javnih priredbi. Za vrijeme pauza svirao je tamburaški orkestar. Sam Tamindžić, koji se brinuo i o nabavci filmova, bio je i kinooperater (prvi crnogorski). Oglasi iz tadašnje crnogorske štampe govore da su to bile produkcije iz raznih zemalja: Francuske, Italije, Austrije, Njemačke, Danske i Rusije. Uz njih, prikazivani su i Pateovi i Gomonovi ratni pregledi, kao i drugi dokumentarni filmovi. Bioskop je radio do Prvog svjetskog rata. Prve filmske projekcije na Cetinju organizovane su 1903. godine u prizemnom odjeljenju kuće Petka Pajevića. U njegovoj kafani „Lovćen” 1908. otvoren je bioskop, u kojem su povremeno prikazivane predstave.
    1916. pukovnik Petar Pesic kojeg je kralj Nikola postavio za vrhovnog komandanta crnogorske vojske, u jeku austrijske ofanzive podnio ostavku. Kralj Nikola imenovao ga je za načelnika Crnogorske vrhovne komande sredinom 1915, nakon odlaska iz Crne Gore srpskog generala Boža Jankovića, odlučio se na taj čin neposredno pred snažnu ofanzivu Austrougarske na svim sektorima fronta u Crnoj Gori. Kralju Nikoli i vladi Lazara Mijuškovića podnio je izvještaj o situaciji na bojištima u kome je namjerno predstavio lažno stanje, tvrdeći da vojska tobože više neće da se bori, pa da je zbog toga „stanje poražavajuće”. Tim činom želio je da skine odgovornost sa sebe i prebaci je na Crnogorsku vojsku. Gotovo do pred samu kapitulaciju, crnogorska vojska je bila pod komandom srpskih oficira.
    1945. U zavrsnim operacijama drugog svjetskog rata preko Bijelog Polja se povlacio 21. armijski korpus iz sastava Njemacke armijske grupe E, koja se nalazila na jugu Balkana. Jedinica 37. divizije NOVJ i Sedma Crnogorska omladinska brigada, preduzimale su gonjenje zastitnika 21. Njemackog korpusa. U toku svog nastupanja brigada se grupisala u reonu Bijelog Polja, a Stab brigade planirao napad na njemacke snage u gradu za 4. Januar.
    Njemci su napustili Bijelo Polje ranije i povukli se u pravcu Prijepolja i borci Sedme Crnogorske brigade usli u grad 3. Januara 1945. godine oko 11 sati.

    Taj dan se uzima kao dan konacnog oslobodjenja Bijelog Polja i danas se slavi kao dan opstine.

    Arheološka istraživanja potvrđuju da je bjelopoljski kraj bio naseljen u neolitu. U selu Majstorovina pronađena je kamena sjekira iz toga doba. Prvo poznato stanovništvo bili su Iliri, najvjerovatnije iz plemena Autarijata. U prvom vijeku nove ere ovim područjem zagospodarili su Rimljani, ali nije došlo do bitnije promjene etničke strukture. Krupnije etničke promjene nastupaju od kraja VI i početka VII vijeka, naseljavanjem Slovena. Etnička slika se opet značajnije mijenja nakon turskog osvajanja. Danas je Bijelo Polje najrazvijenija opština sjevera Crne Gore, gdje je izražen međunacionalni i međuvjerski sklad. Bijelo Polje je i univerzitetski grad.

    106. p.n.e. rođen je rimski pisac, filozof, političar i govornik Marko Tulije Ciceron. Zaslužan za prenošenje i popularizaciju grčke kulture i najznačajniji predstavnik eklekticizma u filozofiji poslednjeg vijeka n.e. Ubijen 43. po nalogu Marka Antonija, kog je oštro napao u besjedama "filipikama".

    1795. Umro je Džosaja Vedžvud (Josiah Wedgwood), poznati engleski keramičar.

    1795. Poslije poraza ustanka Tadeuša Košćuškog, Pruska, Austrija i Rusija sklopile su tajni ugovor o trećoj podjeli Poljske.

    1815. Austrija, Velika Britanija i Francuska stvorile vojni savez protiv Pruske i Rusije.

    1868. U Japanu ukinuta institucija šoguna i počela prosvetiteljska era dinastije Meidži. Car Mucuhito uspostavio je centralnu carsku vlast, sproveo reforme po evropskom uzoru i otvorio put brzom razvoju Japana.

    1875. Umro francuski leksikograf i enciklopedista Pjer Atanaz Larus, izdavač "Velikog svetskog rječnika XIX vijeka" u 17 tomova. Izdavačka kuća "Larus" kasnije postala je jedna od najpoznatijih u svijetu.

    1892. Rodjen J.R. Tolkin, engleski pisac, autor ciklusa romana 'Gospodar prstenova' ('Lord Of The Rings').

    1924. Egiptolog Hauard Karter je otkrio u Dolini kraljeva, blizu Luksora, u Egiptu, sarkofag egipatskog faraona Tutankamona.

    1926. Umro češki pisac Jaroslav Hašek, koji je svetsku slavu stekao nedovršenim humorističko-satiričnim romanom "Doživljaji dobrog vojnika Švejka u svjetskom ratu". Roman preveden na mnoge jezike, po njemu snimljeno više filmova, adaptiran i za pozornicu.

    1931. Umro francuski maršal Žozef Žak Sezer Žofr, tvorac ratnog plana Francuske u I svjetskom ratu i pobjednik bitke na Marni 1914. Krajem 1916. smijenjen sa položaja glavnokomandujućeg francuskih armija zbog neuspjeha u operacijama 1915. i 1916.

    1959. Aljaska je postala 49. savezna država SAD. Kupljena od Rusije 30. marta 1867. godine, za samo 7,2 miliona dolara. Aljasku je otkrio ruski istraživač Vitus Bering 1741. godine. Prvo naselje su podigli Rusi 1873. godine na ostrvu Kodijaku, a poslije prodaje Amerikancima tek je 1912. proglašena američkom teritorijom. To je najveća površina u sjevernoj zoni od 1.518.776 kvadratnih kilometara sa oko pola miliona stanovnika. Starosjedeoci su Eskimi, Aleuti, crnici, a najviše ima bijelih doseljenika koji su pohrlili u taj daleki dio svijeta poslije 1896. kada je tamo otkriveno zlato.

    1961. SAD prekinule diplomatske odnose s Kubom.

    1967. Džek Rubi, koji je ubio Lija Harvija Osvalda prije no što je Osvald stigao na sud zbog ubistva preśednika SAD Džona Kenedija, umro je u bolnici.

    1970. U Brazavilu usvojen ustav kojim je Kongo-Brazavil proglašen Narodnom Republikom Kongo.

    1977. MMF odobrio Velikoj Britaniji četiri milijarde dolara zajma za podršku britanskoj valuti. Najveći zajam u tridesetogodišnjoj istoriji MMF-a.

    1980. Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito primljen je u Klinički centar u Ljubljani. Pošto operacija na krvnim sudovima nije uspjela, 3. februara mu je amputirana noga.

    1985. Izraelska vlada je 'vazdušnim mostom' prebacila 12.000 Jevreja iz Etiopije u Izrael.

    1990. Panamski general Manuel Antonio Norijega predao se trupama SAD poslije 10 dana u vatikanskoj ambasadi. Norijega je poslije deportovan na Floridu, gdje mu je suđeno.

    1990. U željezničkoj nesreći na jugu Pakistana poginulo 307 ljudi kada je ekspresni voz udario u teretni.

    1993. Predsjednici Rusije i SAD Boris Jeljcin i Džordž Buš potpisali sporazum o smanjenju nuklearnog oružja za dvije trećine, SALT II.

    1994. U Sibiru se srušio ruski putnički avion tupoljev-154. Poginulo svih 124 putnika i članova posade.

    1996. Predstavnici međunarodnih mirovnih snaga u Bosni saopštili da je u toj zemlji, po završetku rata, ostalo četiri do pet miliona mina i da će ćišćenje minskih polja trajati oko 30 godina.

    1997. Širom Srbije nastavljeni masovni građanski i studentski protesti, uprkos jakim policijskim snagama koje su od 26. decembra 1996. počele da sprečavaju protestne šetnje. Protesti počeli u novembru 1996. zbog falsifikovanja rezultata na lokalnim izborima na kojima je pobijedila opoziciona koalicija Zajedno.

    2000. Na prvim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj poslije smrti predsjednika Franje Tuđmana, ubjedljivo pobijedila koalicija opozicionih stranaka, a odziv birača bio je 80 odsto. Najveći odziv od 1990, kada su održani prvi višestranački izbori.

    2001. Letonski supermaratonac Georg Jermolajev postavio svjetski rekord u trčanju na duge staze, pretrčavši 5.000 kilometara za 888 časova i 42 minuta. Prvi svjetski rekord u novom milenijumu.

    2002. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Kofi Anan odobrio osnivanje suda za ratne zločine tokom desetogodišnjeg rata u Sijera Leoneu.

    2003. U intervenciji policije na smirivanju uličnih protesta u Karakasu, Venecuela, između grupe simpatizera i protivnika predsjednika Uga Čaveza, poginule najmanje dvije, a 78 osoba povređeno.

    2004. Egipatski avion boing 737 srušio se u Crveno more. Poginulo svih 148 putnika i članova posade, uglavnom Francuza koji su ljetovali u Egiptu.

    2007. Odlukom švedskog parlamenta najstarije novine na svetu "Post-ok Inrikes Tidnigar" prestale su da izlaze u štampanoj formi i od tada su dostupne samo na Internetu. Te novine su počele da izlaze 1645. godine.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 03-01-11 at 08:09.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  6. #6
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    4. januar
    1485. Osnivačka povelja Cetinjskom manastiru - Nakon prenošenja sjedišta Zetske mitropolije iz manastira Kom na Cetinje, gospodar Zete Ivan Crnojević izdao je „u Rece”, tj. na Obodu (Rijeka Crnojevića), gdje se još nalazio njegov dvor, osnivačku povelju tek izgrađenom Cetinjskom manastiru, u kojoj piše: „I ogradih hram u mjestu zvanom Cetinje, i nazvah ga Mitropolijom zetskom, ako ugodno bude milostivoj gospođi... I tu postavih mitropolita kir Visariona, koji je u to vrijeme, da vlada svim, i poslije njegovi nasljednici”. Povlačeći se, pod snažnim vojnim pritiskom Osmanlija 1475/6. sa utvrđenog grada Žabljaka na Obod, gospodar Zete je nedugo potom napustio i Riječki grad, sazidavši 1482. na Cetinju dvor, a zatim i pomenuti manastir, stvarajući tako novo političko i vjersko središte, posljednje odbrambeno uporište crnogorske države, stiješnjene između Mletačke republike i Osmanskog carstva.
    Prilikom prvog turskog osvajanja, 1692. godine, skadarski sandžak-beg Sulejman Bušatlija razorio je Cetinjski manastir. Manastir obnavlja vladika Danilo, od 1701. do 1704. godine.


    1494. u štampariji na Cetinju štampana je prva knjiga, "Oktoih prvoglasnik"Iz prve državne štamparije na Balkanu, koju je osnovao Đurađ Crnojević (a još nije pouzdano utvrđeno da li je radila na Obodu ili Cetinju), izašli su prvi primjerci Oktoiha prvoglasnika, prve ćiriličke štampane knjige kod Južnih Slovena. Nakon te, izašle su još četiri inkunabule: Psaltir sa posljedovanjem, Oktoih petoglasnik, Trebnik (molitvenik) i Četvorojevanđelje, koje nije sačuvano. Glavni štampar (uz još sedam pomoćnika) bio je jeromonah Makarije, koga smatraju rodonačelnikom crnogorskog i južnoslovenskog štamparstva. Njegovi đaci, pioniri crnogorskog štamparstva, u XVI vijeku bili su Božidar Vuković Podgoričanin i sin mu Vićenco Vuković, koji su nastavili štamparsku djelatnost u Veneciji. Ideja o osnivanju štamparije postojala je još kod Ivana Crnojevića, koji je u Italiji imao prilike da se upozna sa postupkom štampanja knjiga u tamošnjim štamparijama. Sam Đurađ, njegov sin, iskoristio je privatne veze sa Mlecima, odakle je bio oženjen Lizbetom (Jelisavetom) Erico, i preko svojih izaslanika tamo nabavio presu, alat, a vjerovatno i veće količine hartije. Sama olovna slova, matrice za inicijale i grafičku ornamentiku ili čitave ilustracije, izrađena su u Crnoj Gori. Oformljena svega četrdesetak godina nakon epohalnog Gutembergovog pronalaska, uz Krakovsku iz 1491, svakako je jedna od najstarijih ćiriličkih štamparija u svijetu. Njen kulturno-prosvjetni značaj u tom vremenu bio je ogoman.

    Đurađ Crnojević, Gospodar Crne Gore, je u Veneciji kupio štamparsku presu sa pokretnim slovima namijenjenu štampanju bogoslužbenih knjiga. U Crnoj Gori, na Cetinju, jedinoj slobodnoj teritoriji na Balkanu, osniva prvu državnu štampariju na svijetu i 4. januara 1494. godine, štampa prvu knjigu, Oktoih prvoglasnik.

    Oktoih prvoglasnik je štampan na papiru, u crvenoj i crnoj boji, ukrašen inicijalima i zastavicama, koji su koncipirani u duhu renesanse. 269 listova velicine 254 x 186 mm, koliko je imao Oktoih prvoglasnik, odlikuju se najvišim dometom štamparstva XV vijeka. Po grafickoj ljepoti i rješenjima ne zaostaje za venecijanskim ili nekim drugim štampanim produkcijama toga vremena.
    Štampanje i ukrašavanje Oktoiha izvodilo je 7 monaha pod diktatom jeromonaha Makarija, a Oktoih je štampan, za malu Crnu Goru, u relativno velikom broju.
    Mada je tačan broj
    štampanih primjeraka teško odrediti do danas se sačuvalo 105 primjeraka, a to bi ukazivalo na želju izdavača da knjiga bude distribuirana i u okolne prostore, koji su se nalazili pod turskom okupacijom. Oktoih prvoglasnik kao jedna od najviše korišćenih bogoslužnih knjiga je time nesumnjivo doprinijela očuvanju nacionalne i vjerske svijesti porobljenih naroda.

    Oktoih prvoglasnik čuva se u biblioteci Narodnog muzeja na Cetinju i zaveden je u inventaru Narodnog muzeja pod brojem 16828, stavljen je pod zaštitu Zakona kao izuzetno značajan spomenik kulture.
    Medu inkunabulama štamparije Crnojevića, pored
    Oktoiha prvoglasnika postoji i Oktoih petoglasnik
    i ne treba miješati te dvije knjige.



    1964. Rođen crnogorski fudbaler Budimir Vujačić
    .


    Današnji datum svijet pamti po sledećem:

    1643. Rođen Isak Njutn, engleski fizičar, matematičar i astronom.

    1717. Engleska, Francuska i Holandija su formirale Trojnu alijansu da bi se suprotstavile ambicijama Španije u južnoj Evropi.

    1754. Osnovan Univerzitet Kolumbija u Njujorku.

    1785. Rođen njemački filolog, bibliotekar i pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio i objavio priče i bajke za djecu.

    1809. Rođen Luj Braj, koji je izmislio 'Brajevo pismo' za slijepe, sistem predstavljanja slova pomoću ispupčenja na površini.

    1863. Džejms Plimpton iz Njujorka patentirao rolšue na četiri točkića.

    1890. Rođen političar, slikar i novinar Moša Pijade, državni i partijski funkcioner poslije Drugog svjetskog rata. U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug. Poslije rata bio predsjednik Skupštine FNRJ.

    1932. Vlada Indije proglasila ilegalnim Indijski nacionalni kongres i uhapsila njegovog vođu Mahatmu Gandija.

    1936. U SAD prvi put objavljena lista najpopularnije muzike, 'top-lista'.

    1944. Savezničke snage u Drugom svjetskom ratu počele napad na njemačke položaje na Monte Kasinu, duž najvišeg dijela Apeninskog poluostrva. U žestokim borbama razoren gradić Kasino i najstariji benediktinski manastir, koji je 529. podigao osnivač tog reda, Sveti Benedikt od Nursije.

    1951. Sjevernokorejske i kineske trupe u Korejskom ratu zauzele Seul.

    1958. Sovjetski Sputnjik I, prvi vještački satelit, lansiran u oktobru 1957, raspao se i pao na Zemlju.

    1960. U saobraćajnoj nesreći poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957.

    1965. Umro engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot, jedan od najpoznatijih evropskih pjesnika XX vijeka, dobitnik Nobelove, 1948. i Geteove nagrade, 1954 godine.

    1967. Poginuo engleski vozač brzih automobila i čamaca Donald Malkolm Kempbel.
    Svjetski rekord u vožnji automobilom, 648,7 kilometara na sat, postavio 1964. Poginuo vozeći čamac s mlaznim motorom Plava ptica na jezeru Koniston.

    1973. Pokraden Muzej umjetnosti u Montrealu, odnijete slike vrijedne dva miliona dolara, među njima jedna Rembrantova, od milion dolara.

    1993. Bosanski Srbi i Muslimani odbili, na konferenciji u Ženevi, Vens-Ovenov mirovni plan za Bosnu. Pregovori supendovani, rat u Bosni nastavljen još većom žestinom.

    1994. Gradu Foča u Bosni, poslije 500 godina, po odluci Skupštine Republike Srpske, promijenjen naziv u Srbinje.

    2004. Avganistan usvojio novi Ustav, stvorena mogućnost održavanja prvih slobodnih izbora poslije skoro 25 godina rata u toj zemlji.

    2004. Spirit, vozilo NASE, uspješno se spušta na površinu Marsa.

    2007. Nensi Pelozi, članica Demokratske partije, izabrana za predsjednicu Kongresa. Prva žena na čelu najvišeg zakonodavnog tijela SAD u više od 200 godina njegove istorije.

    2007. Daval Patrik položio zakletvu kao prvi crnac na mjestu guvernera američke države Masačusets, drugi u istoriji SAD.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 04-01-11 at 16:22.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  7. #7
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    5. januar

    1876. rodjen Stevo Ognjenovic, istaknuti ljekar koji je medicinu zavrsio u Petrovgradu, a sluzbovao u Niksiću, Podgorici i bio upravnik bolnice Danilo I. na Cetinju. Umro je 9. septembra 1930. godine.

    1916. Medova, luka u Albaniji, "plava grobnica" za 328 naših dobrovoljaca koji su iz daleke Amerike hitali da pomognu Crnoj Gori i Srbiji u ratu s Centralnim silama, da krvavi boj zastanu, ostaće zauvijek spomen na jedno herojsko vrijeme i heroje.
    Prvi kontingent dobrovoljaca (dobrovoljci su mahom bili Crnogorci, Srbi, Hercegovci, Ličani i izvjestan broj Slovenaca) došao je iz Amerike sredinom avgusta 1915. na dva kanadska broda u Solun. Druga grupa počela se okupljati u Sjevernoj Americi iste godine, na poziv Dobrovoljačkog odbora, koji su sačinjavali predstavnici Crne Gore i Srbije. U kanadskom gradu Triversu, engleska komanda podigla je logor u kome su formirane čete i bataljoni dobrovoljaca. Oni su na rukama nosile prišivenu zastavu sa natpisom: "U boj za narod svoj". Komandant novoformiranog dobrovoljačkog odreda bio je Đuro Guča, ljekar iz Vojvodine, a barjaktar Nikola Rus iz Trboljska u Sibiru (prezime dobio po porijeklu od naših dobrovoljaca). Na prekookeanskoj lađi, koja je isplovila iz kanadske luke Halifaks, bilo je 509 dobrovoljaca, jedna misija Crvenog krsta (dvije ljekarke i jedna bolničarka), posada broda, tovar hrane i sanitetskog materijala. Poslije 25 dana napornog putovanja brod je stigao u Napulj, a dva dana kasnije u istočnu italijansku luku - Brindizi. 5. januara 1916. godine, uoči Badnjeg dana, dobrovoljci su nastavili parabrodom "Brindizi" za luku Medovu, uz pratnju četiri italijanske topiljerke, jedne lađe natovarene municijom i dva velika poljska topa, sa 25 tobdžija. Plovilo se u mraku, bez svjetlosti. Na šestometara od obale, u zoru Badnjeg dana parobrod je naisao na minu, a parabrodske sirene za pomoć nijesu pomogle i pomoć je stigla prekasno za 328 ljudi. Od 509 dobrovoljaca u morskim dubinama udavilo se 328 dobrovoljaca, među kojima i američka ljekarka.
    U znak zahvalnosti otadžbina im je 1939. godine, podigla spomenik na Cetinju -
    Lovćensku vilu, rad vajara Rista Stijovića. U hercegovackom selu Klobuk, 1924. podignut je spomenik na mjestu gdje je sahranjeno
    246 boraca crnogorske vojske i hercegovačkih dobrovoljaca, poginulim u periodu od avgusta 1914. do 21. januara 1916. godine.
    Na tom spomeniku su upisana i imena jednog broja dobrovoljaca iz nikšićkog i trebinjskog sreza, stradalih kod Medove.

    Parobrod su ulcinjski ronioci pronasli prije dvije godine, a danas je vladika Mihailo i velikodostojnici CPC odrzali parastos u Medovi.

    1916Tokom ofanzive austrijske vojske na Crnu Goru kralj Nikola je iz dvora na Kruševcu (Podgorica) uputio kraljici Mileni i kćerima Kseniji i Vjeri, koje su napuštajući Crnu Goru bile na putu za Francusku, poruku u kojoj je napisao: „Doći ćete, akobogda u Rim. Put vas vodi u Francusku, plemenitu zemlju, našu dobrotvorku. U Rimu se ne zaustavljajte, osim radi odmora niti koga posjećujte, niti koga primajte. Predstavnike štampe, ako bi došli, odbijte. Ćutite, trpite i budite na visini mirnog dostojanstva i ponosa da pokažete – ako ste ostale bez otadžbine, da nijeste ostale bez obraza i časti”. Dva dana potom, i kralj je napustio Crnu Goru.

    1986. umro pjesnik Radovan Zogović -
    Poznati crnogorski pjesnik, pripovjedač, eseijista, kritičar, prevodilac, rođen je 19. avgusta 1907. godine u Mašnici, u Gornjem Polimlju. Završio je Filozofski fakultet u Skoplju. Između dva rata pripadao je grupi tzv. socijalnih pjesnika, i sarađivao sa mnogim naprednim glasilima. Zbog revolucionarnih ideja bio je proganjan i hapšen. Učestvovao je u pripremi ustanka u rodnom kraju. Tokom NOB-a uređivao list „Sloboda”, radio u redakciji „Borbe”, i bio član uredništva i redaktor časopisa „Nova Jugoslavija”. Objavio je osam zbirki pjesama (od kojih su neke bile zabranjene u Kraljevini Jugoslaviji), dvije knjige pripovijetki, jedan roman i veći broj polemika, zapisa, reportaža. Djela su mu prevođena na mnoge strane jezike. Dobitnik je brojnih visokih odlikovanja i društvenih priznanja.

    1989. umro publicista Predrag V. Kovacevic.
    Publicista i naučni radnik, rođen je 15. aprila 1904. u Baošićima kod Herceg Novog. Srednje obrazovanje sticao je u Carigradu i Pragu, potom studirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, a fakultetsku diplomu iz ekonomsko-komercijalnih nauka stekao u Edinburgu. Po povratku u Boku, u međuratnom periodu predavao je u srednjim školama i angažovao se na konstituisanju Narodnog univerziteta Boke kotorske. Nakon II svjetskog rata koji je proveo u logoru, predavao je na Višoj pomorskoj školi u Kotoru. Odlično je govorio nekoliko stranih jezika, a znanje iz engleskog prenosio je prvim generacijama nastavnika osmogodišnjih škola u Crnoj Gori. Bavio se prevodilaštvom, pisao knjige, rasprave, članke. Za plodan prosvjetno-pedagoški i žurnalističko-publicistički i naučni rad dobio je visoka priznanja i odlikovanja


    2008. Ministarstvo vjera Srbije, odbilo je da upiše Crnogorsku pravoslavnu crkvu u Registar crkava i vjerskih zajednica Srbije. "Nijesu ispunjeni svi uslovi određenih članova, koje propisuje Zakon".

    U svijetu se dogodilo:

    1066.
    Umro Eduard Ispovjednik, anglosaksonski kralj od 1042. po kom su nazvani anglosaksonski pravni običaji, kodifikovani poslije njegove smrti.
    1524. Umro Marko Marulić, hrvatski renesansni pisac. Bavio se izučavanjem klasične kulture i slikarstvom.
    1589. Umrla francuska kraljica italijanskog porijekla Katarina Mediči. Uz podršku pape Grgura XIII organizovala 1572. pokolj hugenota (protestanata), poznat kao Vartolomejska noć.
    1896. Vilhelm Rentgen, njemački fizičar, demonstrirao novopronađeno zračenje, koje je zbog nepoznavanja uzroka, nauka nazvala X-zraci, a zatim 'Rentgensko zračenje'.
    1592. Rođen Šah Džehan, poznat i kao princ Haram, mogulski car od 1628. do 1658, kad ga je zbacio sin Aurangzeb. Sagradio čuveni mauzolej Tadž Mahal za caricu Mumtaz Mahal, u kom je i on sahranjen 1666. Prijestonicu 1648. premjestio iz Agre u Delhi.
    1919. Osnovana Njemačka radnička partija, koja je kasnije nazvana Nacional-socijalistička. Na vlast došla 1933. godine, a njen lider Adolf Hitler postao kancelar Njemačke.
    1919. U Berlinu počeo ustanak predvođen komunističkom organizacijom Savez Spartaka, s Rozom Luksemburg i Karlom Libknehtom na čelu.
    1925. Guverner američke savezne države Vajoming postala Neli Tejlor Ros, prva žena guverner u istoriji SAD.
    1928. Rođen Zulfikar Ali Buto, predsjednik Pakistana.
    1932. Rođen italijanski romanopisac, esejist, filozof i lingvista Umberto Eko.
    1938. Rođen španski kralj Huan Karlos I, koji je poslije smrti diktatora Franka 1975. imao presudnu ulogu u uspostavljanju demokratskog poretka u Španiji.
    1942. U Somboru rođen Zvonko Bogdan, pjevač tradicionalne vojvođanske pjesme.
    1946. Rođena Dajana Kiton, američka filmska glumica.
    1949. Na sastanku u Moskvi, vlade SSSR, Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske, Poljske i Rumunije donijele odluku o stvaranju Savjeta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV). Iste godine SEV-u pristupila Albanija, a 1950. Istočna Njemačka. Savjet rasformiran 1991. godine.
    1964. Tokom posjete Svetoj zemlji, papa Pavle VI sastao se u Jerusalimu s patrijarhom Atinagorom I. To je bio prvi susret poglavara dvije crkve od 15. vijeka i prva posjeta rimokatoličkog poglavara Svetoj zemlji.
    1969. SSSR lansirao vasionski brod Veneru 5 u pravcu Venere, a pet dana potom i Veneru 6, koji su do te planete stigli 16. odnosno 17. maja.
    1976. U Kambodži u vrijeme režima Crvenih Kmera proglašen novi Ustav kojim je naziv zemlje promijenjen u Demokratska Kampućija.
    1982. Rođena Janica Kostelić, hrvatska alpska skijašica, jedna od najboljih početkom XXI. vijeka. 2007. se povukla iz skijanja zbog brojnih povreda koje je imala u karijeri.
    1991. Umro najprevođeniji srpski pjesnik 20. vijeka, Vasko Popa.
    1993. Tanker "Braer" ispustio 85.000 tona sirove nafte pored obala Velike Britanije.
    1997. Ruske snage se povlače iz Čečenije.
    1999. SAD produžile ekonomske sankcije Jugoslaviji uvedene u junu 1998. godine, zbog eskalacije kosovske krize.
    1999. Beogradski Fond za humanitarno pravo objavio podatke prema kojima je 2.000 ljudi nasilno izgubilo život tokom 1998. na Kosovu.
    2001. Neurohirurg iz Njujorka, optužen da je dva puta izvršio operacije mozga sa pogrešne strane, oslobođen optužbi i vraćena mu dozvola za rad.
    2003. U istovremenim samoubilačkim napadima dva Palestinca u Tel Avivu poginule 22 osobe, više od 100 povrijeđeno.
    2003. U 85 godini umro Masimo Điroti, jedan od najpopularnijih filmskih umjetnika u poslijeratnoj italijanskoj kinematografiji.
    2004. Vlasti u Kini naredile da se oko 10.000 civetki, (životinja sličnih mačkama), na buvljim pijacama u južnoj provinciji Gvandong ubiju pošto su genetički testovi pokazali da su one mogući prenosioci smrtonosnog virusa SARS.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 05-01-11 at 08:16.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  8. #8
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    6. januar
    1832. Ukinuto Guvernadurstvo - Nakon niza pokušaja da u saradnji sa Austrijom detronizuju vladare iz dinastije Petrovića, Vuko Radonjić, posljednji crnogorski guvernadur, i njegov brat Marko, odlukom Senata, sazvanog na Njegoševu inicijativu, protjerani su iz Crne Gore. Nešto više od godinu prije toga (29. novembra 1830), Vuko, sin Jovana Radonjića, već je bio raščinjen i čak osuđen na smrt, ali mu je mladi gospodar poštedio život. To je označilo definitivno ukidanje guvernadurske funkcije, permanentne opozicione struje vladarskoj dinastiji Petrovića i neke vrste paralelne vlasti u Crnoj Gori. Premda je postojalo i ranije, kao spona u odnosima Mletačke republike i crnogorskog Principata, ta institucija zvanično je ustanovljena 1717. na Cetinju, najprije kao mletačko povjereništvo u Crnoj Gori. Prvi guvernadur bio je mletački građanin, koji je kratko boravio na Cetinju. Potom je to zvanje dodijeljeno kući Vukotića sa Čeva. Posljednji guvernadur iz te kuće, Vukadin, ustupio je 1750. tu titulu njeguškom glavaru Stanku Radonjiću, u zamjenu za serdarsku

    1896. U Virpazaru je rođen Božo Ljumović. Učesnik Balkanskog i Prvog svjetskog rata. Jedan od osnivača KPJ. Bio član i sekretar PK KPJ za Crnu Goru, Boku, Sandžak, Kosovo i Metohiju. Jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka. Poslije rata bio ambasador u Poljskoj, potpredsjednik Vlade Crne Gore. Prihvatio Rezoluciju IB, isključen iz CK i Partije, smijenjen sa funkcija. Prvo bio u kućnom pritvoru, potom avgusta 1948. zatvoren u beogradskoj Glavnjači, gdje je 28 mjeseci bio u samici. Krajem 1950. godine prebačen na Goli otok, a od aprila 1953. do kraja 1956. konfiniran u Perast. Ponovo uhapšen 1958. godine i proveo dvije godine na ostrvu Grgur. Po povratku iz logora živio u Podgorici gdje je umro 1986. godine.

    1901. osnovana Prva niksicka novcana zadruga. Na osnivačkoj skupštini prve banke u Knjaževini Crnoj Gori, organizovanoj na inicijativu poznatog finansijskog stručnjaka Joca Petrovića, usvojena su pravila te finansijske ustanove, u početku nazvane Prva nikšićka novčana zadruga. Za prvog predsjednika njenog privremenog upravnog odbora u kom su, pored Petrovića, bili Vuko Krivokapić, Ivan Vujica, Mato Čopić i Niko Ivanković, izabran je Mato Katurić. Cilj štedionice bio je da „u narodu razvija i potpomaže štednju i da povoljnijim kreditom unapređuje trgovinu i rad u zemlji”. Rad je započela sa osnovnim kapitalom od 200.000 kruna

    1916. Tragičan Medovski Badnji dan spuštio je barjak pred kraljevskim dvorem na polja koplja. Crna Gora je bila u bolu pred najžalosnijim Božićem u svojoj istoriji, kada je parobrod Brindizi sa crnogorskim dobrovoljcima naišao na minu i Jadransko more postalo grobnica za 328 ljudi.
    Parobrod su pronašli ulcinjski ronioci 2007. godine, a 2009. su vladika Mihailo i velikodostojnici CPC održali parastos u Medovi.

    1916. Kod Mojkovca, na desnoj obali rijeke Tare, u Prvom svjetskom ratu počela petodnevna bitka Prve sandžačke divizije (6.500 boraca) crnogorske "Sandžačke vojske" i austrougarske 53. i 62. divizije (oko 20.000 vojnika). U vrijeme povlačenja srpske vojske pravcem Andrijevica-Podgorica-Skadar, Crnogorci su neviđenom hrabrošću, pod komandom načelnika štaba crnogorske Vrhovne komande divizijara Janka Vukotića, odbacili trostruko jačeg neprijatelja i Srbijancima omogućili prolaz do albanskog primorja.

    1921. rodjen Božidar Kažić - Šahista, novinar i publicista, jedan od pionira razvoja šahovske igre u Crnoj Gori, osnivača ŠK „Cetinje”, začetnik organizovanog, redovnog sistema takmičenja u šahu, organizator prvog pojedinačnog prvenstva u Crnoj Gori, na kom je osvojio prvo mjesto. Profesionalni i generalni sekretar ŠSJ, potpredsjednik FIDE, predsjednik njene komisije za pravila šahovske igre, jedan od uglednih sudija Svjetske šahovske organizacije, autor mnogih studija i knjiga iz oblasti šaha. Učestvovao je na svim velikim šahovskim manifestacijama od 1960. do 1995. Umro je 7. maja 1996.

    1929. Uvedena 6-to januarska diktatura i Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca dobile ime Kraljevina Jugoslavija.

    1991. obnovljena tradicija da porodice Martinovic i Borilovic donesu badnjak na Cetinje. Prvo nalaganje badnjaka je bilo ispred dvorca kralja Nikole na Cetinju.

    2000. Jake policijske snage razdvajale su dva skupa na Cetinju u Crnoj Gori gde su Srpska pravoslavna crkva i Crnogorska pravoslavna crkva održavale centralno božićno slavlje na Badnji dan.

    2005. Crnogorski olimpijski komitet za najbolje mlade sportiste u prethodnoj godini proglasio Silviju Radović, odbojkašicu Luke Bar i Andriju Prlainovića, vaterpolistu hercegnovskog Jadrana. VK Jadran i karate klub Budućnost-najbolje ekipe.

    U svijetu se 6. janaura izmedju ostalog dogodilo:

    1066. Krunisan Harold II, posljednji engleski anglo-saksonski kralj. Poginuo iste godine kod Hestingsa u bici protiv pretendenta na engleski prijesto normanskog vojvode Vilijama Osvajača.

    1412. Rođena Jovanka Orleanka, francuska nacionalna junakinja i svetica Katoličke crkve.

    1492. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela pobjedonosno ušli u Granadu, nakon što je njihova vojska porazila Boabdila, posljednjeg emira Granade. Time je okončana rekonkvista, ponovno osvajanje Pirinejskog poluostrva koje je od 711. bilo pod arapskom vlašću.

    1745. Rođen francuski pronalazač Žak Etjen Mongolfje, koji je s bratom Žozefom Mišelom 1783. konstruisao prvi balon napunjen zagrijanim vazduhom.

    1810. Mirom u Konstantinopolju Turska predala Rusiji poluostrvo Krim i oblast Kuban.

    1822. Rođen njemački arheolog Hajnrih Šliman, koji je svoje cjelokupno bogatstvo potrošio na arheološka istraživanja. 1868. otkrio Troju, koristeći se podacima iz Homerovih spjevova "Ilijada" i "Odiseja".

    1829. Umro češki slavista Jozef Dobrovski, otac slavistike, tvorac češke gramatike i gramatike staroslovenskog jezika, glavna ličnost češkog narodnog preporoda.

    1838. Semjuel Morze priredio prvu javnu demonstraciju telegrafa.

    1884. Umro češki sveštenik, biolog i botaničar Gregor Mendel, koji je prvi došao do jasnih i preciznih formulacija o prenošenju nasljednih osobina i time postavio temelje modernoj genetici.

    1919. Umro Teodor Ruzvelt, 26. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1901-09), čija je politika stvorila svjetsku silu od dotad izolacionističke Amerike. Dužnost šefa države preuzeo je kao potpredsjednik SAD, poslije ubistva predsjednika Vilijama Mekinlija. 1901. je sproveo plan za izgradnju Panamskog kanala, a za posredovanje u rusko-japanskom ratu 1905, dobio je 1906. Nobelovu nagradu za mir.

    1929. Jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević suspendovao ustav tako da nastupa tzv. Šestojanuarska diktatura.

    1941. Predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt u govoru u Kongresu definisao američki cilj o "četiri slobode" - slobodu govora, slobodu religije, slobodu od straha i slobodu od siromaštva.

    1945. Maršal Jugoslavije Josip Broz i šef britanske vojne misije Ficroj Meklin sklopili sporazum o uspostavljanju vazduhoplovne baze kod Zadra za potrebe savezničkog vazduhoplovstva u borbi protiv njemačkih snaga.

    1949. Umro je američki filmski režiser Viktor Fleming, koji je svjetsku slavu stekao filmom "Prohujalo sa vihorom".

    1957. Rođen Roven Atkinson, engleski glumac i komičar, poznati Mister Bin i Crna Guja.

    1963. Iranski šah Reza Pahlavi počeo "bijelu revoluciju" uvođenjem agrarne reforme i prava glasa za žene.

    1978. Kruna Svetog Stefana, prvog hrišćanskog mađarskog kralja, koju su odnijeli Amerikanci poslije Drugog svjetskog rata, vraćena u Mađarsku.

    1991. Božić prvi put javno proslavljen u SSSR-u poslije Boljševičke revolucije 1917. godine.

    1993. Umro američki trubač, pjevač i kompozitor Džon Birks, "Dizi" Gilespi, jedan od najboljih trubača i improvizatora u istoriji džeza.

    1993. Umro ruski baletski igrač Rudolf Nurejev, zvijezda svjetske baletske scene.

    2002. Petnaestogodišnji Čarls Bišop poginuo kada se u avionu "cesna-172" obrušio na zgradu Banke Amerike u centru grada Tampa na Floridi. U poruci koja je potom pronađena izrazio je simpatije prema Osami bin Ladenu i podržao terorističke napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001.

    2003. Mirovni pregovori Tamilskih tigrova i vlade Šri Lanke označili mali pomak u pomirenju nakon 19 godina dugog građanskog rata.

    2004. Iran pristao da, poslije 25 godina prekida, obnovi odnose sa Egiptom.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 06-01-11 at 00:39.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  9. #9
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    7. januar
    Božić kod pravoslavnih -

    1859. u 105. godini umro je Tomo Markov Petrović, otac Petra Drugog Petrovića Njegoša. Sahranjen je u crkvi Sv. Đorđa, koju je sam podigao dvije godine prije smrti. Imao je dva brata Stijepa (Petra Prvog mitropolita crnogorskog – Svetog Petra Cetinjskog) i Sava, tri sina (vladiku Rada, Pera i Joka) i pet unuka i svi su umrli prije njega. Smatrali su ga najsrećnijim i najnesrećnijim ocem u Crnoj Gori svoga vremena: jedan sin mu je bio vladar 21 godinu, drugi predsjednik Senata, a treći je poginuo sa svojom braćom na Grahovu 1836. g. i od muškog poroda nije mu ostao niko.
    Bio je i dobar poznavalac prošlosti Crne Gore i narodne
    poezije koju je kazivao Vuku Karadžiću, Simu Milutinoviću i Vuku Popoviću.
    Testamentom imovinu je ostavio crkvama, a dugove, kojima je bez kamate pomagao sirotinju, oprostio je. Tomo Markov Petrović, na sahrani svog sina vladike i vladara crnogorskog, obraća se skupu ovim riječima: "Pomaga Bog braćo Crnogorci - Bog dao i sveta Trojica, da ova smrt mojega sina, a vašega Gospodara bude srećna za sve nas i ovu našu malu i vitešku zemlju. Veliki sine, diko moja, radosti mladih dana snago i krepkosti starosti moje: zar i ja stogodišnjak doživjeh i takvoga da te vidim. No, smrt je lijepa, a za vaistinu Božju, sve ti pristoji, pa i smrt. Poljubio bih te u obraz, ali ti si u vladičanskoj okruti pa ne mogu: sve ti prosto bilo, moj vazda, vazda voljeni sine."

    1861.Rođen Jovan Ivanišević - Prvi školovani crnogorski kompozitor. Autor je muzike za prvu crnogorsku himnu – „Ubavoj nam Crnoj Gori”. Obrazovanje je sticao u Češkoj, na Praškom konzervatoriju, kod poznatog kompozitora Zdenjaka Fibiha. Komponovao je orekestarska, horska i klavirska djela, duete i solo pjesme. Njegovo stvaralaštvo cijenili su znameniti kompozitori Novotni i Dvoržak. Tragično je završio život: 23. decembra 1889. utopio se u Vltavi (Češka).

    1914. rodjen narodni heroj Dusan Mugosa - nosilac „Partizanske spomenice 1941” i jedan od organizatora antifašističkog ustanka 1941. na Kosovu i Metohiji. Po zadatku KPJ učestvovao je u organizaciji partijskih odreda i partizanskih jedinica u južnoj Albaniji. Poslije oslobođenja obavljao je razne partijske i državne funkcijena Kosovu i Metohiji, Srbiji i Jugoslaviji. Umro je u Beogradu, 1973.

    1916.
    Mojkovačka bitka - Na desnoj obali Tare, tokom Prvog svjetskog rata, u okviru trodnevnih borbi u blizini Mojkovca, odigrala se glavna bitka između crnogorskih i austrougarskih trupa. Crnogorska vojska (tzv. Sandžački odred) pod komandom generala Janka Vukotića, u dramatičnim okolnostima, na snijegu i temperaturi od –24 stepena, potukla je dvostruko brojniju austrougarsku, ali i sama doživjela ogromne gubitke. Ta bitka, u kojoj je iz stroja izbačeno oko 3.000 crnogorskih vojnika, označila je kraj tromjesečne vojno-strategijske operacije crnogorske sandžačke vojske u omogućavanju odstupnice srbijanskoj vojsci preko Crne Gore u Albaniju. Pobjeda crnogorske vojske nije znatno popravila stanje na ostalim djelovima fronta.


    1919. Pod rukovodstvom Jovana Plamenca na Cetinju su kulminirali neredi zbog odluka Podgoričke skupštine i nezadovoljstva novim režimom. Događaji su pobudili pažnju evropskih saveznika, ali vođe ustanka nijesu bili jedinstveni i ustanici su poraženi, što je imalo uticaja na dalje akcije. Plamenac i jedan broj njegovih saboraca kasnije su morali da idu u Italiju gdje je formirana Crnogorska vojska pod vođstvom Kralja Nikole.

    1934. U Banjanima kod Nikšića rođen je književnik, prof. dr Novak Kilibarda. Jedna od najintrigantnijih figura savremene političke scene. Sa Narodnom strankom, čiji je bio predsjednik, prešao put od velikosrpske do građanske orjentacije. Filozofski fakultet i postdiplomske studije završio u Beogradu, gdje je i doktorirao. Dobitnik je Trinaestojulske i mnogih književnih nagrada.

    1938. U Barama Radovića, u Donjoj Morači, rođen Amfilohije (Radović), mitropolit crnogorsko-primorski. Svjetovno ime mu je Risto. Diplomirao na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu.

    1942. u Gospodjincima kod Novog Sada, madjarski fasisti strijeljali su Iliju Vulanovića sa suprugom i tri sina. Sin poznatog crnogorskog junaka Minja Vulanovica rodjen je u Zagorak. Ucestvovao je kao dobrovoljac u I balkanskom ratu, a u II bio u medicinskoj pomoci za ratnike u Makedoniji. Poslije kapitulacije Crne Gore u I svjetskom ratu, interniran je u Madjarski logor.

    2002. Prilikom loženja božičnog badnjaka u gradskom parku u Beranama, u Crnoj Gori, jake policijske snage spriječile su sukob pristalica Srpske pravoslavne crkve i Crnogorske pravoslavne crkve i uhapsile više lica. Presude jos nijesu izrecene.

    U svijetu:

    1536. Umrla Katarina Aragonska, engleska kraljica španskog porijekla, prva od šest žena engleskog kralja Henrija VIII.
    1598. Na ruski presto je stupio Boris Godunov, poslije smrti Fjodora I, poslednjeg cara iz dinastije Rjurikovič.
    1610. Italijanski astronom i matematičar Galileo Galilej otkrio je Jupiterove mesece Io, Evropu, Ganimed i Kalisto.
    1785. Džon Džefris i Žan Pjer Blanšar prvi su preletjeli kanal Lamanš balonom napunjenim zagrijanim vazduhom.
    1789. Na prvim predsjedničkim izborima u SAD pobijedio je vođa iz Rata za nezavisnost Džordž Vašington, a ponovo je izabran 1792. 1796. je odbio da se kandiduje.
    1803. Rodjen francuski kompozitor Hektor Berlioz.
    1807. Velika Britanija proglasila blokadu Francuske i zemalja saveznica francuskog cara Napoleona I Bonaparte.
    1844. Rođena je Francuskinja Mari Bernar Subiru, Sveta Bernadet iz Lurda, koja je objavila da joj se prikazala Djevica Marija.
    1847. Rođen je Milovan Glišić, književnik i prevodilac, jedan od začetnika srpskog realizma. Kritički je prikazivao život sela pritisnutog birokratijom i zelenaštvom. Prevodio je sa ruskog i francuskog.
    1872. Izašao prvi srpski pozorišni list "Pozorište", koji je pokrenulo Srpsko narodno pozorište u Novom Sadu. List je izlazio do 1908. godine.
    1873. Rodjen je američki filmski producent Adolf Cukor (Adolph Zukor).
    1927. Uspostavljena telefonska veza izmedju Londona u Engleskoj i Njujorka u SAD.
    1932. Umro je francuski političar Andre Mažino, po njemu dobila naziv "Mažino linija".
    1943. umro je Nikola Tesla, fizičar i pronalazač svjetskog glasa, jedan od najvećih umova u istoriji svjetske nauke, u prvom redu u oblasti elektrotehnike. Tvorac je novog tehničkog poretka koji je postavio temelje vrtoglavog naučno-tehničkog razvoja u XX vijeku. Patentirao je niz izuma na kojima se zasniva savremena elektronika, ukupno oko sedam stotina pronalazaka u oblasti naizmjenične struje, telekomunikacija, akustike i mašinstva.
    1946. Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937. godine.
    1949. Sijam (Siam) je promijenio ime u Tajland.
    1953. Američki predsjednik Hari Truman je objavio da je u SAD izrađena hidrogenska bomba.
    1979. Kambodžanski pobunjenici su, uz pomoć vijetnamskih snaga, nakon dvonedjeljne opsade zauzeli Pnom Pen i srušili vladu Crvenih Kmera, Pola Pota.
    1986. Američki predsednik Regan prekinuo je sve ekonomske odnose sa Libijom.
    1988. U Sovjetskom Savezu je umro Kim Filbi (Kim Philby), ruski spijun rodjen u Engleskoj.
    1989. Umro japanski car Hirohito. Njegova vladavina od 1926. obilježena je agresivnom militarističkom politikom Japana (napad na Kinu, Mandžuriju 1931. i 1937, pakt s Hitlerom 1940). Napadom na SAD (Perl Harbur 1941.) ušao je u Drugi svjetski rat Međunarodni sud ga je oslobodio 1948. optužbe za ratne zločine.
    1990. Krivi toranj u Pizi je prvi put poslije 800 godina svog postojanja zatvoren za turiste radi restauracije.
    1992. Avion JNA oborio je kod Novog Marofa u Hrvatskoj helikopter s posmatračima Evropske zajednice. Poginulo je svih pet ljudi u helikopteru.
    1995. Zemljotres jačine 6.9 stepeni pogodio je sjeverni Japan i prouzrokovao velika oštećenja na zgradama.
    1997. U Alžiru je u eksploziji bombe, koju su u autobus podmetnuli islamski ekstremisti, poginulo najmanje 13 i ranjeno preko stotinu ljudi.
    1999. Američki Senat je počeo suđenje u postupku opoziva predsedniku SAD Bilu Klintonu. Poslije više od 130 godina, ovo je bilo prvo sudjenje protiv aktuelnog šefa države. Klinton je bio optužen za krivokletstvo u aferi sa bivšom pripravnicom u Bijeloj kući Monikom Luinski (Monica Lewinski).
    2002. Francuski legendarni modni kreator Iv Sen Loran, povukao se iz svijeta visoke mode. Modnu kuću osnovao je 1962. a proslavio se 1966. kolekcijom prvih smokinga za žene koji su postali modni hit.
    2003. Pripadnici antiterorističke policije su izjavili da su u Londonu otkrili malu količinu ricina, smrtonosnog otrova, i da je s tim u vezu uhapšeno sedam Afrikanaca.
    2004. Zvaničnici ZOO vrta u Buenos Airesu u Argentini su saopštili da je rođeno šest rijetkih bengalskih bijelih tigrova, čime je njihova populacija uvećana na 210.
    2005. Šef irske policije saopštio da je Irska republikanska armija ukrala 50 miliona dolara iz Belfast banke.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 07-01-11 at 00:21.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  10. #10
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    8. januar

    1089. Papa Kliment III ustanovio organizaciju crkve u Duklji, kojom je Barska episkopija postala nadbiskupija.
    Papa Kliment III izdao je u Rimu bulu (papsku povelju) kojom je ustanovljena jedinstvena crkvena provincija za Duklju. Tim činom Barska biskupija podignuta je na rang nadbiskupije. U njen sastav ušle su: Dukljanska, Barska, Kotorska, Ulcinjska, Svačka, Skadarska, Drivatska, Pilotska, Srpska, Bosanska i Trebinjska crkvena oblast. Bulom Klimenta III („Tebi, dakle, na čast tvoje crkve i za spas duše tvoje, palij i upravljanje crkvom, ovom našom odredbom određujemo, i potvrđujemo”) dukljansko- barskom nadbiskupu Petru potvrđena su nadbiskupska prava. Ustanovljenje Barske nadbiskupije bio je istovremeno i posljednji veliki politički uspjeh dukljanskog kralja Bodina, čiji je prethodnik, kralj Mihailo, pokrenuo takvu inicijativu za vlade pape Grgura VII.
    1199.Katolički sinod u Baru - U vrijeme dok je Zetom vladao Vukan, sin Stefana Nemanje, održan je kod Bara – na mjestu gdje su se od davnina održavali visoki vjerski skupovi – sinod kome su prisustvovali papini legati, pristigli u Zetu na Vukanov poziv, radi obnove crkvenog života u dukljanskoj crkvi u Zeti. Vukan, sin srpskog vladara Nemanje, koji je Dukljom – Zetom vladao od 1195, tražio je od pape Inoćentija III da biskupije u Duklji ne budu potčinjene nadbiskupu u drugoj državi. Udovoljavajući njegovoj želji izraženoj u pismu, papa je poslao u Duklju – Zetu kapelana Ivana i hipođakona Simona, koji su donijeli bulu (povelju) nadbiskupu Ivanu da pred njima izrazi vjernost rimskoj crkvi. Akt o uređenju crkvenog života i odnosa prema svjetovonoj vlasti u Duklji – Zeti, potpisali su papski legati, nadbiskup Ivan i sedam biskupa.

    1814. Stari trgovački centar i luku, Kotor, zauzeli su Crnogorci koji su njime kratko upravljali - do 19. juna iste godine, kada su ga osvojili Austrijanci. Za vrijeme Prvog svjetskog rata Kotor je bio jako austrougarsko uporište na Jadranu.
    1878. Oslobođen Ulcinj - Crnogorska vojska pod komandom vojvode Ilije Plamenca sa pet bataljona pješadije, uz pomoć artiljerije pod komandom Maša Vrbice, zaposjela je Ulcinj. Grad je Crnoj Gori ipak predat nešto kasnije (1880) a definitivno razgraničenje sa Turskom obavljeno je 1883.

    1900. Osnovana je Pozorišna družina u Šavniku - U Šavniku je „drugog dana roždestva Hristova”, kako je izvijestio „Glas Crnogorca”, novoosnovana pozorišna družina izvela svoju prvu predstavu.

    1911. U Zetskom domu na Cetinju otvoren je prvi stalni bioskop u Kraljevini Crnoj Gori. Vlasnici su bili Ljubomir Tamindžić, Risto Andrić i Nikola Knežević. Na Cetinju su još od 1903. godine u kući Petra Pejovića povremeno prikazivani odabrani filmovi.

    1958. U Podgorici, tadašnjem Titogradu, rođen prof. dr Dragan Vukčević. Završio studij prava i doktorirao na pravno-socioloskom smjeru. Akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, direktor jedne od najuglednijih izdavačkih kuća na ovim prostorima- CID.

    1977. U Sarajevu rođena rukometašica, crnogorska reprezentativka Sanja Jovović.

    2003. Skupština Crne Gore izabrala novu Vladu Crne Gore, s premijerom Milom Đukanovićem na čelu.

    2006. Pravoslavne crkve Gruzije, Ukrajine, Italije i Bugarske podržale su autokefalnost Crnogorske pravoslavne crkve i ocijenile da ona, nakon sedam decenija nepravednog i nasilnog prekida nastavlja svoj obnovljeni život. To se navodi u zajedničkoj izjavi sestrinskih crkava usvojenoj na trećem susretu na Cetinju održanom od 6. do 8. Januara.

    U svijetu, na današnji dan:


    1297. Italijanski plemić Frančeskino Grimaldi u Monaku uspostavio dinastiju Grimaldi koja je i danas na vlasti. Prerušen u kaluđera, Grimaldi je krišom ušao u tvrđavu Monako, pod vlašću Đenove, potom unutra pustio svoje vojnike i zauzeo tvrđavu. Kao Renije I vladao do smrti 1314.

    1324. Umro italijanski istraživač Marko Polo, najpoznatiji evropski srednjevjekovni putnik. 1271. godine, sa 17 godina krenuo je iz Venecije ka dalekom istoku, a njegovi doživljaji zabileženi su u djelu "Knjiga svjetskih čudesa", kasnije poznatijom pod nazivom "Milion", podstakla je pomorce evropskih zemalja da krenu u potragu za morskim putevima. Pretpostavka o njegovom rođenju zasniva se na dokumentu iz XV vijeka po kojem je porodica Polo porijeklom iz Dalmacije, a nema preciznog dokumenta da je rodjen 1254. na Korčuli.

    1589. U Dubrovniku je rođen Ivan Gundulić, lirski i dramski pjesnik čija je poezija prožeta strasnim pozivima na slobodu i borbu porobljenih Slovena protiv Turaka. Napisao je brojne melodrame, pastorale i lirske pjesme, ali je većina njih izgubljena. Poznate su njegove pastorale "Dubravka i spjev", "Suze sina razbratnoga".

    1642. Umro italijanski astronom, fizičar i matematičar Galileo Galilej, čija su istraživanja postavila temelje modernoj mehanici i fizici. Pomoću teleskopa koji je sam konstruisao otkrio Jupiterove satelite, Saturnov prsten i pjege na Suncu. Zalaganje za Kopernikov heliocentrični sistem dovelo ga u sukob s katoličkom crkvom, pa je njegov rad od 1616. bio pod nadzorom Inkvizicije.

    1679. Francuski istraživač Rober Kavelije de la Sal otkrio vodopade Nijagare.

    1807. Ustanici u I srpskom ustanku zauzeli Kalemegdansku tvrđavu, u koju su se Turci sklonili po zauzimanju Beograda 12. decembra 1806. Beograd je poslije 380 godina postao prijestonica srpske države. Šest godina kasnije, po slomu ustanka, Turci ponovo osvojili Beograd.

    1896. Umro francuski pisac Pol Verlen koji je poeziju obogatio novom muzikalnošću, a lirski izraz novim nijansama. Njegova poema "Pjesničko umijeće", prihvaćena kao manifest simbolizma.

    1912. Osnovan je Afrički Nacionalni Kongres.

    1923. Poslije izveštaja Reparacione komisije, krajem 1922. da Njemačka kasni sa isporukama uglja na ime ratne odštete Francuskoj i Belgiji, francuske i belgijske trupe ušle u Rursku oblast. Kriza je sporazumno riješena sredinom 1924 i Francuzi jula 1925. počeli da evakuišu trupe iz Rura.

    1926. Abdul Aziz ibn Saud postao kralj Hedžasa, a naziv zemlje je kasnije promijenjen u Saudijska Arabija.

    1935. Rođen američki muzičar Elvis Aron Prisli - Kralj roka, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina XX vijeka. Prodao više od 150 miliona ploča, igrao u dvadesetak filmova. Umro 1977. od prekomjerne upotrebe alkohola i droge.

    1942. Rođen engleski fizičar Stiven Hoking. Reputaciju jednog od vodećih svjetskih naučnika XX vijeka stekao po objavljivanju knjige o porijeklu univerzuma "Kratka istorija vremena".

    1947. Rodjen je Dejvid Bouvi engleski rok pevač i filmski glumac.

    1958. Američki šahista Bobi Fišer sa samo 14 godina pobjedjuje na šahovskom šampionatu SAD.

    1959. Šarl de Gol (Charles de Gaulle) je u Parizu proglašen za prvog predsednika nove Pete Republike u Francuskoj.

    1959. Fidel Kastro i njegovi sljedbenici zauzimaju i poslednji grad na jugu Kube, luku Santiago de Cuba.

    1973. Američki i sjevernovijetnamski pregovarači Henri Kisindžer i Le Duk To u Parizu obnovili pregovore o okončanju Vijetnamskog rata.

    1976. Umro kineski državnik Džou En Laj, jedan od najistaknutijih rukovodilaca Kineske revolucije. Bio je premijer od 1949. do smrti i šef diplomatije od 1949. do 1958. (rodjen 1898.)

    1996. Umro Fransoa Miteran (Francois Mitterrand), francuski političar i državnik, prvi socijalista izabran za predsednika Francuske, 1981. godine. U II svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. godine lider Socijalističke partije.

    1998. Arapski terorista Remzi Ahmed Jusef osuđen na doživotnu robiju kao organizator podmetanja eksploziva 1993. u Svjetski trgovinski centar u Njujorku, kada je poginulo šest osoba. Dvije zgrade Centra s više od 100 spratova srušene su 11. septembra 2001. u samoubilačkom napadu uz pomoć dva oteta putnička aviona.

    2002. U Albaniji umrla Ćerime Hasan Bardi, u 117. godini života, jedna od najstarijih Albanki i jedna od nekoliko osoba na svijetu koje su živjele u tri vijeka.

    2004. Britanska kraljica Elizabeta je najvećem brodu na svijetu (namijenjenom za krstarenje), dugom 345 metara i vrijednom 800 miliona dolara, dala ime Kraljica Meri (Queen Mary).

    2004. Umro je duhovni vođa egipatske zabranjene organizacije, Muslimanska braća, Mamun al Hodeibi.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 08-01-11 at 00:11.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  11. #11
    Join Date
    Sep 2006
    Location
    Crna Gora
    Posts
    10,418
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    11 Posts

    Default Na današnji dan, 8. januara

    1199. godine u vrijeme dok je Zetom vladao Vukan sin Stefana Nemanje, održan je kod Bara, na mjestu đe su se od davnina održavali visoki vjerski skupovi, Sinod, kome su prisustvovali papini legati, pristigli u Zetu na Vukanov poziv, radi obnove crkvenog života u dukljanskoj crkvi u Zeti. Vukan, sin srpskog vladara Nemanje, koji je Dukljom/Zetom vladao od 1195., tražio je od Pape Inoćentija III da biskupije u Duklji ne budu potčinjene nadbiskupu u drugoj državi. Udovoljavajući njegovoj želji, izraženoj u pismu, papa je poslao u Duklju / Zetu kapelana Ivana i hipođakona Simona koji su donijeli bulu - povelju nadbiskupu Ivanu, da pred njima izrazi vjernost rimskoj crkvi. Akt o uređenju crkvenog života i odnosa prema svjetovnoj vlasti u Duklji / Zeti potpisali su papski legati, nadbiskup Ivan i 7 biskupa.

    Izvor: Emisija TV Kalendar, RTCG

  12. #12
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    9. januar

    1078. na zahtjev Mihaila Vojislavljevića papi Grguru VII o Barskoj nadbiskupiji, papa odgovara oslovljavajući ga sa „rex Sclavorum” (kralj Slovena), poručivši da će mu „po nalogu pravde, kraljevske znake (insignije) svakako uputiti, ali odluku o uzdizanju Barske biskupije na rang nadbiskupije donijeti nakon dolaska u Rim nekog sposobnog izaslanika, koji bi izložio situaciju u vezi sa crkvenom organizacijom u Duklji”. Način oslovljavanja dukljanskog vladara jasno ukazuje da je papa prihvatao titulu koju je dobio treći po redu sin kneza Vojislava kao prvi dukljansko-zetski kralj. O uzdizanju Duklje – Zete na stepen kraljevstva svjedoči i ktitorski portret u crkvi Sv. Mihaila u Stonu, na kojem je dukljanski vladar prikazan sa kraljevskom krunom na glavi. Dobijanje potvrde kraljevske titule od strane pape podrazumijevalo je za Duklju i njenog vladara oslanjanje na tada najmoćniju političko-vjersku snagu u Evropi i garancije Rima u zaštiti Duklje od uticaja Vizantije..

    1597. u Gacko je pristigao nikšićki vojvoda Grdan, a vec sljedećeg dana doslo je do bitke na Gatačkom polju. Ustanak je propao jer obećana pomoć nije stigla i vojvoda Grdan je natjeran u bjekstvo. Pobunjenici koji nijesu htjeli da bježe ubijeni su, a taj dogadjaj je zabiljezen kao Ustanak nikšićkog vojvode Grdana. Ne zna se pouzdano i tačno za njegovu dalju sudbinu, ali potonji put se pominje 1612. godine. Kasnije se kao nikšićki vojvoda pominje njegov sin Jovan i sinovac vojvoda Petar Gavrilović.

    1916. u toku Prvog svjetskog rata, austrijske trupe su usle na Cetinje.

    Nakon dolaska na Cetinje, austrougarska vojska okupirala je Podgoricu. Njena komanda došla je u vezu sa članovima crnogorske vlade koji su ostali u Podgorici, sa namjerom da, pošto je kralj Nikola već bio napustio zemlju, sa njima razgovara o predaji oružja crnogorske vojske i uslovima za mir. „Krnja vlada” ili „bezglava vlada”, kako je tada nazivana (jer je i njen predsjednik Lazar Mijušković otišao u emigraciju), nije imala ovlašćenje za takve pregovore.

    1967.
    U Titogradu (Podgorici) je konstituisan Filmski savjet „Filmskog studija”, preduzeća za proizvodnju i distribuciju filmova, osnovanog 1966, odmah nakon gašenja „Lovćen filma” iz Budve. Direktor je bio Čedo Vulević. Iste godine u koprodukciji sa „Avala filmom” proizveden je dokumentarni film ,,Izvanredni i opunomoćeni” i igrani film ,,Palma među palmama”. Ova filmska kuća postojala je do 1979, kada je integrisana u „Zeta film”.
    U svijetu:

    1788.
    Konektikat kao peta po redu savezna država se priključila SAD-u.

    1792. Mirom u Jašiju, kojim je okončan rusko-turski rat započet u avgustu 1787. godine, Rusija je proširila granicu do Dnjestra.

    1793. Francuz Žan Pjer Blanšar je izveo prvi let balonom iznad Sjeverne Amerike.

    1804. Turci su ispred manastira Moravica ubili srpskog arhimandrita Georgija Đorđevića Hadži-Đeru, narodnog prvaka u rudničkom kraju. Šest dana potom počela tzv. seča knezova, što je ubrzalo izbijanje I srpskog ustanka.

    1856. rođen Stevan Mokranjac, srpski kompozitor i muzički pedagog, član Srpske kraljevske akademije i horovođa Beogradskog pjevačkog društva. Muziku je studirao na Velikoj školi u Beogradu i Konzervatorijumima u Minhenu, Rimu i Lajpcigu, nakon čega je osnovao prvu Muzičku školu i Beogradski gudački kvartet.

    1873. Umro Šarl Luj Napoleon III, nećak Napoleona Bonaparte, predsjednik Francuske od 1848. do 1852, car do 1870. Tokom njegove vladavine Francuska zaposjela Nicu i Savoju i počela kolonijalno osvajanje Indokine. Počeo rat protiv Pruske, pa zarobljen 1. oktobra 1870. u bici kod Sedana i zbačen sa prijestola. Poslije zaključenja mira s Pruskom 1871. emigrirao u Englesku, dje je umro.

    1878. Umro italijanski kralj Vitorio Emanuele II, prvi vladar ujedinjene Italije. Po dolasku na presto, 1861, inaugurisao parlamentarnu monarhiju.

    1878. U srpsko-turskom ratu srpska vojska je ušla u Niš, Turci su narednog dana predali tvrđavu i varoš, okončana je turska uprava u tom gradu. Borbe trajale 25 dana, odlučujuća bila pobjeda Braničevske brigade na Čegru.

    1908. Rođena Simon de Bovoar francuska književnica, egzistancijalista koja je pisala romane, pozorišne komade i filozofske eseje. Poznata njena djela su: romani Mandarina, Lijepe slike, Drugi pol, potom memoari, Uspomene dobro vaspitane djevojke i druga.

    1913. Rođen Richard Nixon, jedini šef države u istoriji SAD koji je podnio ostavku pod prijetnjom smjene postupkom impičmenta. 37. predsednik SAD postao 1969. godine, ponovo izabran 1972. godine, a 1974. se povukao zbog afere Votergejt. 1972. normalizovao odnose s Kinom.

    1922. Rođen gvinejski državnik i pisac Ahmed Seku Ture, prvi predsjednik poslije sticanja nezavisnosti Gvineje 1958.gorine. Jedan od osnivača Afričkog demokratskog zbora 1946. godine, Demokratske stranke Gvineje 1947. godine, a od 1956. na čelu afričkog sindikata Generalne konfedracije radnika crne Afrike. Poslanik teritorijalne skupštine Gvineje 1953. god. Od 1956. do 1958. poslanik skupštine Francuske.

    1941. Rodjena Džoan Baez, američka folk pevačica i kompozitor.

    1942. U Petrovgradu, danasnjem Zrenjaninu, Kikindi i drugim mjestima u Banatu, Njemci su strijeljali 150 komunista i simpatizera partizana. Istog dana mađarske okupacione vlasti počele masovno hapšenje i ubijanje Srba s druge strane rijeke Tise. U Đurđevu kod Žablja, Šajkašu i Gospođincima strijeljano 60 Srba.

    1945. Počelo iskrcavanje trupa SAD na najveće filipinsko ostrvo Luzon. Borbe su okončane 15. avgusta kapitulacijom japanskih snaga.

    1951. u Njujorku je zvanično otvoreno sjedište Ujedinjenih nacija.

    1953. Potonuo je južnokorejski feribot, poginulo 349 osoba.

    1960. Počeli radovi u Asuanu, na visokoj brani rijeke Nil u Egiptu.

    1962. SSSR i Kuba su potpisali trgovinski sporazum na osnovu kog je Kuba dobijala robu po povlašćenim cijenama. Ugovor prestao da važi 1991.

    1969. Supersonični putnički avion Konkord (Concorde), poletio je na prvi probni let.

    1978. U Iranu je počela islamska revolucija. Godinu dana kasnije zbačen je šah Reza Pahlavi.

    1991. Sovjetska armija zauzela Viljnus da bi spriječila nezavisnost Litvanije i odvajanje od SSSR-a.

    1992. Reagujući na odluku Bošnjaka i Hrvata da od Evropske zajednice traže priznanje suverene Bosne i Hercegovine, Srbi proglasili Republiku srpskog naroda u BiH i saopštili da je ta republika federalna jedinica Jugoslavije.

    1996. Čečenski pobunjenici su zauzeli bolnicu i uzeli 2.000 talaca u dagestanskom gradu Kizliar. Pobunjenici su tražili prekid rata u Čečeniji.

    1996. Obustavljen je vazdušni humanitarni most za Sarajevo, najveći vazdušni most u istoriji vazduhoplovstva poslije sovjetske blokade Berlina. Tokom tri i po godine rata u Bosni obavljeno 13.000 humanitarnih letova, kojima je dopremljeno više od 160.000 tona pomoći.

    2002. SAD su ukinule sankcije na prodaju oružja Jugoslaviji, uvedene 1996.

    2002. Vlada SAD je pokrenula istragu o stečaju multinacionalne elektrodistributerske kompanije Enron, najvećem bankrotstvu u istoriji SAD.

    2003. U izvještaju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, inspektori za oružje Hans Bliks i Mohamed el Baradej naveli da do tada nijesu otkrili nijedan dokaz o tome da Irak posjeduje ili razvija hemijsko, biološko ili nuklearno oružje.

    2004. Turska je potpisala protokol kojim se ukida smrtna kazna, čak i u slučaju rata, kao prvi korak u pravcu početka pregovora o ulasku te zemlje u EU.

    2005. U Palestini su održani izbori za nasljednika Jasera Arafata, palestinskog nacionalnog vodje koji je preminuo. Palestinci su izabrali Mahmuda Abasa za Arafatovog naslednika.

    2005. Sudanska islamistička vlada i pobunjenici sa juga zemlje potpisali sporazum kojim je završen najduži građanski rat u Africi. Trajao je 21 godinu.

    2008. Indijska firma Tata Motors pokrenula proizvodnju Tata Nanoa, najjeftinijeg komercijalnog automobila na svijetu.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 09-01-11 at 00:35.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  13. #13
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    10. januar


    1877. rodjen je Ljubomir Bulatović-Ibrijski, učitelj iz Rovaca, poznat po pjesmama sa istorijskim temama.
    Istaknuti prosvjetni radnik i pisac porijeklom iz Rovaca. Poslije školovanja, 1896. opredijelio se za učiteljski poziv. Bio je školski nadzornik u Crnoj Gori, potom službovao u Srbiji, a od 1907. u Ulcinju, do balkanskih ratova, u kojima se, kao i u Prvom svjetskom, pokazao kao hrabar ratnik. Početkom 1916. zarobljen je i interniran. Po povratku, nastavio je rad u prosvjeti. Plodan i popularan pjesnik, za koga su se interesovali Rovinski i Kuba. Umro je 1942.

    1882. Počeo je hercegovačko-bokeljski ustanak protiv Austro-Ugarske, kao odgovor na uvođenje zakona o vojnoj obavezi i regrutovanja. Ustanak, koji je tajno podržala Crna Gora, ugušen je posle nekoliko mjeseci.

    1884. u Nikšiću je rođen Vladimir Popović, političar i prvi crnogorski sineasta. Po završetku prava u Beogradu, obavljao je odgovorne dužnosti: sekretar i sudija Oblasnog suda na Cetinju, predsjednik cetinjske opštine, ministar pravde, zastupnik ministra privrede i ministra prosvjete i crkvenih djela, predsjednik Komiteta crnogorskih izbjeglica i predsjednik Kontrolne komisije u okupiranom Skadru. Poslije kapitulacije Crne Gore 1916. emigrirao je u Pariz, gdje je jedno vrijeme bio šef Pres biroa, a kasnije u Rimu 1921. postao je ministar pravde. Bio je jedan od najaktivnijih boraca u emigraciji za obnovu crnogorske državnosti.

    1921. Crnogorska vlada je uputila upozorenje Francuskoj, kojim podsjeća na niz međunarodnih mirovnih sporazuma koji obavezuju da Crna Gora mora imati tretman međunarodnog pravnog subjekta. U tekstu se pominju Londonski pakt iz 1915. godine, potom garancije velikih sila iz 1917. i 1919. godine i obećanja "da će se crnogorskom narodu ponuditi prilika da se slobodno izjasni o formi buduće uprave".

    1943. u Riśem dolu kod Niksića poginuo je narodni heroj Muharem Asović.

    1947. na Cetinju je otvorena Škola likovne umjetnosti, prva ove vrste u Crnoj Gori. Prve godine upisano je 20 učenika koji su kasnije kod nas bili veoma poznati, a u svijetu cijenjeni stvaraoci. Prvi direktor bio je Petar Lubarda, dok su predavači bili već afirmisani likovni umjetnici Milo Milunović, Đorđije Oraovac, Miloš Vušković, Milan Božović i drugi. U prvoj generaciji učenika bili su poznati umjetnici: Branko Filipović Filo, Đorđije – Bato Pravilović, Gojko Berkuljan i mnogi drugi. Škola je na Cetinju ostala samo jednu godinu a odatle se preselila u Herceg Novi.

    1975. u Sarajevu je umro dr Niko Simov Martinović, novinar, publicista, književnik i naučni radniki član SANU i CANU. Osnovnu školu završio je u Bajicama, gimnaziju na Cetinju i prava u Beogradu, a radio je sudsko advokatske poslove na Cetinju. Hapšen je kao komunista, komunisti su ga optuživali za oportunizam, a okupatori su ga proganjali kao komunistu. Aktivno je učestvovao u NOR-u od 1941.g. a poslije oslobođenja bio je na visokim državnim položajima, dok je u vrijeme Informbiroa platio težak danak. Bio je urednik "Pobjede", direktor Instituta za proučavanje istorije i direktor Centralne biblioteke na Cetinju. Objavio je sedam knjiga i uspješno se bavio nizom naučnih disciplina: folkloristikom i etnografijom, književnošću, žurnalistikom i publicistikom, pravno-državnom, kulturno-prosvjetnom i političkom istorijom, marksističkom filozofijom, sociologijom, leksikografijom, bibliografijom i bibliotekarstvom, što je sabrano u njegovih 616 bibliografskih jedinica. Niko S. Martinović je bio i član Sovjetske akademije nauka i umjetnosti, te CANU i SANU. Dobitnik je više visokih odlikovanja i priznanja, među kojima i Trinaestojulske nagrade za knjigu ,,Razvitak štampe i štamparstva u Crnoj Gori 1493–1945”.Kao čovjek enciklopedijskog znanja prisustvovao je brojnim kongresima u zemlji i inostranstvu.

    1992. Na izborima za predsjednika Crne Gore izabran tadašnji predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Momir Bulatović.

    49. p.n.e. Gaj Julije Cezar je izgovorio riječi "Kocka je bačena" (lat.: 'Alea iacta est') i prešao rijeku Rubikon. Po jednoj varijanti rečicu Fiumicino u gornjoj Italiji, po drugoj Pisatelo kod Ravene, na granici Italije i Galije, a Rubikon je označilo novo razdoblje u istoriji Rimskog carstva. Počeo je građanski rat protiv Pompeja i Senata, završen uvođenjem Cezarove diktature. Pripadnici republikanske opozicije su ubili Cezara 44. p.n.e.

    1356. Na državnom saboru u Nirnbergu prihvaćen glavni dio Zlatne bule cara Karla IV, velikog ustavnog zakona njemačke carevine, u svojim osnovama na snazi do 1806.

    1778. Umro je švedski prirodnjak Karl fon Line. On je uveo binarnu nomenklaturu, po kojoj svaka biljka i životinja ima naziv roda i vrste. Osnivač je Prirodnjačkog muzeja u Upsali i prvi predsjednik Švedske akademije nauka.

    1861. Američki Gradjanski rat: Florida se odcijepila od SAD.

    1862. Umro američki pronalazač pištolja sa burencetom, Semuel Kolt.

    1863. U Londonu otvorena prva linija podzemne železnice u svijetu.

    1889. Francuska je uspostavila protektorat nad Obalom Slonovače.

    1890. Umro je srpski pisac i ljekar Laza Lazarević. S devet pripovijedaka, koliko je napisao, svrstao se u najznačajnije prozne stvaraoce srpske književnosti. Smatra se tvorcem srpske psihološke pripovijetke i jednim od najboljih stilista.

    1902. Rođen je Dobriša Cesarić hrvatski pjesnik. Njegova poezija predstavlja sintezu tradicionalnog pjesničkog svijeta i moderne osjećajnosti.

    1909. Rođen je srpski fizičar i hemičar Pavle Savić. Svjetski renome stekao kada je sa Irenom Žolio Kiri 1937. i 1938. u Parizu otkrio izotope poznatih elemenata bombardovanjem atoma urana sporim neutronima. Od 1947. rukovodio je izgradnjom Nuklearnog instituta u Vinči i do 1960. je bio direktor Instituta. Od 1971. do 1981. je bio predsjednik Srpske akademije nauka i umjetnosti.

    1917. Umro je Vilijam Frederik Kodi poznatiji kao Bafalo Bil. Jahač Poni ekspresa, vodič i tragač u američkoj vojsci, plaćeni borac protiv Indijanaca, profesionalni lovac na bivole i bizone. 1883. godine je organizovao reviju kaubojskih vještina u kojoj je nastupao kao glavna zvijezda.

    1920. U Ženevi je izabrano vijeće Lige naroda koje su činili Francuska, Italija, Japan i Velika Britanija. Liga Naroda je održala svoju prvu sjednicu i ratifikovala Versajski Mir, kojim je okončan Prvi svjetski rat. Kasnije, članice Vijeća su postale Njemačka i SSSR. Zbog političkog neuspjeha, Liga naroda prestala je da postoji 1939. godine, a formalno je ukinuta 1946. godine, kada je u Londonu održana prva sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

    1922. Artur Grifit postao prvi predsjednik Irske poslije sticanja nezavisnosti te zemlje od Velike Britanije.

    1934. U Njemačkoj pogubljen Marinus van der Lube pošto je proglašen krivim za paljenje Rajhstaga 27. februara 1933.

    1945.
    Rodjen je engleski rok pjevač Rod Stjuart.

    1969. Švedska, kao prva zapadna zemlja, uspostavila diplomatske odnose sa Sjevernim Vijetnamom.

    1971. Umrla je francuska modna kreatorka,jedna od najčuvenijih u XX vijeku - Gabrijela Koko Šanel (Gabrielle "Coco" Chanel), rodjena 1883. Gotovo šest decenija suvereno je vladala visokom pariskom modom. Ona je bila osnivač modne kuće Chanel iz Pariza.

    1989. Kubanske trupe počele povlačenje iz Angole.

    1996. Izrael pustio iz zatvora na stotine Palestinaca, nekoliko dana uoči prvih palestinskih nacionalnih izbora u Gazi i na Zapadnoj obali.

    1997. Arnoldo Aleman postao predsjednik Nikaragve u prvoj demokratskoj i mirnoj smjeni vlasti u modernoj istoriji te zemlje.

    1997. Tokom antivladinih protesta u Sofiji demonstranti probili policijski kordon, upali u zgradu Parlamenta i demokratski je demolirali.

    2000. Kompanija America Online je objavila da kupuje medijsku kompaniju Tajm Vorner (Time Warner) za rekordnih 162 milijarde američkih dolara, što je predstavljalo najveće spajanje dvije kompanije u istoriji.

    2001. Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić predala se Haškom tribunalu, pred kojim je optužena za genocid i druge zločine 1991. i 1992. godine, tokom rata u Bosni i Hercegovini. Po priznanju krivice je osuđena, 27. februara 2003. godine, na 11 godina zatvora i upućena na izdržavanje kazne u Švedsku.

    2002. Izraelski tenkovi i buldožeri sravnili 73 palestinske kuće u Rafi posle napada naoružanih Palestinaca na izraelske vojnike.

    2003. Sjeverna Koreja se, poslije 18 godina, povukla iz Ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja iz 1970. godine, optužujući SAD za nametanje političkog sistema.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 10-01-11 at 00:19.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  14. #14
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    11. januar

    1530. Staniša Crnojević, najmlađi sin Ivana Crnojevića, nestao je bez traga. Kasnije su ga Turci kao poturčenog Skender bega doveli na vlast u Crnoj Gori. Od Crne Gore je napravio posebni sandžakat sa sjedištem u Žabljaku (staroj crnogorskoj prijestonici). Crnogorcima je pod napolicu davao svoje posjede, koji su im kasnije, slabljenjem turske vlasti, ostajali u vlasništvo. Poslije njegove smrti Crna Gora je ponovo pripala skadarskom sandžakatu mada se ipak ništa bitnije nije promijenilo jer je Crna Gora uspjela da koliko toliko razvije svoju autonomiju.

    1735. umro je crnogorski vladika Danilo I Petrović, osnivač dinastije Petrovića - Njegoša. Rođen je na Njegušima 1670 g., a zavladičio ga je oko 1700. godine u Sečuju izbjegli srpski patrijarh Arsenije III Čarnojević koji mu je dao sinđeliju kojom je utvrđena jurisdikcija cetinjskog mitropolita. Tada je preuzeo svu svjetovnu i duhovnu vlast u Crnoj Gori i pravo da iz svoje porodice bira nasljednike. Prvi je Crnogorac koji je pokrenuo ideju o nezavisnosti države i shvatio nužnost izlaska Crne Gore na Skadarsko jezero. U njegovo vrijeme oslobodilački pokret Crnogoraca ušao je u fazu borbe za političku emancipaciju od turske vlasti. Skrenuo je pažnju evropskih dvorova na Crnu Goru, uspostavio prve veze Crne Gore sa Rusijom, a posjetom caru Petru Velikom 1715. godine i značajno podigao ugled crnogorske države. Prilikom povratka svratio je u Beč i razgovarao sa austrijskim zvaničnicima. Od tada je Crna Gora ušla u sfere vojno-političkog interesovanja ruskog i bečkog dvora i jačaju oslobodilačke borbe protiv Turaka. Naslijedio ga je sinovac Sava, a poslije njega u dinastiji Petrovića - Njegoša položaj vladike postaje nasljedan.

    1870. U Boki Kotorskoj završen je Krivošijski ustanak - Mirom zaključenim između krivošijskih i bokeljskih prvaka i predstavnika austrijske vlade, guvernera Dalmacije barona Gavrila Rodića u selu Knezlac, završen je ustanak, započet 1869. zbog protivljenja stanovništva Boke i Krivošija, koje je bilo pod vlašću Austrougarske, da bude regrutovano u vojsku Carevine. Žarište ustanka bilo je u Krivošijama. Nakon neuspjelih akcija gušenja ustanka, Austrougarska je bila primorana da ispuni zahtjeve pobunjenika, u prvom redu onaj koji se odnosio na ukidanje naredbe o regrutaciji. Ustanici su amnestirani, a lokalnom stanovništvu je garantovana naknada štete nastala od strane austrougarske vojske. Premda je zvanična Crna Gora izjavljivala da će se u tom sukobu držati po strani, u šta Austrougarska nije vjerovala, ustaničke vođe su, nakon povoljno zaključenog mira, poslale na dar knjazu Nikoli zlatom optočenu sablju sa posvetom i „neizmjernom zahvalnošću za obilatu pomoć u najtežim danima ustanka”.

    1910. Na Cetinju je potpisan ugovor o trgovini između Crne Gore i Švajcarske.

    1914. Zasijedala je poslednja skupština u Kraljevini Crnoj Gori. Imala je 66 poslanika, a preśednik Skupstine je bio Milo Dozic.

    1914. Zaposlena je prva žena poštanski službenik u Crnoj Gori, a bila je to Milica Latković, štićenica Djevojačkog instituta na Cetinju. Prvi crnogorski poštar bio je Špiro Martinovic.

    1915. rodjen je Savo Burić, organizator ustanka u Katunskoj nahiji, istaknuti borac u Pljevaljskoj bici, a kasnije komandant V proleterske brigade. Za narodnog heroja proglašen 20.11.1951. godine, umro je 16. juna 1963. godine.

    1989. ispred Skupštine Crne Gore okupljen je ogroman broj građana, radnika, studenata i omladine koji su još od prethodnog dana istrajavali zahtijevajući ostavke crnogorske vlasti. Sada je i milicija bila na strani naroda. U popodnevnim satima cjelokupno partijsko i državno crnogorsko rukovodstvo (Predsjedništvo, Izvršno vijeće i Predsjedništvo CK SKCG) je podnijelo ostavke. Odmah potom sva lokalna rukovodstva podnijela su ostavke - tako je, bez izbora i oružanog puča, takozvana antibirokratska revolucija dovela novo rukovodstvo mladih ljudi. Padom crnogorskog komunističkog rukovodstva Slobodan Milošević je dobio odskočnu dasku za ovladavanjem jugoslovenske federacije što je odlučilo njenu sudbinu.

    1998.
    Uz mješavinu zvuka turbo-folka i gusala, u ponedjeljak, 11. janura, na stepeništu Skupštine Crne Gore, počeo je, dugo najavljivani protest pristalica aktuelnog crnogorskog predsjednika Momira Bulatovića, koga je u drugom krugu predsjedničkih izbora 19. oktobra 1997. pobijedio Milo Đukanović. Za 15. januar najavljena je inauguracija novog predsjednika, sa čime se poraženi i njegovi beogradski pokrovitelji, nikako ne mire.

    U svijetu:

    1158. Krunisan je češki kralj Vladislav II.

    1693. Dogodila se nova erupcija vulkana Etna, na Siciliji.

    1787. Britanski astronom i kompozitor njemačkog porekla, Vilijem Heršel (William Herschel) otkrio je da planeta Uran ima dva satelita, Oberon i Titan. Dvije godine kasnije, objavio je pronalazak još dva Uranova "mjeseca". On je takodje prvi otkrio i samu planetu Uran, 13. marta 1781. godine.

    1815. U Glazgovu je rodjen Džon Aleksander Mekdonald, kanadski političar, prvi Premijer (Prime Minister) Dominiona Kanade. Kao Premijer je služio dva mandata, od 1867-73, i od 1878-91. Umro je u Otavi, 6. juna 1891. godine.

    1919. Rumunija izvršila aneksiju Transilvanije.

    1922. U Torontu, je po prvi put na čoveku uspješno primenjen insulin, lijek koji koriste oboljeli od šećerne bolesti, dijabetesa. Leonard Tompson, 14-ogodišnji dječak je primio injekciju novog lijeka koji su pronašli kanadski istraživači Banting i Best. Njegovo zdravstveno stanje se veoma poboljšalo. Poslije ovog dogadjaja, primjena insulina je ušla u široku upotrebu u cijelom svijetu. Zahvaljujuci insulinu mnogi pacijenti su u mogućnosti da normalno žive.

    1923. Francuske i belgijske trupe su okupirale Rursku oblast, u Njemačkoj, da bi primorale Njemačku da isplati ratne odštete iz Prvog svjetskog rata.

    1934. Rodjen je Žan Kretjen 12. Premijer (Prime Minister) Kanade.

    1935. Emilija Erhart (Amelia Earhart) kao prva žena pilot, sama upravljala avionom na letu od Havaja u Pacifiku do Kalifornije.

    1962. Najmanje 2000 ljudi je izgubilo živote kada je lavina snijega, leda i stijena, u peruanskim Andima, Južne Amerike, zatrpala devet sela.

    1972. Istočni Pakistan kao nezavisna država se odvojio i proglasio novo ime Bangladeš.

    1980. Engleski šahista Najdžel Šort (Nigel Short), je u svojoj 14. godini postao Medjunarodni velemajstor, kao najmladji igrač šaha u istoriji dodjeljivanja ove titule.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 11-01-11 at 00:07.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  15. #15
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    12. januar
    1855.Brak knjaza Danila I - Sklopljen je na Cetinju, između prvog svjetovnog gospodara Crne Gore iz dinastije Petrović Njegoš i Darinke Kvekić, ćerke tršćanskog trgovca Marka Kvekića, porijeklom iz Herceg Novog. U kratkom bračnom životu, 1859. dobili su kći Olgu, koja je umrla 30. septembra 1896.

    1870. U Crnoj Gori počela primjena telegrafa, i to na Cetinju, Rijeci Crnojevića i Orjoj Luci.

    1871. Donesena je uredba o ustrojstvu vojske u Crnoj Gori. Formirana su 23 bataljona redovne vojske, šest bataljona garde i jedna baterija. Uredbi je prethodio popis vojnih obveznika u Crnoj Gori, izvršen prethodne godine, koji je pokazao da je Crna Gora 1870. godine imala 16.700 vojnih obveznika između 16 i 60 godina.

    1878. U Beču je umro Lazar Mamula, general i kraljevski namjesnik Dalmacije. Bio je kum knjaza Danila Petrovića, a ostrvo Mamula u Jadranskom moru nosi njegovo ime.
    1884. „Crnogorka” u novom ruhu - Urednik novopokrenutog lista bio je Jovan Pavlović. „Crnogorka” je donosila pjesme, pripovijetke, rasprave, putopise, memoare, naučne priloge, prevode svjetskih klasika i okupljala veliki broj saradnika. Izlazila je kao list za književnost i zabavu, svakog četvrtka do januara 1885. Tada je došlo do izmjene u podnaslovu, gdje je stajalo: list za književnost i pouku. Prestala je da izlazi 4. jula 1885.

    1888. Na prijedlog ruske carice, Marije Aleksandrovne, na Cetinju je za direktora Đevojačkog instituta "Carice Marije" došla Sofija Petrovna Mertvago, uveliko afirmisana ruska vaspitačica, obrazovana žena plemićkog porijekla. Na čelu ove, najstarije srednjoškolske ustanove za žene u Crnoj Gori ostala je dvije i po decenije, sve do 1913. godine, kada je Institut prestao da radi.

    1910. U Plužinama je umro Lazar Sočica, vojvoda crnogorske vojske. Učestvovao je u ustancima Luke Vukalovića u Hercegovini 1857-1862. godine, zajedno sa Bogdanom Zimonjićem, Novicom Cerovićem i drugim vođama otpora u Hercegovini, Drobnjacima i Vasojevićima organizovao je mnoge akcije, bio je jedan od komandanata u crnogorsko-turskom ratu 1876-1878. učestvovao je na tajnom sastanku hercegovačkih glavara na Lovćenu 26. jula 1875. godine na kome je donesena Odluka da se oružano pomažu hercegovački ustanici.
    1914. Prvi konzul u Albaniji - Na tu funkciju u novostvorenoj državi imenovan je, ukazom kralja Nikole, Aleksa Matanović. Zbog prethodnih događaja oko Skadra (zauzimanje grada od strane Crnogoraca i njihovog odlaska uz pritisak Velikih sila) bio je bojkotovan u radu. Crnogorski konzulat u Skadru otvoren je 1863, a prvi konzul bio je Jan Vaclik.

    1989. nakon mitinga 10. i 11. januara, smijenjen je državni vrh Crne Gore - ostavke predsjednika Predsjedništva Crne Gore dr Božine Ivanovića i svih članova Predsjedništva: Radivoja Brajovića, Olge Perović, Milutina Tanjevića, Muharema Dizdarevića i Blaža Orlandića, kao i ostavke Velislava Vuksanovića, predsjednika Skupštine, Izvršnog vijeća (Vlade) na čelu sa Vukom Vukadinovićem, i Veselina Đuranovića, člana Predsjedništva SFRJ iz Crne Gore. Dan ranije ostavke su podnijeli članovi Predsjedništva CK SK Crne Gore na čelu sa Miljanom Radovićem. Smjena crnogorskog rukovodstva pod plaštom antibirokratske revolucije usmjeravana je i kontrolisana izvan Crne Gore, i bila je prva vaninstitucionalna promjena vlasti u Crnoj Gori od 1945.

    2007. Hrvatski premijer Ivo Sanader posjetio Crnu Goru i sa premijerom Željkom Šturanovićem otvorio Ambasadu Hrvatske u Podgorici. Vlade Crne Gore i Hrvatske potpisale su protokol o saradnji u procesu evropskih integracija.

    2008. Crna Gora se našla na trećem mjestu liste deset ovogodišnjih top turističkih destinacija, koju je objavila specijalizovana internet stranica Concierge.com. Plasirana je odmah iza afričkog Mozambika i karipskog ostrva Sveta Lucija.

    U svijetu:

    812. Izaslanici vizantijskog cara Mihaila I Rangabe sklopili mir u Ahenu s franačkim carem Karlom Velikim, nakon više od decenije rata između Vizantije i Franačkog carstva. Jedan od uzroka rata bio je što je rimski papa, potraživši oslonac u Franačkom carstvu, krunisao Karla Velikog (800).

    1519. Umro Maksimilijan I, njemački kralj od 1493. i rimsko-njemački car od 1508, kada je tu titulu uzeo uz pristanak pape Julija II. Mada ga papa nikada nije krunisao, od tada su njemački kraljevi odmah po izboru za kralja uzimali carsku titulu. Tokom njegove vladavine Habsburgovci su ženidbenim vezama postali najmoćnija dinastija u Evropi.

    1628. Rođen Šarl Pero, francuski pisac, autor čuvene zbirke bajki "Vilinske priče", koja sadrži širom svijeta poznate bajke "Mačak u čizmama", "Crvenkapa", "Plavobradi", "Uspavana ljepotica".

    1829. Umro njemački pisac Fridrih fon Šlegel, najznačajniji teoretičar njemačkog romantizma. S bratom Vilhelmom uređivao je glavni romantičarski časopis "Aneteum". Pored radova o antičkoj književnosti, pisao je eseje, pjesme i pripovijetke, a u romanu "Lucinda" propagira romantičarsku ideju slobodne ljubavi. Njegova "Istorija stare i nove književnosti" jedan je od prvih pregleda cjelokupne svjetske literature.

    1876. Rođen američki pisac Džon Grifit, poznatiji kao Džek London. Jedan od najčitanijih u prvoj polovini XX vijeka. Napisao je oko 50 pripovijedaka i 22 romana među kojima su najpoznatiji "Zov divljine" i "Bijeli očnjak".

    1899. Rođen Paul Herman Miler, švajcarski biohemičar, koji se bavio istraživanjem zaštite biljaka. 1939. otkrio je insekticidno djelovanje DDT. Dobitnik je Nobelove nagrade za medicinu 1948.

    1904. Izašao prvi broj beogradskog informativnog lista "Politika". Osnivač glasila bio je Vladimir Ribnikar. List nije izlazio za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata.

    1932. Heti Karavej, demokrata iz Arkanzasa, je postala prva žena izabrana u Senat SAD.

    1944. Rodjen Džo Frejzer, američki bokser, nosilac titule svjetskog šampiona u teškoj kategoriji.

    1953. Skupština FNR Jugoslavije usvojila je novi ustav. Ukinuto je Vijeće naroda i formirano Vijeće proizvođača, čime je izgubljeno nacionalno obilježje institucionalne skupštinske strukture.

    1964. U Zanzibaru je, mjesec dana nakon što je ta zemlja stekla nezavisnost, zbačen s vlasti sultan i proglašena republika s predsednikom Abeidom Karumeom. Četiri mjeseca kasnije Zanzibar se ujedinio s Tanganjikom u Tanzaniju.

    1976. Umrla Agata Kristi, engleska književnica i čuvena autorka kriminalističkih romana. Napisala je 79 romana i zbirki kratkih pričica, koje su prodate u dvije milijarde primjeraka širom svijeta i prevedene na više od 50 jezika. Njena drama "Mišolovka" prikazana je prvi put 1952, a imala je preko 20.000 izvođenja na londonskom Vest Endu i najduže je izvođena predstava na svijetu.

    1977. Izraelci su masovnim demonstracijama izrazili protest zbog odluke Francuske da pusti na slobodu Abu Dauda, vođu palestinskih terorista koji su 1972. izvršili masakr nad izraelskim atletičarima na Olimpijadi u Minhenu.

    1990. Rumunski predsjednik Jon Ilijesku je saopštio da je Komunistička partija Rumunije stavljena van zakona.

    1991. Kongres SAD odobrio predsedniku Džordžu Bušu upotrebu vojne sile da bi prisilio iračku armiju da napusti Kuvajt.

    1992. Vlada Alžira je dan poslije ostavke šefa države Bendžedida Šadlija odložila drugu rundu parlamentarnih izbora, obrazloživši to "nemogućnošću nastavljanja izbornog procesa". Na izborima je vodio islamski Front nacionalnog spasa. Islamisti su se potom prihvatili oružja i u narednim godinama ubijeno je više desetina hiljada Alžiraca.

    1993. Visoki komeserijat UN za izbjeglice saopštio je da je 1992. godine u svijetu bilo više od 18,5 miliona izbjeglica. Broj izbjeglica povećan je za 3,5 miliona u odnosu na 1991. od čega je tri miliona raseljeno i izbjeglo s teritorije bivše Jugoslavije.

    1996. Prve ruske jedinice u sastavu Ifora stigle su u Bosnu i Hercegovinu, u prvoj zajedničkoj vojnoj misiji s trupama SAD i ostalih zapadnih zemalja posle Drugog svjetskog rata.

    1998. Devetnaest evropskih država potpisalo je dokument o zabrani kloniranja ljudskih bića.

    1998. U Beogradu je počeo štrajk Gradskog saobraćajnog preduzeća. Prvi put u stogodišnjoj istoriji javnog prevoza na beogradske ulice nije izašlo nijedno vozilo GSP. Štrajk je trajao šest dana.

    2002. U 82. godini je umro Sajrus Vens, državni sekretar u administraciji Džimija Kartera, jedan od autora mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu 1993, koji su bosanski Srbi odbili.

    2003. Umro general Leopoldo Galtijeri, bivši argentinski vojni diktator, koji je Argentinu uveo u katastrofalni rat 1982. godine sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 12-01-11 at 08:20.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  16. #16
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    13. januar

    809. Potpisana je Andreacijeva povelja, kojom su Mleci kotorskoj porodici Andreaci dozvolili da otkupi mošti Sv. Tripuna. Od tada su Kotorani počeli da čuvaju njegove zemne ostatke. Prvu crkvu posvećenu zaštitniku grada podigao je Kotoranin Andrea Saracenis u IX vijeku, a njeni ostaci pronađeni su istraživačkim radovima nakon zemljotresa 1979. godine.

    1378. Umro je Đurađ I Balšić. Kao državnik imao je organizovanu dvorsku službu sa logotetom na čelu. Državnim finansijama rukovodio je, takođe, visoki činovnik. Za finansijske poslove uzimani su ljudi iz reda iskusnih i poznatih trgovaca. Ekonomski uspon zemlje potvrđuje i kovanje domaćeg novca - dinara Đurađa I Balšića. Vojna organizacija zemlje temeljila se na klasičnom feudalnom ustrojstvu. Sudska vlast u Zeti je bila dvostepeno organizovana. Feudalni velikaši vršili su određena sudska prava na svojoj teritoriji, a dio prava obavljao je vladar (apelacija) lično, ili posredstvom putujućih sudija koje je sam određivao. U administrativnom pogledu zemlja je bila podijeljena na veće oblasti kojima su upravljali vladarevi visoki činovnici, dok su primorski gradovi uživali svoju tradicionalnu samoupravu na čelu sa knezom, kojeg je, takođe, imenovao vladar. Zeta je tada, konsolidujući se kao samosvojni državni subjekt pod dinastijom Balšić, vodila i samostalnu crkvenu politiku. Na temelju nekih naučnih ispitivanja i saznanja izvodi se zaključak da su Balšići, početkom 1369. godine, prešli u katoličku konfesiju i priznali Papu Urbana V (1362 - 1370) za vrhovnog poglavara svoje crkve. Međutim, izgleda da su bliža istini ona naučna saznanja koja kazuju decidirano da Balšići prethodno nijesu mogli pripadati pravoslavnoj vjeroispovijesti, već su, oduvijek, po logici stvari, bili pripadnici katoličke religije. Ali za vrijeme Balšića pravoslavno stanovništvo u Zeti nije bilo marginalan konfesionalno - politički faktor, iako je do 1403. godine katoličanstvo bilo državna religija u Zeti.

    1851. Velika skupština glavara i uglednih ljudi iz čitave Crne Gore, pred oko 2000 ljudi, svečano je proglasila Danila Stankova Petrovića za novog vladara Crne Gore i odlučila da on odmah otputuje u Rusiju radi zavladičenja ili, kako je Njegoš najbližim saradnicima saopštio, da u Rusiji stupi u neku od duhovnih akademija. Danilo je odmah pokazao da ne prihvata vladičanski tron i od ruskog cara zatražio je da mu potvrdi knjaževsko dostojanstvo, što je ruski dvor i uradio 18. jula ista godine.

    1906. rodjen je Savic Marković Stedimlija. Sinovac poznatog predratnog revolucionara istjerivan je iz mnogih gimnazija, a rad poceo kao novinar u Zagrebu. Objavio preko 500 tekstova u raznim novinama, dosta knjiga izmedju kojih i Gorstacka krv, Tragom popa Dukljanina... Poslije drugog svjetskog rata bio ja u logoru SSSR-a, do 1955, a povratkom u Jugoslaviju uhapsen zbog saradnje sa NDH i osudjen na robiju Goli otok.
    Zabranjeno mu je bilo pisati pa je mnoge knjige objavljivao na ime svoje supruge ili pod pseudonimom Tomas Marković. Umro je 25. januara 1971. g. u Zagrebu.

    1944. Na Balsića pazaru na Cetinju objesen je narodni heroj Gojko Kruska.

    1946. u Moskvi je umro narodni heroj Radoje Dakic -Brko.

    1998. Nakon drugog kruga predsjedničkih izbora u kojima je za predsjednika Crne Gore izabran Milo Đukanović, protivnička stranka Momira Bulatovića u Podgorici je organizovala proteste. Pred Skupštinom Crne Gore, dan pred svečanu inauguraciju novoizabranog predsjednika na Cetinju, pristalice Momira Bulatovića organizovale su miting. Protesti su prerasli u nerede u kojima je bilo 50-ak povrijeđenih, uz velike materijalne štete.
    2010. ambasador Francuske u Crnoj Gori Bernar Garanše saopštio je da će Francuska će iz svog državnog arhiva Crnoj Gori predati arhivsku građu crnogorske kraljevske Vlade u egzilu, koja obuhvata period od 1916. do 1922. godine.

    U svijetu:

    1691. Umro Džordž Foks, osnivač Društva prijatelja, vjerske zajednice Kvekera. Obuzet idejom "božijeg nadahnuća", Foks je 1648. počeo držati javne propovijedi u kojima se zalagao za uspostavljanje rigoroznog morala u duhu starozavjetne Biblije.

    1806. Rođen srpski pisac, komediograf, Jovan Sterija Popović. Njegove drame su više od 100 godina na pozorišnim repertoarima.

    1842. Prilikom povlačenja iz avganistanskog grada Kabula, britanske trupe od 9.000 vojnika masakrirane su u Kiber Pasu.

    1854. Japanski šogun Tokugava potpisao prvi trgovinski ugovor kojim su za SAD otvorene neke japanske luke. Kasnije su potpisani ugovori s Velikom Britanijom, Rusijom, Francuskom, čime je Japan prekinuo politiku izolovanosti i počeo da se uključuje u međunarodne odnose.

    1898. Francuski pisac Emil Zola, pod naslovom "Optužujem", objavio otvoreno pismo predsjedniku Republike u kojem je ukazao na mahinacije najviših vojnih krugova i zatražio oslobađanje kapetana Alfreda Drajfusa, koji je na procesu 1894. osuđen na doživotnu robiju zbog navodnog odavanja vojnih tajni Njemačkoj. Drajfus na obnovljenom procesu oslobođen optužbi.

    1906. Umro ruski fizičar i elektroinženjer Aleksandar Stepanovič Popov, jedan od pionira radio-tehnike, izumitelj antene.

    1910. Emitovan prvi radio-prenos opere uživo iz njujorške Metropoliten opere, Leonkavalijevi "Pajaci" i Maskanjijeva "Kavalerija rustikana".

    1915. U zemljotresu u Avezanu, Italija, poginulo više od 29.000 osoba.

    1930. Izašao prvi strip Miki Maus.

    1935. Na plebiscitu u oblasti Sar, kojom je na osnovu mandata Lige naroda upravljala Francuska, ubjedljivom većinom izglasano pripajanje Njemačkoj.

    1941. Umro irski pisac Džejms Džojs, koji je dao nov pravac modernoj književnosti. Njegov roman "Uliks" smatra se biblijom evropskog proznog modernizma.

    1945. Sovjetska Crvena armija okupirala glavni grad Mađarske, Budimpeštu.

    1963. U vojnom udaru ubijen prvi predsjednik Togoa Silvanus Olimpio i vojska na vlast dovela Nikolasa Granickog, koji je od 1961. bio u izbjeglištvu. Istog dana

    1967. vojnim udarom vlast je preuzeo potpukovnik Etjen Gnasingbe Ejadema.

    1972. Vojska u Gani zbacila civilnu vladu predsjednika Edvarda Akufa Ada, a vlast preuzeo potpukovnik Ignacijus Ačempong.

    1977. Umro francuski režiser i scenarista Anri Žorž Kluzo, dobitnik Zlatnog lava za film "Kej Orfevr" i Zlatne palme za film "Misterija Pikaso".

    1985. Prilikom pada voza u provaliju, oko 250 kilometara istočno od glavnog grada Etiopije Adis Abebe, poginulo 428 putnika, a 370 je povrijeđeno.

    1991. Na svjetskom prvenstvu u australijskom gradu Pert jugoslovenski vaterpolisti osvojili zlatnu medalju.

    1993. Obustavljen sudski postupak protiv bivšeg predsjednika DDR Eriha Honekera. Sud je zaključio da proces protiv 80. godišnjeg Honekera, teško oboljelog, predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.

    1994. Umro Goran Ipe Ivandić, bosanskohercegovački rock bubnjar, član legendarnog Bijelog dugmeta.

    2002. U Beogradu, u 78. godini, umro srpski književnik Antonije Isaković. Poznat kao pisac čija djela su u Jugoslaviji najviše ekranizovana ("Gospodar i sluga", "Tren 1" i "Tren 2").

    2002. Na Kubi umro Gregorio Fuentes (104), kapetan broda Ernesta Hemingveja, koji je bio inspiracija poznatom američkom piscu za roman "Starac i more".

    2003. Avganistan ratifikovao rimski sporazum o osnivanju Međunarodnog krivičnog suda, čime je otvoren put za ekstradicije i suđenja za ratne zločine i kršenje ljudskih prava u toj zemlji.

    2007. Kina i Rusija uložile u SB UN veto na američki predlog rezolucije kojom se osuđuju politički motivisani progoni pripadnika manjina i političkih protivnika u Mjanmaru, nekadašnjoj Burmi. Posljednji dvostruki veto Rusija i Kina su uložile davne 1972. kada je odbačena rezolucija koja se odnosila na posmatračku misiju na Bliskom istoku.
    Last edited by Hari Krisna; 15-01-11 at 12:30.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  17. #17
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    14. januar

    1813. U Gacku je rođen Bogdan Zimonjić, svještenik, poznati crnogorski vojvoda i hercegovački junak. Isticao se u borbama sa Turcima u Hercegovini 1857. i Crnoj Gori 1862. godine, za šta mu je knjaz Nikola dodijelio titulu vojvode. Zbog veza sa Crnom Gorom zatvaran je od osmanlija i oslobađan posredstvom ruskog konzula iz Mostara.

    1845. Po Njegosevoj naredbi u Dubrovnik je otputovao Milos Medakovic da izuci fotografski zanat i postane prvi crnogorski fotograf, šest godina nakon što je u Evropi počela primjena prvih fotografskih naprava – dagerotipa..
    1885. Rođen Tripo Tomas Kompozitor i dirigent. Kao devetogodišnjak izuzetne muzičke nadarenosti, postao je član gradske muzike u rodnom Kotoru a kasnije i njen dirigent. Početno muzičko obrazovanje sticao je kod kapelnika Bagatelija i Tafoletija, a potom upornim radom, uz raskošni talenat, postao raznovstan muzički stvaralac, pedagog i dirigent. Osnovao je više muzičkih ansambala – tamburaških i duvačkih orkestara u Kotoru i Tivtu, a u jednom od njih prve muzičke korake napravio je poznati kompozitor Ivo Brkanović. Komponovao je više od 100 marševa i dalmatinskih pjesama, od kojih su neke i danas popularne. Bio je i učitelj trube Ljubinki Bastać - prvoj Crnogorki koja je odlučila da ovlada tim instrumentom. Stvarao je i nastupao čak i kad je duboko zakoračio u svoju devetu deceniju. Život je izgubio u saobraćajnoj nesreći, 13. maja 1975. godine.

    1877. Muktar-paša je pozvao Srbiju i Crnu Goru da same pregovaraju o miru. Srbija i Turska su sklopile mir 16. februara, a Crna Gora nije uspjela da postigne dogovor sa Portom, što je značilo novi rat.

    1888. rodjen je Marko Vujacic ucesnik Bombaske afere za koju je osudjen. Pisac mnogih osvrta o znamenitim Crnogorcima i Crnogorkama.
    1895. Umro Novica Cerović - Znameniti crnogorski junak rođen je 1805. u Tušini, u Drobnjaku. Osnovnu školu završio je u manastiru Župa kod Nikšića. U 27. godini izabran je za kneza Drobnjaka koji su tada bili pod osmanskom vlašću. Bio je pobornik Njegoševe politike i po njegovom nalogu organizovao ubistvo Smail-age Čengića 1840. godine. Naredne je imenovan za vojvodu, a potom za senatora. Poslije prelaska na Cetinje rješavao je međuplemenske sporove.


    1906. rodjen etnolog Jovan Vukmanovic. Osnivac muzeja i Glasnika Etnografskoh muzeja. Etnolog, muzeolog, značajni kulturni i javni radnik. Na zahtjev kulturno-prosvjetnih vlasti Crne Gore, 1949. godine povjereno mu je da u svojstvu direktora organizuje Etnografski i Njegošev muzej. Organizovao je i Muzejsko društvo Crne Gore, društvo folklorista i etnološki ogranak Crne Gore. U cilju pospješivanja istraživačkog rada, pokrenuo je 1961. godine „Glasnik Etnografskog muzeja”. Značajniji radovi su mu: „Geografski pregled Crmnice”, „Zemljopis za treći i četvrti razred osnovne škole”, „Konavli – antropogeografska i etnološka ispitivanja”. Napisao je na desetine jedinica za prvo i drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije. Doktorsku disertaciju odbranio je na temu: „Paštrovići, antropogeografsko-etnološka ispitivanja”; za nju je dobio i Trinaestojulsku nagradu. Umro je 1994. godine.
    1897. svečano je otvoren Orlov krš kod Cetinja, mauzolej vladici Danilu Petroviću, osnivaču dinastije Petrović-Njegoš. Rađen je po nacrtu princeze Jelene, kćerke knjaza Nikole uz saradnju francuskog arhitekte Frušea i vajara Moro Votijera. Mauzolej čine kameni sarkofag sa krstom i natpisom, postolje i baldahin koji simboliše nebeski svod. Na ploči su urađeni simboli vlasti vladike Danila i bronzani reljef njegove glave u profilu.

    1998. U hladnoj noći između 14. i 15. januara otpočeo je puč Momira Bulatovića i njegovoh pristalica, nezadovoljnih rezultatima predsjedničkih izbora iz oktobra 1997. Napetost dostiže vrhunac objavom pregovaračke grupe da su "svi zahtjevi odbačeni" i pozivom demonstrantima da se krene na zgradu Vlade. Riječ uzima i Momir Bulatović. Prije nego što pozove svoje pristalice da se upute ka zgradi Vlade on poziva policajce "da ne štite kriminalce, već narod". U posljednjim satima svoje vladavine, Bulatović poziva policiju da baci oružje, ali policija nije poslušala.
    Masa, po komandi, kreće na zgradu Vlade, u kojoj se nalaze Milo Đukanović, Svetozar Marović, Filip Vujanović i brojni ministri. Nastaje komešanje između mase i policije. Pobunjenici pokušavaju nasilno da uđu u zgradu Vlade. Policija ispaljuje suzavce na masu koja počinje da se komeša i uzmiče. Dio demonstranata ide ka zgradi Skupštine Crne Gore. Policija kreće za njima. Čuju se pucnji. Kod mosta Blaža Jovanovića pobunjenici bacaju bombu na policiju. Povrijeđeno je oko 50 policajaca, a dio mase se upućuje ka kasarni Vojske Jugoslavije u Podgorici i traži oružje. Vojska nije reagovala, a policija je spriječila haos, zgrada Vlade je odbranjena, državno rukovodstvo nije likvidirano, vanredno stanje nije uvedeno, a Bulatović je postao običan građanin, jer mu je u ponoć istekao mandat.


    U svijetu:

    1742. Umro engleski astronom i geofizičar Edmund Halej, direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kojem je dobila naziv Halejeva kometa.

    1784. SAD ratifikovale mirovni ugovor s Velikom Britanijom, čime je i formalno okončan Američki rat za nezavisnost.

    1809. Engleska i Španija sklopile savez protiv francuskog cara Napoleona I.

    1867. Srpska vlada je s Bugarskim revolucionarnim komitetom sklopila sporazum o stvaranju zajedničke države, koja bi se zvala Bugaro-Srbija ili Srbo-Bugarska, a za vladara je bio predviđen knez Mihailo Obrenović. U to vrijeme u Srbiji su činjeni napori i za stvaranje jačih veza sa Albanijom i slovenskim narodima pod Austrijom.

    1898. Umro engleski pisac i matematičar Luis Kerol, autor fantastičnih bajki "Alisa u zemlji čuda" i "Alisa s onu stranu ogledala".

    1914. Henri Ford, kralj automobilske industrije pustio je u rad prvu "beskrajnu" traku koja je označila prekretnicu u proizvodnji automobila.

    1941. Rođen Milan Kučan, prvi predsjednik nezavisne drzave Slovenije, od 1991. godine. Izabran kao nezavisni kandidat.

    1941. Rođena američka filmska glumica Fej Danavej.

    1943. U Kazablanki počela konferencija lidera savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu Ruzvelta, Čerčila i De Gola. Na konferenciji, koja je završena 26. januara, zaključeno da Sile osovine moraju bezuslovno kapitulirati i preciziran datum iskrcavanja saveznika u Italiji.

    1953. Narodna skupština FNRJ donijela ustavni zakon kojim je uvedeno društveno vlasništvo i samoupravljanje proizvođača. Umjesto vlada i ministarstava uvedena su izvršna vijeća i državni sekretarijati. Prvi predsjednik Saveznog izvršnog veća postao je Josip Broz Tito.

    1957. Umro Hemfri Bogart, jedan od najpopularnijih američkih filmskih glumaca pedesetih godina. Dobitnik Oskara 1951. godine.

    1969. Lansiran sovjetski vasionski brod "Sojuz 4" s kosmonautom Vladimirom Šatalovim, dan kasnije "Sojuz 5", u kojem su bili Boris Voljanov, Aleksej Jelisejev u Jevgenij Krunov. Dva borda se potom spojila, kosmonauti Jelisejev i Krunov prešli u "Sojuz 4". To je bilo prvo spajanje vasionskih brodova s ljudskom posadom u Zemljinoj orbiti.

    1991. U Tunisu ubijena tri bliska saradnika Jasera Arafata, među kojima i Abu Ijad, jedan od osnivača Palestinske oslobodilačke organizacije.

    1996. Predsjednik Gvatemale Alvaro Arsu pozvao, preuzimajući dužnost šefa države, ljevičarske gerilce da otpočnu pregovore o okončanju 35-godišnjeg građanskog rata.

    2000. Petorica bosanskih Hrvata Zoran, Vlatko i Marjan Kupreškić, Vladimir Šantić i Drago Josipović proglašeni krivim pred Međunarodnim sudom u Hagu za brutalni masakr nad 116 Muslimana u Ahmićima u Bosni 1993. Oni su osuđeni na zatvorske kazne od 5 do 25 godina. Kupreškići su 23. oktobra 2001. proglašeni nevinim i oslobođeni, a ostaloj dvojici kazna je smanjena.

    2003. U najvećim demonstracijama u tursko-kiparskoj istoriji, desetine hiljada ljudi u Nikoziji zahtijevalo kraj višedecenijske izolacije.

    2004. Italijanska i egipatska policija uhapsile Ritu Algranati, pripadnicu ljevičarske terorističke grupe Crvene brigade, koja je učestvovala u otmici i ubistvu bivšeg italijanskog premijera Alda Mora, 1978. godine.

    2005. Sjedinjene Američke Države su, zbog Haga, suspendovale pomoć Srbiji za ovu godinu, povukle dio osoblja iz Beograda i uskratile JAT-u letove za tu zemlju, saopštio je američki ambasador u Beogradu Majkl Polt. On je rekao da su te odluke direktna posljedica nesaradnje Vlade Srbije sa Haškim tribunalom, zbog čega će biti povučeni savjetnici iz srpskih ministarstava, dok će odluka uticati na pomoć reformama poreskog i ekonomskog sistema.

    2006. Visoki predstavnik EU Havijer Solana kategorički odbacio mogućnost vojnog rješenja iranskog sukoba oko nuklearne energije.

    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 14-01-11 at 00:30.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  18. #18
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    15. januar

    1882. umro Ilarion Roganović, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve, upravitelj Ostroskog manastira i reformator. Uveo obavezu da popovi nose mantije i zabranio da nose oruzje. Crnogorski mitropolit (svjetovno ime Ilija) rođen je 12. jula 1828. u Podgorici. Zamonašen je u manastiru Vranjina. Na Cetinju ga je 1843. vladika Petar II rukopoložio u čin jerođakona, a potom 1847. u čin jeromonaha. Knjaz Nikola imenovao ga je 1860. za mitropolita, a hirotonisan je 30. maja 1863. u Petrogradu. Jedno vrijeme bio je upravitelj Ostroškog manastira. Nastavio je reformu koju je počeo Sveti Petar Cetinjski, po kojoj su popovi morali nositi mantije, puštati bradu, ali im je bilo zabranjeno da pašu oružje. Bio je prvi predsjednik crnogorskog Crvenog krsta. Osveštao je 45 hramova i rukopoložio 119 sveštenika. Sahranjen je u Vlaškoj crkvi na Cetinju.

    1882. Na Cetinju se pojavio časopis "Zdravlje", prvi medicinski časopis u Crnoj Gori, - nastavak istoimenog časopisa kojeg je dr Milan Jovanović Batut izdavao u Somboru. Na poziv knjaza Nikole, Jovanović je u Crnu Goru došao 1880. godine.

    1888. umro Karlo Poten, nadbiskup barski, koji je ujedinio barsku i skadarsku nadbiskupiju, poceo gradnju katedrale u Baru. Napisao je dvije knjige o Barskoj nadbiskupiji.

    1911. u rodnom Trogiru umro je dr Josip Šilović Slade, inženjer, projektant koga je 1880. godine crnogorska vlada angažovala na izgradnji i projektovanju brojnih objekata. Projektovao je puteve: Njeguši-Cetinje 1884. , Cetinje-Rijeka Crnojevića 1881., Kotor - Cetinje i Bar-Virpazar, i prekrasne objekte: Zetski dom i Austro-ugarsko poslanstvo na Cetinju, riješio isušivanje Zagojskog jezera kod Ulcinja 1881. godine.
    U Nikšiću: uradio prvi urbanistički plan grada, Dvorac kralja Nikole, Sabornu crkvu, Carev most i zgrade: Kluba penzionera, KUD-a Zahumlje, Kosovka djevojka. Crnu Goru je napustio 1887. godine.


    1916. umro je Pavel Apolonovič Rovinski, ruski naučnik, publicista i revolucionar. Prema nekim izvorima umro je kada je saznao da je Crna Gora pala pod austrougarsku okupaciju. Kao veliki prijatelj Crne Gore u njoj je proveo 27 godina, prepješačivši je uzduž i poprijeko, izučavajući život, tradiciju, kulturu i običaje njenih naroda. Imao je značajnu ulogu i doprinos kulturno - prosvjetnom i naučnom životu Crne Gore, pomagao je organizaciju proslave 400-te godišnjice Crnojevića štamparije, osnivanje čitaonica na Cetinju, u Nikšiću i Baru i darivao im veliki broj knjiga. Bio je jedan od inicijatora izgradnje Zetskog doma na Cetinju i doprinosio je radu redakcija na Cetinju. Napisao je knjige Zapisi o Crnoj Gori, Studije o Crnoj Gori, Odnosi između Crne Gore i Rusije za vrijeme vladika, Petar II Petrović Njegoš i četvorotomnu knjigu "Crna Gora u njenoj prošlosti i sadašnjosti" - kapitalno djelo u kom je dao detaljnu i svestranu analizu Crne Gore i života u njoj.
    1947.„Prosvjetni rad” - Prvi broj organa Ministarstva prosvjete NR Crne Gore, štampan je na Cetinju. List je uređivao redakcijski odbor, a odgovorni urednik bio je Danilo Lekić.

    1968. umro Radosav Jagos Vesović - Istaknuti prosvjetni i kulturni radnik. Rođen 1891. u Kolašinu. Diplomirao na Duhovnoj akademiji u Kijevu. Pisao o raznim etičkim i pedagoškim problemima, ali su mu glavne preokupacije bile istorija i etnografija. U naučnoj i široj javnosti poznat je po opsežnom etnografskom djelu „Pleme Vasojevići”. Autor je velikog broja studija, članaka, priloga i prikaza. 1968. Zimski hercenovski likovni salon - Jedna od najznačajnijih smotri likovnog stvaralaštva u SFRJ. Otvoren je u galeriji „Josip Bepo Benković”. Nastao je kao plod težnji hercegnovskih likovnih umjetnika i novootvorene galerije da jednom godišnje okupe sva najznačajnija imena savremenog jugoslovenskog slikarstva.


    1997. Legendarni feribot "Sveti Stefan" obavio je svoju posljednju plovidbu. Pošto za njega nije nađen kupac, nije preuređen u ugostiteljski objekat, izrezan je i prodat nikšićkoj Željezari.

    1998. Inauguracija Mila Đukanovića za predsjednika Crne Gore. Ovo je prvi događaj ovakve vrste od krunisanja kralja Nikole 1910. godine na Cetinju. U svečanoj sali "Ivan Crnojevic" u Vladinom domu na Cetinju, Milo Đukanovic je pročitao svoju inauguralnu besjedu, u prisustvu velikog broja zvanica iz zemlje i svijeta. Interesantno je da Bulatović nije htio da potpiše u Skupštini usvojeni zakon o inauguraciji predsjednika Republike, ali je Đukanović svoj predsjednički mandat počeo Zakonom predviđenom inauguracijom.

    U svijetu:

    1535. Engleski kralj Henri VIII preuzeo vrhovno poglavarstvo nad crkvom, prema povelji koju je prethodno usvojio engleski parlament.

    1559. U Londonu krunisana engleska kraljica Elizabeta Prva.

    1582.
    Poljska i Rusija, uz posredovanje pape Grgura XIII, potpisale mirovni ugovor kojim je Rusija izgubila izlaz na Baltičko more.

    1759. Otvoren za javnost čuveni Britanski muzej u Londonu.

    1804. Beogradske dahije počele su ubistva kneževa i viđenijih ljudi u Srbiji. Za tri nedjelje likvidirali su oko 150 ljudi čime su namjeravale da uguše oslobodilački pokret srpskog naroda.

    1880. Objavljen prvi javni telefonski imenik Velike Britanije.

    1906. Rođen Aristotel Onazis, bogati grčki brodovlasnik.

    1908. Rođen američki fizičar mađarskog porijekla Eduard Teler. Radio u atomskoj laboratoriji u Los Alamosu, smatra se izumiteljem hidrogenske bombe SAD.

    1910. Francuski Kongo postao dio francuske Ekvatorijalne Afrike.

    1912. Tokom italijansko-turskog rata prvi put iz aviona bačeni propagandni leci.

    1918. Rođen Gamal Abdel Naser, bivši predsjednik Egipta. Umro 28. septembra 1970. godine.

    1919. U Berlinu, poslije neuspjelog ustanka, ubijene vođe njemačkog radničkog pokreta Roza Luksemburg i Karl Libkneht.

    1924. U Cazinu rođen uticajni bosanski političar i državnik Hamdija Pozderac. Umro u Sarajevu 7. aprila 1988. godine.

    1926. Rođen Čak Beri, američki pjevač i gitarista, kompozitor i tekstopisac, zvijezda rokenrola.

    1929. Rođen Martin Luter King, američki borac za ljudska prava crnačkog stanovništva.

    1943. Trupe SAD u II svjetskom ratu potisnule Japance sa pacifičkog ostrva Gvadalkanal i zaustavile njihovo napredovanje prema Australiji.

    1955. Umro Isak Samokovlija, bosanskohercegovački književnik.

    1958. U Sarajevu rodjen Boris Tadić, predsjednik Srbije u dva mandata, 2004. i 2008. godine.

    1969. Istorijski datum u postojanju najdugovječnije i jedne od najznačajnijih pop rok grupa, Indeksi. Toga dana počelo je snimanje njihove Plime, koja ih je, može se reći, obilježila. Grupa je osnovana 1962, a posljednji koncert održala 5. maja 2001. godine u Banja Luci.

    1971. Predsjednici Egipta i Prezidijuma Vrhovnog sovjeta SSSR Anvar el Sadat i Nikolaj Podgorni svečano otvorili Asuansku branu, na rijeci Nil. Radovi na tom objektu hidroenergentskog i melioracionog sistema trajali 11 godina.

    1973. Premijer Izraela
    Golda Meiru Vatikanu razgovarala s papom Pavlom VI, koji je rekao da podržava međunarodni status Jerusalima. Prvi susret nekog predsjednika vlade jevrejske države s poglavarem Rimokatoličke crkve.

    1992.
    Evropska Unija službeno priznala nezavisnost Hrvatske i Slovenije.

    1993. SAD naredile pomorsku blokadu Haitija, uz obrazloženje da talas izbjeglica iz te zemlje može dovesti do masovnog gubitka života u moru.

    1999. U selu Račak na Kosovu nađena tijela 45 Albanaca, za čije su ubistvo optužene srpske snage bezbjednosti.

    2000. U predvorju hotela Interkontinental u Beogradu ubijen Željko Ražnatović, vođa paravojnih jedinica u ratovima na prostoru SFRJ, lider Stranke srpskog jedinstva. Ražnatović bio optužen pred Haškim tribunalom.

    2001. Senat Kambodže donio zakon o formiranju tribunala, sastavljenog od kambodžanskih i međunarodnih sudija, koji će suditi liderima Crvenih Kmera za zločine tokom njihove vladavine, od 1975. do 1979, kada je umrlo od gladi, bolesti ili ubijeno oko 1,7 miliona Kambodžanaca.

    2001. Umro Leo Marks, šef kriptografa britanskih specijalnih snaga u II svjetskom ratu. Unaprjeđenjem sigurnosti ratnih šifara spasio živote mnogih tajnih agenata.

    2004. Novčanice s likom bivšeg predsjednika Iraka Sadama Huseina prestale da važe kao sredstvo plaćanja u Iraku. Nova zvanična valuta postao američki dolar.

    2006. Mišel Bašle postala prva žena na mjestu predsjednika Čilea.

    2006. Umro kuvajtski emir, šeik Džaber al Sabah. Za novog šefa države imenovan prestolonasljednik, šeik Saad al Abdulah al Sabah.

    2007.
    Obješeni bivši šef iračke obavještajne službe Barzan al Tikriti, brat Sadama Huseina, i bivši predsjednik Revolucionog suda Avad al Bandar.


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 15-01-11 at 00:44.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  19. #19
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    16. januar

    1832. Ukinuto guvernadurstvo. Guvernadur Vukolaj Radonjić bio izveden pred sud, osuđen, a kazna je bila da se on i njegov rodjeni brat Marko Radonjić metnu u okove i zatvore u špilji Cetinjski manastir (kasnije po njima nazvanoj Guvernadurica). Da se 6 kuća Radnjića, odnosno 32 člana njihove porodice protjeraju na austrijsku teritoriju (Kotor). Imovina im je bila zaplijenjena i podijeljena, a kuće zapaljene i srušene. Od njih je traženo da prodaju svu svoju imovinu i u Primorje, inače "sve dotle Vukolaj i Marko neće biti oslobođeni iz tamnice ". Vukolaj je pušten 20. 04. 1832. pod pratnjom gvardije odveden je u Kotor, gdje je ubrzo umro 30. 05. 1832. godine.

    1884. Nikšićko Pozorišno društvo je prikazalo prvu predstavu, - tragediju "Slobodarka" Manojla Đorđevića Prizrenca, dramskog pisca, novinara i publiciste. Na sceni Pozorišnog društva često su postavljane razne predstave kao "Balkanska carica" Nikole Petrovića, "Krst i kruna" Jovana Subotića, "Maksim Crnojević", Laze Kostića "Korijeni" J.S. Popovića, "Revizor" N.V. Gogolja i druge.

    1916. Umro Labud Gojnić. Pravnik, političar, ministar, predsjednik Crnogorske skupštine. Rođen je u Crmnici, 4. juna 1865. godine. Gimnazijsko školovanje, započeto na Cetinju okončao je u Novom Sadu, a po završetku Pravnog fakulteta u Beogradu vratio se u Crnu Goru. Radio je kao sekretar a potom i predsjednik Velikog suda, bio ministar unutrašnjih djela u vladi Lazara Mijuškovića (1905–1906) i vladi Janka Vukotića (1913–1914), a 1907–1908 i predsjednik Crnogorske skupštine. Bio je jedan od najobrazovanijih i najboljih crnogorskih pravnika, autor više zakona i jedan od pisaca prvog crnogorskog Ustava (1905). Bio je član Akademskog društva za međunarodnu istoriju u Parizu, i član Latinske akademije nauka, umjetnosti i beletristike u Parizu. Učesnik je balkanskih ratova, a u toku Prvog svjetskog rata bio je oblasni upravitelj Nikšića. Bavio se i književnom publicistikom. Objavio je veliki broj stručnih radova iz oblasti prava.

    1949. Na Cetinju je izašao prvi broj "Prosvjetnog rada". O istorijatu časopisa na http://www.prosvjetnirad.cg.yu/broj17-18_07g/10.htm

    1976. Konstituisana je Elektroprivreda Crne Gore, na osnovu sporazuma o udruživanju rada i sredstava u proizvodnji i prenosu električne energije i izgradnji elektroprivrednih objekata, preduzeća: HE „Perućica”, „Mratinje” (Piva), „Elektroprenos” i „Elektrogradnja” sa sjedištem u Nikšiću. U proizvodni dio tog sistema ušla je i TE „Pljevlja”, koja je počela rad 1982. Pri prosječnim okolnostima (hidrološkim i drugim), sistem Crnoj Gori obezbjeđuje godišnje oko tri milijarde kWh. Bilansirana potrošnja na tom nivou kreće se oko 4,4 milijarde kWh. Elektroprenosnu mrežu čini oko 1.350 km dalekovoda naponskog nivoa 400, 220 i 110 kilovolti. Začeci proizvodnje električne energije u Crnoj Gori sežu od 19. avgusta 1910. – početka rada prve električne centrale na Cetinju.

    2006. Papa Benedikt XVI u Vatikanu je u audijenciju primio predsjednika Crne Gore Filipa Fujanovića. Ovaj susret istorijskim čini fakat da je Vujanović prvi predsjednik Crne Gore kojega je u sjedištu Svete Stolice primio poglavar Rimokatoličke crkve. Posjeta crnogorskog predsjednika Vatikanu imala je izuzetno visok protokolarni karakter, o čemu je posvjedočio prijem crnogorskog predsjednika i dužina njegovog razgovora sa Svetim Ocem. Nakon susreta sa Benediktom XVI, Vujanović je izjavio da Vatikan i Sveti Otac razumiju potrebu građana Crne Gore da se na referendumu izjasne o svojoj budućnosti.


    U svijetu:



    1547.
    U Moskvi je za prvog ruskog cara krunisan Ivan IV Vasiljevič. Poznat je po veoma značajnim reformama u Rusiji, ali i okrutnosti prema boljarima koju je primjenjivao u nastojanju da centralizuje vlast i zbog ubistva sina, dobio nadimak Grozni. 1553. osnovao prvu štampariju u Rusiji, a radi jačanja trgovine sa zapadnom Evropom 1584. podigao grad Arhangelsk. Potukao Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, a potom pripojio Sibir.

    1778. Francuska priznala nezavisnost SAD tokom Američkog rata za nezavisnost od britanske kolonijalne uprave. U februaru iste godine u Parizu potpisan sporazum o savezu u tom ratu, a na hiljade dobrovoljaca krenulo da pomogne Amerikancima, među njima Lafajet, Sen Simon i Košćuško.

    1794. Umro engleski istoričar Edvard Gibon, autor djela "Opadanje i propast Rimskog carstva", koje se smatra jednim od najznačajnijih u svjetskoj istoriografiji.

    1864. Austrija i Pruska uputile ultimatum Danskoj, zahtijevajući da povuče ustav po kom su pokrajine Šlezvig i Holštajn dio Danske. U ratu koji je uslijedio Danci poraženi, sporna vojvodstva pala pod zajedničku upravu Pruske i Austrije.

    1908. U Beogradu otvoren hotel "Moskva", podignut na mjestu kafane "Velika Srbija".

    1920. U SAD stupila na snagu prohibicija, zakonska zabrana proizvodnje i prodaje alkohola.

    1927. Umro srpski geograf Jovan Cvijić, osnivač antropogeografije i geomorfologije.

    1945. Pobjedom savezničkih snaga pod komandom generala Bernarda Montgomerija i Omara Bredlija okončana njemačka ofanziva u Ardenima, u Belgiji. Njemci izgubili 220.000 vojnika, 110.000 zarobljenih, a savezničke snage 77.000, 21.000 zarobljenih.

    1957. Umro italijanski dirigent Arturo Toskanini, ,jedan od najznačajnijih u 20. vijeku. Dirigovao je u milanskoj Skali i Metropoliten operi u Njujorku.

    1961. Rođen Hajrudin- Hari Varešanović, jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih kantautora, osnivač popularne grupe Hari Mata Hari.

    1962. Umro Ivan Meštrović, hrvatski vajar i arhitekta, autor, pored ostalog, Njegoševog mauzoleja na Lovćenu.

    1969. U centru Praga, češki student Jan Palah izvršio samospaljivanje u znak protesta zbog okupacije Čehoslovačke koju su, po nalogu Sovjetskog Saveza, izvršile članice Varšavskog ugovora u avgustu 1968.

    1979. Šah Irana Reza Pahlavi napustio zemlju pod pritiskom sljedbenika ajatolaha Homeinija, koji su potom preuzeli vlast.

    1987. Šef KP Kine Hu Jaobang podnio ostavku, prihvativši krivicu za političke greške koje su izazvale studentske nemire.

    1991. SAD i zapadni saveznici počeli u Zalivskom ratu operaciju "Pustinjska oluja" masovnim vazdušnim udarima po vojnim i industrijskim ciljevima u Iraku i Kuvajtu.

    1993. U opkoljenom Sarajevu, mjesecima bez struje i vode, poginulo osam, povrijeđeno 19 osoba u eksploziji granate ispaljene na red za vodu.

    1996. Premijer Rusije Anatolij Čubajs, tvorac programa privatizacije, podnio ostavku.

    2000. Za predsjednika Čilea izabran Rikardo Lagos. Prvi predsjednik-socijalista poslije svrgnutog Salvadora Aljendea, kojeg su 1973. ubili pučisti predvođeni generalom Augustom Pinočeom.

    2001. U pokušaju državnog udara u Demokratskoj Republici Kongo ubijen predsjednik Loran Dezire Kabila. Dužnost predsjednika preuzeo njegov sin Žozef.

    2001. U Ljubljani umro Sergej Krajger, poznati slovenački i jugoslovenski političar iz vremena komunizma. Bio član i predsjednik Predsjedništva SFRJ.

    2002. SB UN jednoglasno usvojio sankcije protiv terorističke mreže Al Kaida i ostataka Talibana u Avganistanu i van te zemlje.

    2003. Iz svemirskog centra Kenedi na Floridi, lansiran šatl "Kolumbija". Neposredno pred slijetanje na Floridi (1. februar) poslije 16-dnevne misije, šatl se raspao u plamenu iznad Teksasa. Poginulo je svih sedam astronauta, među kojima je bio i prvi izraelski astronaut Ilon Ramon.

    2004. Vrhovni sud Španije podržao zabranu radikalne baskijske separatističke partije Batasuna, za koju se dugo vJeruje da predstavlja političko krilo oružane baskijske terorističke grupe ETA.

    2005. Na izborima u Hrvatskoj predsjednik Stjepan Mesić osvojio je, u drugom izbornom krugu, novi petogodišnji mandat.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  20. #20
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    17. januar

    1893. Norveški oficir, Henrik Angel, prvi čovjek koji je u Crnu Goru došao "na skijama", sa Cetinja je krenuo u obilazak Crne Gore. Doživljaje sa tog putovanja opisao je kasnije u knjizi Na skijama kroz Crnu Goru.
    Na zahtjev knjaza Nikole, kasnije je na Cetinje donio stotinu pari skija i otvorio kurs skijanja za vojnike i imućniju crnogorsku momčad.


    1898. Ministar prosvjete i crkvenih poslova vojvoda Simo Popović izdao je naredbu glavnom školskom nadzorniku o otvaranju školskih knjižnica koje će služiti učiteljima, đacima i mještanima. Nabavka knjiga za te potrebe bila je obaveza glavnog školskog nadzorništva.

    1900. na Cetinju rođen Savo Vujović, crnogorski slikar. Prve slikarske pojmove dobio je od Mila Milunovića, a studirao je na Umjetničkoj školi u Beogradu i Akademiji u Pragu. Po završetku studija radio je kao profesor gimnazije i kao scenograf Crnogorskog narodnog pozorišta na Cetinju, a od 1946. godine bio je profesor Umjetničke škole na Cetinju i u Herceg Novom. Pored slikarstva intenzivno se bavio i grafikom.

    1903. Umro Petar Vukotić.Otac kraljice Milene, crnogorski vojvoda, vojskovođa. Rođen je 1826. na Čevu. Uzdanica knjaza Danila i vojvode Mirka u bici na Grahovcu i knjaza Nikole na Vučjem dolu, kao i u mnogim drugim bitkama vođenim za oslobođenje. Za vrijeme Hercegovačkog ustanka bio je jedan od glavnih knjaževih izaslanika i u saradnji sa ustanicima organizovao akcije protiv neprijatelja. Komandovao je većinom crnogorske vojske, upućene početkom Veljeg rata u Hercegovinu. Često je obavljao i razne diplomatske misije.

    1927. umro Marko Djukanovic, prvi crnogorski gradjevinski inzenjer. Projektovao je zenevsku branu i autor je urbanistickog plana Bara i mnogih puteva i mostova u Crnoj Gori. Jedan od organizatora Bozicnog ustanka u niksickom kraju.

    1977. odlukom UNESCO Tara zasticena kao svjetski ekoloski biser.


    1980. U Beogradu je umro Đoko Pajković, političar, narodni heroj, jedan od organizatora 13-julskog ustanka u Beranskom kraju. Od 1962. g. obavljao je niz odgovornih dužnosti u Crnoj Gori: predsjednik Izvršnog vijeća, sekretar pa predsjednik CK SKCG.

    2000. Na Cetinju je zvanično registrovana Crnogorska pravoslavna crkva i time stekla status pravnog lica u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica. Ovim je potvrđeno pravo većinske nacije u Crnoj Gori na jedno od temeljnih ljudskih prava, koje joj je oduzeto dekretom regenta Aleksandra Karađorđevića 1920. god.

    2008. Predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić, nakon sastanka sa članovima Kolegijuma Skupštine, za 6. april raspisao predsjedničke izbore.

    U svijetu:

    1377.
    Papa Grgur XI obnovio papsko sjedište u Rimu i time okončao avinjonsko "zatočeništvo" rimskih papa od 1309. godine.

    1468. U Lješu je od kuge umro Đerđ Kastriot Skenderbeg, albanski junak i vođa albanskog naroda u borbama protiv Turaka i Venecije, najmlađi sin Ivana Kastriota, rođen 6. maja 1405. godine. Slavljen je u Albaniji kao nacionalni junak.

    1562. Stupio na snagu edikt iz Sen Žermena, Januarski edikt, kojim su priznati protestanti u Francuskoj. Istog dana, vođe katolika, vojvoda od Giza i kardinal od Lorene, formirali uniju, kasnije Sveta liga, koja će blokirati primjenu Edikta i izazvati vjerske ratove koji su, uz povremene prekide, 36 godina razarali Francusku.

    1600. U Madridu rođen Pedro Kalderon de la Barka, jedan od najvećih španskih dramatičara.

    1706. Rođen američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin, borac za slobodu, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca "Deklaracije o nezavisnosti" i američkog ustava. Kao naučnik poznat je kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje.

    1773. Engleski moreplovac Džejms Kuk brodom "Rezolušn" prvi prešao Antarktički krug.

    1849. Rođen Alfons Gabriel Kapone, čuveni Al Kapone, američki kriminalac i mafijaš.

    1858.Umro Bartolomeo Bjazoleto, italijanski botaničar i apotekar, rođen 24. aprila 1793. godine u istarskom gradiću Vodnjano, sjeverno od Pule, gdje je dobio i prvo obrazovanje, a potom u Beču završio univerzitetske studije. Od rane mladosti interesovao se za botaniku, počevši floristička istraživanja koja je do kraja života sprovodio u Istri i Trstu, gdje je 1828. osnovao botanički vrt. U maju 1838. bio je u pratnji saksonskog kralja Fridriha Avgusta II na njegovom putovanju po Istri, Dalmaciji i Crnoj Gori, što je opisao u knjizi objavljenoj 1841. godine. Na Lovćenu je otkrio novu biljnu vrstu koju je u čast saksonskog kralja imenovao – Saxifraga federici augustii Biasoletto.

    1863. Rođen ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umjetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938.

    1863. Rođen engleski državnik Dejvid Lojd Džordž, premijer 1916- 1922. Jedan je od utemeljivača engleskog radničkog zakonodavstva kojim je uvedeno osmosatno radno vrijeme za rudare, pravo na štrajk, državne penzije, zdravstveno i socijalno osiguranje.

    1874. Umrla braća Čang i Eng, čuveni sijamski blizanci srasli grudnim košem. Rođeni u Sijamu, danas Tajland. Bili svjetska atrakcija i proživjeli 63 godine materijalno osigurani zaradom od nastupa u cirkusima.

    1917. SAD su od Danske otkupili Djevičanska ostrva za dva miliona dolara.

    1919. Poljski kompozitor Ignaci Jan Paderevski, pijanista svjetskog glasa, postao prvi premijer Republike Poljske, uspostavljene poslije Prvog svjetskog rata.

    1929. Prvi put se pojavio Popaj u stripu Thimble Theatre.

    1933. U Kairu rođena francuska pjevačica i glumica italijanskih korijena, Dalida. Umrla 3. maja 1987. godine u Parizu.

    1942. Kao Kasijus Klej u Kentakiju rođen najveći bokser 20. vijeka, Mohamed Ali.

    1945. Sovjetske trupe i poljske patriotske snage u Drugom svjetskom ratu oslobodile Varšavu, više od pet godina poslije pada glavnog grada Poljske u ruke njemačkih nacista.

    1959. Senegal i Francuski Sudan donijeli odluku o formiranju federalne države pod nazivom Republika Mali. Odluka stupila na snagu u aprilu.

    1961. Ubijen kongoanski državnik Patris Lumumba, tvorac nezavisnosti Konga, simbol borbe protiv kolonijalizma i heroj "crne Afrike".

    1964. Umro srpski slikar i grafičar Đorđe Andrejević-Kun, poznat po realističnim kompozicijama i grafičkim mapama u kojima je prikazao zločine okupatora u vrijeme Drugog svjetskog rata.

    1966. U sudaru iznad Španije američkog bombardera "B-52" i španskog aviona za snabdijevanje gorivom poginulo osam ljudi, a bombarder bio prinuđen da u Atlantski okean baci hidrogensku bombu koja nije eksplodirala.

    1991. SAD i zapadni saveznici u Zalivskom ratu izveli drugi i treći talas masovnog bombardovanja ciljeva u Iraku i Kuvajtu. Tri iračke rakete "skad" eksplodirale u Tel Avivu.

    1995. U zemljotresu koji je pogodio šire područje japanskog grada Kobe poginulo više od 6.400 ljudi, šteta procijenjena na 85,5 milijardi dolara.

    1997. U Dablinu sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila rimokatolička crkva.

    2002. U erupciji vulkana Njiragongo u Demokratskoj Republici Kongo razoreni grad Goma i okolna sela, život izgubilo više od 100 ljudi, na desetine hiljada ostalo bez domova.

    2002. U 85. godini umro španski pisac Kamilio Hose Sela, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1989.

    2003. Vlada Bugarske ukinula sankcije protiv Jugoslavije uvedene 1998, ostala zamrznuta sredstva bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, njegove porodice i osam bivših funkcionera.

    2004. Umro Rej Stark, holivudski producent i lovac na talente. Njegov opus obuhvata više od 125 filmova.

    2005. Umro bivši lider KP Kine Džao Cijang koji se 1989. godine usprotivio brutalnoj primjeni vojne sile protiv studenata koji su demonstrirali na trgu Tijenanmen u Pekingu, tražeći demokratizaciju zemlje. Nakon toga je smijenjen i ostatak života proveo je u kućnom pritvoru.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  21. #21
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    18. januar

    1876. Formirane su bolnice Crvenog krsta radi prihvata i pomoći bolesnim i ranjenim u borbama tokom ustanka u Hercegovini. Urađeno je to pod okriljem Međunarodne organizacije Crvenog krsta, u Nikšićkoj župi i Grahovu, mjesec i po dana nakon što je u Ženevi Crna Gora postala članica te asocijacije.

    1907. Knjaževina Crna Gora donijela je Zakon o izboru narodnih poslanika.

    1915 rodjen Vladimir Knezevic-Volodja poginuo 1942.g. kad su ga sa Rifatom Burdzević-Trsom uhvatili i mucili cetnici.

    1919. pocela Versajska konferenciju. Na skupu organizovanom nakon pobjede sila Antante nad Centralnim silama u Prvom svjetskom ratu, uz učešće preko 1.000 delegata, od 27 država pobjednica pravo odlučivanja, imale su samo Velika Britanija, Francuska, Italija i SAD. Pobijeđenim državama ultimativno su nametnuti uslovi. Njemačka je preuzela odgovornost za rat, obavezala se da vrati dio zaposjednutih teritorija, da isplati ratnu štetu, zabranjeno joj je naoružavanje i izgubila je sve svoje kolonije. Na Konferenciji koja je trajala do januara 1920. konstituisane su i nove države, među kojima i Kraljevina SHS. Premda je pred početak Konferencije, u kominikeu od 15. januara, pisalo da će Crna Gora imati pravo na jednog delegata, te da će način njegovog izbora biti određen kad se riješi politička situacija u zemlji, budući odnos Velikih sila – bivših saveznica označio je podršku politici svršenog čina prema zbivanjima u Crnoj Gori nakon Podgoričke skupštine, pa je crnogorska stolica u Versaju ostala prazna. Jedini značajniji istup delegacije crnogorske izbjegličke vlade (Jovan Plamenac, Anto Gvozdenović i Pero Šoć), koja je tokom trajanja Konferencije uputila niz memoranduma i nota, bio je njen prijem od strane Vrhovnog savjeta Konferencije. Tom prilikom su iznesene brojne tvrdnje o nespornosti međunarodnog subjektiviteta Crne Gore ali i optužbe na račun Srbije i saveznika.

    1935. Rođen Vojislav Nikčević, crnogorski lingvista i filozof. Rođen je u selu Stubica kod Nikšića, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1963. godine, a doktorirao 1975. na temu "Mladi Njegoš". Radni vijek je završio kao profesor i šef katedre za crnogorsku književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Utemeljivač je nauke o crnogorskom jeziku, Gramatike crnogorskog jezika, Pravopisa crnogorskog jezika i dvotomne Istorije crnogorskog jezika. Nikčević je bio akademik i osnivač Dukljanske akademije nauka i umjetnosti i Matice crnogorske, kao i niza crnogorskih naučnih i kulturnih institucija.

    1981. Istražujući mogućnost eksploatacije nafte i gasa na kopnu i podmorju Crne Gore, stručnjaci Sektora za istraživanje AD „Jugopetrol” iz Kotora na bušotini Južni Jadran III na dubini od 4.131 metar pronašli su tzv. mobilnu naftu, potvrdivši pretpostavke da je to područje veoma perspektivno za istraživanje i eksploataciju gasa i nafte.

    1982. umro Milan Gvozdenović, doktor medicinskih nauka i ponati svjetski strucnjak o malariji. Bio je profesor na medicinskom fakultetu u Srajevu.

    2006. Predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, sazvao je za 7. februar vanrednu sjednicu parlamenta na kojoj treba da se razmatra predlog za raspisivanje referenduma o državnom statusu. Vanredna sjednica je sazvana na predlog predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića.

    2007. Crna Gora je, na svečanim ceremonijama u američkom Stejt dipartmentu u Vašingtonu, postala članica Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

    U svijetu:


    1520. Kralj Danske i Norveške Kristijan II pobijedio Šveđane i osvojio Švedsku.

    1535. Španski konkvistador Francisko Pizaro osnovao Limu, glavni grad Perua.

    1654. Vođa zaporoških kozaka Bogdan Hmeljnicki priznao vrhovnu vlast moskovskog cara. Time se Ukrajina ujedinila s Rusijom, što je izazvalo rusko-poljski rat.

    1689. Rođen francuski filozof Šarl Monteskje, autor kapitalnog djela "Duh zakona" u kojem je razvio teoriju o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, što je postalo temelj parlamentarne demokratije.

    1778. Engleski moreplovac Džejms Kuk otkrio Havaje, koje je nazvao Sendvič ostrva po imenu lorda Sendviča.

    1871.
    U dvorani ogledala palate u Versaju pruski kralj Vilhelm I proglašen za prvog cara novostvorenog Njemačkog carstva. Oto fon Bizmark ujedinio je Prusku, Bavarsku i Saksoniju sa vojvodstvima u centralnoj Evropi i stvorio njemačku imperiju Rajh, koja je bila daleko veća od današnje Njemačke. Stoga je do Drugog svjetskog rata ovaj dan bio glavni praznik Njemačke.

    1904. Rođen američki filmski glumac engleskog porijekla Arčibald Aleksander Lič, poznat kao Keri Grant, sjajan komičar u komedijama Hauarda Hoksa i tumač karakternih uloga u filmovima Alfreda Hičkoka.

    1909. Rođen srpski i jugoslovenski pisac Oskar Davičo, koji je bio jedna od najaktivnijih i najdinamičnijih ličnosti u književnom životu Beograda i Jugoslavije.

    1919. Francuski premijer Žorž Klemanso otvorio Versajsku mirovnu konferenciju nakon okončanja Prvog svjetskog rata. Mirovnim ugovorom potpisanim 28. juna, Njemačka preuzela odgovornost za rat, obavezala se na isplatu ratne štete i zabranjeno joj je naoružavanje. Stvorene su nove države Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Estonija, Letonija, Litvanija i Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.

    1944. Nakon sedmodnevnih žestokih borbi, sovjetske trupe u Drugom svetskom ratu, okončale blokadu Lenjingrada, u kojoj je tokom njemačke opsade od septembra 1941. od iscrpljenosti i gladi umrlo oko 620.000 ljudi.

    1955. Rođen američki filmski glumac, reditelj i producent Kevin Kostner.

    1956. Rođen jedan od najuspješnijih alpskih skijaša u istoriji, Šveđanin Ingemar Stenmark.

    1974. Poslije sedmodnevnih pregovora Egipat i Izrael potpisali sporazum o dezangažovanju vojnih snaga duž Sueckog kanala.

    1977. U avionskoj nesreći blizu Sarajeva poginuo predsjednik Vlade SFRJ Džemal Bijedić, učesnik narodnooslobodilačkog rata. Rođen 12. aprila 1917. godine u Mostaru.

    1989. Četvrti dan zaredom na hiljade Čehoslovaka slivalo se ka centralnom praškom trgu Vaclavske namjesti u mirnom protestu protiv komunističkih vlasti.

    1991. Parlament Jordana osudio vazdušne napade na Irak u operaciji Pustinjska oluja i pozvao arapske i islamske zemlje na akciju protiv SAD i njenih saveznika. Irak lansirao osam raketa "skad" na Izrael, u pokušaju da jevrejsku državu uvuče u Zalivski rat.

    1996. Vladajuća socijalistička partija u Grčkoj, PASOK, izabrala Kostasa Simitisa za premijera pošto je teško oboljeli osnivač PASOK-a Andreas Papandreu podnio ostavku.

    1997. Franc Vranicki podnio ostavku na položaj kancelara Austrije na kome je bio skoro 11 godina.

    1999. Odluka vlade SRJ da predstavnika OEBS na Kosovu Vilijama Vokera proglasi "personom non grata" i da uskrati dozvolu glavnom tužiocu Međunarodnog suda za ratne zločine Luiz Arbur da uđe u zemlju, dodatno zaoštrila jugoslovenske odnose s međunarodnom zajednicom.

    2001. SAD ukinule sankcije Jugoslaviji uvedene početkom 1999. zbog politike režima Slobodana Miloševića prema Albancima na Kosovu.

    2002. Vlada Sijera Leonea objavila kraj građanskog rata, tokom koga je ubijeno oko 50.000 ljudi, mahom civila. Rat protiv Vlade vodio Ujedinjeni revolucionarni front, poznat po brutalnosti.

    2003. Na Šestom vanrednom kongresu SPS, za predsjednika partije izabran haški zatvorenik Slobodan Milošević.

    2005. Evropski proizvođač aviona "Erbas" predstavio u Tuluzu svoj novi avion A380, najveći putnički mlaznjak koji je ikad napravljen. Novi dvospratni avion ima raspon krila od 80 metara, rep visok kao sedmospratnica i preko 550 sjedišta. U njegov razvoj uloženo je 13 milijardi dolara.

    2007. Roman Svetislava Basare "Uspon i pad Parkinsonove bolesti" dobitnik NIN-ove književne negrade za najbolji roman u Srbiji.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  22. #22
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    19. januar

    1515. Prvi poznati pomen Rijeke Crnojevića. U jednom dokumentu IAK piše kako se „Nikola Mlađenović iz Perasta obavezuje da će Radosavu iz Grla i Dabišinu Musanoviću iz Crne Gore, sa Rijeke, isplatiti tri zlatna dukata kao ostatak duga”.

    1875.
    Na Cetinju je održana Bogojavljenska skupština, na kojoj je imenovano i postavljeno šest okružnih sudova u Crnoj Gori. Knjaz je za sudije postavljao uglavnom mudre ljude i davao im dobre plate.

    1881.
    U Podgorici je otvorena čitaonica, preteča današnje čitaonice "Radoslav Ljumović". Od samog početka okupljala je ljude sve tri vjeroispovijesti, uspješno je radila sve do Prvog svjetskog rata, kada je nastupio desetogodišnji prekid, a svoj poslovni objekat dobila je 1892.g.

    1897. Osamdeset oficira i vojnika Crnogorske vojske stiglo na ostrvo Krit, čime je počelo prvo učešće crnogorske vojske u jednoj mirovnoj misiji, koje je trajalo tačno dvije godine i 50 dana. Naime, godinu dana ranije na ostrvu je izbio ustanak Grka protiv Otomanske imperije, koji se ubrzo pretvorio u žestoke sukobe hrišćana i muslimana. Umiješale su se velike sile, na prijedlog Rusije Crna Gora je odabrana da joj se ponudi slanje vojnika za održavanje mira, što je knjaz Nikola prihvatio. Jedno vrijeme Crnogorci su bili jedini "mirovnjaci" da bi im se kasnije pridružili vojnici velikih sila. Krajem 1898. godine stanje se popravilo, Krit je dobio autonomiju u okviru Otomanskog carstva i Crnogorci su početkom marta otputovali kući. U Baru ih je dočekao Knjaz i sve ih odlikovao.

    1919. U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca donesena je odluka da se i u Srbiji i Crnoj Gori počne zvanično primjenjivati novi kalendar. I ovaj, kao i stari julijanski, potiče iz Rima. Reformu prvog izveo je Julije Cezar 46. godine prije nove ere po predlogu aleksandrijskog astronoma Sosigena. Po njemu je godina brojala 365 dana i šest sati. Pošto ni taj kalendar nije bio precizan, jer je takva, julijanska godina, bila duža od sunčeve za 11 minuta i 14 sekundi, papa Grgur XIII izvršio je novu reformu i anulirao razliku u vremenu koja je tada iznosila 10 dana. U drugim djelovima Kraljevine SHS već se odranije računalo po novom i preciznijem kalendaru. Istovremeno, i nekolike godine prije prihvatanja gregorijanskog, u crnogorskim dokumentima i listovima moglo se naići i na staro i na novo računanje vremena. Julijanski kalendar zadržala je Srpska pravoslavna crkva.

    1920. poginuo poznati komita iz niksickog kraja Dragisa Bojović. Ucesnik Balkanskih ratova i zatocenik bugarskih tamnica komitovao je u Rovca. Bio je jedan od potpisnika pisama Vilsonu, a u komitima osim njega poginula i njegova braca Blazo, Antonije i Milun.

    1961. Na Cetinju rođen veliki rukometaš, kasnije i rukometni trener Veselin Vujović.

    1965. Rođen Andrija Mandić, predsjednik i poslanik Nove srpske demokratije u Skupštini Crne Gore. Bio jedan od poredsjedničkih kandidata na izborima 2008. godine.

    1969. U Podgorici rođen jedan od najvećih crnogorskih fudbalera Predrag Mijatović.

    1990. Održan je posljednji Kongres SKJ. U beogradskom centru „Sava” počeo je, a u kasnim večernjim satima 22. januara završio rad, 14. vanredni i posljednji najviši skup jugoslovenskih komunista. Trodnevna rasprava proizašla iz sukobljenih koncepcija i ideologija bila je uvod u konačni raspad SFRJ.

    U svijetu:


    1419. U Stogodišnjem ratu Francuske i Engleske grad Ruan predao se engleskom kralju Henriju V, koji je time okončao osvajanje Normandije.

    1736. Rođen škotski inženjer i fizičar Džejms Vat. Svojim pronalascima razvio konstrukciju parne mašine koja je postala glavni pokretač industrijske revolucije u drugoj polovini 18. i prvoj polovini 19. vijeka.

    1809. Rođen američki pisac Edgar Alan Po. Za života gotovo nepoznat, postao je jedan od najuticajnijih pjesnika kada su vrijednost njegovog djela otkrili francuski pjesnici Bodler, Malarme i Valeri.

    1899. Velika Britanija i Egipat uspostavili zajedničku kontrolu nad Sudanom.

    1902. U Petrogradu rođen Georgije Ostrogorski, jedno je od najvećih imena vizantologije u 20. vijeku.

    1918. Boljševici u Petrogradu raspustili Ustavotvornu skupštinu Rusije.

    1919. Kraljevina SHS u Crnoj Gori i Srbiji zamijenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u drugim djelovima te države već bio u upotrebi.

    1920. U Limi rođen Havijer Perez de Kueljar, peruanski diplomata. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija od 1982-1991. godine.

    1938. Umro Branislav Nušić, najveći srpski i jugoslovenski komediograf. Njegove komedije i danas su na pozorišnim repertoarima.

    1938. Vazduhoplovstvo generala Fransiska Franka bombardovalo u Španskom građanskom ratu Barselonu i Valensiju. Poginulo najmanje 700 ljudi.

    1945. Sovjetska Crvena armija u prodoru ka Berlinu zauzela poljski grad Krakov.

    1952. U Sarajevu rođen glumac i reditelj Irfan Mensur.

    1966. Indira Gandi izabrana za šefa vlade Indije, osam dana poslije iznenadne smrti premijera Lala Bahadura Šastrija. Siki ekstremisti, pripadnici njenog ličnog obezbjeđenja ubili su je 31. novembra 1984. ispred rezidencije u Nju Delhiju.

    1983. U Boliviji uhapšen ratni zločinac Klaus Barbi, zloglasni nacistički šef Liona u Francuskoj pod njemačkom okupacijom u Drugom svjetskom ratu.

    1989. SSSR saopštio da će jednostrano povući iz Evrope dio nuklearnih raketa kratkog dometa.

    1993. Prve američke jedinice napustile Somaliju poslije neuspjele intervencije SAD u toj afričkoj zemlji.

    1995. Ruske trupe zauzele predsjedničku palatu u Groznom, glavnom gradu Čečenije.

    2000. U egzilu u Tunisu umro bivši italijanski premijer Betino Kraksi, koji je napustio Italiju 1994, nakon što je optužen za korupciju.

    2002. Umro Marti Mietunen (94), koji je, kao član Partije centra, od pedesetih do kasnih sedamdesetih godina dvadesetog vijeka bio član nekoliko vlada u Finskoj, a potom i premijer u više mandata.

    2003. Vlasti u Indiji saopštile da je zbog izuzetno hladnog talasa u djelovima Indije, Bangladeša i Nepala, od decembra 2002. umrlo 1.300 ljudi širom tog regiona.

    2003. Umrla Fransoaz Žiru, poznata novinarka koja je pisala o politici, seksu i feminizmu. Bila je glavni i odgovorni urednik ženskog magazina "El", potom i suosnivač vodećeg nedjeljnika "L'Espres" - 1953. godine. Žiru je bila prvi francuski ministar za ženska pitanja.

    2004. Vaseljenski patrijarh Vartolomej, duhovni vođa 300 miliona pravoslavnih hrišćana širom svijeta, posjetio je Kubu, gdje je otvorio prvu pravoslavnu crkvu, izgrađenu od revolucije 1959. godine.

    2006. New horizons, NASA -ina sonda za Pluton uspješno lansirana iz Kejp Kanaverala.

    Uredio Cipur i Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  23. #23
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    20. januar

    Danas je dan Svetog Jovana Krstitelja koji se u hrišćanstvu smatra posljednjim od proroka koji su najavljivali dolazak spasitelja i jedini koji ga je vidio.

    20. januara 1834. Stigla u Crnu Goru, odnosno na Cetinje, štamparija koju je za 3000 rubalja kupio Njegoš u Sankt Peterburgu. Iz Rusije Njegoš je doveo sa sobom i štampara Mihaila Petrova, a poslije njegove smrti štamraiju preuzima Rus Domin. Sa njim su radila i dva Crnogorca Filip Đurašković i Stevo Stankov Petrović. U štampariji je objavljeno četrnaest izdanja. Prilikom napada Omer-paše Latasa na Crnu Goru, knjaz Danilo je, u nedostatku municije, naredio da se slova Njegoševe štamparije pretope i od njih naprave meci rekavši „ako bude Crne Gore - biće i štamparije”, te da će obnoviti Štampariju. Riječ je održao. Uz pomoć Ljube Nenadovića nabavio je štamariju iz Beča, tehniči je obogatio od 1858-1860 godine i od tada štamparsko-izdavačka djelatnost u Crnoj Gori teče kontinuirano do danas.
    U nekim izvorima pise da je štamparija iz Rusije, upakovana u 47 sanduka, preko Trsta i Kotora stigla na Cetinje 22. januara . Bila je to prva štamparija u Crnoj Gori (poslije 344 godine) nakon uništenja štamparije Đurđa Crnojevića. Nije imala slova lj, nj i j, pa je Njegoš molio Vuka Karadžića "da se i ta slova izliju". Slova su stigla u aprilu i Njegoš je planirao štampanje bukvara. Prva knjiga koja je štampana u ovoj štampariji bila je Njegošev Pustinjak cetinjski, 1835. godine, a u njoj su štampane knjige za škole i crkvene potrebe. Radom štamparije upravljao je Rus Domin, a poslije njegove smrti 1839. godine nastavili su njegovi pomoćnici.

    1881. U eksploziji barutane uzrokovane udarom groma, potpuno je razorena džamija sultana Ahmeda III u Baru, poznata i kao „Londža”. Izgrađena je u vrijeme njegove vladavine (1703–1730) adaptacijom Gradske katedrale Sv. Đorđa, nekadašnje krunidbene crkve dukljanskih vladara. Tom prilikom stradao je veliki broj stanovnika Bara, a oštećeni su i neki okolni objekti.

    1876. Pogibija Maksima Baćovića. Banjski vojvoda, rođen 1848. godine (Klenak, Banjani), izgubio je život u boju na Radovanovom ždrijelu, klancu na putu Trebinje–Dubrovnik, u mjestu Gluva smokva, tokom napada na tursku karaulu. Sa 24 godine došao je na čelo plemena, a dvije godine kasnije dobio titulu vojvode. Isticao se velikom hrabrošću i komandovanjem u više bojeva tokom Hercegovačkog ustanka. Njegova pogibija imala je odjeka u ustaničkim redovima, inostranstvu i slovenskom svijetu, zabilježena je u štampi toga vremena i opjevana u našoj i muslimanskoj epici. Sahranjen je pred crkvom Svetog Nikole na Grahovu, pored svoga oca Jovana.

    1876. Misija ruskog Crvenog krsta preuzela bolnicu "Danilo I" na Cetinju koju je upravo bio napustio dr Valerije Tomić. Ruski ljekari su preuzeli upravu i u ostalim crnogorskim bolnicama i njihove ekipe su ostale u Crnoj Gori do 1878. kada su ih preuzeli Crnogorski humanitarci.

    1877. poslije osam sjednica neuspjesno zavrsena Carigradska konvencija. Crna Gora nije pristala na malo teritorijalno prosirenje i Velji rat nastavljen.

    1879. Obavezno školovanje - Zakon o opštoj školskoj dužnosti predviđao je osnovno obrazovanje u trajanju od tri do četiri godine. Školovanje je bilo slobodno, besplatno i obavezno za svu zdravu djecu starosti od sedam do dvanaest godina. U članu 26. Zakona o opštoj školskoj dužnosti, stajalo je da: „đe nije đevojačke škole, slobodno je roditeljima, ako to zažele, dati svoje dijete u mušku školu samo ako ovo nije navršilo desetu godinu, poslije koga roka ne smije žensko dijete posjećati muške škole”. Za izbjegavanje plaćanja upisa u školu bila je predviđena kazna od 10 do 15 talira.

    1942. U Barama Kraljskim kod Andrijevice četnici napravili masakr nad partizanima koje su zatekli na spavanju. Tom prilikom ubijeno je 33, ranjeno 15 a zarobljeno 102 partizanska borca.Bio je to prvi sukob četnika i partizana u Crnoj Gori koji se smatra početkom građanskog rata na njenim prostorima.

    1942. Poginuo Vukman Kruščić, narodni heroj i jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka u kolašinskom srezu. Rođen je 1909. godine, u selu Polja kod Kolašina. Gimnaziju je učio u Beranama, Pravni fakultet studirao u Beogradu. Učestvovao je sa Lolom Ribarom, Rifatom Burdžovićem i Mirkom Srzentićem u antirežimskim studentskim demonstracijama i skupovima koji su osuđivali zločine Stojadinovićeve vlade. Zbog revolucionarnog rada bio je zatvaran. Učesnik je važnih predratnih i ratnih skupova i bitke za Pljevlja.

    2005. Pokret za evropsku državnu zajednicu SCG, osnovali su u Podgorici oko stotina predstavnika političkih partija, NVO i istaknutih pojedinaca. Nastojaće da svim demokratskim sredstvima i jedinstvenim nastupom realizuje pravo na neposredne izbore za parlament državne zajednice, saopšteno je novinarima nakon konstitutivne sjednice. Predstavnici pokreta pozvali su građane, udruženja i stranke na „otpor nedemokratskom i antievropskom ponašanju vlasti", zatim sve državljane Crne Gore koji žive u Srbiji da se organizuju radi zaštite svojih prava i zajedničke odbrane državne zajednice.

    2006. Crnogorska opozicija obavijestiće evropskog izaslanika Miroslava Lajčaka da kao većinu validnu za donošenje odluke o nezavisnosti prihvata samo više od 50 odsto ukupno upisanih birača u birački spisak, rečeno je u opozicionim strankama.

    U svijetu:


    1265. Prvi put sazvan engleski parlament. Donji dom činila po dva predstavnika nižeg plemstva iz svake grofovije i dva građanina iz svih većih gradova, a Gornji dom baroni i više svještenstvo.

    1612. U duševnom rastrojstvu umro Rudolf II, rimsko-njemački car od 1576. Njegova nesposobnost da izmiri rimokatolike i protestante dosta doprinijela tridesetogodišnjim vjerskim ratovima u Evropi.

    1667. Završen trinaestogodišnji rat Rusije i Poljske, koji je izbio kada su pobunjeni ukrajinski Kozaci priznali vrhovnu vlast ruskog cara. Mirom u selu Andrusovu kod Smolenska Poljska primorana da Rusiji ustupi Kijev, Smolensk i dio Ukrajine, na lijevoj obali Dnjepra.

    1775. Rođen francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper.

    1841. Završen Prvi opijumski rat Velike Britanije i Kine. Mirom u Nankingu poražena Kina primorana da Britancima prepusti Hong Kong.

    1920. U Riminiju, u Italiji, rođen italijanski filmski režiser Federiko Felini. Najpoznatiji filmovi Put, Amarkord, Dolće vita. Umro je 31.10.1993.

    1936. Umro Džordž V, britanski kralj od 1911.

    1945. Frenklin Delano Ruzvelt inaugurisan četvrti put za predsjednika SAD.

    1945. U Sarajevu rođen Momčilo Krajišnik, srpski političar. Zbog etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva u posljednjem ratu, uhapšen i predat Haškom tribunalu 3. aprila 2000. godine, gdje je osuđen na 27 godina zatvora.

    1946. Šarl de Gol odstupio sa položaja predsjednika francuske Vlade, jer je narodna Skupština odbila njegov prijedlog, po kojem bi predsjednik republike dobio veliku izvršnu vlast.

    1961. Džon Kenedi u 43. godini inaugurisan za predsjednika SAD, kao najmlađi šef države u njenoj istoriji.

    1981. Poslije 444 dana u zarobljeništvu, iz ambasade SAD u Teheranu su oslobođena 52 američka taoca.

    1981. Ronald Regan u 70. godini preuzeo dužnost šefa države, postavši najstariji predsjednik u istoriji SAD.

    1984. Umro američki sportista i filmski glumac Džoni Vajsmiler, prvi čovjek koji je preplivao 100 metara za manje od jednog minuta, tumač naslovne uloge u nizu filmova o Tarzanu.

    1986. Britanija i Francuska se dogovorile o izgradnji dvokanalnog željezničkog tunela ispod kanala Lamanš.

    1987. U Libanu kidnapovan Teri Vajt, specijalni izaslanik Kenterberijskog nadbiskupa. U zatočeništvu proveo skoro pet godina.

    1989. Džordž Buš stariji na mjestu predsjednika SAD naslijedio Ronalda Regana.

    1990. U Beogradu održan ( započet i prekinut) posljednji kongres Saveza komunista Jugoslavije, 14. Vanredni kongres SKJ.

    1993. Umrla američka filmska zvijezda belgijskog porijekla, Odri Hepbern, rođena 4.5.1929 u Briselu. Zadnje godine svog života posvetila radu u UNICEF-u.

    1996. Na izborima u Gazi i na Zapadnoj obali, održanim prema sporazumu Izraela i Palestinaca, vođa PLO Jaser Arafat postao prvi demokratski izabrani lider palestinskog naroda, sa 88,1 odsto glasova.

    2000. U Ankari se prvi put od 1962. godine sastali ministri inostranih poslova Grčke i Turske.

    2001. Džordž Buš izabran za predsjednika SAD.

    2001. Predsjednik Filipina Džozef Estrada povukao se sa vlasti pod pritiskom demonstranata i vojske, 16. aprila se predao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije.

    2003. Bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović predao se Tribunalu u Hagu, pred kojim je optužen za zločine na Kosovu tokom 1999. godine.

    2005. Vrhovni sud Ukrajine potvrdio pobjedu Viktora Juščenka na ponovljenim predsjedničkim izborima.

    2009. Inauguracija Baraka Obame za predsjednika SAD.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  24. #24
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    21. januar

    1403. Pravoslavlje je i u Zeti postalo zvanična religija uporedo sa katoličkom. Bilo je to vrijeme vladavine maloljetnog Balše Trećeg i njegove majke Jelene, kćerke Stefana Lazarevića.

    1868. Srpsko uceno drustvo je Vuku Vrceviću dodijelilo titulu pocasnog clana.

    1871. Rođen Savo Vuletić, publicista, zapažen prosvjetni radnik, jedan od članova uprave Cetinjske čitaonice, političar, u svom vremenu jedan od najistaknutijih crnogorskih ekonomskih mislilaca. Obavljao je značajne funkcije u crnogorskoj državnoj upravi. Bio je popularan u čitavoj Crnoj Gori, naročito u rodnoj Zeti (rođen u Golubovcima), pa je do kraja samostalnosti crnogorske države biran za narodnog poslanika. Bio je jedan od prvaka umjerenije i blaže struje u Crnogorskoj federalističkoj stranci. Premda se stavio u toku NOR-a na stranu Italijana, odbijao je nuđene političke funkcije u vladi „nezavisne” Crne Gore, ali je u toku 1944. prihvatio saradnju sa četnicima Pavla Đurišića. Strijeljeli su ga partizani, 1945. godine.

    1876. U Grahovu i Župi Nikšićkoj osnovane su prve bolnice Crvenog krsta u nikšićkom kraju. Bolnice je otvorila delegacija Međunarodnog crvenog krsta iz Ženeve, imale su 60-ak postelja za prihvat ranjenika i bolesnika a 40-ak u Grahovu i 20-ak u Župi. Najveći dio sredstava za ove bolnice dali su Rusi. Prvi ljekari i bolničarke u njima bili su Rusi.

    1882. Na Cetinju su Knjaževina Crna Gora i Kraljevina Velika Britanija potpisale Ugovor o uvozu manufakturnih proizvoda iz Velike Britanije u Crnu Goru. Iste godine Ugovor je dopunjen za oblasti plovidbe i trgovine koji je Crna Gora otkazala 1889. godine.

    1895. U Valjevu je umro Ljuba Nenadović, srpski književnik, profesor, načelnik ministarstva prosvjete u Beogradu i sekretar poslanstva u Carigradu. Više puta boravio je u Crnoj Gori, pisao u Glasu Crnogorca i uživao povjerenje knjaza Danila i knjaza Nikole.

    1895. Poznati vojskovodja iz Pive, Joko Adzić, dobio je sina Mihaila, takodje poznatog crnogorskog komitu i protivnika ujedinjenja sa Srbijom. Komitovao je sa Ilijom Kecojevićem, Bozom Glomazićem i drugima iz svoga kraja, a 1938. je izabran za poslanika Narodne skupstine gdje je protestovao protiv nemilosrdnog krčenja šuma. Umro je u Plužinama, 12. januara 1985. godine.

    1916. Iz albanske luke Medova, Kralj Nikola sa porodicom, predsjednik vlade Lazar Mijušković i najuže dvorsko osoblje otplovili su ka Italiji i napustili Crnu Goru. Ostali su kraljev sin Mirko i tri člana Vlade. Janko Vukotić, kao načelnik Štaba crnogorske vojske, izdao je proglas i raspustio vojsku zahvaljujući pri tom "oficirima, podoficirima i vojnicima za junačko, slavno, dostojno, iako zaludno vojničko držanje". Vukotić je istakao da neće da napušta Crnu Goru već, kako je naveo "ostajem da sa mojim ratnim drugovima snosim sve teškoće koje nas očekuju".

    1921. SAD su prekinule diplomatske odnose sa Crnom Gorom. Nakon ubjedljive pobjede republikanaca na izborima u SAD i nešto više od tri godine nakon Podgoričke skupštine i prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, zauzet je sasvim drugi odnos o crnogorskom pitanju u SAD. A pošto je Britanija svoje diplomatske predstavnike zadržala do 17. marta, iste, 1921.godine, što svjedoči da su velike sile i tada imale velike rezerve prema legalnosti odluka Podgoričke skupštine.

    1943. Poginuo Nikola Đurković Narodni heroj, revolucionar, jedan od organizatora Trinaestojulskog ustanka, komesar Orjenskog bataljona. Rođen je u Risnu, 19. maja 1908. Gimnaziju je završio u Kotoru, Pravni fakultet 1931. u Parizu, gdje se opredijelio za učešće u radničkom pokretu i radio u tamošnjoj organizaciji Crvene pomoći. Po povratku u Kotor, bavio se advokaturom. Biran je 1936. za predsjednika opštine Risan sa opozicione liste KPJ, ali je naredne godine smijenjen zbog učešća u akciji prebacivanja dobrovoljaca u Španiju. Početkom rata 1941. interniran je u logor u Smederevskoj Palanci, gdje je boravio do martovskih demonstracija nakon čega se vratio u Crnu Goru i uključio u organizaciju ustanka protiv okupatora. Život je izgubio na Podima kod Herceg Novog, pružajući sa grupom saradnika otpor okupatoru.Sa njim je poginuo i narodni heroj Savo Ilić cije ime nosi skola u Dobroti.

    2005. U Bariju, u Italiji, otkriven spomenik kralju Nikoli. Svečanosti prisustvovali gradonačelnici Barija Mikele Emilijano i Podgorice Miomir Mugoša. Bistu uradio vajar Risto Radmilović, a spomenik otkrila ministarka kulture u Vladi RCG dr Vesna Kilibarda.


    U svijetu:

    1506.
    Ustanovljena Švajcarska garda, najmalobrojnija vojska na svijetu, Vatikanska garda koja je u službi Pape.

    1793. Na giljotini pogubljen francuski kralj Luj XVI. Revolucionarni Konvent svrgnuo ga s prijestola u septembru 1792. a potom osuđen na smrt zbog veleizdaje.

    1911. Održana prvi put automobilska trka "Reli Monte Karlo".

    1918. U Milanu rođen Antonio Janigro,svjetski poznati violončelista koji je živio i radio u Zagrebu.

    1919. U Dablinu Kongres partije 'Šin fejn' usvojio rezoluciju o nezavisnosti Irske. Britanija nije priznala taj akt i dala je Irskoj status dominiona 1921. Samostalnost Irske priznala 1949. ali bez Alstera [Sjeverna Irska].

    1924. U Gorkom kod Moskve umro Vladimir Iljič Lenjin, vođa Oktobarske revolucije 1917, tvorac SSSR, teoretičar marksizma koji je značajno uticao na međunarodni radnički pokret. Njegovo balsamovano tijelo izloženo je u mauzoleju na Crvenom trgu u Moskvi.

    1924. Rođen Beni Hil, engleski filmski i TV glumac i komičar.

    1930. Teleskopom je otkrivena i fotografisana deveta planeta Pluton.

    1936. Eduard VIII postao je kralj Velike Britanije nakon smrti oca Džordža V. Abdicirao je u decembru iste godine da bi mogao da se oženi Amerikankom Volis Simpson.

    1938. Umro Žorž Melijes, koji se smatra prvim filmskim režiserom i prvim sineastom u svijetu. Snimio je oko 500 filmova.

    1941. Rođen španski operski pjevač Plasido Domingo. Debitovao 1966. u Meksiku i vrlo brzo stekao reputaciju jednog od najvećih tenora u drugoj polovini 20. vijeka.

    1950. Umro britanski pisac satiričar Džordž Orvel, autor pripovijedaka, eseja i romana. Najpoznatiji- Životinjska farma.

    1954. SAD su porinule prvu podmornicu na atomski pogon 'Nautilus'.

    1959. Umro slavni američki filmski režiser i producent Sesil de Mil, poznat po istorijskim spektaklima i melodramama.

    1976. U SSSR-u prvi put dozvoljena prodaja zapadnih listova, među kojima 'Njujork tajms' i 'Fajnenšenel tajms'.

    1976. Dva anglo-francuska "konkorda" poletjela istovremeno iz Pariza i Londona na prvim redovnim putničkim linijama supersoničnog aviona.

    1997. Kancelar Njemačke Kol i premijer Češke Klaus potpisali deklaraciju o pomirenju u kojoj je Njemačka izrazila žaljenje zbog nacističke okupacije Čehoslovačke 1938-45, a Češka zbog protjerivanja Nemaca iz Sudetske oblasti poslije rata.

    1998. Na poziv kubanskog predsjednika Fidela Kastra, papa Jovan Pavle II počeo petodnevnu istorijsku posjetu toj komunističkoj zemlji.

    1998. U Bosni i Hercegovini predstavljena konvertibilna marka, nova zajednička moneta za oba entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

    2000. Prvi oficiri Kosovskog zaštitnog korpusa položili zakletvu u Prištini. KZK je formiran transformacijom Oslobodilačke vojske Kosova.

    2002. Kanađanka An Karson prva je žena koja je osvojila književnu nagradu T.S. Eliot za najnoviju zbirku poezije koja je objavljena u Velikoj Britaniji i Irskoj.

    2003. Umro Albert Hiršfeld, karikaturista poznat po svojim karikaturama od braće Marks do Džeja Lenoa. Njegove karikature sedam decenija objavljivao "Njujork tajms".

    2006. Umro jedan od najznačajnijih političara kosovskih Albanaca, predsjednik Kosova Ibrahim Rugova. Zagovarao politiku mirnih protesta protiv srpske vlasti, zvali su ga kosovski Gandi. Rođen 2. decembra 1944. godine.

    2007. Na izborima za Skupštinu Srbije najviše glasova dobila Srpska radikalna stranka.

    Uredio Hari Krisna
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

  25. #25
    Join Date
    Apr 2006
    Location
    Podgorica
    Posts
    29,744
    Thanks Thanks Given 
    10,837
    Thanks Thanks Received 
    2,116
    Thanked in
    1,078 Posts

    Default

    22. januar 1834. Dopremljena Njegoševa štamparija - Kupljena je u Rusiji za tri hiljade rubalja. Uz nju, na Cetinje su stigla i crkvena slova, a Njegoš je doveo i vještog štampara Mihaila Petrova. Poslije njegove smrti štamparijom je rukovodio Rus Domin uz koga su radila i dva Crnogorca – Filip Đurašković (zvani Filip Mali) i Stevo Stankov Petrović. U njoj je objavljeno 14 izdanja, među kojima „Pustinjak Cetinjski” (1834), „Dika Crnogorska” (1835), „Bukvar” – prvi crnogorski udžbenik (1836), prva crnogorska periodična publikacija „Grlica” i dr. Nakon Njegoševe smrti i nepunih dvadeset godina rada, štamparija je žrtvovana za odbranu crnogorske slobode jer su, u nedostatku municije tokom prve Omer-pašine vojne (1852/53), olovna slova pretopljena u metke. Održavši obećanje („Ako bude Crne Gore, biće i štamparije”) knjaz Danilo je u Beču uz pomoć Ljube Nenadovića nabavio novu, koja je raspolagala sa više tipova slova. Od tog vremena štamparska djelatnost u Crnoj Gori teče kontinuirano do danas.

    1845. umro Antun Kojović, budvanski sveštenik, književnik, analist, bio je zakleti i deklarisani bonapartist, iako je Napoleon bio najveći neprijatelj Svete stolice.

    1890.
    Završen put Rijeka Crnojevića–Podgorica. Radovi i na ovoj značajnoj komunikaciji dugoj 30 km, odvijali su se na način karakterističan za čitav period od 1879. (gradnje prvog puta Cetinje– Krstac / granica sa Austrijom) do početka Prvog svjetskog rata – isključivo ručno, i to alatom pogodnim za rad u tvrdom materijalu. Zahvaljujući potpunoj i efikasnoj uposlenosti više od 3.500 radnika, put je završen za nepunih 18 mjeseci. Iz izvještaja vojvode Maša Vrbice, crnogorskog ministra unutrašnjih djela, koji je i sam imao izvjesna znanja o trasiranju puteva, može se zaključiti da je prvi put u Crnoj Gori stručno lice trasiralo cestu i vodilo sve stručne radove. Kao naknada za rad davala se izvjesna količina kukuruza, zavisno od kvaliteta posla, a samo se dio materijala i poslova isplaćivao gotovim novcem.

    1916. Poginuo Petar (Šako) S. Martinović. Prosvjetno-pedagoški radnik i pisac udžbenika s kraja XIX i početka XX vijeka. Rođen je u Bajicama 1868. godine. Odmah po sticanju učiteljske diplome uključio se u prosvjetnu struku, u kojoj je postizao odlične rezultate, ali je zbog bolesti morao prekinuti rad u učionici. Službu je nastavio u Glavnom školskom nadzorništvu i Ministarstvu prosvjete i crkvenih djela. Bio je među prvim prosvjetnim radnicima koje je Knjaževska školska komisija 1892. godine angažovala na izradi školskih udžbenika i priručnika. Na udžbeniku geometrije za treći i četvrti razred osnovne škole, prvom te vrste domaćih autora koji je od 1900. doživio tri izdanja, Martinović je radio zajedno sa učiteljem Đurom Jokovim Špadijerom. Ogledao se i kao koautor Đuru Popoviću u pisanju katihizisa (priručnika za vjersku nastavu). Izgubio je život u Podgorici, tokom austrijske okupacije, zatekavši se na mjestu obračuna policije i albanskog prvaka Isa Boljetinca i njegove pratnje.

    1955. Rođen Rajko Žižić, u mjestu Miloševici kod Nikšića. Košarkašku karijeru započeo u nikšićkoj Sutjesci, nastavio u OKK Beogradu, Crvenoj zvezdi i francuskom Remsu. Bio reprezentativac Jugoslavije.

    2007. Crnogorski ambasador Antun Sbutega predao akreditivna pisma Papi Benediktu DXI, čime su ponovo uspostavljeni diplomatski odnosi Crne Gore sa Svetom Stolicom.


    U svijetu:

    1440. Rođen Ivan III Vasiljevič, veliki knez moskovski, a od 1462. i 'svih Rusa', nakon što je ujedinio veliki broj kneževina.

    1517. Vojska turskog sultana Selima I potukla u bici kod Rajdanije blizu Kaira memelučke snage i sedam dana potom ušla u Kairo, priključivši Egipat Otomanskom carstvu.

    1561. Rođen Frensis Bekon, engleski političar i filozof.

    1771. Španija ustupila Foklandska ostrva Velikoj Britaniji.

    1775. Rođen francuski fizičar i matematičar Andre Mari Amper, osnivač elektrodinamike.

    1788. Rođen je engleski pisac Džordz Gordon Bajron, najistaknutiji pjesnik romantizma.

    1840. Prvi britanski doseljenici stigli na Novi Zeland.

    1894. Umro pjesnik Vojislav Ilić, koji se smatra osnivačem moderne srpske lirike i tvorcem verističkog izraza.

    1901. Umrla britanska kraljica Viktorija. Tokom njene vladavine Britanska imperija bila je na vrhuncu privredne i političke moći.

    1905. Carske trupe pucale u Petrogradu na demonstrante, uglavnom radnike, koji su u maršu krenuli na carski Zimski dvorac, zahtijevajući demokratske slobode, kraj rata s Japanom i uspostavljanje ustavotvorne skupštine.

    1924.
    Rođena Mira Trajilovic, pozanti kulturni radnik u bivsoj Jugoslaviji, osnivac i dugogodisnji upravnik beogradskog pozorista, Atelje 212.

    1927. Prvi put preko radija prenošena fudbalska utakmica u Engleskoj.

    1948. Rođen Džordž Forman, američki bokser teške kategorije, nosilac titule svjetskog profesionalnog prvaka.

    1973. U udesu jordanskog 'Boinga 707' s muslimanskim hodočasnicima na povratku iz Meke, koji se u plamenu srušio na aerodromu u nigerijskom gradu Kano, poginulo je 176 ljudi.

    1973. Umro bivši predsjednik SAD Lindon Džonson, za vrijeme čije vlasti je došlo do eskalacije rata u Vijetnamu.

    1980. Sovjetski disident, fizičar Andrej Saharov, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975. uhapšen je, oduzete su mu počasti i protjeran iz Moskve u Gorki.

    1993. Nakon godinu dana relativnog mira, ponovo se rasplamsao rat u Hrvatskoj kada su hrvatske snage napale krajiške Srbe u zonama pod zaštitom UN. Predsjednik RSK Goran Hadžić proglasio ratno stanje i zatražio pomoć SRJ, a u Srbiji počela prisilna mobilizacija srpskih izbjeglica iz Hrvatske. Paravojne formacije Željka Ražnatovića Arkana i kapetana Dragana iz Srbije stigle su na hrvatsko ratište.

    2002. Bosna i Hercegovina postala punopravna članica Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope


    Uredio Hari Krisna
    Last edited by Hari Krisna; 22-01-11 at 12:04.
    Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
    ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!

Page 1 of 16 1234511 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 10 users browsing this thread. (0 members and 10 guests)

Similar Threads

  1. Na današnji dan godine 1756.
    By Regi in forum Istorija
    Replies: 15
    Last Post: 21-08-10, 04:01
  2. Replies: 14
    Last Post: 12-05-10, 22:55
  3. Današnji čovjek mlakonja
    By August Dominus in forum Nauka generalno
    Replies: 16
    Last Post: 18-10-09, 20:04
  4. Prije 61 godinu, na današnji dan
    By Ćipur in forum Vizuelne umjetnosti
    Replies: 0
    Last Post: 10-01-08, 23:44
  5. Kao da se nista nije dogodilo+Spletkarenje sopstvenom dusom
    By Carla Bruni in forum Književnost i lingvistika
    Replies: 4
    Last Post: 09-12-04, 20:29

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •