Ne možemo. Vrtoglave inflacije u USA i EU i kod nas se mogu poredit kolko moja pokojna baba i Monika Belući.
A ovo neprestano ponavljanje zamjena teza, kad tako od malina i jabuka napraviš sok od krušaka, polako gubi konture đetinjeg, preuporno je.
Ono što sigurno možemo pisat Milojku u krivice je da je zadužio državu blizu milijarde, obećao da će sve u investicije a ništa u potrošnju, da bi na kraj (skoro) sve otišlo u potrošnju a niđe ništa u investicije. To ti je direktna jednačina inflatornog zamaha, bez nepoznatih u njoj- jako i brzo povećanje tražnje daje jak i brz inflatorni impuls.
Dalje ga možemo pisat u krivca što je dopustio povećanje zaposlenosti u oblastima koje ne dodaju vrijednost, a da to nije ispratio bilo čime što je vrijednost dodavalo. I to ti je inflatorni impuls, između ostalog.
Konačno, povećao je dohotke stanovništvu a da se proizvodnja, ni dobara ni usluga, nije povećala. Naravno da je, između ostaloga, i to inflatorni impuls.
Uz to što će, svaki cent više koji je ona kasirka dobila na platu, bit uzet iz ( pojednostavljeno, ali ispravno ) Fonda za zdravstvo. Čija će dugovanja država vrćat iz pozajmljenih para, jer ih u poreskim zahvatima nije našla. A, da se ne lažemo, nije ni mogla.
No to su već teme za ove što nisu sa foruma
Si nada nos salva de la muerte, al menos que el amor nos salve de la vida.
Ovo je vec sveukupno objasnjenje i za nas laike.
Evropa sad okrnjena pri izglasavanju u smislu prihoda jeste doprinijela, ali nije jedini uzrok inflacije kako se cesto potencira. To je cak jedino od svega nabrojanog sto je vlada uradila, a sto je bio makar neki pokusaj socijalne pravde. Sve ostalo je fail.
Last edited by Kliker17; 17-04-22 at 19:15.
Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi.
Fransoa la Rošfuko, francuski filozof
Ali i ti i tvoj drugar Gagarin uporno pokusavate da dokazete sta?
Konkretno? A tice se programa evropa sad i visine plata ljudima sa jedne i inflacije sa druge strane?
Jel problem to sto je zaduzio kao sto kazes i deo tih para preraspodelio ljudima pa sad ti i tvoj prijatelj gagarin siljite ***** i glumite ludilo kao fa ste 30 godina ziveli u Monaku a ne u zemlji u kojoj sin zene koja vodi sudstvo diluje drogu, svercuje cigare, gde vrhovni svom jedinom sinu potpisuje koncesije na mini hidrocentrale, gde opstina budva vrhovnog vija za porez za plac, gde masina za prevljenje para (trajekt) dodeljuje svojim kumovima, gde mu je brat vlasnik banke a zna se ko drzi i zasto drzi tamo depoZite… i ne nista od toga nije uzrok, uzrok je neznalica iz Singapura koji tamo glumio nekog sluzbenika, i sto se zalozip da deo para se preraspodeli ljudima, i da to je najveci pritisak na inflaciju…
Ako ie on demagog.. ti i tvoj drugar Gagarin ste jos veci…
I da poredjenje ti je glupo… jer je sva ekonomija radi na principu spojenih sudova, ako 80% robe siroke potrosnje uvozi Crna Gora, onda zavisi od pritiska traznje na proizvodjace u njihovim maticnim zemljama, i zasto bi neko iz Srbije prodavao Voliju nesto za euro, kad ima upit npr iz Austrije ko je to spreman da plati 1.5 eur. Onda taj dodje i kaze svom kupcu u cg, moze i tebi za 1.5 eur, ili 1.4 eur jer si mi stalan kupac.. oces neces… onda taj neki Voli ili ko god, krene da zove druge dobavljace, a sve te druge je vec kontaktirao neko drugi iz Rumunije, Madjarske, Austrije ili odakle god i onda nijr to sto trazi 1.5 nego 2 eur kod tih nekih drugih dobavljaca.
Onda taj Voli kaze ok, yzimam za 1.5, a ja sigurno necu da radim za manju marzu, a da se obezbedim za buducu poskupljenja, necu samo podici cenu za razliku koja je meni poskupela, nego cu na to jos dodati malo…
I onda taj proizvod dodje na policu sa novom cenom…
Ne znam ni sta radis ti, a pogotovo Gagarin koji se razume sve a sustinski se ne razume ni u sta, ali stvari plasticno na trzistu i odnosima funckilnisu kao sto gore napisah, ako ne i gore u danasnjim uslovimma rata u Ukrajini
Last edited by zaro; 17-04-22 at 19:28.
Plan je bio da se 9% poreza na ld i 8.5% zdravstvenog vecinski nadoknadi iz 15% fonda za PIO jer povecavas skoro duplo prosjecnu bruto zaradu ali sad za sad ne ide dobro jer su prihodi Fonda PIO u feb. 2022. veci samo 20-30% u odnosu na feb. 2021. godine.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Odgledah 28.sjednicu administrativnog odbora. (ura,demokrate,dps,sdp-doduše raško ne progovori)
Evo ne znam,imam osjećaj kao kad sam gledala predstavu čekajući godoa u cnpu.
Valjda,imaju rok dva mjeseca nakon što je raspuštena parlamentarna većina.
Programom je kvantifikovan toliki broj nepoznatih koje se ne mogu kvantifikovat, bar ne bez nekakvog dugoročnog snimanja stanja i trendova, na prihodnoj strani budžeta, da jednostavno nisi ni mogo očekivat da će ić bolje.
Sve vrijeme jedan od krucijalnih nedostataka programa i jeste taj, što je u ogromnoj mjeri put u nepoznato, a alternativnih ili izlaznih strategija nema.
U novembru, decembru ćemo se vraćat na ovu temu, ako budemo imali sreće. Ako ne, biće vruće ljeto.
Si nada nos salva de la muerte, al menos que el amor nos salve de la vida.
Rado bi ti odgovorio da imam na što.
Ali ti priznajem rijetko kvalitetan talenat da u gomilu teksta staviš masu nekakve lične pizme, skakutanja po raznoraznih tema ka s Marsa na Jupiter iz mjesta, i svake postojeće vrste prazne priče iz enciklopedije.
Da mi je samo znat okle ti takva i tolika motivacija.... Šalim se, znam
Ne ljuti se, drug, ali ako ćeš da se baviš padobranstvom, moraš prvo nać avion.
Si nada nos salva de la muerte, al menos que el amor nos salve de la vida.
Znači nema povratka na stare cijene, pa sve i da se vratimo na stare plate.
Ali opet šteta što se prevarismo da povećamo plate, jer to, eto, doprinosi povećanju cijena. Istina, doprinosi postotak ili dva, a plate sirotinji skočile skoro duplo, ali da mi ipak prigovorimo, valja se.
Kunem ti se, i evo sad i javno to priznajem, nikad mi niko u životu nije tako kvalitetno pripisivao nešto što nisam reko, i poslije iz toga izvlačio čitave poeme, kao ti
Ne, drug, ne prigovaramo. Pričamo. I to onako kako jeste.
@zaro bi reko, dokazujemo nešto. Iako ga ne dokazujemo mi, no bilo koji udžbenik političke ekonomije sa prve godine ekonomskog, kad onako objasni generalni mehanizam ponude i tražnje.
Tako da, ne prigovaramo. No odgovaramo na pitanje je li povećanje minimalca imalo uticaja na rast cijena. Odgovor je lak, jeste.
A to je samo manji dio Evrope sad, koju tako slatko, ko Robin Hud, čuvaš lukom i strijelom ovuda
Onaj mnogo bitniji, ključni, je ono čemu prigovaramo. Naravno, to je i tačno ono što ti ne pominješ, taman kolko đavo onaj krst što od njega bježi.
A to je ova crna rupa u budžetu koja se lagano iz tog programa rađa, i koja će nas o jadu zabavit. I neće joj bit brzoga lijeka, već sad ga nema.
I, druže iz Šervuda stari, baš ta sirotinja, čija prava tako gorljivo ovđe braniš, će na kraj ponajviše plaćat ceh koji taj program napravi. Kad dođemo do narednih zaduživanja, i kratkih rezova koji će ih neminovno pratit.
No me živo zanima đe će tad Milojko bit.
Si nada nos salva de la muerte, al menos que el amor nos salve de la vida.
Aj sa srećom. Evo nađosmo se. Jeste uzorak inflacije, ali nije jedini. Apsolutno saglasan. Sad ostaje mjere pondera koliko je uticala ES a koliko međunarodna inflacija, što je poprilično subjektivna rabota.
Ako uzmemo usluge koje su baš skočile, a nemaju direktni međunarodni faktor ES je dosta uticala. Međutim, imaju uvezenu inflaciju indirektno ukalkulisanu, tako da su ponderi realno zaludnji posao.
Što se socijalne pravde tiče, ima par stvari koje povezuju Švedsku, Dansku, Island i Norvešku. Skandinavske su zemlje. Imaju visok stepen socijalne pravde, vjerovatno najveći u Evropi, kontinentu sa globalno najvišim nivoom socijalne pravde na planeti. I zamisli... Uopšte nemaju kategoriju minimalne plate. Tako da minimalac i socijalna pravda zajedno samo zvuče lijepo. Ali nemaju previše veze.
Više će za socijalnu pravdu učiniti tražnja iz EU usljed čega će poslodavci morati da bolje plate radnike. Doduše sa većim platama, idu i više cijene i tako u krug.
Što se produktivnosti tiče, ne radi se o količini proizvedene robe i usluge kasirke iz Volija, već o stvorenoj zaradi tokom radnog sata.
Zašto je Danska bogata? Jer pravi skupe stvari sa velikim procentom dodate vrijednosti. Jednostavnije zato što pravi Lego, a ne neke no name kockice. A Lego je preskup, jal zbog kreativnosti, jal zbog marketinga, al svakako zbog nekoga znanja šije no name x10 sa cijenom.
Prevedeno na CG mi šegamo drva i izvozimo oblovinu. Prodajemo kvadrate na obali i uglavnom samo plažu i nešto fast fooda. Sve što prodajemo je najjeftinije i sa najnižim stepenom obrade. Moramo biti siromašni. Vrednosna produktivnost nam je očajna, sa jadnom dodatnom vrijednošću pa makar zaposleni radili 24/7.
Zamisli da je umjesto toga veći dio turizma zdravstveni, sportski, kazino itd... Sa dodatnim značajnim prihodima, umjesto izdavanja apartmana.
I tako u svakoj branši.
Ada URA neće dat. DF je uštopovan. Milača je umjeren. Sub85 rules.
Ni skandinavskim državama ni Švajcarskoj plate nisu socijalna kategorija niti im je do mozga stizalo da to mogu da budu. Kod njih oni kojima je to potrebno dobijaju socijalnu pomoć, žive u socijalnim stanovima besplatno sve dok se ne zaposle. Ljudi od plata žive, a od socijale preživljavaju.
Last edited by NHM; 17-04-22 at 21:51.
Lijepa ekonomija, samo ste ostali u prvoj godini.
Da ga ja laicki pojasnim. CG ima 10 krava i uvozi jos dvije. Domaca krava je euro, strana 2.
Povecas plate i imamo potraznju za 15 krava. I onda moramo da uvezemo jos tri, sto sveukupno povecava cijenu i tice na inflaciju.
I taj dio price vam je super.
Ali je realnost da CG ima nula krava i da uvozi svih 15.
Tako da sa kravama uvodi i inflaciju sa tih trzista. I to je otprilike to.
Slozicu se sa Gagarinom oko prelivanja inflacije. Usluge rastu i pored svega jer sa inflacijom, novac vrijedi manje.
Sto je nama povremeni elektricar objasnio. Ja treba da platim gorivo, popijem kafu, doruckujem i kupim porodici da jede.
To sam prije mogao sa 50 eur dnevnicom, sad je 80 eur dnevnica. I to je ono dje jeste u pravu. Ali tvrditi da je ES jedini krivac je bas onako navijacki.
Evo vam obojici pitanje.
Ako je ES jedan od najvecih krivaca za inflaciju, zasto je cijena stanova porasla jos prije ES, a sad vec gura dvocifreni rast za stanove uradjene jos prije godinu. Potraznja je manja nego ponuda i to godinama. Zasto to?
Ne bih ja to nista diro
Ništa,legalizacija kanabis sative ko Holandija i ima da se puni budžet.
Poslano sa mog M2006C3MNG koristeći Tapatalk
No pasaran!
Dakle, da sumiramo, i bez projekta Evropa Sad bi se desila inflacija, pogotivo u CG koja pa skoro i da nema alata da na istu pokuša da smanji, jer skoro ništa i ne proizvodimo, već masovno zavisimo od uvoza, uz to niti imamo mogućnost da vodimo monetarnu politiku, jer koristimo tudju valutu, čija je CB u drugu državu, u čijem odbori čak ni nemamo predstavnika, jer je koristimo praktično na divlje.
Last edited by technus; 17-04-22 at 22:32.
Forever young, i want to be forever young
Smoriću forum za sve tri medalje budem li još koji put odgovarao na to isto pitanje
Elem.
SVE što kažem jeste da je povećanje minimalca imalo uticaja na rast cijena.
KOLIKO tačno, nit sam cijenio, niti bih mogo sve i da sam htio. Ono što je sigurno, uticaja jeste imalo. I ne baš tako malo.
Čisto ovih rijetkih ovđe radi, koji pokažu neku iskrenu želju i da čuju i razumiju druge i drugačije, da probam da uprostim:
Onu svježu boraniju od 8 eura ( skoro 9, tačnije ) sam vidio neki dan u HDL, srce me imalo okinut.
Odem onda na zelenu pijacu, kod babe đe od vijeka trgujem, no kod nje nema boranije.
Pitam što nema, a ona mi odgovori ( bukvalno citiram ): 7 eura nabavka, nijesam luda, da me neko izbije ovđe od ovog nesretnog naroda.
Onda odem i kupim mrznutu, neđe tri puta jeftiniju.
Što ti to govori?
Cijena te boranije ima milion faktora, nemoguće ih je i pobrojat, a kamo li kvantifikovat svaki. Od uvoznih cijena, državnih dažbina, subvencija, komparativnih domaćih proizvoda, cijena alternativnih proizvoda, zakupnina prodajnih mjesta, troškova radne snage, marži, poreza.... blablabla, milion miliona faktora.
Ali, postoji kod te boranije i jedna determinatna stvar: to je poslednja- najviša cijena po kojoj je kupac bio spreman da je plati.
Zove se granična, i ključna je stvar u tu pričicu.
Tako je za mene blizu 9 eura bilo previše, možda bih je platio do 5 recimo, te sam tako na kraj kupio alternativni proizvod.
I tako će većina, i više od većine.
I, da vidiš, boranija će u jednom momentu naniže. Ili je uopšte neće bit, ili će se pojačano gajit jer je toliko atraktivna i rentabilna, pa će se porastom količina i cijene regulisat.
Ono što je suština tu:
od svih onih milion miliona faktora, ključni uticaj na cijenu će, na kraj, imat spremnost kupca da je plati.
Maksimalna spremnost, poslije koje se ne kupuje, je granična.
Na nju, ključno, utiče novčana moć kupaca. Jer, sasvim je jednostavno- koliko para, toliko boranije.
A mi smo tu novčanu moć kupaca drastično uvećali jedan dan, jednim potpisom. I nazvali to Evropa sad.
I sasvim je normalno da je to imalo drastičan uticaj na rast cijena, koji se ne može sporiti, što se gođ po svijetu dešavalo.
Cijene stanova nisu dobar pokazni primjer, ali da sad uzmemo da objašnjavamo ovđe sve kako ide vrijednost zemlje, sve tri rente, sve pripadajuće troškove, kategoriju potreba koje formiraju tražnju za stanom... ahahahaha, i ovako će me linčovat, a ne još i to.
Uglavnom, rastu postojano, od 2010. na ovamo čak i prilično stabilnim trendom, konkretni porast koji pominješ ključno potiče iz uvećanja komunalija, te iz krajnje dinamičnog usklađivanja cijena nekretnina na sjeveru, koje su dugo zaostajale i stojale nerealno nisko, a u poslednjoj godini su se naglo nivelisale tamo đe im je vazda i bilo mjesto- blizu primorskih, a neku mrvu iznad Podgorice.
Uz napomenu, da više zbilja ne smaramo ovaj narod, da tržište nekretnina nije klasično tržište ponude i tražnje, i ne može bit pokazni primjer za ovo o čemu govorimo, jer su mu i ponuda, i naročito tražnja, vrlo specifične, i vrlo neelastične- ne reaguju na promjenu cijena ko ona boranija.
Jer čoek od stana ne odustaje zbog par eura razlike u cijeni, a najčešće ni par hiljada.
Da ne bude da ni elastičnost nismo objasnili.
Odjavljujem se na par mjeseci sad, i biću na Muziku tamo
Last edited by Buva+gacce; 17-04-22 at 22:36.
Si nada nos salva de la muerte, al menos que el amor nos salve de la vida.
Pošto pitaš čista eknomska pitanja, i ne miješaš politiku, ajde da probam da približim. A vjerovatno nisi ni svjesna da si ovim boldovanim poterfila jednu od suština svega a na kraju posta ću ti reći i kako si potrefila.
CG kao država koja koristi EUR valutu za plaćanja, inflaciju eurozone uvozi, tj preliva se na nas. Jer nemamo mogućnost štampanja novca i ne možemo rgulsiat ponudu i potražnju novca već to nam je što nam je.
Kao uvozna ekonomija, to znači da puno para šaljemo preko granice i da se u realnom opticaju u CG novac isparava (Medojević ustvrdio još davno). Onda dođe turistička sezona i ljudi rentiraju apartmane, i troše neke pare na usluge i novac se ponovo vrati u CG.
Evropa sad je u principu dobar program za krajnjeg korisnika. Povećava se i minimalana i prosječna zarada. Za statistiku je to super. Glavni problem je bilo planirano da se finansira pozajmicama sa usvojenim akciznim povećanjima. S obzirom da to nije izlglasano, onda je problem njegovog finansiranja još veći. Za sad ih je sreća pogledala pa akcize od goriva peglaju stvari.
Glavni problem Evropa sad je što ta nova zarada tebi koja je primaš omogućava. Pokušaću ovaj inenadni rast cijena da pojasnim na svom banalnom primjeru.
Godinama na pjacu kupujemo sir kod iste bakice.
1kg sira je do decembra na pjacu bio 5€. Za minimalnu platu si mogla da kupiš 50kg sira.
Danas je na tu istu pjacu 1kg tog istog sira 10€. Za minimalnu platu ja mogu da kupim 45 kg sira.
Dakle, za minimalnu platu koja je porasla 200€ ja realno mogu da kupim 5kg manje sira nego što sam mogao prije Evropa sad programa.
Prosječni zaposleni u preduzeću XYZ je bio osiguran na 250 eura i primao još 200 na ruke. Misliš da je poslodavac XYZ sad promijenio svoj odnos prema radniku pa mu isplaćuje 450 minimalnu i dodatnih 200 na ruke? Ne bgm, nego ga je ostavio na istih 450 prihoda ukupno i još mu Vlada olakšala da ne mora da vadi materijalne troškove, plus ga sve to manje košta negro pije.
Ako njega uporedimo sa ovim primjerom sira on je prije Evropa sad mogao da kupi 90kg sira za svoju zaradu prije evropa sad programa, a sad može da kupi 45kg.
Vidiš koliko je vrijednost njegove zarade pala.
Na ovo treba dodati i pojašnjenje zašto je sir sa 5€ došao na 10€. Ako je organski sa ispaše i sijena, sa vrlo malo koncetrata se drži krava, inače je koncetrat poskupio 50%, onda rast cijena nije opravdan.
Pa prost odgovor bakice koja prodaje sir na pitanje zašto je digla cijenu sira ako joj se inputi nisu poskupili glasi: ja sam prije za 1kg mogla da kupim 5litara ulja. Da ostavim cijenu 5kg sad bih mogla da kupim 2 litra.
Sad multiplikuj ovo na sve ostale prodavce, uslužne djelatnosti i slično. Ne zaboravi da je Evropa Sad za državne službenike samo dodatno opterećenje na realni sektor. Zavisi od toga koliko zaposlenih imamo, da li 150k iz doba DPS ili 200k iz doba aktuelne Vlade ali opet suma novca koju treba iz terzora isplatiti je veća nego prije. A te pare u terzor treba neko da nadomjesti, a neće niko osim realni sektor i pozajmice.
Na to dodaj međunarodnu inflaciju, koja je došla kao spoj 3 nevjerovatne stvari: rat u Ukrajini i energetska kriza, COVID-19 šokovi po ekonomiju, i dugogodišnje držanje kamatnih stopa negativnim. I onda imamo ovo što imamo.
Treba biti realan, pa reći da je cijena struje ostala netaknuta, što nije slučaj sa nijednom zemljom u Evropi, nego nas je spasilo što se KAP ugasio i dobra hidrološka situacija pa imamo viškove koje prodajemo papreno.
I napisala si na samom kraju ljudi će kupovati samo ono što su u mogućnosti.
Što posljedićno znači da će država manje PDV-a naplaćivati.
Pa će prihodi u budžetu biti manji, a samim tim i finansiranje svega, pa i Evropa sad i zdravstva još problematičnije.
A na dugi štap, ovo će imati još gore posljedice po ovu državu. Osim rezova u javnoj upravi, dobro će biti ako konačno ne bankrotiramo već budemo primorani da neki državni monopol poput EPCG, Luke bar i slično prodamo da bi vratili te dugove. A dizanje PDV-a je takođe jedna od opcija.
Last edited by hercules; 17-04-22 at 23:20.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Naravno da je budžet najveći rizik, ne raspravljam se ja oko toga sa tobom, nego sa Gagarinom koji povećanje kupovne moći predstavlja kao neki dominantni faktor rasta cijena. Tom logikom najlakše je oboriti plate, ili ih nikad ne dizati. Ipak, istorija čak i onog najbrutalnijeg liberalnog kapitalizma pokazuje da porast plata dovodi do porasta standarda, pa makar i cijene rasle paralelno.
Za ostalo se slažem, ali u ovom haosu ekonomskom i političkom koji trese cio kontinent sitan će nam biti uticaj Evrope sad.
Iako ga herkules objasni, dodacu ponesto
Niko nije ni rekao da nije imalo. Ono sto se ne slazem je da je veci uticaj ES, od ostalih eksternih uticaja. EU je nastampala 4 triliona eura kao jednokratni boost ekonomije i opet nije uspjela da sanira inflaciju. Posljedicno, znas i sam kako takvo stampanje para utice na inflaciju.
Ovo je tacno, ali granicna cijena utice samo na isplativost proizvoda. Sto objasnjavas u postu ispod. Ali mi je ne proizvodimo, kao ni vecinu stvari, pa ta cijena zavisi od inputa kao radna snaga, gorivo i djubrivo, koje je posebno skocilo zadnjih mjeseci. Opet na cijenu boranije u svijetu i CG nece uticati tvoja granicna cijena. Uticace cijena proizvodnje.Što ti to govori?
Cijena te boranije ima milion faktora, nemoguće ih je i pobrojat, a kamo li kvantifikovat svaki. Od uvoznih cijena, državnih dažbina, subvencija, komparativnih domaćih proizvoda, cijena alternativnih proizvoda, zakupnina prodajnih mjesta, troškova radne snage, marži, poreza.... blablabla, milion miliona faktora.
Ali, postoji kod te boranije i jedna determinatna stvar: to je poslednja- najviša cijena po kojoj je kupac bio spreman da je plati.
Zove se granična, i ključna je stvar u tu pričicu.
Slazem se. Zaro su neke stvari kod nas poslovicno skuplje zbog malog trzista. Ljudi moraju da nabavljaju male kolicine, malo je uvozinika i cijena je posljedicno veca nego na desetomilionskim trzistima.Ono što je suština tu:
od svih onih milion miliona faktora, ključni uticaj na cijenu će, na kraj, imat spremnost kupca da je plati.
Maksimalna spremnost, poslije koje se ne kupuje, je granična.
Drastican rast cijena, pa ne bas. Ocekivala se inflacija, ali ne ovolika. Da se vratimo na trziste i uvoznu zavisnost. Dosta robe u CG stize kontejnerskim prevozom ili u okolne zemlje, odakle se snabdijevamo. Covid kriza je uticala na brodare, pa je kontejner u avgustu 2021(a cijena je vec godinama niska) bila oko 5 000 dolara, dok je danas ta cijena 18 000.Na nju, ključno, utiče novčana moć kupaca. Jer, sasvim je jednostavno- koliko para, toliko boranije.
A mi smo tu novčanu moć kupaca drastično uvećali jedan dan, jednim potpisom. I nazvali to Evropa sad.
I sasvim je normalno da je to imalo drastičan uticaj na rast cijena, koji se ne može sporiti, što se gođ po svijetu dešavalo.
Cijene stanova su bas pravo mjesto. Na taj nacin ce ljudi ukapirati i cijene frizera, elektricara, doktora.....Cijene stanova nisu dobar pokazni primjer, ali da sad uzmemo da objašnjavamo ovđe sve kako ide vrijednost zemlje, sve tri rente, sve pripadajuće troškove, kategoriju potreba koje formiraju tražnju.....
Uglavnom, rastu postojano, od 2010. na ovamo čak i prilično stabilnim trendom, konkretni porast koji pominješ ključno potiče iz uvećanja komunalija, te iz krajnje dinamičnog usklađivanja cijena nekretnina na sjeveru, koje su dugo zaostajale i stojale nerealno nisko, a u poslednjoj godini su se naglo nivelisale tamo đe im je... :
I da, cijena stana ima veze i sa komunalijama, i svime sto si nabrojao....
Ali najveci razlog je povecanje cijena gradjevinskog materijala od 35 do 60%, zavisi koji proizvod.
I zasto sad stari stan kosta skuplje? Ako te je kvadrat stana kostao 500 eura a sad te sa novim cijenama kosta oko 750, ne prodajes prethodni stan za istu cijenu. Jer za pare koje si prodao nesto, ne mozes da kupis novo i udjes u sledeci investicioni ciklus.
Zato su cijene digli i Okov i Kips i Cerovo i x drugih veleprodaja, iako imaju poprilicnu kolicinu starih zaliha, citaj "stanova" u slucaju gradjevinaca.
I podigli su cijene i staroj robi, jer ako je rasprodaju po starim cijenama, nece moci da nabave novu robu.
Ako je budu kupovali po potrebi, usporice ekonomski razvoj firme, a to ce uticati na cijene, a to na inflaciju.
E zato postoje robne rezerve, i zato je USA otvorila svoje naftne koje su dovele do smirivanja divljanja cijena na trzistu energenata.
Ostalo se slazem. Losa izvedba i sakacenje rjesenja ce tek uticati na pojedine stvari.
Da i jos nesto opljunem.
Ministar poljoprivrede je rekao da je cijena brasna iz Bugarske manja ali da je prevoz skuplji, sto je implikativno pomenuo da bi rekao da su pekari alavi ko svi privatnici i da je bezobrazno sto traze povecanje 30%.(parafraziram kako se cita izjava).
Cijena prevoza iz Bugarske je 400 do 500 eura veca od Srbije, tako da moze maksimum uticati cent do cent i po, po kilogramu.
Drugim rijecima ministar laze i to laze bas masno, jer ne traze pekari dzabe 30% poskupljenja
Ne bih ja to nista diro
Last edited by Hell Raiser; 17-04-22 at 23:59.
Jedan offtopic…
Kad ce se vratiti pdv na 21% na hranu za kafice itd?
Ekipo, ne zaboravimo da su stanovi investiciona, a ne tekuća potrošnja. I da na cijenu stana ogroman uticaj i kod nas i u svijetu, pojedinačno najveći, ima kamatna stopa. Što su niže kamate, stanovi su skuplji jer predstavljaju alternativu za ulaganje koja donosi veći prinos kroz rentu. Takođe, što su niže kamate, ljudi mogu povući više kredita.
Dakle niske kamate generišu veću tražnju za stanovima, posledično i veće cijene stanova.
Imali smo decenijski period niskih kamata i rast cijena za to vrijeme. Čak rast nije bio u Podgorici toliki kao npr u Beogradu, Zagrebu i sl. jer se srazmjerno veličini tržišta izgradila puno veća količina stanova čime je odgovoreno na uvećanu tražnju.
Ada URA neće dat. DF je uštopovan. Milača je umjeren. Sub85 rules.
https://www.vijesti.me/vijesti/crna-...vesna-medenica
A ono jes, Mickey je kriv za sve…
U ovoj situaciji tesko. Generalno to je mjera iz Kovid paketa pomoci. I sa ukidanjem mjera, trebalo bi da se i to vrati.
Medjutim na ovakvu situaciju u svijetu, mislim da bi se brzo kafedzije pobunile(stalno se i bune). I da ce Milatovic ostaviti to novoj vladi da se bakce. A ni za njih u tom manjinskom vladanju, mislim da nece talasati.
Odluka je cisto politicka. Sa ekonomske strane ne postoji razlog da se to ne vrati
Ne bih ja to nista diro
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks