Kakva vjestacka inteligencija. Pojedini se ljudi prave toliko pametni u danasnje vrijeme, da ne mozemo da izadjemo na kraj i sa ovom prirodnom inteligencijom, a kamoli vjestackom.
Naučne su prognoze da ćemo za par decenija izgubiti superiornost kao najinteligentnija stvorenja.
Na polju stvaranja A.I. se mnogo toga već postiglo.
Pitanje jeste, koje bi inpute dali o samoj definiciji čovjeka koji bi trebali da postanu osnova odnosa?
Koliko bi se ti inputi razlikovali od nekih religioznih koji definišu odnos između čovjeka i Boga?
Kakva vjestacka inteligencija. Pojedini se ljudi prave toliko pametni u danasnje vrijeme, da ne mozemo da izadjemo na kraj i sa ovom prirodnom inteligencijom, a kamoli vjestackom.
Davor
Neka je, bice kako treba. A i sada smo inteligentni samo po nasim mjerilima.. Inteligencija postoji tu teoretski ali gledajuci ludilo od svijeta(ljudskog) nije mjerilo a gledajuci ludilo od kosmosa, velikog praska, razvitka, samog postojanja,, pff. Moje prognoze su da covjeka jednoga dana nece biti vise nego dinosaurusa i sve ce biti u redu, zivot se nastavlja u ovom ili onom obliku..
obavezno pogledati http://www.imdb.com/title/tt2209764/
Dugo ce vremena proci dok neka masina prodje Tjuringov test, a kamoli da ovlada ljudima. Najveci problemi koje masine imaju su mogucnost ucenja iz iskustva i improvizacija.
Forever young, i want to be forever young
https://forum.cdm.me/showthread.php?...o-vezano-za-AI
AI je prošao Turingov test mada način na koji je taj test položen više govori o našoj (ljudskoj) mani da prepoznajemo obrasce ponašanja onamo gdje ih nema (malo expandirani pojam pareidolije u smislu, da zbog okolnih informacija nevezanih direktno za inteligenciju ali iskustveno povezanih sa njom, prepoznajemo inteligenciju onamo gdje je nema).
Ovo naravno postavlja ključno pitanje, kako prepoznati pravu inteligenciju od prividne.
Može li postojati inteligencija koju mi kao ljudi ne možemo prepoznati kao takvu.
Koja je razlika izmeđi AI (artificial inteligence) i VI (virtualne inteligencije), prva je legitimni inteligentni entitet, a druga je samo simulacija na koju nasjedamo zbog naše sklonosti da prepoznajemo uzorke ponašanja.
Na žalost mi još nemamo definiciju prave inteligencije, a gore pomenuti urađeni eksperiment samo govori o tome da ni sami ljudi nisu pogodni čak ni za prepoznavanje iste zbog podražajne pristranosti (šireg značenja pareidolije).
U stvari postoji li u opće razlika između prirodne inteligencije (u životinja i kod ljudi), logične organizacije ponašanja (poput kolonijalnih insekata), AI i VI? Ili su sve to samo različiti oblici manifestacije inteligencije.
Da li se u opće inteligencija može kvantizirati kao entitet ili je to široka kategorija koja obuhvata sve interakcije koje za rezultat imaju neki vid odlučivanja?
Primjer, sama prirodna selekcija kroz evoluciju je interakcija koja za rezultat ima odlučivanje (da li će entitet preživjeti ili neće), ipak takav koncept je nama daleko od onoga što smatramo inteligentnim.
Što je inteligencija a što nije je slično pitanje kao i što je život a što nije, imamo neku generalnu ideju o tome ali je ta naša percepcija previše okaljana antropocentričnošću i cijelokupnim iskustvom kroz našu evoluciju da bi se uspiješno uzela kao vjerodostojni način definiranja, direkno i bez dubljeg analiziranja problematike.
Last edited by funestis; 22-07-14 at 08:38.
Daleko od toga da sam kompetentan da komentarišem nešto na ovu temu. Ali nekako mi ne idu preblizu jedna drugoj vještačka i ljudska inteligencija. Po meni razlikuje ih štošta! I to ČAK u našu korist. Vještačka bi mogla da ima određene prednosti ali samo u uskom područiju za koje su "specijalizovane"......mada samo u brzini i preciznosti, jer mislim da ljudska lucidnost(koja varira od trenutka do trenutka), jednostavno je NEPREVAZIĐENA i NEPREDVIDIVA! A opet ovoj našoj "lucidnosti" su često pokretači i emocije koje kad-kad kao da ubrizgaju kerozin u mozak ........a mašine to ne mogu i.
Mislim da može, kada se nađe kao segment tehnologije koja će da korespondira sa nama.Da li se u opće inteligencija može kvantizirati kao entitet ili je to široka kategorija koja obuhvata sve interakcije koje za rezultat imaju neki vid odlučivanja?
Zasigurno, neka komercijalna verzija tog robota će biti tehnološki rob(ot) koji će da obavlja zadatke koje mi nerado činimo, ili čak nismo vješti u tome.
Mislim da bez imalo promjena će mu biti ''usađena'' ideja da smo bogovi i sav odnos prema nama da počiva na jednom religioznom dogmaškom viđenju.
Pa zar tehnologija ne ide u pravcu da se čovjeku olakša obavljanje svakodnevnih gluposti koje mu oduzimaju vrijeme, i samim tim mu se omogućava uživanje u dokolici?
Daleko od toga da mislim da smo bogovi, već smatram da čovjek još nije dao svoj vrhunac ako tako mogu reći
Mada možda i nema šta više dati, pa će doći do istrebljenja kako već reče Nista...
Evo o čemu sam govorio. Ova platforma je pravi VI koji odgovara okolini emotivnim reakcijama kroz logički operativni sistem. On nema programirane emocije već ih simulira i stvara iluziju inteligentnog sagovornika.
Ako ikad stvorimo AI bez da ta kreacija ima ono sto zovemo NADA, bojim se da ce mu prva racionalna odluka biti istrebljenje ljudi. Mozemo li "nadu" replicirati? Ne mozemo niti cemo ikad moci.
"Vidiš li: svet pun sebe grca -
Očiju punih, prazna srca."
Cak je i ljude moguce uspjesno programirati. Ne znam zasto svi misle da bi pravi AI bio bez ikakvih ogranicenja i sposoban da donese bilo koju odluku koja mu padne na "pamet".
Look upon my works ye mighty and this pear...
Zato što takav AI može da posluži u ratnoj mašineriji.
Svi veći tehnološki izumi dolaze kroz rat...
Sent from my ICONIA W3-810 using Tapatalk
Već se stvorilo...dosta toga.
Da li bi mogući sukob mašina i ljudi možda bio iniciran upravo ovim strahom?...bojim se da ce mu prva racionalna odluka biti istrebljenje ljudi.
Možda još interesantnije, čemu ovakav strah?
Zar ima imalo logike u tome da nešto inteligentno napadne na svog kreatora,a ne recimo da bi uradilo sve da ispuni svrhu za koju je stvoren?
Ili naprosto smatraš da je inteligencija šejtanski šapat da samo stvara potencijalne probleme, sukobe
Uzmimo na primjer psa kao kućnog ljubimca. Koji bi trebao biti manje inteligentan , a opet sa druge strane , bez obzira na razne načine odnosa prema tim životinjama kao feedback dobijaju lojalnost, odnos koji gotovo da nikad ne dovodi do sukoba u kome je povrijeđen čovjek - vlasnik
Last edited by gaul; 23-07-14 at 12:04.
Nije strah vec logika. Koliko ja vidim ono sto domnantno odlikuje ljude su ratovi, pohlepa i unistavanje planete. Ja bih unistio sve sto predstavlja prijetnju mom opstanku da sam na mjestu entiteta sa AI. Kad kazem AI mislim na nesto slicno ili vise od nas.
Druga stvar je sto ja vidim, mozda i nerealno, tracak nade kad je covjecanstvo u pitanju. Ovdje ne bih rekao da je neko vise ili manje u pravu vec da je to stvar psiholoskog tipa licnosti, a samim tim i ugla gledanja na AI i eticka pitanja koja to vuce za sobom.
Last edited by Caesar; 23-07-14 at 12:47.
"Vidiš li: svet pun sebe grca -
Očiju punih, prazna srca."
Tip? ličnosti - a ne recimo profilOvdje ne bih rekao da je neko vise ili manje u pravu vec da je to stvar psiholoskog tipa licnosti.
Baš podsjeća na proizvodnju.
Pa i nije logički.Nije strah vec logika. Koliko ja vidim ono sto domnantno odlikuje ljude su ratovi, pohlepa i unistavanje planete. Ja bih unistio sve sto predstavlja prijetnju mom opstanku da sam na mjestu entiteta sa AI. Kad kazem AI mislim na nesto slicno ili vise od nas.
Većina ljudi uglavnom ne učestvuje u sukobe. Sa druge strane intezivnost ratova kao događaja možda nam privlače najviše pažnje.
Zbog čega?
Upravo zbog strahova da ćemo biti uklonjeni sa scene. Kakva bi svjetska slika bila kada bi sve doživljavali nepravdeno kao da smo lično ugroženi i zalagali se da to uklonimo.
Preživljavanje prilagođenih, prirodna selekcija - jedan dio nauke koji svrsihodno opravdava ovakvo ponašanje, tako što ga stavlja u objašnjivo i racionalno, u kontekstu kvaliteta, dovelo je do nekoheretnosti, jedne opšte zbunjenosti.
Kako sebe definisati u tom odnosu ?
I u pravu si da se mora ubaciti iracionalni status nas samih. Najbliže rečeno da smo bogovi, nelogično vrijedniji i neracionalno moćniji.
Kako nešto replicirati kad i sami ne znamo šta je to.
Ono sto ja percipiram bez obzira na subjektivnu prizmu koja to relativizuje je da mi svi ucestvujemo u ratovima na direktan ili indirektan nacin, a pogotovu imajuci u vidu ekonomske ratove. Pohlepa? Daj, pa vecina smo od toga sazdani na nekom nivou. Unistavanje planete? Ne, to mi ne radimo to radi neko drugi.
Pitaj nekog izrazitog mislenog ekstraverta koji je orjentisan "zeleno" i sa izrazito nediferenciranom funkcijom osjecanja sta bi uradio covjecanstvu. Taj bi sve ljude pobio. E, takav AI entitet smo jedino u stanju da stvorimo. Da li AI entitet moze biti izbalansiran? Kako mu dati subjektivni osjecaj jer istina je u subjektivnoj koliko u objektivnom percipiranju stvarnosti? Nikako. Ako govorimo o naprednijem intelektu, sto je ibila tvoja premisa, onda bih ja bio jako oprezan sa AI kreacijama.
Ako ga ikad i stvorimo po nasem liku da li smo u stanju da ga posaljemo u sigurnu smrt samo zato jer ne osjeca ili osjeca fizicku bol? Gdje pocinje da biva nova forma zivota, a prestaje da bude masina? Eticka pitanja se samo gomilaju ako podjemo od premise da smo stvorili nesto inteligentnije od nas. Licno mislim da se nece desiti da nesto manje inteligentno stvori inteligentniji oblik bez slucajno. No ajd i to cudo da vidimo.
Last edited by Caesar; 23-07-14 at 18:31.
"Vidiš li: svet pun sebe grca -
Očiju punih, prazna srca."
Mislis sta radim? Radim ono sto bih pozvao i tebe da radis, a to je da izdvajas dio svojih sredstava mjesecno za zastitu lavova i ostalih velikih macaka. Dvostruka korist: stitis zivotinje od ljudi, a i lavovi i tigrovi jedu mrske ljude koji unistavau zivotnu sredinu. Savrseno zar ne?
Last edited by Caesar; 23-07-14 at 18:36.
"Vidiš li: svet pun sebe grca -
Očiju punih, prazna srca."
Na kraju ce ispasti da nam je potreban ai da bi nas zastitio od nas samih ili istrijebio za dobrobit planete..
Zašto bi se jedna mašina brinula o planeti? - a da ne postoji input od strane nas da je to jedna od zadataka sa kojim treba da se bavi.
E sada imamu tu i naznaku paradoksa.
Ako je toliko revnosan da izvršava zadatke koje mu zadajemo, ili pak ako toliko brine o nama i da ta briga izazove njegovu reakciju da nešto poduzme povodom toga, jer naš način života škodi sredini u kojoj živimo.
Da nas pobiju jer u tome je spas?
Nekako ulazim u domen ljudskog fanatizma. Da se podsjetimo, fanatizam nije produkt svjesnog i intelekta, već stvar psihopatologije.
Ubistvo radi plemenitog ciljaPitaj nekog izrazitog mislenog ekstraverta koji je orjentisan "zeleno" i sa izrazito nediferenciranom funkcijom osjecanja sta bi uradio covjecanstvu.
Čak i Brejvik je nešto slično uradio, ili bilo koji zaludnjak koji se samopodigao. Možda njihovi razlozi, uvjerenja nisu dovoljno prihvatljivi (stvar subjektivizma) za kako koga, ali mislim da je posrijedi teška aptologija.
Da ne mlatimo sad o sadizmu i mazohizmu.Taj bi sve ljude pobio.
Da li je?Kako mu dati subjektivni osjecaj jer istina je u subjektivnoj koliko u objektivnom percipiranju stvarnosti?
Apsurd je eksluziva ljudskog intelekta.
Moja premisa je bila da je taj robot inteligentan.Ako govorimo o naprednijem intelektu, sto je ibila tvoja premisa, onda bih ja bio jako oprezan sa AI kreacijama.
Mada u društvu gdje je situacija IQ-86, bilo kakav spomen inteligencije asocira na razinu koja je iznad
U jedno možemo biti sigurni, da će robot biti jači i dugovječniji od nas,plus inteligentan - što nas dovodi u jako nenaviknut položaj kao dominantne rase.
Produciranje straha mislim da je i očekivan, a šta nije diglo galamu i sijanje straha
No dobro. Ipak svakako da će to biti revolucionarno i možda najveće dostignuće čovjeka.
Nešto što možemo nazvati inteligentnim dizajnom.
Šta reći robotu ? - osim da mu citiramo Postanje (naravno u određenoj formi).
čudno...
Ae da mlatim malo. Mi svijet dozivljavamo culima, mozak obradjuje informacije, uci ,stice iskustva kao i preuzima vec stecena i obradjuje ih po individualnim sposobnostima covjeka da razumije , djeluje u okviru i primjenjuje vec steceno znanje na odredjeni nacin u okviru tih sablona(sretni su oni koji uce sami) ili ima mogucnost da ih prevazidje. Sada bi trebalo stvoriti inteligenciju koja je sposobna da uci raste i razvija se nezavisno od naseg znanja, sposobnu da evoluira van postavljenih okvira pa i same sebe jer u suprotnom bi ta kreacija djelovala smo u okviru vec predvidjene matrice ma koliko siroka izgledala. Mislim da je jedan od problema bas to nase mjerilo kako inteligencije tako i svijeta,kao i kreiranje programa koji ce jednostavno moci da se razvija sam po sebi i za sebe.
Isak Asimov je napravio neke zakone
0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu, ili svojom pasivnošću dozvoliti da se čovječanstvu naškodi.
1. Robot ne smije naškoditi čovjeku, ili svojom pasivnošću dozvoliti da se čovjeku naškodi, osim kad je to u suprotnosti s nultim zakonom.
2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s nultim ili prvim zakonom.
3. Robot treba štititi svoj integritet, osim kad je to u suprotnosti s nultim, prvim ili drugim zakonom.
Ti zakoni su nevažeći, prema riječima samog Isaka Asimova zamišljeni su tek kao plot device i raskrinkani kao pogrešni u samim djelima (serija romana, novela i priča Robot) u kojem su prvi puta opisani.
Ovo zbog toga što su prve tri naredbe kontradiktorne u nekim slučajevima, posebno exsekutivnim gdje se AI upotrebljava kao exsekutivna rutina.
Primjer: AI može odlučiti da u službi zaštite ljudi ili čoviječanstva da internirai cjelokupno čoviječanstvo ili dio raje nad kojom ima ovlaštenje da upravlja (u koliko ima exekutivne ovlasti) da bi ih zaštitio od neke eminentne opasnosti ili njih samih (kriminal ili ratovanje).
S druge strane ti zakoni bi bili u suprotnosti sa mnogim upotrebnim vrijednostima dediciranih ekspernih sistema, recimo medicinski trijažni AI koji pomaže u odlučivanju prioriteta medicinske pomoći tokom neke krize ili zakonodavni automatski sistem inplementacije kazni nad manjim kriminalnim djelima koji će se sigurno negdje u budućnosti upotrebljavati da oslobodi sudstvo od zagušivanja zbog prenaseljenosti ili neke druge krize.0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu, ili svojom pasivnošću dozvoliti da se čovječanstvu naškodi.
1. Robot ne smije naškoditi čovjeku, ili svojom pasivnošću dozvoliti da se čovjeku naškodi, osim kad je to u suprotnosti s nultim zakonom.
2. Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s nultim ili prvim zakonom.
Asimovi zakoni zbog toga osim literarne vrijednosti, nemaju i neku upotrebnu.
Asimov sam ukazuje na logičku nedosljednost tih zakona i u stvari više se radi o kritici sveukupnog stvarnog zakonodavnog sistema koji je više puta upravo tako, sam logički nedosljedan, pun mogućih rupa i kvaka 22 (sami Asimovi zakoni su primjer suptilne kvake 22 za exekutivni AI).
Vidno je da se taj klaustrofil poigrao sa logikom
Po njegovoj priči je snimljen simpatičan film - I' robot
http://www.imdb.com/title/tt0343818/
Što je simpatično, da prva generacija robota se 'drži' ovih zakona. Onako emotivno (moram priznati da me je taklo, a mene je teško tać) kada skaču iz onih skladišta u borbi gdje biraju da umru sa borbom i ciljem uzvikujući - BRANITI ČOVJEKA! gdje ih noviji modeli kasape...zaslužuju li to njihovi kreatori.
Vidim čitan je serijal roboti - respect
Last edited by gaul; 26-07-14 at 18:47.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks