Originally Posted by
wulfy
D.Vazdušni saobraćaj
1.Prvi avion u Crnoj Gori
Brodom iz Trsta do Kotora dopremljen je avion tipa Blerio, a onda kamionom do Njeguša. Tog 5 septembra 1913 godine je italijan Đani Ivan Vidmar uzletio avionom u Njegušima, te ga spustio na Obilića poljanu u blizini Cetinja. To je bio prvi let avionom u Crnoj Gori.
Ostalo je zapisano da je kralj Nikola avion nazvao ,,krilaticom’’, a pilota ,,krilatić’’
2.Aerodrom Podgorica
Društvo za vazdušni saobraćaj AD Aeroput osnovano je u Beogradu juna 1927 godine, a već 1928 godine planiraju uspostavljanje redovnih vazdušnih linija.
Putničkim avionom proizvedenim u ,,Ikarusu’’ (model Potez 29/2) upravljali su inžinjer Tadija Sondermajer i Vladimir Striževski, putnici u avionu su bili serviser Pavle Čuk, dopisnik ,,Politike’’ Nikolić i filmski snimatelj Njemec. Da bi se smjestila potrebna oprema demontirana su neka sjedišta. 26 maja 1928 godine avion je letio na relaciji Beograd – Skoplje, da bi 29 maja poletio na relaciju Skoplje – Podgorica. Avion je sletio na Čemovsko Polje.Od Podgorice avion je poletio za Mostar, pa za Sarajevo, da bi se vratio u Beograd. Time su se trasirale buduće vazdušne putničke linije.
U 7 časova 5 maja 1930 godine iz Beograda je uzletio avion koji je u Sarajevo sletio u 8 časova i 33 minuta. Poslije pola sata je uzletio iz Sarajeva i prvi putnički avion je sletio u Podgoricu u 10 sati i 45 minuta. Time je uspostavljena opisana linija koja će ići dva puta nedjeljno.
Poslije drugog svjetskog rata redovan prevoz putnika na relaciji Podgorica – Beograd uspostavljen je 8 aprila 1946 godine. Avioni su letjeli ponedjeljkom, srijedom i petkom.
Aprila 1957 godine uspostavljena je redovna kargo linija Titograd – Sarajevo – Beograd.
Tokom 1961 godine travnata podloga mjenja se betonskom pistom, ipak, aerodrom postaje mali za potrebe sve većeg vazdušnog saobraćaja.
Na dan ustanka, 13 jula 1977 godine otvoren je novi aerodrom u Golubovcima sa poletno-sletnom stazom dužine 2.500 m i širine 45 m, a paralelno sa njom je izgrađena u rulna staza dužine 2.500 m i širine 15 m.
3.Aerodrom Tivat
Radi obuke vojnih i civilnih padobranaca pored Tivta je 1956 godine izravnata travnata površina da mogu da sleću i uzleću mali sportski avioni. U proljeće 1957 godine travnata površina je prilagođena da može da primi transportni avion Daglas C-47, tako da je poletno-sletna travnata staza imala dužinu od 1.200 m, a širinu od 60 m. Kako je postojala I putnička varijanta pomenutog trasportnog aviona (a koji se koristio u Jugoslaviji) napravljena je asvaltna platform veličine 30 x 30 m i montažni objekat za kontrolu putnika i prtljaga.
Prvi putnički saobraćaj je počeo 15 juna 1957 godine na relaciji Tivat – Beograd, da bi se kasnije uspostavile redovne linije sa Zgrebom i Skopljem.
Kapaciteti aerodroma postaju mali tako da 1968 godine počinje izgradnja novog na istoj lokaciji. Izgrađena je poletno-sletna staza dužine 2.500 m i širine 45 m, pristanišna platforma dužine 470 m i širine 70 m, kao i dvije poveznice širine 20 m. Napravljena je nova putnička zgrada, kontrolni toranj i svi ostali neophodni prateći objekti. Takav rekonstruisan aerodrom je otvoren 25 septembra 1971 godine.
Tokom osamdesetih aerodrom se oprema i za međunarodni transport, za sletanje široktrupnih aviona, povećava se pristanišna platforma, te se dorađuju i pozicije za parkiranje aviona.
U decembru 2010 godine otvoren je novoizgrađeni Terminal 2
4.Aerodrom Nikšić
Sagrađen tridesetih godina kao vojni aerodrom da se može braniti u slučaju eventualnog napada Italije. To je aerodrom sa travnatom površinom, a 14 aprila 1941 godine kralj Petar II je iskoristio ovaj aerodrom za odlazak u egzil zbog napada sila osovine. Takođe je imao ulogu i u Arapsko – Izraelskom ratu 1948 godine kada je njegova pista koriščena za prebacivanje aviona iz Čehoslovačke u Izrael (tajna operacija ,,Velvetta’’).
Travnata uzletno-poletna staza ima dužinu od 1.200 m i širinu od 80 m.
Glavna namjena aerodroma je obuka padobranaca, a 2010 godine je bio domaćin i svjetskog prvenstva (FAI World Parachuting Championships) kada je poletno-sletna staza asvaltirana, te produžena na 1.450 m.
5.Aerodrom Ivangrad
Aeorodrom u Beranama je otvoren 1935 godine, a najveću upotrebu je imao tokom drugog svjetskog rata. Ipak, prvi putnički let je uspostavljen 21 jula 1961 godine na liniji Beograd – Ivangrad (tadašnji naziv za Berane) koji je uz povremene prekide funkcionisao do 1971 godine.
U periodu od 1973 do 1974 godine JNA radi rekonstrukciju aerodroma kada rade asvaltnu pistu dužine 1.900 m i širine 45 m, te se putnički sobraćaj ponovo uspostavalja 6 maja 1975 godine, no 1976 godine Pan Adria (kompanija koja je uspostavila putničke letove sa aerodroma u Ivangradu) bankrotira tako da putnički sobraćaj ponovo zamire.
Pokušavano je tokom osamdesetih da se uspostavi putnički saobraćaj, ali osim promotivnih letova nije bilo uspjeha.
Trenutno ne postoje uslovi da se ovaj aerodrom aktivira jer nema mjesta za dopunu goriva (te time ne mogu da lete ni čarter letovi), nema hangar gdje bi se mogli skloniti eventualni sportski avioni od lošeg vremena, nema rasvjete, nema ograde, nema navigacijske opreme, putnički terminal je u jako lošem stanju,… Takođe, da bi se stavio u funkciju minimalna dužina piste bi trebala biti 2.100 m.
6.Aerodrom Žabljak
Sa improvizovanog aerodroma u drugoj polovini 1944 godine otpremljeno oko 1.100 ranjenika 12. Korpusa u čijem sastavu su se nalazile 16. i 36. Udarna divizija, te 6. Lička divizija.
Tokom 1955 godine uspostavljena je putnička linija Žabljak – Beograd. Poletno-sletna staza je imala dužinu od 1.350 m
7.Aerodrom Ulcinj
Ovaj aerodrom čini travnatu površinu u zaleđu Velike plaže i ima dužinu od 760 m. Koristi se uglavnom za uzletanje/sletanje sportskih letelica i manjih poljoprivrednih aviona. Po nekim izvorima ovdje su sletali/uzletali avoni na liniji Beograd - Bar koja je jedno kratko vrijeme postojala.
Bookmarks