Danas su se navršile 84 godine od herojske smrti mornaričkih oficira Milana Spasića (Beograd, 8. novembar 1909. – Boka Kotorska, 17. april 1941) i Sergeja Mašere (Gorica, 11. maj 1912. – Boka Kotorska, 17. april 1941)
Jedna od najherojskijih, ali skoro zaboravljenih priča jeste ona sa samog početka Drugog svjetskog rata, a govori o dvojici časnih oficira vojske Kraljevine Jugoslavije, Srbinu Milanu Spasiću i Slovencu Sergeju Mašeri.
Njih dvojica, po činu poručnici bojnog broda, dana 17.aprila 1941.godine digli su u vazduh u ono vrijeme najmoderniji razarač “Zagreb”,
kako ne bi pao u ruke italijanskim fašistima, koji su već bili preuzeli upravljanje Bokom Kotorskom od kraljevske vojske koja je bila u rasulu (Aprilski slom).
Posadama jugoslovenskih brodova stacioniranim u Boki naređeno je da ne otvaraju vatru na Italijane, te da mirno predaju brodove i opremu, uz strogo naređenje da ih ne uništavaju.
Prije dizanja u vazduh komandant broda Nikola Krizomali je već bio razriješio svu posadu dužnosti i spremio svečanu uniformu u kojoj će Italijanima predati “Zagreb”.
A onda je zatražio od posluge da mu servira ručak.
Prišao mu je Spasić i obratio se riječima: “Gospodine, ovde sigurno nećete da ručate, molim vas idite u "Dubrovnik" pa tamo ručajte, ovaj razarač će za deset minuta nestati sa površine”.
“Vi ste ludi” – odgovorio je Krizomali, ali ga je Spasić presjekao riječima: “Požurite, molim vas, štapini su već pripaljeni i gore, vreme ističe”.
Komandant se u paničnom strahu pokupio i napustio brod. Kada je bio na 500 metara od razarača uslijedile su dvije stravične eksplozije koje su prepolovile brodski trup.
Tijelo Milana Spasića sledećeg dana su u Tivatskom zalivu pronašli ribari. Sahranjen je na vojničkog groblju Savini kod Herceg Novog.
Među silnim svijetom koji je došao da ga isprati, bio je i vod italijanskih vojnika – i okupatori su došli da odaju vojnu počast.
Komandant Krizomali je nedugo zatim postao šef protokola poglavnika NDH Ante Pavelića, a poslije rata je pobjegao u Čile gdje je bio recepcioner u jednom hotelu na obali Pacifika.
Herojska smrt dvojice mornaričkih poručnika impresionirala je i Britance: Vojska Ujedinjenog Kraljevstva njima u čast postavila je spomen-ploču u svojoj kasarni na Malti još 1942. godine.
O njima su Francuzi 1968. snimili film „Plamen nad Jadranom”, po scenariju Meše Selimovića.
Čak su i nosioci odlikovanja dva nepomirljiva režima: izbjeglička vlada u Londonu im je 1942. dodijelila Ordene Karađorđeve zvijezde, a ukazom predsednika SFRJ Josipa Broza Tita 1973. proglašeni su narodnim herojima.
Po njima su nazvane brojne škole, kasarne, ulice...
Slava im!
Bookmarks