Page 1 of 2 12 LastLast
Results 1 to 25 of 31

Thread: Živ je kapitalizam, umro nije, dok je casha i cashovine

  1. #1
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default Živ je kapitalizam, umro nije, dok je casha i cashovine

    Dragi tovariši kosmonauti,
    evo svako malo se priča da je kapitalizam mrtav. A njemu ne ide tako loše. Makar gledajući berzanske indekse koji su uprkos Covidu na istorijskim maksimumima, premda svi kažu da je kriza.
    E sad, sa druge strane, pala je ekonomija, u zavisnosti lockdowna i strukture ekonomije, negdje jednocifreno, a negdje i dvocifreno, kod nas kažu 20%, mada poreska uprava tvrdi da su naplatili 7% manje u odnosu na 2019 (što možda govori o nivou sive ekonomije u Crnogoracah, ali to sad nije tema).
    Kreće vakcina, biće lizanja ekonomskih rana, biće rekuperanja i kod nas i napolju još dinaminičnije.
    Uprkos sovjetskom romantičnom nicku, izgleda da je "kapitalizam", najšire shvaćen, najmanje loš od svih drugih ekonomskih sistema, da parafraziram Čerčila.
    Da li je mrtav? Mislim da nije, već će se, vjerovatno, po ko zna koji put transformisati i preživjeti.
    Otvaram topic da malo piskaram o kapitalizmu ko god hoće neka doda ponešto, a pošto se osjećam kao neka vrsta domaćina, želio bih da se lijepo družimo na ovom topicu.

  2. #2
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default Malo istorije

    Kad je nastao kapitalizam? Milion teza, svako ima svoje viđenje. neki kažu kad se kod jednog pračovjeka stvorio višak, a kod drugog manjak, drugi kad je nastala trgovina, novac, etc...
    Istoričari su nas u školi učili da dijelimo na robovlasničko, feudalno, kapitalističko... Ovo treće počinje otkrićem Amerike. Koliko ljudi, toliko i teza.
    Kapitalizam počinje tamo gdje počinje sloboda kretanja. Rob koji je vlasništvo i kmet koji poluvlasništvo i ne smije da ide sa imanja ako ga gospodar ne pušta, ne mogu biti akteri kapitalizma.
    Dakle, kapitalizam počinje u slobodnim gradovima feudalizma, koji nastaju uz saglasnost plemstva koje ima korektan fee od teritorije koju im ustupi.
    Sad malo premotajmo film naprijed i naći ćemo se u prvoj turbokapitalističkoj zemlji, najvećoj pomorskoj i trgovačkoj sili 17 vijeka Holandiji. Krajem 17. vijeka tamo se sa svojom ekipom nalazi i Petar Veliki u svojstvu običnog građanina koji je doveo svoju ekipu iz Rusije gdje je car, kako bi se obučili u brodogradnji&pomorstvu. Par stotina godina ranije tu se nalazilo more i slana močvara. Na koju foru je neastala takva delta, imajući u vidu vrijeme i adete i mnogo sporiji tempo rasta i promjena u tom istorijskom periodu?
    Pa... Hvala Torquemadi, koji je u poslednoj deceniji petanestog vijeka odlučio da očisti Španiju od Jevreja. Alternative za Jevreje su bile po nož, pokrštavanje i sumnjivo lice nakon toga za mogućom lomačom tokom svake suše, epidemije etc... ili nogobulju iz Španije u slanu močvaru koja je bila španska kolonija, sa nekim suludim protestantima koji su se pojavljivali, a koja se zvala Holandija.
    Mala digresija, alternativa je bila i Otomansko carstvo, gdje ih je toplo dočekao Mehmed II Osvajač. Čak se od srca smijao budalastom španskom kralju što je otjerao ljude koji od 10 dukata naprave 20, a njemu daju dva. Sefardi koji su došli iz Španije postali su okosnica zanatstva i srednje klase Otomanske imperije, ali o tome drugi put.
    Dolazak Jevreja u Holandiju je bilo otprilike kadrovski izbačaj kao da u Crnu Goru dođe 5000 nerdova iz Silicijumske doline i 1000 middle i top menadžera sa Wall Streeta koji odluče da kod nas nastave život i osnuju startapove i banke. Nastavak slijedi...

  3. #3
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default Malo istorije II

    Kada su došli Jevreji u Holandiju donijeli su trgovinu, kapital, ideju slobodnog tržišta i što je najvažnije, stvorio se na toj teritoriji, za ono doba tridesetogodišnjeg vjerskog rata, ozbiljni nivo vjerske tolerancije. Svako je sa svakim trgovao i...
    Kreće se sa branama da se zaustavi more i isuši slana močvara Nederlanda & Nizozemske. Kako bi isušivanje išlo što bolje, napravljeni su kanali da voda bolje otiče, a onda i vjetrenjače koje pumpaju vodu da brže otiče. I krenula je da se razvija poljoprivreda, ekonomija i trgovina.
    Tada nekome pada na pamet ideja koja lansira Nederland u najveću globalnu pomorsku silu. Vjetrenjače u slobodnom vremenu kada ne isušuju i ne tjeraju vodu, mogu sa istim pogonom da sijeku drva i prave grede. Nastaju prvi mehaničke pilane koje puno preciznije režu građu i naravno puno brže i jeftinije nego ljudi.
    Posledica, Holandezi prave brod 3-4 puta brže od konkurencije i postaju globalna pomorska sila, gdje Petar Veliki dolazi po know how. Tako će biti sve dok Engleska ne zavlada, jer je Holandija imala usud grdnog komšiluka, agresivne Lujeve spremne za kavgu i reketiranje kad ostanu bez para...
    No, prva turbokapitalistička zemlja ostavila je u amanet ono što gura svaku ekonomiju, ekonomska sloboda, inovacije i mentalitet slobodnih ljudi koji rađa preduzetništvo i inovacije.
    Dođimo u sadašnjost i završimo ovaj istorijski esejčić jednim podatkom. Holandija je četvrti izvoznik u svijetu posle Kine, USA i Njemačke. U dolarima, ne per capita. Ispred japana, Francuske, UK...

  4. #4
    Join Date
    May 2006
    Posts
    10,651
    Thanks Thanks Given 
    3,749
    Thanks Thanks Received 
    4,850
    Thanked in
    1,975 Posts
    Rep Power
    1939536

    Default

    Kapitalizam je svakako najmanje loš sistem. Sve ostalo se pokazalo kao utopija, koja se prije ili kasnije pretvori u totalitarizam usljed ljudskog faktora.

    Ipak, isti se mora peglati. Interes krupnog kapitala sam po sebi ne vodi računa o ljudskim potrebama, o životnoj sredini i socijalnim slučajevima.

    Za takvo "peglanje" je potrebna jaka država vođena nekim socijaldemokratskim načelima i jakom ekološkom svijesti. Ođe ne pričam o socijaldemokratiji koju samo imenom baštine ove naše dvije nesretne stranke, već mislim na skandinavski model sa jakim socinalnim davanjima i zaštitom najranjivijih.

    U suprotnom može nam se desiti neki od jako loših scenarija Imanuela Volerstina.

    Iako je tema vezana za globalno pitanje sistema kao takvog, više volim da razmišljam u lokalnim okvirima.

    Jedna ideja, a u skladu sa mojim viđenjem humanog kapitalizma, a koja se meni mota po glavi i koja je usljed tehnološkog razvoja lako ostvariva, je omogućavanje besplatnih knjiga svima koji to žele u elektronskom obliku uz donacije Kindle aparata ili uz subvencije za kupovinu istog. Ne velika investicija, a svim roditeljima značajno rasterećenje budžeta. Čak i kompjuteri u školi za svakog učenika nisu nemoguća misija.

    Nije mi stran državni intervencionizam a koji se, iako se u načelu kosi sa liberalnom ekonomijom, pokazao kao jedino rješenje u momentima krize.

    Mi smo siromašno društvo, na žalost, a socijalne razlike se moraju rješavati na način da sposobni isplivaju na površinu (nezavisno od političkog, nacionalnog i vjerskog opredjeljenja), što znači da nam treba društvo jednakih šansi a ne povlašćenih, a sa druge strane moramo nekako naći način da oni koji ne mogu da isplivaju ne budu gladni.

    Mali smo, pa nam se lakše prilagoditi. To je jedina prednost, sem prirode i resursa koje nam je bog dao.

    P.S.

    Nećeš zamjeriti što sam temu malo spuštio i na lokalni nivo. Ako smeta, ne moramo. Ja sam praktičan po prirodi, pa mi više leži primijenjeno od teorijskog.



    Sent from my POCOPHONE F1 using Tapatalk
    Last edited by kimmi; 08-01-21 at 19:56.

  5. #5
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default

    Spustio si temu na lokal, što je sasvim OK, ali su ujedno otvorio gomilu dilema kapitalizma oko kojih se raspravlja gomila ljudi koji su pročitali malo više ćitapa o toj temi no ti i ja zajedno školske lektire. Pokušaću ti malo kroz lokalne teme odgovoriti.
    1. Ekologija. naravno da svaka država mora da tu vodi glavnu riječ. Čak i kod najliberalnjih ekonomista poznatih kao prokazani neoliberali (samo da mi neko objasni razliku između njih i liberala, ali ajde sad) kaže se da su ekologija i prostorno planiranje oblasti u koje se mora uplekat država. Izuzetak je Koazova teorema, ako smo ti i ja sporu oko tvoje štale koja se nalazi ispod prozora mojih apartmana, pa možemo da se lično dogovorimo, ne treba nam država, ako smo normalni. Ti mi plati što mi smrdi gostima i što su sobe jeftinije no drugima. Ako neš, onda stupa država. No, obično su u ekološki problem, kao i u prostorno planiranje uključeni interesi previše ljudi da bi se mogao postići dogovor, pa stvari preuzima država. Često to odradi dosta loše, a veoma često na kraju neko mora biti hebena stranka.
    Primjer Pljevalja. Ljudi se pogušiše od uglja. Gro zagađenja su privatna ložišta, jer TE Pljevlja izbacuje dim visoko u vazduh, ko je nadletao Pljevlja avionom vjerovatno mu je jasno.
    Rješenje je da se uglja za domaćinstva zamijeni peletom. Način: uvedi akcize na ugalj, i od poreza sufinansiraj peći na pelet i kupovinu peleta koji je skuplji od uglja. Sjajno. Samo ima nekoliko stvarčica. Akcize na ugalj podigle bi cijenu struje iz TE, a regulator bi morao EPCG odobriti dodatni trošak akcize, pa na kraju skuplji ugalj TE platili potrošači iz cijele Crne Gore, koji sa time veze nemaju. A i TE je manji zagađivač. Možda bi došli do situacije da uvozna struje bude jeftinija od one iz TE. Time TE postane "rezervna" i pali se samo u rijetkim situacijama suše i velike potrošnje. Većina radnika iz TE i Rudnika su višak i idu doma. Pljevlja postaju dolina gladi sa čistim vazduhom i subvencijom za pelet, a nema se za hleba. Usput ovo je predlagao MMF kao metod povećanja državnih prihoda Markovićevoj vladi i zamalo su prihvatili. Srećom, nekom pametan izvan vlade im je naveo mogući scenario. Kakva je tamo bila gomila amatera.
    Koji god potez povučeš, ima gomilu posledica, a ovo je jedan primjer.
    2. Socijalna priča naravno da ima smisla. Vječna zublja i društvena dilema jeste da bogati daju dovoljno siromašnima kako ne bi radila kuka&motika nekada bukvalno, a nekada dovođenjem populističkih štetočina na vlast čije će ludosti koštati više nego davanje sirotinji.
    Opet, liberali smatraju da trošak distribucije socijalnih davanja, uključujući free driving gdje pomoć dobijaju oni koji su se umuvali na razne načine, a ne pripada im, veoma često prevazilazi iznos socijale koji se podijeli siromašnima. Ili makar čini značajan udio. Da se može više postići kroz poreske politike stimulisanja cahritija. U Americi je dovedeno do niova kulta. Ponovo još jedna dilema...
    3. Besplatne knjige i tableti za sve đake otvaraju još jednu temu. Zašto bi država to davala djeci dobrostojećih roditelja? Bačanje soli u more. Takođe, ne zaboravi, što god dobiješ besplatno slabo se cijeni. Samo nabrajam kontraargumente, ne tvrdim da sam u pravu... Da ne zalutamo u confirmation bias.
    4. Socijaldemokratija je kao dobro auto. Super je stvar, ali tgi treba para za nabavku i održavanje. Može je sebi priuštiti bogata država, kao i dobro auto što može bogata porodica. A mi trenutno nismo bogata porodica.
    Mali smo i to nam je prednost. Tačno, manje je malih porodica koje su siromašne, kao i malih država koje su siromašne. Ali ih ima...
    Sve ovo što sam napisao samo su kontraargumenti na tvoje teze. Tačni su koliko i tvoje teze. Neki pravac akcije u našoj ekonomiji&društvu išao bi sa kombinovanjem i jednog i drugog i sa uzimanjem u obzir i dobrih i loših strana svakoga modela.
    U svakom slučaju, hvala na pridruženju diskusiji, nadam se da ćeš i dalje davati kvalitetan dopinos.

  6. #6
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default Neradna nedelja, sa Volijem i Lakovićem u plusu

    Neradna nedelja, populistička tekovina prethodne vlade, donijela je dodatni profit velikim lancima, posebno onima kod kojih velike kupovine učestvuju u značajnom procentu kao što su Voli i Laković. Ne vjerujete? Krenimo redom.
    Svaki sedmi dan se ne radi. 14% dana postaje neradno. Super. Koliko se smanjuju time operativni troškovi. Recimo najmanje 10%.
    Trgovci su obećali da neće otpuštati zaposlene. I održali su riječ. Nijesu smanjili broj zaposlenih. Samo su se zahvalili onima koji su kod njih radili preko agencija. lololololo.
    Snižene su rente kod onih koji im izdaju prostore. Argument o manje radnih dana donio je oko 10% manje kirije.
    Neke stvari, poput logistike teže su se i manje smanjivale.
    Ukupno, možemo procijeniti da su operativni troškovi smanjeni za oko 10%.
    Za koliko je smanjen promet? Za 14% koliko je manje radnih dana? Naravno da nije, pošto su se ljudi ekspresno naučili da u subotu kupe ono što im treba za neradnu nedelju. Promet je pao za mali procenat kompulzivnih kupovina i stinih kupovina koje se svakako obavljaju u korner šopovima, a sad na pumpama. Uzmimo da je promet pao 5% (realni pokazatelj je nemoguže izvući zbog datuma primjene zakona, a kasnije Covid virusa, pa nema dvije uporedne godine sa sličnim parametrima).
    Ako se uzme marža od 30-40%, znači da neto prihod (razlika između nabavne i prodajne cijene od koje se finansiraju opertivni troškovi) pada nekih 2%.
    Dakle, operativni troškovi -10%, neto marža -2%. Kada se sve zbroji, Voli i Laković štede 8% operativnih troškova, ničim izazvani. Ljepota.
    Ko je onda izgubio neradnom nedeljom?
    Izgubile su radnje u Delti, jer nema Albanaca koji su znali doći za vikend kupovine.
    Naravno i lokali u Delti, a na kraju i sami šoping mall koji je morao sniziti kirije.
    Izgubile su male prodavnice koje su često porodični biznis. Izgubili su i lanci koji imaju dosta korner šopova kao što je npr Idea. Izgubili su oni koji su ostali bez posla preko agencije.
    I naravno, izgubila je država, jer je manji promet manje PDV-a u kasu.
    Mislite li stvarno da je normalno da inicijativa o neradnoj nedelji krene iz Privredne komore kojom predsjedava vlasnik Kalia vrtnog centra, Simovićev frend, i da se instant usaglase Voli i Laković, a da svi oni nemaju matematiku da "malo budu dobri prema radnicima"? A da vlada bude humana.
    Sličnu stvar koju sam ovdje vidio vjerovatno je primjetio ministar Milatović i predložio povratak radne nedelje. Džabe sva argumentacija, populizam je populizam, ladno su mu kazali da skala malo.
    Najljepše u svemu tome što radnički i ljevičarski tribuni Vijesti i Dan nemaju niti jedan dan kada ne izlaze, kao ni DN i Pobjeda, koji makar ne morališu previše. Što više, lobirali su kod Markovićeve vlade da trafike rade nedeljom kako bi prodali još koju novinu. Tako one nesretnice presjede na trafike da bi svi oni zajedno sa dsitributerom napravili promet od 7-8000 u nedelji.
    Naravno to im ne umanjuje pravo da budu zastupnici socijalne pravde.

  7. The Following 2 Users Say Thank You to Gagarin For This Useful Post:


  8. #7
    Join Date
    Oct 2013
    Posts
    2,513
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    11
    Thanked in
    10 Posts
    Rep Power
    11127

    Default

    Quote Originally Posted by Gagarin View Post
    Neradna nedelja, populistička tekovina prethodne vlade, donijela je dodatni profit velikim lancima, posebno onima kod kojih velike kupovine učestvuju u značajnom procentu kao što su Voli i Laković. Ne vjerujete? Krenimo redom.
    Svaki sedmi dan se ne radi. 14% dana postaje neradno. Super. Koliko se smanjuju time operativni troškovi. Recimo najmanje 10%.
    Trgovci su obećali da neće otpuštati zaposlene. I održali su riječ. Nijesu smanjili broj zaposlenih. Samo su se zahvalili onima koji su kod njih radili preko agencija. lololololo.
    Snižene su rente kod onih koji im izdaju prostore. Argument o manje radnih dana donio je oko 10% manje kirije.
    Neke stvari, poput logistike teže su se i manje smanjivale.
    Ukupno, možemo procijeniti da su operativni troškovi smanjeni za oko 10%.
    Za koliko je smanjen promet? Za 14% koliko je manje radnih dana? Naravno da nije, pošto su se ljudi ekspresno naučili da u subotu kupe ono što im treba za neradnu nedelju. Promet je pao za mali procenat kompulzivnih kupovina i stinih kupovina koje se svakako obavljaju u korner šopovima, a sad na pumpama. Uzmimo da je promet pao 5% (realni pokazatelj je nemoguže izvući zbog datuma primjene zakona, a kasnije Covid virusa, pa nema dvije uporedne godine sa sličnim parametrima).
    Ako se uzme marža od 30-40%, znači da neto prihod (razlika između nabavne i prodajne cijene od koje se finansiraju opertivni troškovi) pada nekih 2%.
    Dakle, operativni troškovi -10%, neto marža -2%. Kada se sve zbroji, Voli i Laković štede 8% operativnih troškova, ničim izazvani. Ljepota.
    Ko je onda izgubio neradnom nedeljom?
    Izgubile su radnje u Delti, jer nema Albanaca koji su znali doći za vikend kupovine.
    Naravno i lokali u Delti, a na kraju i sami šoping mall koji je morao sniziti kirije.
    Izgubile su male prodavnice koje su često porodični biznis. Izgubili su i lanci koji imaju dosta korner šopova kao što je npr Idea. Izgubili su oni koji su ostali bez posla preko agencije.
    I naravno, izgubila je država, jer je manji promet manje PDV-a u kasu.
    Mislite li stvarno da je normalno da inicijativa o neradnoj nedelji krene iz Privredne komore kojom predsjedava vlasnik Kalia vrtnog centra, Simovićev frend, i da se instant usaglase Voli i Laković, a da svi oni nemaju matematiku da "malo budu dobri prema radnicima"? A da vlada bude humana.
    Sličnu stvar koju sam ovdje vidio vjerovatno je primjetio ministar Milatović i predložio povratak radne nedelje. Džabe sva argumentacija, populizam je populizam, ladno su mu kazali da skala malo.
    Najljepše u svemu tome što radnički i ljevičarski tribuni Vijesti i Dan nemaju niti jedan dan kada ne izlaze, kao ni DN i Pobjeda, koji makar ne morališu previše. Što više, lobirali su kod Markovićeve vlade da trafike rade nedeljom kako bi prodali još koju novinu. Tako one nesretnice presjede na trafike da bi svi oni zajedno sa dsitributerom napravili promet od 7-8000 u nedelji.
    Naravno to im ne umanjuje pravo da budu zastupnici socijalne pravde.
    Ziva istina od rijeci do rijeci, ono sto sam shvatio za ovih 40god. Zivota da krupni kapitalci sigurno ,ali sigurno ni u oko ne pune bez interesa a kamoli da su humani!
    Al narod je .....

    Послато са SM-G965F помоћу Тапатока
    Servis Foto-tv-video-audio uređaja!
    067/563-161
    069/495-559
    [email protected]

  9. #8
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default Kad će mi se povećati plata

    Brzo ne brini. Što budemo bliži EU, biće i veća plata. Ali stvarno, samo ima jedan catch. Nećeš imati ništa od toga. Moguće da bude i lošiji kvalitet života
    Otkud sada ovo? jednostavno, otvaranjem granica za radnu snagu, generiše se međunarodna tražnja za istom. Zvuči komplikovano? Ok, evo primjera.
    Dođe mi prijatelj koji se bavi unutrašnjim radovima. I kaže kako je jednom dobrom majstoru morao da isplati platu od 1.500 EUR kako isti ne bi pošao u Njemačku za 3.000+. Majstor mu baš mnogo valja, a da nađe takvog novog vjerovatno bi morao da plati sličan novac. Majstoru sa druge strane, niži troškovi, zajedno sa nematerijalnim benefitima ostanka kod kuće čine 1.500 mjerom da ne ode.
    To je i razlog zašto piloti u MA imaju 3.000+, mehaničari i inžinjeri manje, ali opet za naše pojmove veoma mnogo. Slično i kontrolori letjenja. Jer su to međunarodne cijene, a napolju se lako zapošljavati sa tom strukom.
    Da sam premijer digao bih plate i zdravstvenim radnicima da ne odu. Povišice bi bile u skladu sa tražnjom za određenim specijalnostima, ali da ne detaljišemo.
    Prije Covida čak su i frizerke i kozmetičarke krenula da tezgare po mjesec dva u EU kod naših koji već imaju salone.
    Dakle, približavanje EU i kasnijim članstvom krenuće značaj odliv radne snage, a oni koji ostanu će se nivelisati sa zaradama sa iz EU, umanjenim za onoliko koliko su kod nas niži troškovi života, kao i za benefit da se ne seliš.
    A sada da vidimo kako će da se kreću cijene. Uzmimo hotel ili restoran. Troškovi zaposlenih koju ta branša može da trpi, a da njeno poslovanju ima smisla su oko 30% prometa, i negdje su tuda i uobičajni, izuzev ako si Rakčević pa dovedeš for free učenike i studente sa prakse u Srbiji, koju držiš u podrumu i hraniš otpacima iza gostiju. Tada može da se svede na nekih 15%. Ako se povećaju plate, da bi se zadržao omjer od 30%, moraju da se povećaju i cijene u restoranu ili hotelu. Ili da odevedeš Filipince kao što razmišlja Radolović, pri čemu zaboravlja da su Filipinci već zauzeti u drugim zemljama. Naravno, porašće plate i u drugim branšama koje su snabdjevači hotela i restorana, pa će i ti troškovi porasti.
    Postaješ skupa destinacija.
    Slično će biti i sa svim drugim branšama. Proizvodnjom, trgovinom, telekomunikacijama... Svuda će porasti troškovi zaposlenih, pa posledično i cijene.
    Tako da od povišica u krajnjem neće drastično porasti standard. Suštinski, samo će se stvoriti neka vrsta inflacije.
    OK, šta je onda to što neće zavisiti od međunarodne tražnje?
    To su rente. Doduše, veće nominalne plate mogle bi donijeti i njihovo povećanje. ali to je tek indirektni efekat. razmišljajte o tome kada budete kupovali stan za rentiranje kao investiciju.
    A ko bi mogao da bude gubitnik?
    Profesije za kojima nema međunariodne tražnje, npr nastavnici. I penzioneri. Ne povećavaju se plate, a cijene porastu. Izuzev ako se izbore nekim štrajkom ili političkim pritiskom. A i to će biti relativno manje u odnosu na međunarodno konkurentne profesije.
    Razmišljajte o tome kada birate profesiju ili kada vam je bira neko vama drag. Politikolog je čist višak za svako društvo, a inžinjer svuda "rado viđen zet". Da se posle ne plače što mi nema posla u struci arheologa.

  10. #9
    Join Date
    Jun 2011
    Posts
    5,702
    Thanks Thanks Given 
    174
    Thanks Thanks Received 
    837
    Thanked in
    391 Posts
    Rep Power
    1452836

    Default

    "I shut my mouth and hold the light"

  11. The Following User Says Thank You to tigrovo_oko For This Useful Post:


  12. #10
    Join Date
    Jun 2011
    Posts
    5,702
    Thanks Thanks Given 
    174
    Thanks Thanks Received 
    837
    Thanked in
    391 Posts
    Rep Power
    1452836

    Default

    Pohlepa je i dalje ono što gura naprijed, što veća pohlepa veći je društveni napredak – ona društva koja su loša u pohlepi su upravo ona koja žive u najgorim odnosno najtežim uslovima.

    S te strane, reći da je neki sistem najmanje loš aka efikasan, a počiva na pohlepi, takmičenju i kamufliranju trauma – po meni ne treba ni da živi. Stvoren je privid slobode u društvu, pa još kroz obrazovanje, kroz nauku, kroz medije, a zapravo se nije previše odmaklo od početka.

    Bez zajedništva, solidarnosti i odgovornosti ništa.

    Sad, but true.
    "I shut my mouth and hold the light"

  13. #11
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default

    Tuđno, ali istinito. Oduži se ova Kali Juga, neki vele da se završava 2025, pa ćemo vidjeti.
    Sjećam se kako je Tesla htio da istraži geotermalne izvore besplatne energije i njeno bežićno prenošenje. Nego, niko nije htio da mu isfinansira to istraživanje jer se ulaže novac, a nema dobiti.
    I onda kada se istorija ponovi kao farsa, zahvaljujući idiotskom berzanskom balonu najbogatiji čovjek postaje vlasnik kompanije Tesla Elon Musk sa onom svojom kretenskom facom i budženjem akcija na društvenim mrežama. A bogat je jer akcije njegove firme koja proizvede godišnje 500.000 auta vrijede više nego ostatak auto industrije. Trivia: Samo se Toyota Corole godišnje se proizvede u 1,2 Mln primjeraka. Kad bi probao da proda akcije završile bi na nuli, ali on je nova globalna faca, kao nekad onaj Kinez sa Alija što je nestao.
    A sve je to bolja strana svijeta, ako gledaš lokalne pohlepnike, no se o njima svuda piše po forumu, pa da ne peglam.
    I sve je tačno što si rekao, ali ljudi su navidani da budu pohlepni. Kao da im je neko u kao u filmu Inception usadio tu ideju pohlepe u glavu. Uz to ide i surovost.
    No, da li je možda baš zbog pohlepe i surovosti izgrađena civilizacija, da li je zbog nestvarne surovosti čovjek zavladao planetom. Postoji li vrsta koja u većem broju ubija druge svoje pripadnike a da to nije borba za preživljavanje. U stvari jeste ratna borba za preživljavanje u koju ljudska bića guraju političari.
    Na kraju ima dokumentarac gdje antilope piju na pojilu i dolaze na pojilo lavovi. Prolaze kroz krdo antilopa i one ih kuliraju, kao i lavovi njih. Osjećaju da nisu gladni. Čovjek najsurovija zvijer, sve bi ih pokalo pa u zamrzivač ili da ih usoli. Nisam vegan, ali sam užasnut sa lovcima koji ubijaju druge životinje iz zabave i prestiža snajperom sa kilometra. Mogli su ih u gasnu komoru ubačit.
    I sve je ovo tačno. Kao i da je ova civilizacija kreirana željom za profitom, i da bi potpuno drugačije izgledala da je civilizaciju kreirala želja za opštom dobrobiti. A tu stižemo na klizavi teren.
    Kontrastrana kaže: "ko je taj koji tumači i određuje što je opšta dobrobit". Neki sveštenik, ideolog ili neki veliki inkvizitor? Ko je taj čovjek ili grupa ljudi i odakle vuku to pravo. Nekada si imao plemstvo sa takvim pravom, kao i pravom nasleđivanja da ne bi imao konstantne građanske ratove kako koji plemić umre. I onda se društvo oslanjalo na genetsku lutriju likova koji su se uzimali međusobno da očuvaju plemstvo i svako svakome bio rod.
    Prisjetimo se kakav je bio životni vijek, smrtnost novorođenčadi, kako su smrdjeli gradovi bez kanalizacija, ljudi bili gladni i sl...
    Onda je organizovano kakvo takvo takmičenje gdje na kraju upravljanje preuzimaju, direktno ili indirektno, oni koji osvoje najviše para u takmičenju.
    I došlo je do neke delte iks u kvalitetu života, njegovom trajanju, liječenju, anesteziji, kanalizaciji, uhranjenosti, komforu... za par stotina godina više nego u cijeloj prethodnoj istoriji. Nije to baš slučajno.
    Uvijek postoje dvije strane.
    Tako da su tačne i tvoja i Fridmanova teza. Što je zborio jedan zanimljiv lik: Najveća istina je ona kojoj je potpuna suprotnost takođe najveća istina.
    Last edited by Gagarin; 15-01-21 at 18:04.

  14. #12
    Join Date
    Jun 2011
    Posts
    5,702
    Thanks Thanks Given 
    174
    Thanks Thanks Received 
    837
    Thanked in
    391 Posts
    Rep Power
    1452836

    Default

    Jedan zanimljivi, živući, čikica kaže: “Istina je vanvremenska, ali tehnologija i jezik su uvijek savremeni. Da nisu, trebalo bi ih odbaciti. Ma koliko drevna, nijedna tradicija ne zaslužuje da opstane kao nešto više od muzejske vrijednosti ukoliko je nadživjela svoj značaj“.

    Problem je, između ostalog, i u tome što su religiozni ludaci širom svijeta (mada što bi se fokusirali na druge, kad imamo ove naše ludake) sve što je divno u ljudskom biću izvezli na onaj svijet. Ako pričamo o ljubavi – oni govore o božanskoj ljubavi. Ako pričamo o blaženstvu – oni govore o božanskom blaženstvu. Ako pričamo o miru – oni govore o božanskom miru. A to su sve ljudski kvaliteti. Ljudsko biće je potpuno sposobno za radost, za ljubav, za mir – i koji q ih izvozimo u raj? Ne treba biti/težiti natčovjek/u – već živjeti s uvidom da je biti čovijek zapravo super. A čemu mi svjedočimo u našem društvu? Pohlepa i samo pohlepa.

    Dalje, jedan izraelski organski hemičar je sa svojim istraživačkim timom pokrenuo projekat i uspio da izdvoji „molekul blaženstva“ u ljudskom organizmu 1992 godine. Otkrili su da ljudski mozak posjeduje prirodne receptore za kanabis. Ustanovili su da je ljudsko tijelo sposobno da samostvori vlastiti narkotik, što znači da proizvede sopstveno blaženstvo bez spoljnog podsticaja, a uz to i bez mamurluka! Ta posebna hemikalija je nazvana „anandamid“. Čemu alkohol, čemu droga, čemu duvan, kad mogu da suze svijest, naruše zdravlje, stvore zavisnost i unište nas, a ljudski organizam je jedna savršena mašina? Opet, pohlepa. Da ne pričamo o raznoraznim ovim i onim industrijama.

    Pade mi na pamet i citat jednog forumaša od ranije, od njega to čuh "Everything in the world is about sex except sex. Sex is about power." Ne znam da li ijedno drugo stvorenje na planeti ima problema sa sexom kao što ga imaju ljudi. Kod životinja je taj nagon povremeno tu, prisutan u tijelu, a inače su slobodni od njega. Kod ljudi je sex sve vrijeme u njihovom umu. Teško da se može očekivati neki proboj fizičkih granica kroz sex i/ili misao o njemu. On je prirodan, prisutan u tijelu, a sexualnost je nešto što su ljudi izmislili i ona je psihološka. On je mali izraz nas, ali “danas“ je taj izraz postao ogroman, vrišti na sve strane, postao je sami život. A zapravo je samo trik/instrument prirode da bi došlo do razmnožavanja, da nam vrsta ne izumre. Kad ne bi imali problema sa ljudskom biologijom, ne bi pravili razliku ko je ko, svako bi bio poznat i uvažavan po svojim vrlinama, nebitno da li je muškog ili ženskog pola. A onda bi i mnogi biznisi na tu temu pošli u muzej.

    Danas je ljudski proces preživljavanja, bolje organizovan nego ikada prije. Možemo da pazarimo namirnice online, a da čak ni ne napuštamo kuću. To ranije nije bilo moguće, ili je bilo moguće povlašćenoj klasi, ne i običnom građaninu. Živimo najudobnije, 7 milijardi ljudi na planeti, a velika većina ljudi je usamljena (zbog toga prolaze kroz ozbiljne psihološke probleme), ali da se fokusiramo na ovu šaku jada od CG – ne bih rekla da smo ni najsrećnije generacije, niti najviše ispunjeni ljubavlju, a ni najspokojniji.

    U svakom čovjeku se nalaze dvije težnje/sile – za samoodržanjem i za širenjem. Jedna nam pomaže da se dobro ukorijenimo na ovoj planeti (fizički apsekt), a druga nas nosi u ono izvan. Ko ima svijest da razdvoji to dvoje, nema sukoba. Međutim, ljudi uglavnom nisu svjesni prirode svoje žudnje. Kad ta žudnja nađe nesvjestan izraz – to se zove pohlepa, osvajanje, ambicija. A zidovi samoodržanja koje gradite za današnjicu su zidovi tamnice u sutrašnjici. Granice koje danas postavljate u svom životu kao zaštitu za sebe i svoje, sutra ćete osjećati kao ograničenja/smetnje. Robert Frost je rekao jednu veliku istinu „Ima tu nešto što ne voli zid, i želi ga spustiti.“ To je beskrajan krug sa kojim se čovjek sam bori; sam ga je i stvorio a pride jaki igrači na terenu ulažu ogromna finansijska sredstva kako bi taj krug produbili i to po dubini – što veli onaj stočar sa Sinjajevine “ja znam šta ovca misli!“.
    Last edited by tigrovo_oko; 15-01-21 at 21:44.
    "I shut my mouth and hold the light"

  15. The Following 2 Users Say Thank You to tigrovo_oko For This Useful Post:


  16. #13
    Join Date
    Jan 2008
    Location
    Andromeda
    Posts
    10,584
    Thanks Thanks Given 
    588
    Thanks Thanks Received 
    1,457
    Thanked in
    807 Posts
    Rep Power
    2260072

    Default

    Quote Originally Posted by Gagarin View Post
    Brzo ne brini. Što budemo bliži EU, biće i veća plata. Ali stvarno, samo ima jedan catch. Nećeš imati ništa od toga. Moguće da bude i lošiji kvalitet života
    Otkud sada ovo? jednostavno, otvaranjem granica za radnu snagu, generiše se međunarodna tražnja za istom. Zvuči komplikovano? Ok, evo primjera.
    Dođe mi prijatelj koji se bavi unutrašnjim radovima. I kaže kako je jednom dobrom majstoru morao da isplati platu od 1.500 EUR kako isti ne bi pošao u Njemačku za 3.000+. Majstor mu baš mnogo valja, a da nađe takvog novog vjerovatno bi morao da plati sličan novac. Majstoru sa druge strane, niži troškovi, zajedno sa nematerijalnim benefitima ostanka kod kuće čine 1.500 mjerom da ne ode.
    To je i razlog zašto piloti u MA imaju 3.000+, mehaničari i inžinjeri manje, ali opet za naše pojmove veoma mnogo. Slično i kontrolori letjenja. Jer su to međunarodne cijene, a napolju se lako zapošljavati sa tom strukom.
    Da sam premijer digao bih plate i zdravstvenim radnicima da ne odu. Povišice bi bile u skladu sa tražnjom za određenim specijalnostima, ali da ne detaljišemo.
    Prije Covida čak su i frizerke i kozmetičarke krenula da tezgare po mjesec dva u EU kod naših koji već imaju salone.
    Dakle, približavanje EU i kasnijim članstvom krenuće značaj odliv radne snage, a oni koji ostanu će se nivelisati sa zaradama sa iz EU, umanjenim za onoliko koliko su kod nas niži troškovi života, kao i za benefit da se ne seliš.
    A sada da vidimo kako će da se kreću cijene. Uzmimo hotel ili restoran. Troškovi zaposlenih koju ta branša može da trpi, a da njeno poslovanju ima smisla su oko 30% prometa, i negdje su tuda i uobičajni, izuzev ako si Rakčević pa dovedeš for free učenike i studente sa prakse u Srbiji, koju držiš u podrumu i hraniš otpacima iza gostiju. Tada može da se svede na nekih 15%. Ako se povećaju plate, da bi se zadržao omjer od 30%, moraju da se povećaju i cijene u restoranu ili hotelu. Ili da odevedeš Filipince kao što razmišlja Radolović, pri čemu zaboravlja da su Filipinci već zauzeti u drugim zemljama. Naravno, porašće plate i u drugim branšama koje su snabdjevači hotela i restorana, pa će i ti troškovi porasti.
    Postaješ skupa destinacija.
    Slično će biti i sa svim drugim branšama. Proizvodnjom, trgovinom, telekomunikacijama... Svuda će porasti troškovi zaposlenih, pa posledično i cijene.
    Tako da od povišica u krajnjem neće drastično porasti standard. Suštinski, samo će se stvoriti neka vrsta inflacije.
    OK, šta je onda to što neće zavisiti od međunarodne tražnje?
    To su rente. Doduše, veće nominalne plate mogle bi donijeti i njihovo povećanje. ali to je tek indirektni efekat. razmišljajte o tome kada budete kupovali stan za rentiranje kao investiciju.
    A ko bi mogao da bude gubitnik?
    Profesije za kojima nema međunariodne tražnje, npr nastavnici. I penzioneri. Ne povećavaju se plate, a cijene porastu. Izuzev ako se izbore nekim štrajkom ili političkim pritiskom. A i to će biti relativno manje u odnosu na međunarodno konkurentne profesije.
    Razmišljajte o tome kada birate profesiju ili kada vam je bira neko vama drag. Politikolog je čist višak za svako društvo, a inžinjer svuda "rado viđen zet". Da se posle ne plače što mi nema posla u struci arheologa.
    Sve to ima smisla i ekonomsko-politicki je logicno.
    Nego sad ti meni reci, da li ces lakse kupiti lap-top, koji nezavisno od plata u bilo kojem dijelu svijeta ima istu ili +-10% cijenu od npr. 700$, sa platom od 350 ili 1500e?
    Isto tako neko novo ili relativno novo auto iz uvoza, sa 350 ili 1500?
    Da li ces lakse otici na neko putovanje npr. Pariz ili Egipat, oce li te tamo pitati kolika ti je plata, pa ako ti je 1500e dici ce ti cijenu putovanja i aranzmana, ili ce ti ista cijena biti i sa 350 i sa 1500e?
    'šta to zida sinko, koga sestra brani,
    koliko je love pokupio brat'

  17. #14
    Join Date
    Aug 2020
    Posts
    2,819
    Thanks Thanks Given 
    927
    Thanks Thanks Received 
    1,117
    Thanked in
    616 Posts
    Rep Power
    397392

    Default

    Quote Originally Posted by technus View Post
    Sve to ima smisla i ekonomsko-politicki je logicno.
    Nego sad ti meni reci, da li ces lakse kupiti lap-top, koji nezavisno od plata u bilo kojem dijelu svijeta ima istu ili +-10% cijenu od npr. 700$, sa platom od 350 ili 1500e?
    Isto tako neko novo ili relativno novo auto iz uvoza, sa 350 ili 1500?
    Da li ces lakse otici na neko putovanje npr. Pariz ili Egipat, oce li te tamo pitati kolika ti je plata, pa ako ti je 1500e dici ce ti cijenu putovanja i aranzmana, ili ce ti ista cijena biti i sa 350 i sa 1500e?
    Kako ti se vidi da si neoženjen po primjerima
    Dakle, poskupiće i ove stvari, doduše dosta manje nego što će biti rast plata. Zbog povećanih troškova retaila đe se prodaju računari, zbog veće provizije agencije, jer je vlasniku skuplji život, a i veče plate zaposlenih, a možda nešto i na placu. Svakako, biće dostupnije prosječnom zaposlenom nego danas.
    Ali, biće ozbiljno skuplje sve usluge. Kafane i restorani, vrtići, kursevi i sportovi za djecu i članarine, frizeri, kozmetičari etc...
    Ozbiljno će da poskupi održavanje auta (zato i završe starija auta kod nas jer u EU majstor košta krvavo) tako da što uštediš na auto, poginućeš na servis. Održavanje svakako više pojede nego cijena polovnjaka.
    Kad ti nešto crkne kroz kuću ozbiljno će koštati opravka.
    Neko možda i bolje prođe. A neko će čak lošije živjeti. Kao što si sa 200 DEM mjesečno bio bog 1993, a već si posle par godina crkava od gladi sa tom kintom.
    Mislim da sam ti pojasnio.

  18. #15
    Join Date
    Jan 2008
    Location
    Andromeda
    Posts
    10,584
    Thanks Thanks Given 
    588
    Thanks Thanks Received 
    1,457
    Thanked in
    807 Posts
    Rep Power
    2260072

    Default

    Za cijene usluga se slazemo, i treba da budu krvavo skupe kao i na zapadu.
    Ovo ostalo si masio poentu, zbog vece kupovne moci gradjana rasti ce i promet, a samim tim i padat marza, znas li da je sva elektronika jeftinija u Njemackoj npr. nego kod nas?
    Ili da mi se ne bi hvatao za velicinu trzista, ista je situacija u Luksemburg.
    Zasto bi na putovanje isao preko agencije, mada ista je situacija i tu, veci promet,.manja marza, svakako je dannas jednostavnije nego ikad oragnizovat sopstveni aranzman putovanja.
    'šta to zida sinko, koga sestra brani,
    koliko je love pokupio brat'

  19. #16
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    5,703
    Thanks Thanks Given 
    1,687
    Thanks Thanks Received 
    1,440
    Thanked in
    680 Posts
    Rep Power
    1187988

    Default

    Drugari, cini se da je S&P500 indeks u nekom zescem padu, samo danas je pao preko 2.5%. Sta se ovo desava, imate li kakve insajderske informacije @hercules @Gagarin ?

    Sent from my XQ-AS52 using Tapatalk
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  20. #17
    Join Date
    Jul 2020
    Posts
    38
    Thanks Thanks Given 
    8
    Thanks Thanks Received 
    5
    Thanked in
    4 Posts
    Rep Power
    0

    Default

    Kažu da su Kinezi krivi za današnji pad indeksa:

    https://edition.cnn.com/2021/09/20/i...day/index.html

    Mada u zadnjih godinu dana bilo je makar 5 takvih "padova", ali je zbirno gledano S & P 500 porastao 30%.

  21. The Following User Says Thank You to dobrocanin For This Useful Post:


  22. #18
    Join Date
    May 2006
    Posts
    10,651
    Thanks Thanks Given 
    3,749
    Thanks Thanks Received 
    4,850
    Thanked in
    1,975 Posts
    Rep Power
    1939536

    Default

    Quote Originally Posted by dobrocanin View Post
    Kažu da su Kinezi krivi za današnji pad indeksa:

    https://edition.cnn.com/2021/09/20/i...day/index.html

    Mada u zadnjih godinu dana bilo je makar 5 takvih "padova", ali je zbirno gledano S & P 500 porastao 30%.
    @Dejan

    Evo ođe dosta detaljnije

    https://www.google.com/amp/s/www.alj...s-not-over-yet



    Sent from my Redmi Note 8 Pro using Tapatalk

  23. The Following User Says Thank You to kimmi For This Useful Post:


  24. #19
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    23,190
    Thanks Thanks Given 
    942
    Thanks Thanks Received 
    1,505
    Thanked in
    755 Posts
    Rep Power
    951099

    Default

    Quote Originally Posted by Dejan View Post
    Drugari, cini se da je S&P500 indeks u nekom zescem padu, samo danas je pao preko 2.5%. Sta se ovo desava, imate li kakve insajderske informacije @hercules @Gagarin ?

    Sent from my XQ-AS52 using Tapatalk
    Insajderske ne, inače bi bili kao Gordon Geko

    A kombinacija nekoiliko stvari kao i obično.
    Sastanak odbora američkih federalnih rezervi i zabrinutost oko rasta ekonomije i što će isti odlučiti da će biti sa kamatama.
    Inflacija, kraj COVID ere pomoći i niskih kamata, PPI (producing price index) raste brže od CPI (Consumer price index).
    Avio kompanije i hotelijeri su doživjeli pad cijena jer je USA najavila da će ukinuti većinu ograničenja za ostale zemlje, vakcinisani će moći da uđu iz koje god države bili.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  25. The Following User Says Thank You to hercules For This Useful Post:


  26. #20
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    5,703
    Thanks Thanks Given 
    1,687
    Thanks Thanks Received 
    1,440
    Thanked in
    680 Posts
    Rep Power
    1187988

    Default

    Izgleda da je kineski Evergrande bio najveci okidac za ovo, uz kraj COVID ere pomoci.
    Evo nekih naslova:
    PANIKA NA TRŽIŠTU:
    Ponavlja li se Lehman Brothers, ali ovaj put u Kini? Gigant Evergrande je pred slomom, a njegov pad može ugroziti globalnu ekonomiju pa čak i opstanak Komunističke partije Kine... Što će Peking učiniti?

    China’s embattled developer Evergrande is on the brink of default. Here’s why it matters
    PANIKA I STRAH SE ŠIRE: Američka tržišta dionica naglo padaju zbog krize vezane uz posrnulog kineskog giganta - u Pekingu vlada tišina, hoće li partija pustiti Evergrande da propadne?
    China's Evergrande Crisis: A Real Threat to U.S. Stocks?
    Stock market news live updates: Wall St. sinks amid China's Evergrande contagion fears, US debt politics
    Global Markets Swoon as Worries Mount Over Superpowers’ Plans:
    The S&P 500 closed down 1.7 percent over a number of jitters, like China’s sputtering real estate market and the phasing out of stimulus measures in the United States


    @kimmi ne vidim kako bi pad vrijednosti Tencent i drugih kineskih tehnoloskih kompanija mogao uticati na jedan Caterpillar recimo, ili na Procter & Gamble, Johnson & Johnson itd. Onda Goldman Sachs i JPMorgan Chase su juce pali preko 3%. Nelogicno da jedan Tencent ili Alibaba mogu te gigante obaliti, zar ne?
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  27. #21
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    23,190
    Thanks Thanks Given 
    942
    Thanks Thanks Received 
    1,505
    Thanked in
    755 Posts
    Rep Power
    951099

    Default

    Mogu bgm kako ne mogu. Jedna fabrika čipova sa svojim paljenjem i gašenjem zbog COVID-19 na Tajvan obori pola svjetske proizvodnje automobila
    Evergande je odavno rizičan, iako je drugi najveći kineski konzorcijum koji se bavi nekretninama.
    Sa ili bez pomoći Pekinga, tu je izlaz moguć zahvaljujući velikoj tražnji za stanovima kao posljedica rasta standarda Kineza.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  28. #22
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    5,703
    Thanks Thanks Given 
    1,687
    Thanks Thanks Received 
    1,440
    Thanked in
    680 Posts
    Rep Power
    1187988

    Default

    Lose sam se izrazio kad sam rekao tehnoloska, ali Tencent sa svojim igricama sigurno ne moze oboriti jedan Caterpillar, da yebe oca
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  29. #23
    Join Date
    May 2018
    Posts
    578
    Thanks Thanks Given 
    12
    Thanks Thanks Received 
    82
    Thanked in
    53 Posts
    Rep Power
    115691

    Default

    Quote Originally Posted by Dejan View Post
    Lose sam se izrazio kad sam rekao tehnoloska, ali Tencent sa svojim igricama sigurno ne moze oboriti jedan Caterpillar, da yebe oca

    Moze, Tencent je prosle godine zaradio duplo vise od Caterpillara, nisu tu samo u pitanju igrice. Tencent ima udio u svemu i svacemu.

  30. #24
    Join Date
    Sep 2009
    Posts
    5,329
    Thanks Thanks Given 
    620
    Thanks Thanks Received 
    760
    Thanked in
    258 Posts
    Rep Power
    391131

    Default

    @Dejan
    https://twitter.com/adamscochran/sta...194590210?s=19

    Sent from my SM-A530F using Tapatalk
    Zaštićen si ka' međed u CG

  31. The Following User Says Thank You to safra For This Useful Post:


  32. #25
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    23,190
    Thanks Thanks Given 
    942
    Thanks Thanks Received 
    1,505
    Thanked in
    755 Posts
    Rep Power
    951099

    Default

    Brat Xi nema namjeru da podrzi posrnulog giganta Nekretnina kako pise Financial times uprkos cinjenici da vi ovo moglo da obori Kineski GDP.

    Komunisti nece da spasavaju posrnulog giganta a Amerikanci usuli milijarde u svoje gigante.

    Kakav paradoks.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. I:šta je bilo dok me nije bilo
    By OkrugliGospodin in forum Centralni
    Replies: 9
    Last Post: 28-07-11, 13:12
  2. To je kapitalizam!
    By Ćipur in forum Politika generalno
    Replies: 2
    Last Post: 02-11-06, 18:35
  3. Replies: 2
    Last Post: 20-06-05, 13:01
  4. Replies: 2
    Last Post: 07-06-05, 08:15
  5. Kapitalizam vs Socijalizam
    By Gile_sampion in forum Sve i svašta
    Replies: 52
    Last Post: 31-01-05, 15:41

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •