I ja se vjerovatno priduzujem ekipi Komova u Subotu,kad li?
Ja vodim sjutra jednu grupu u Nevidio, i preksjutra jednu a za nedjelju ima neka najava
I ja se vjerovatno priduzujem ekipi Komova u Subotu,kad li?
Jesi li ti kaleza sa ETF-a?
Kako cu slatko da se izbanjam
"Tiha voda brijeg roni..."
O Kaleza, prijatelju,brate, pobratime i ti ides, veselo veseloo. U 8 krecemo iz PG, pa budi u pripravnosti..
Oj visoki Durmitore svih planina direktore...
sto ste ugasili prichu? zar vise niko ne penjee nikuda,bice se guraju kolica pa se nema kad.
Svaka cast!
Gurala se kolica, sad djeca stasala za skolu pa ce ponovo biti vremena za gore i planine
Oj visoki Durmitore svih planina direktore...
u Zadnje vrijeme sam nešto upao u rabbit hole gledanja klipova o planinarnju ali uglavnom na ove najveće vrhove svijeta (eight thousenders) koji se prostiru u himalajskom i karakorumskom vijencu, Mt. Everst, K2, Annapurna I, Kangchenjunga, Nanga Parbat itd. Fascinantno mi je gledati, osim prelijepih prizora planinskih panorama koje vjerovatno nikad neću uživo imati priliku da vidim (jer cijenim život), i ljude i njihovu želju da se penju na ovako opasne planine koje su oduzele živote mnogih planinara kako onih sa manje iskustva i vještina tako i veoma talentovanih i svjetski poznatih i priznatih planinara kao što su Ueli Steck, David Lama, Anatoli Boukreev, Jerzy Kukuczka itd. koji su napravili velika ostvarenja i postavili različte rekorde i dokazali se svijetu planinarenja.
Postoji 14 planina u himalajskom i karakorumskom vijencu koje su iznad 8 hiljada metara nadmorske visine i zbog toga su najteže/najopasnije za summit-ovati i prestavljaju najveća ostvarenja planinara. U dosadašnjoj istoriji samo je 45 ljudi uspjelo da se popne na vrh svih 14 planina (https://en.wikipedia.org/wiki/Eight-thousander). Ove planine osim što su toliko velike da penjanje na sami vrh prestavlja maratonski podvig, podrazumijevaju posjedovanje odličnih planinarskih vještina, sposobnost pravljenja dobrog plana uspona kako bi se postojeći rizik od lavina, nevremena koje može da ih uhvati i zamrzne i drugih problema smanjio na minimum. Pored svega ovoga postoji prijetnja od visinske bolesti koja za posledicu ima niz raznih simptoma koji često znaju biti fatalni direktno u vidu moždane i plućne edeme koja čovjeka ubija na licu mjesta i indirektno tako što čini da čovjek gubi orijentaciju, koncentraciju, prisutnost, sposobnost donošenja dobrih odluka, spretnost itd. i to je često proizvod padova, kolabiranja, letargije a sve to je na toj visini 8000 metara, jakim vjetrom i veoma niskom temperaturom, i pod nagibom planine od 35, 45 i više stepeni kobno. Ta nadmorska visina 8k+ se inače zove zona smrti i pokazalo se da se ljudsko tijelo zbog manjka kiseonika se na toj nadmorskoj visini ne oporavlja. Čak iako bi čovjek potpuno bio pasivan, u smislu ležao, jeo, pio i samo disao, opet bi umro nakon 2,3 dana jer tijelo mu non stop izumire na toj visini. Iz tog razloga većina planinara nakon 7000 metara se poveže na boce kiseonika kako bi imali dovoljno snage da se popnu na vrh, jer manjak kiseonika nenormalno otežava sposobnost fizičkog rada i zbog toga nešto što na maloj nadmorskoj visini zahtijeva mali trud na visini od 8000 metara zahtijeva velik trud nakon čega slijedi veliko zamaranje. Iz ovog razloga većina planinara koja zadobije neku vrstu povrede obično umre jer drugi ne mogu nikako da mu pomognu, jer jedva sebe nose. I često tijela ovakvih žrtava ostanu smrznuta na ovim velikim visinama bez mogućnosti spuštanja tijela sa planine jer bi to dovelo u riziki živote onih koji žele da ih spušte sa planine, iz ovog razloga na monte everestu ima preko 200 leševa čije drečave jakne inače služe kao orjentir u bjelilu snijega. Planinari često žele da se dokažu tako što neki vrh žele da ispenju rutom kojom se do tada niko nije popeo, ili recimo rade uspon zimi kada su uslovi mnogo gori zbog niske temperature, oslabljene vidljivosti, većeg nevremena i povećane mogućnosti lavina.
Čupatelj
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks