Nisam siguran zašto voliš da izvrćeš riječi. A to što imaš običaj da stvaraš nesuvisle poveznice izmeđiu događaja, to je drugi par opanaka i pokazatelj nerazumijevanja biomedicine kao nauke.
Tražio sam članak iz časopisa o toj prvoj studiji, ne vijest sa portala. Ili možda postoji neki drugi način da se naučni članak analizira? Ako smo svi ovdje stručnjaci, daj da analiziramo studiju, da joj nađemo mane (hint: svaka studija ima mane).
Takođe, u toj vijesti stoji i ovo
Jer i ovaj primjer pokazuje povezanost između određenih događaja koja nije uzročno-posledična.
Opet, nisam ništa rekao protiv upotrebe aspirina u te svrhe, tražio sam razjašnjenja nekih nedoumica a nisam ih dobio. Dakle, koliko dugo vremena treba uzimati aspirin da bi imao gore navedeni efekat? Ili se uzme jednokratno? Ili je potrebno da se koristi duže vremena?
Sa tim u vezi sam i postavio link ka bezbjednonosnom profilu aspirina. Da li je ko od vas vadio zub? Da li ga je prethodno zubar pitao pije li aspirin. Ako nije, mijenjajte zubara. Poznata je sklonost aspirina ka izazivanju krvarenja i to se uvijek mora uzeti u obzir (na stranu sve drugo sa onog gore linka). Stoga ako se nekome aspirin daje kao dugotrajna terapija, jasno je da je korist od te terapije ( a obično je to za sprečavanje moždanog ili srčanog udara) je znatno veća od rizika te terapije, najviše od krvarenja.
Zato ako neko sugeriše da aspirin može zamijeniti vakcinu (ili šta već sugerišete, ne znate ni sami) onda želim da mi se pokaže da tako široko rasprostranjena primjena aspirina će imati veće koristi od rizika.
Kojem broju stanovnika Crne Gore predlažete da počne koristiti aspirin u ove svrhe? Želim da dokažete da će taj broj stanovnika imati veći korist od aspirina nego od vakcine.
Ako to ne uradite, smatraću vas za ono što i jeste - neznalice koje puca Daning Kruger i koje malo bolje guglaju i stoga smatraju da su kvalifikovaniji od biomedicinskih institucija.
A ove dvije navedene studije su iz februara i marta ove godine i one su dovele do toga da POLA GODINE kasnije dođe do navedene preporuke od US preventive service task force-a koja se primarno ne tiče covida????? Ako vas kapiram (mada kao što rekoh, ne znate ni sami šta želite da poentirate), ovo je urađeno namjerno kako bi ljudi što manje uzimali aspirin i time bili manje zaštićeni od covida??
Kad smo već kod toga, kako je došlo do toga da se aspirin zvanično preporuči u prevenciji infarkta? Ili bolje, postoji li ikakva metodologija koju je potrebno ispuniti da bi se neki lijek mogao koristiti za neštto, bilo da je prevencija ili terapija?
Bookmarks