Popis 2023

[ćepanica]

Kao što rekoh, pošto nikad niđe nisam ni čuo ni pročitao da se pozitivna diskriminacija tumači kao prava diskriminacija prema ostalima, ne mislim da je kršen Ustav. Što ne znači da sam u pravu, ali na osnovu onoga što ja znam to je moje mišljenje. Mada nikad nisam čuo ni ove koji su "ugroženi" da to nazivaju kršenjem Ustava.

[Babbo Natale]

Kao što rekoh, pošto nikad niđe nisam ni čuo ni pročitao da se pozitivna diskriminacija tumači kao prava diskriminacija prema ostalima, ne mislim da je kršen Ustav. Što ne znači da sam u pravu, ali na osnovu onoga što ja znam to je moje mišljenje. Mada nikad nisam čuo ni ove koji su "ugroženi" da to nazivaju kršenjem Ustava.

Pozitivna diskriminacija?
Za mene nepoznat pojam, ali eto mogu da razumijem šta hoćeš da kažeš. No mi nije jasno zašto onda ti vješto izbjegavaš da razumiješ kako "pozitivna diskriminacija" u "državi gdje su svi jednaki Ustavom" stvara klasičnu "negativnu diskriminaciju" prema svima onima na koje se ta "pozitivna diskriminacija" ne odnosi.

Ne znam što je toliko teško priznati.

[ćepanica]

Isto kao da kažeš da socijalnu pomoć treba svi da primaju, a ne samo oni koji ispunjavaju neke uslove.

Što se tiče pozitivne diskriminacije, ta konstrukcija je odavno prisutna kod nas.

[ovizionizi]

Ma neka, to ti je isto? Ako neki ljudi nemaju hleba da jedu, to je isto kao i prava onih koji hoce da se cuje glas nekih njihovih nacija, naroda.. u gradjanskoj drzavi?? Maxeee... tako mi njihovih torova, getoa, klanova, zajendica...

[ćepanica]

Pa u Ustavu piše da smo svi jednaki, niđe ne piše da jedni mogu da primaju pare od države a drugi ne. Princip je isti kao i za priču o cenzusu manjina.

[ovizionizi]

Jednaka su PRAVA! Ali situacija, uslovi, kupovna moc nikako nisu isti kod svih. Ljudi koji su socijalno ugrozeni zaista trebaju pomoc. Ljudi koji pripadaju onoj ili ovoj naciji ne trebaju NIKAKVU pomoc.

[ćepanica]

Ne znam šta da ti kažem, već sam rekao da ja lično ne bih na taj način obezbjeđivao da se čuje glas manjina. Što se tiče doskorašnje opozicije, ne sjećam se da su pričali o kršenju Ustava kad su 2011. glasali za set izbornih zakona. Tada im je najveća briga bila kako će da se zove predmet u školama koji se tiče jezika. Ne mogu da kažem da sam pažljivo pratio izbore od usvajanja tih zakona, ali se ne sjećam da su bilo kada rekli da su manjinski mandati kršenje Ustava. Uključujući i ove zadnje i predzadnje izbore. Ja nisam ni pravnik ni stručnjak za ustavno pravo, a valjda takvih stručnjaka dosadašnja opozicija ima. Valjda bi neko od njih uporno ponavljao da je u pitanju kršenje Ustava ili bi to makar jednom rekao.

[ovizionizi]

Ja znam da se definitivno u skupstini vodila rasprava o tome, ali nemam pojma u vezi cega je to bilo.. ima vise od 5 godina od tad. I neki poslanici su upravo problematizovali taj gradjanski karakter drzave, koji je obesmisljen manjinskim cenzusima.

[ćepanica]

Kad smo već kod Ustava, u dijelu 5. Posebna prava definisana su prava manjina.

Član 79, stav 1:
Pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemče se prava i slobode koja mogu
koristiti pojedinačno i u zajednici sa drugima:
1) na izražavanje, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti;
2) na izbor, upotrebu i javno isticanje nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika;
3) na upotrebu svog jezika i pisma u privatnoj, javnoj i službenoj upotrebi;
4) na školovanje na svom jeziku i pismu u državnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i
kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;
5) da u sredinama sa značajnim učešćem u stanovništvu organi lokalne samouprave, državni i sudski organi
vode postupak i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;
6) da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udruženja uz materijalnu pomoć države;
7) da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u službenim ispravama;
8) da u sredinama sa značajnim učešćem u stanovništvu tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i naselja, kao i
topografske oznake budu ispisani i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica;
9) na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine
značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije;
10) na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave;
11) na informisanje na svom jeziku;
12) da uspostavljaju i održavaju kontakte sa građanima i udruženjima van Crne Gore sa kojima imaju
zajedničko nacionalno i etničko porijeklo, kulturno- istorijsko nasljeđe, kao i vjerska ubjeđenja;
13) na osnivanje savjeta za zaštitu i unapređenje posebnih prava.


Po tumačenju iz nekih postova, ovaj član Ustava nije u skladu sa Ustavom jer je Crna Gora građanska država. Očigledno se niko nije previše opučio borbom protiv obesmišljavanja građanskog koncepta države zobg manjinskih cenzusa, a ti isti koji su o tome pričali su glasali za takav set izbornih zakona.

[ovizionizi]

Pa o tom nonsensu i pricamo. Paradoks. Nazovi kako hoces.. U jednoj recenici kaze kako smo svi jednaki, a u drugoj kako neke partije imaju povlascen polozaj samo zbog njihove nacije, korijena, boje koze, nebitno....

[ćepanica]

Razumijem. Ja nisam govorio o tome da li je primijenjena praksa logična ili pravična, ali ne može da se kaže da nije u skladu sa Ustavom. To su dvije odvojene stvari.

[el_]

Ahahaha najjače, opozicija 20 godina trubila o lažnoj državi CG, Srbiji, Kosovu, srpstvu, kapeli, prijetila novim referendumom za ujedinjene sa Srbijom, i gle sad im manjine koje glasa npr. Bošnjačku ovaj put 20 hiljada, ugrožavaju koncept građanske države. A to što su oni radili nije ugrožavalo građansku državu? Da nema toga cenzusa manjine se ne bi viđele u ovu državu ni na mapi, ko ni Romi. Ne bi se znalo da postoji iko drugi, ovo je klasična pasivna agresija prema manjinama što se ovdje priča.

[ovizionizi]

Ma kakva pasivna.. aktivna! Agresija najgora moguca! Najvece zlo im zelimo time sto hocemo da svi imamo jednaka prava i da svaka partija mora da zadovolji isti uslov/cenzus da bi usla u parlament, nebitno koga predstavljaju.. Rome, Albance, fizikalce ili stomatologe. To ti je zlo cisto.

[Dača]

Razumijem. Ja nisam govorio o tome da li je primijenjena praksa logična ili pravična, ali ne može da se kaže da nije u skladu sa Ustavom. To su dvije odvojene stvari.

Pa taj član Ustava koji si naveo, kao i formalizovana zakonska rešenja....potvrdjuju moju tvrdnju da CG ni formalno nije gradjanska država.

To što piše u prvom članu Ustava...mačku o rep.
Ja bih voleo samo da mi neko objasni u čemu se to u CG ogleda gradjanski karakter države, osim tog prvog člana Ustava.


Zašto u Nemačkoj recimo ne postoji cenzus za stranke nacionalnih manjina? Tamo živi milion Turaka sa pravom glasa.
Odnosno, to su državljani Nemačke, turskog porekla.

Zašto u Francuskoj ne postoji specijalni cenzus za manjine?

Zašto u USA ne postoji lakša prohodnost u senat ili kongres za Afro-Amerikance ili Hispano-Amerikance?

Da li vi uopšte shvatate da se u pravim gradjanskim državama ni ne javlja nacionalnost na popisu stanovništva?

Na neki način, tu je na delu gradjanska asimilacija raznolikih etničkih grupa. Zato kažem da nisu ti gradjanski koncepti u svemu pozitivni. A nekim država prosto ne leže istorijski.

Države Severne i Južne Amerike su se pokazale podobne za gradjanski koncept nacije i države. Zato što su svoju državnost i nacionalni identitet izveli iz borbe za oslobadjanje od kolonijalne zavisnost. A pritom su sve te države zadržale kao zvanični , jezik kolonizatora.


Istorija država na ovim prostorima je drugačija. Čak su i komunisti, koji su robovali nadnacionalnoj ideologiji, republike u SFRJ su definisali nacionalno.


Ne mogu te stvari preko noći da se promene.
A i ne moraju.

[el_]

Ma kakva pasivna.. aktivna! Agresija najgora moguca! Najvece zlo im zelimo time sto hocemo da svi imamo jednaka prava i da svaka partija mora da zadovolji isti uslov/cenzus da bi usla u parlament, nebitno koga predstavljaju.. Rome, Albance, fizikalce ili stomatologe. To ti je zlo cisto.

Pa brate vi onda privucite programom manjine da glasaju "građanske stranke", i tako sami nek ugase svoj manjinski status.

Valjda ima među manjinama poštenih koji će prihvatit tu građansku inicijativu, ili su komplet manjine podmukle i gladne para i funkcija?

[Gagarin]

Ja izgleda bejah u krivu. Izgleda da ipak nismo gradjanska drzava. No da se lepo promeni ustav, pa da se navedu sve nacije, ali bez pozitivne diskriminacije, molim.
A kada se navedu nacije da mi fino podelimo teritoriju po nacijama. A onda onaj cika sto je vodja jedne nacije ponovo pozove drugare da iskopaju oruzje i onda da oni u toj podeli malo bolje da prodju, a mozda i sve uzmu za sebe. Ako nista drugo jos jedna juzna Repubika Srpska nije za baciti.
A mozda bi u sadasnjem odnosu snaga sve to nekako i proslo nego malcice zeza onaj NATO koji garantuje granice. Da nije mozda bas zbog ovakvih stvari i vlaznih snova clanstvo u NATO toliko zuljalo. A to niko da javno kaze, nego se vade neki pateticni argumenti i vata na emociju?


Sent from my iPhone using Tapatalk

[remark]

Pitam se, da se može kako napravit anketa među težim slučajevima inficiranih koronom, na kom mjestu na listi prioriteta bi im bila nacija.

[el_]

Well. Mnogi Srbi ne žale za Slobom što je vodio tolike ratove i upropastio sve narode Jugoslavije, žale zato što ih je izgubio. Zamislite, studentski dom u bosanskohercegovačkom entitetu RS se zove "Radovan Karadžić". To je ka da Njemci danas daju ime studentskom domu Heinrich Himmler. I takvi ljudi oko ovoga popisa ubacuju preko medija i vode propagandu emocija i ugroženog srpstva u Crnoj Gori ko Slobo na Gazimestan, znajući da vode Crnu Goru u etničko cijepanje ala BiH. Njima će RS i Federacija u Crnoj Gori sasvim odgovarati. Prođi kroz Berane danas, sve trobojka do trobojke. Onako nije ni u Srbiji. U Pljevljima su pokazali poslije izbora tu građansku orijentaciju, cinično svaljujući krivicu na policiju dok su kamioni u kolonama ludirali po gradu kao da je 1992. Posebno me interesuje šta će se desiti u mješovitim sredinama poput Bijelog Polja nakon ovog popisa, s obzirom na loš nepopravljiv ekonomski status, ostalo im je jedino da igraju na emocije o ugroženosti. Ovo ti je ka fudbal u Južnoj Americi. Boca Juniors, River Plate, niko centa nema al' popisa i igara.

[Dača]

Well. Mnogi Srbi ne žale za Slobom što je vodio tolike ratove i upropastio sve narode Jugoslavije, žale zato što ih je izgubio. Zamislite, studentski dom u bosanskohercegovačkom entitetu RS se zove "Radovan Karadžić". To je ka da Njemci danas daju ime studentskom domu Heinrich Himmler. I takvi ljudi oko ovoga popisa ubacuju preko medija i vode propagandu emocija i ugroženog srpstva u Crnoj Gori ko Slobo na Gazimestan, znajući da vode Crnu Goru u etničko cijepanje ala BiH. Njima će RS i Federacija u Crnoj Gori sasvim odgovarati. Prođi kroz Berane danas, sve trobojka do trobojke. Onako nije ni u Srbiji. U Pljevljima su pokazali poslije izbora tu građansku orijentaciju, cinično svaljujući krivicu na policiju dok su kamioni u kolonama ludirali po gradu kao da je 1992. Posebno me interesuje šta će se desiti u mješovitim sredinama poput Bijelog Polja nakon ovog popisa, s obzirom na loš nepopravljiv ekonomski status, ostalo im je jedino da igraju na emocije o ugroženosti. Ovo ti je ka fudbal u Južnoj Americi. Boca Juniors, River Plate, niko centa nema al' popisa i igara.

A ne znam samo za čim žale ovi što daju imena ulicama po ustaškim prvacima ili školama po mladomuslimanskim fašistima i SS-ovcima.

Lepo si ti onako gradžanski prosuo svoj šovinizam ovde, generalizujući sve Srbe.

A i za Pljevlja vidim da znaš više od policije.

[el_]

A ne znam samo za čim žale ovi što daju imena ulicama po ustaškim prvacima ili školama po mladomuslimanskim fašistima i SS-ovcima.

Lepo si ti onako gradžanski prosuo svoj šovinizam ovde, generalizujući sve Srbe.

A i za Pljevlja vidim da znaš više od policije.

Rekao sam "mnogi" ne "svi". Tužno je što je među Srbima rijetka pojava neko ko npr. priznaje BiH kao nezavisnu državu, nego samo ističe bh. entitet RS. Kosovo da ne spominjem, njega jedva oni najliberalniji Srbi iz kruga dvojke priznaju. Istovremeno se veličaju i rehabilituju Draža, Pavle, Mladić, ti vajni heroji - koljači civila. Ana Brnabić odrađuje pinkwashing takvog modernog srpstva zaglavljenog u doba Turaka i hajduka.
Eto i Vučić komanduje da si "Srbin ili nisi", kao da je to profesionalna orijentacija, pa šalje uputstva za popis u Crnoj Gori.

[Gagarin]

Oce li biti na popis opcija GRADZANIN da se izjasnimo posto vidim mila je ta opcija nekome momcicu odje i daje je svakome ko ne cvili za kukalim srpstvom ugasenim. Mizda bi bilo lakse da si makar neki ****** pa smo svoji samo sa razlicitih strana, ali se razumijemo.
Ne ovaj bezvezni ****** kao Dezulovic, nego pravi, Tomoson, ovo, ono...


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Ego_and_his_own]

Evo popis od 1812, iz knjige francuza koji je posjetio Crnu Goru 1813. godine:





Nema srbina puškom da ga gađeš na popis tad u vrijeme Petra prvog. A šta kruži kod nas o tome? Viđ danas?

Mene se to čini da je prešlo svaku granicu nepoštovanje dokazivosti istine i da se to prepušta beskonačnom vrćenju oko osnovnih pojmova u najblažu ruku rečeno.

A bolje vi je da se zna tačno na popis sve no da se folirate.

Da znate koliko je sati. ja bi radije da popis bude najslobodniji da se zna sve tačno.

I onda kad bi se to znalo tačno mogao bi se odredit put.

Ovo vuci potegni vaše ništa vi ne valja. Opučiste se a nikuđ ne stigoste. Možda vi i nećete progres neki no da se vučete mic po mic da oslobađate Crnu Goru jedni od drugija vječno. Da je Država nedoder.

Ja znam da tu dok je elita ovakva poštenog popisa neće bit, nit ljudima objelodanjena stvarna istorija Crnogorskog naroda i ista se javno ispitati.

Tu toliko ima protivrečnosti u domaćoj istoriji i stranoj zabilješci o Crnoj Gori da ko god želi dobra Crnoj Gori to nebi smio ostavit neispitano koji su tome razlozi i posledično uzroci ove raspolućenosti naroda koja mu onemogućava da ide naprijed.

Crna Gora da bi krenula naprijed i uopšte postojala mora imati solidnu većinsku istinu. Dobro propitanu, nepjeskovitu.

Kad pola naroda misli da je istina jedno a drugo pola oprečno tu nemože bit sreće. A mora bit da neko laže.

Nemogu postojat dvije istine a da su oprečne jedna drugoj nikako. A to je nešto, za zlo neko, što se odomaćilo u Crnu Goru bez gornjih granica.

A ja sve vjerujem je to što je uskraćena sloboda govora i nedostupnost informacija više no što je prodavljivost građana. A ko će ga znat.

Evo primjer svi kukaju tamo što se raspljačkala crnogorska istorija od muzeja do knjiga starih i eksponata(koje ja nalazim po svjeckih biblioteka pa i orginalne Njegoševe spise).

A ono može bit dobro jer nađoh to je sreća što su to opljačkali i prodali drugima kolekcionarima jer bi to tu sve sakrili od naroda a danas se može naći i online pročitati. A sakriveno je dosta toga.

Pa toliko je stranaca, očevidaca, bilo u Crnu Goru i napisalo knjige u kojima stoje mnoge stvari koje su suprotne onome što se učilo u škole a da to ni najmanje ne tangira mnoge. Mene to bača veliku sumnju na svakog takvog pojedinca da je truo i moralno oronuo i da ga nezanima što je pravo a što krivo i ne razumije od koje je to važnosti za zdravoumlje jednog društva. Takvog moš bačit građanina u smeće slobodno. Ubuđa se.

[FiX]

odakle vode porijeklo tvoji preci?

[Markys]

odakle vode porijeklo tvoji preci?

Od Adama i Eve

[Ego_and_his_own]

odakle vode porijeklo tvoji preci?

Za moje pretke zna se porijeklo istorijski od neđe 13 vijeka. Drugo što znam je što su drugi zabilježili o njima.

Ispriča je priču Milovan Đilas o sestri koja je ukopala dva brata barjaktara posle bitke na Mojkovcu. Tražila je crvene barjake da joj se dadnu ka dokaz njihove hrabrosti. Najveća čast je bila medju njima nosit crnogorski barjak u boj.

Što veli Đilas, nije bio plaćen posao no čisto moralne vrijednosti. Ispriča je đilas o njoj još detalja od kojih ću te pošteđet. Dosta je ja da suzu kanem.

Slika 1

Slika 2

A nisu to samo moji preci no i mnogija tu. Jednu ženu je spomenuo staru koja je izgubila sve sinove u borbama i zadnjega na Mojkovcu. Opisa i vojnike i starešine koji su joj pomogli da ponese leš i ukopa sina.

Crna Gora je bila pretkova puna tragičnih priča ali i velikog junaštva.

Njihovo je ime crnogorsko, u koga su svoje živote dali, odjeknulo cijelim svijetom ka junačko.




Na bitici u Dugi, od mog cukudjeda Zeka Bulatovica i njegovih 5 brata svi izgiboše na ovu bitku samo jedan je osta ziv od kojih sam ja. Kako je koji pada sa zastavom brat bi jedofatio i podiga. Ostalo je zabljezeno u pjesmi. Ko Iwo Jima.

Tu su oni mene upecali da zavolim crnogorsko. jer su bili časni ljudi i veoma hrabri.



I još kad sam shvatio da je Crna Gora bila ostvarenje Sokratove Republike, najbolja država mala i crnogorstvo Sokratov guardian ' branič države to jest savršeni al siromašan građanin, tad sam ja tek spozna pravi smisao orginalnog crnogorstva.

Rad njihovih činova ja volim Crnu Goru i crnogorstvo, nadam se da ko ne misli da je što zbog današnjice. Rad današnjice ja bi ve sve potamanio ako ćemo pravo.

Ali ono što su naši preci pokazali mogućim je vrijedno fale. I to me vazda pritišće savjest kad neko kaže il mi na um pane da je nužna ovakva realnost kakvu imamo danas.