Dosta interesantna podcast epizoda na temu lokalne ekonomije
Nije lijepo kad lažeš, a kažu stari, da je najgore kad čovjek laže samog sebe. Isto viđi ti sam sa sobom što i kako, očiglegno je da ti nije lako.
Pitaš mene đe su pare, uz konstantno provociranje guru ekonomije, neko ko zna azbuku bankarstva i slično.
Posljednji put ti sugerišem lijepo se ponašaj, i kulturno diskutuj. Ako je to previše naporno za tebe i za to postoji rješenje.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
https://www.vijesti.me/v/649677?utm_..._share_counter
Sent from my iPhone using Tapatalk
Vala za drzavne uprave ajde do 1000 neka je plata zasluzeno, ali brate tamo iole neka funkcija jaca dize ti rejting preko 1300 eura pa i komatina preko
vala nezasluženo
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Zanimljivi su komentari ispod teksta.
https://www.vijesti.me/tv/emisije/64...jeka/komentari
Solar gradnja u minusu 2,2 miliona eura
Solar gradnja, ćerka firma Elektroprivrede, završila je prošlu godinu sa 2,2 miliona eura gubitka, pokazuju podaci iz finansijskog izvještaja dostavljenog Upravi prihoda i carina.
Minus To Montenegra na kraju prošle godine bio je 2,26 miliona eura, pokazuje finansijski izvještaj državne avio-kompanije.
Kako ce ova politicka promjena da djeluje na CG ekonomiju?
Ima li neko predstavu kako to moze da djeluje?
Cujem da su neki cekali sta ce da se desi i nisu ulazili u realizaciju dobijenih projekata, aLi nisam tada razumjela zasto cekaju. Sad vec pretpostavljam da ce biti povlacenja ili odustajanja od investiranja.
Sta sad?
Procitah da Medojevic rece " a za ostalo nek nam je Bog upomoc". Jel ekonomija " ostalo"?
O cemu se radi?
Last edited by LadyHawk; 03-04-23 at 21:58.
ko kredit za renoviranje..
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
U posljednje vrijeme mnogo se priča o crnogorskim javnim finansijama i mogućem bankrotu države Crne Gore. Razlog tome je prevelika potrošnja bez novih prihoda. Kao realan scenario, ovaj problem postaje ozbiljan zbog značajnog podizanja plata, čak i minimalne skoro 100%, dok je produktivnost ostala ista.
Da bismo sagledali situaciju u kojoj se nalazi crnogorsko javno finansiranje, možemo pogledati glavne stavke državnog budžeta i uporediti ih sa prethodnim godinama. Na taj način, možemo doći do odgovora koliko smo bliži bankrotu s obzirom na veću potrošnju u 2022. i 2023. godini.
Za godine 2022 i 2023 su samo predvidjeni budžet i procjene:
Podaci preuzeti sa gov.me i montstat.org.
Last edited by Niko; 19-04-23 at 16:42.
Last edited by Niko; 19-04-23 at 16:47.
Posmatrajući donji, desni grafikon (DEFICIT / BDP) za posljednje dvije godine (2022. i 2023.), ne bih rekao da je cifra značajno veća od onih koje smo imali od 2011. godine.
Ovdje se može uporediti BDP sa prosječnom neto zaradom:
Ako uzmemo 2011-u godinu kao index godinu, onda možemo uporediti rast BDP-a sa prośečnim neto zaradama:
Moj zaključak:
Ovo istraživanje sam uradio iz ličnih razloga. Prethodno sam vjerovao da se bližimo bankrotu, ali sada vidim da to nije tačno. Takođe, uočavam da je rast zarada uzrokovan programom Evropa Sad bio sa zakašnjenjem, s obzirom na to da se iz posljednjeg grafika jasno vidi da nam je BDP rastao više od prosječne neto zarade od 2011. godine, i da ni program Evropa Sad nije doveo do povećanja zarada do nivoa BDP-a (zelena linija još uvijek ostaje ispod plave).
Last edited by Niko; 19-04-23 at 17:27.
Last edited by Niko; 19-04-23 at 17:33.
ima li đe grafikon o rastu zaposlenih na državnim jaslama, to bi bilo zanimljivo za viđet.
ajde davacemo po 5 eura na brojilo, porez bankama na extra profit udri bogatase i to je to...
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Ја чекам посао али волим ову земљу!
А што пијем кад ми шкоди
ко ће кући да ме води?
Svaka čast na analizi i uloženom trudu i zaključku.
Imam par pitanja.
Jesi li mjerio efekat Evropa sad i GDP-a ili pričaš o bankrotu države?
Znaš li inače što je bankrot države?
Da li si kvantifikovao povećanje PDV stope sa 17% na 19 % od 1.7.2013 i sa 19% na 21% 1.1.2018?
Ako jesi, je li to imalo uticaja na kupovnu moć stanovništva?
Inflacija ti ne igra ulogu pa je ne spominješ ili si je uključio u računicu?
Jesi li uključio legalizovanje sive zone i plata na ruke u 2022 u odnosu na 2021? Ako jesi u kojem pocentu?
Odakle ti podaci za GDP za 2022? Neka projekcija?
Na čemu baziraš pretpostavku da će GDP u 2023 da poraste 16.36%? Istina je da smo realno sa 2020 (godina COVID-19 panedmije) porasli 13% u 2021 a u 2022 smo imali od turizma skoro milijardu, veći prihod od prodaje struje umanjen za KAP izvoz pa Svjetska banka i MMF za 2023 predviđaju rast oko 2.5%.
Evropa sad kao projekat finansiran iz pozajmica i obračun efekata istog, bez poređenja nivoa javnog duga nekako mi ne ide.
Ako godinama imaš veće rashode od prihoda, i finansiraš ih sve većim pozajmicama, čemu to u konačnom vodi?
I na kraj, nije ti ni malo čudan skok zelene linije zarada ka plavoj liniji GPD-a u 2022 i skoro presijecanja istih kao posljedica rasta neto zarade i skoro pa iste produktivnosti nego to peglaš rastom GDP-a 16% u 2023?
Ako ti neto povećanje zarada u 2022 sa 537 na 727 odnosno 26% a u isto vrijeme rast GDP-a bio oko 6% nije očigledan signal da nešto tu ne štima, onda je analiza sasvim OK.
Last edited by hercules; 19-04-23 at 23:21.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Ne, nisam mjerio ništa više od onoga što sam predstavio u tabele gore.
Nisam ulazio u te detalje, jer je to puno posla i morao bih puno vremena da provedem da nadjem te detaljne podatke, a na kraju krajeva sve se mora sabrati.
Tako da sam htio sam da vidim najprostiju moguću računicu: prihodi vs rashodi i deficit kroz BDP.
Za 2022-u i 2023-u su sve projekcije. Svi su podaci preuzeti sa www.gov.me i www.monstat.org. To sam već pomenuo pored tabele.
To sam preuzeo odavde, jer ja ne mogu te procjene da donosim: https://www.gov.me/clanak/izvjestaj-...ar-2023-godine
"Prihodi budžeta u januaru 2023. godine iznosili su 167,8 mil. € ili 2,7% procijenjenog BDP-a (6.174,6 mil. €)."
To smo imali cijelo vrijeme (na tabeli se vidi). Sad je deficit najveći, ali je budžet i BDP najveći. Zato sam pokazao grafik dje se vidi DEFICIT / BDP za svaku godinu i ne odskače puno poslije programa Evropa Sad. To je ono što me je začudilo i naćeralo da promijenim mišljenje. Prije ove analize mislio sam da ćemo za par godina doživjeti sudbinu Grčke, ali sad to ne mislim tako.
Prvo, ja ne peglam ništa... i sad razgovor postaje malo negativan itd. Nisam se uvrijedio, ali nema potrebe za tim.
Mi nismo jedini na svijet kojima je BDP rastao brže od prośečnih zarada. Ali, ja smatram da treba da rastu zajedno, to je moje laičko mišljenje.
Sarkazam nema mjesta kada su činjenice u pitanju, kao što je besmisleno biti sarkastičan prema snijegu koji pada. Diskutujmo na temelju argumenata i podataka.
P.S. Evo sad vidjeh ovaj članak: https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2023/1/17/godisnja-inflacija-u-crnoj-gori-172-posto
"Godišnja inflacija u Crnoj Gori iznosi 17,2 posto, saopšteno je iz Uprave za statistiku (MONSTAT)."
Last edited by Niko; 19-04-23 at 23:57.
Hvala na odgovorima.
E pa OK onda.
Nema tu negativnog razgovora, makar ne sa moje strane, a ako ti to tako osjećaš to je tvoja stvar.
Monstat još nije objavio GDP za 2022 a neće ni skorije.
Pravit projekciju GDP na osnovu januara kad je naplata PDVa veća zbog novogodišnjih praznika je van svake logike, i nijedan model neće biti održiv na takvim pretpostavkama. Taman kao priča sa presa EPCG đe od 31.3.2021 do 31.3.2023 imaju 140 miliona dobiti. Jer smo mi svi neznavene budale, pa ne znamo da tokom ljeta pravimo gubitke i uvozimo struju pa se taj dobitak drastično smanji na 31.12. kao što im se desilo 2022 kad im je poslovni rezultat bio negativan.
Činjenica je da je rast plata 26% a rast GPD 6% i tu nema nikakvog sarkazma, osim ako neko ne želi to da percipira, pa time želi da brani svoj stav što je svakako legitimno.
Jedno je pričati o Grčkom scenariju iz partijskih usta a drugo je realnost. Iako niko od njih ni ne zna koliki je javni dug Grčke bio kad je kriza eskalirala, javno dostupan i onaj tajno sakriven kod banaka, a drugo je koliki je taj dug recimo danas.
A sasvim treće je pričati o rastu neto zarada u Crnoj Gori na uštrb ukidanja doprinosa za zdravstvo i finansiranja tih povećanja zarada iz pozajmica.
Ako država uzima kredit po 10%, i ima kreditni rejting na današnji dan gori od Bocvane npr, sigurno je da nam u javnim finansijama ne cvetaju ruže. Dodatno ako 1/4 budžeta u 2023 planiraš da nabaviš iz pozajmica, onda ni 16% rasta GDP ti neće bit od neke koristi, a takav rast GPD-a nismo nikad imali. A kad uzimaš kredit po dvocifrenoj kamati, sve je manje banaka spremno da te finansira jer si rizičan. Pa kad nastanu neke obaveze koje ne možeš da platiš, onda se događa bankrot, pa iznos duga sam po sebi nije bitan je li 85% ili 185% od GDP-a. Bitno je kako će stvoriti pare da vrati dospjele obaveze, a s obzirom da niko nije voljdan da ti pozajmi, onda mora da se skupi sa troškovima.
Dakle bankrot jedne države se desi onog trenutka kada država nije u mogućnosti da plati prispjele obaveze po osnovu kredita, obveznica, državnih zapisa i slično.
Da ne bude zabune, i USA je bankrotirala 1979 nekih 10 dana ali im to nije uticalo na rejting a nama bi jer nam je ekonomija takva kakva je.
Ali da ne smetam i ne budem negativan u razgovoru i sarkastičan nastavite diskusiju sa argumentima i podacima.
Last edited by hercules; 20-04-23 at 00:39.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks