Page 3 of 3 FirstFirst 123
Results 51 to 62 of 62

Thread: COVID-19 - Klinicka slika pacijenata

  1. #51
    Join Date
    Apr 2004
    Location
    Herceg Novi
    Posts
    16,041
    Thanks Thanks Given 
    2,191
    Thanks Thanks Received 
    2,348
    Thanked in
    1,213 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by high View Post
    Pise da 10.000ij uzimaju osobe kod kojih je bas nizak, a treba brzo da se podigne.
    To je druga situacija u odnosu na redovno uzimanje.
    koliko ja znam 1500-2000ij dnevno je dovoljno i za neke hronicne bolesnike kojima je vitamin D nesto snizen.

    Najbolje je da jednom u 6 mjeseci provjeris nivo vitamina D u krvi. trazi uput od doktora, taj nalaz nije jeftin privatno.
    Potrudi se da ti bude vise od 70.
    Ljeti obrati paznju da budes svaki dan bar malo na suncu. Nije to toliko tesko.
    Ja sam uveo praksu da kafu posle rucka popijem na suncu….i to je dovoljno.
    25eur je u Invitro, dosta. Ja sam skoro mjerila vitamin D, na 80 mi je. Ja strašno volim sunce i gledam kadmogu da sma na suncu. Mjerih i B12.
    I dalje mislim da je više koristi nego štete od UV da te sunce malo gleda.

  2. #52
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by montenegrina View Post
    25eur je u Invitro, dosta. Ja sam skoro mjerila vitamin D, na 80 mi je. Ja strašno volim sunce i gledam kadmogu da sma na suncu. Mjerih i B12.
    I dalje mislim da je više koristi nego štete od UV da te sunce malo gleda.
    Top ti je vit d
    Definitivno se mora po suncu više boraviti, ovdje su UV zraci pravi prijatelj. Naravno pretjerano sunčanje treba izbjegavati.

  3. #53
    Join Date
    Jun 2007
    Location
    Terminus Systems
    Posts
    15,242
    Thanks Thanks Given 
    417
    Thanks Thanks Received 
    2,568
    Thanked in
    1,251 Posts

    Default

    Izgleda da moze da osteti skoro sve organe: https://www.independent.co.uk/news/w...-a9466701.html

    Ko zna kakve ce hronicne posljedice imati oporavljeni pacijenti za par ili vise godina.
    Look upon my works ye mighty and this pear...

  4. #54
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Svaki malo ozbiljniji virus može da ošteti sve organe. Pitanje je samo đe će najbolje da zaglavi i kakav je imunski odgovor organizma.
    Recimo za Coxsackie viruse je poznato da mogu da naprave pravi darmar svuđe po organizmu.
    Ja sam prebrodio jedan takav, nakon 2 mjeseca od početnih simptoma imao sam propratni simptom - otpadanje nokata.

  5. #55
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    2,915
    Thanks Thanks Given 
    21
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    54 Posts

    Default

    Primijećeno je da virus povećava sklonost ka stvaranju trombova. U endotelu krvnih sudova pravi pičvajz što može da dovede do moždanih i srčanih udara i iznenadne smrti. Primijećeno je da se to dešava i kod mlađih osoba sa inače blagom kliničkom slikom. Pretpostavlja se da je taj mehanizam odgovoran za izvjestan procenat umrlih u svom domu, koji nisu bili toliko bolesni da bi zatražili pomoć.

  6. The Following User Says Thank You to Superhik For This Useful Post:


  7. #56
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    2,915
    Thanks Thanks Given 
    21
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    54 Posts

    Default

    Takođe, u grupama u kojim kliničari razmjenjuju iskustva priča se i o promjenama na koži,najčešće na prstima, za koje se pretpostavlja da mogu biti posljedica mikrotromboza u tim djelovima tijela.

  8. #57
    Join Date
    Sep 2012
    Location
    Italia
    Posts
    9,396
    Thanks Thanks Given 
    2,169
    Thanks Thanks Received 
    300
    Thanked in
    184 Posts

    Default



    Medical experts in Britain and Italy are studying if there is a possible link between coronavirus and child syndromes, after doctors in northern Italy reported unusually large clusters of children with symptoms similar to Kawasaki disease

  9. #58
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,716
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,880
    Thanked in
    2,289 Posts

    Default

    „Kliničko ispitivanje (lekova za COVID-19, prim. aut.) neće samo po sebi zaustaviti krizu, ali se nadamo da će se pronaći efikasna terapija da spasi živote”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) specijalistkinja za viruse i nekadašnja pomoćnica generalnog direktora za zdravstvene sisteme i inovacije Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Mari-Pol Kieni (Marie-Paule Kieny).

    Iako klinička ispitivanja SZO još uvek nisu potvrdila delotvornost nijednog leka za ovu virusnu infekciju, u pojedinim državama stvorene su nestašice pojedinih lekova i slučajevi rizičnog uzimanja lekova bez nadzora lekara.

    Testiranja lekova sa neizvesnim ishodom

    Testiranje lekova u više država sveta SZO je najavila 19. marta, a ovo ispitivanje lekova nosi naziv „Solidarnost“. U ispitivanje su uključene države Kanada, Francuska, Norveška, Španija, Švajcarska, Argentina, Iran, Norveška, Južnoafrička Republika i druge.

    Prema saopštenju SZO od 20. marta, testiraće se četiri leka i kombinacije lekova – „remdesivir“, lek „lopinavir/ritonavir“, kombinacija lekova „lopinavir/ritonavir“ i „interferon beta“ i lek „hlorokin“ (i povezani derivat „hidroksihlorokin“). U saopštenju se takođe navodi da će se efikasnost ovih lekova upoređivati sa standardnom negom koja se primenjuje u bolnicama u lečenju bolesti COVID-19.

    RSE je pisao o testiranju nekih od ovih lekova u Kini. Između ostalih, lek „lopinavir/ritonavir“ proizveden je u Čikagu u SAD-u protiv HIV-a, a antivirusni lek „remdesivir“ ranije je bio testiran i razvijan za virus ebole, ali, prema pisanju medija, za taj virus nije dao rezultate.

    „Remdesivir“ se, prema pisanju svetskih medija, nije pokazao efikasnim na prvom kliničkom ispitivanju u Kini sprovedenom na COVID-19 pacijentima sa težom kliničkom slikom, ali američka farmaceutska kuća „Gilead Sciences“ koja je proizvela lek osporila je ovo istraživanje.

    Svetski mediji izveštavali su i o ispitivanjima leka protiv malarije „hlorokin“, pre svega u Francuskoj. Ipak, prema pisanju britanskog lista Guardian, studija koja je u Francuskoj pokazala pozitivna dejstva kombinacije leka „hidroksihlorokin“ i „azitromicin“ sporna je sa stanovišta metodologije i zatražena je nezavisna provera istraživanja.

    U međuvremenu, lek „hlorokin“ je počeo da se proizvodi u Srbiji. Farmaceutska kompanija „Galenika“ proizvela je prvih 372.000 tableta hlorokina koji će Srbija koristiti u lečenju COVID-19, a direktorka Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) Sanja Radojević Škodrić rekla je da je hlorokin krajem decembra prošle godine u Kini proglašen za ključni medikament u borbi protiv ove virusne infekcije.

    Imaju li lekovi efekta?

    Prema rečima dr Janka Samardžića, kliničkog farmakologa Medicinskog fakulteta u Beogradu, podaci iz Kine i Italije pokazuju izvesne povoljne efekte kada je reč o delovanju „hlorokina“ na virus korona.

    „Posebno se tu govori o hidroksi-hlorokinu koji ima negde povoljniji farmakološki profil. Ono što mi smatramo sa farmakološkog aspekta je da on svojim antiinflamatornim svojstvima može sprečiti komplikacije i pogoršanje kliničke slike kod pacijenata obolelih od korona infekcije. Doktrina je negde da se ovaj lek primenjuje kod starih pacijenata koji imaju umereno tešku kliničku sliku“, navodi Samardžić.

    On naglašava da se lek daje „pod isključivim nadzorom lekara“ jer postoje brojni neželjeni efekti leka, kao što su oštećenje vida, kardio toksičnost, oštećenja bubrega i jetre i nikako se ne preporučuje pacijentima uzimanje lekova „na svoju ruku“.

    Mogu li pomoći lekovi za HIV?

    Sa druge strane, kako on navodi, neke studije su opovrgle tvrdnje o efikasnosti lekova za HIV, kao što je „lopinavir/ritonavir“ za pacijente zaražene virusom korona.

    „Iako su početne studije davale nadu da će lekovi za HIV uticati na korona infekciju, prema poslednjim studijama, njihova efikasnost nije toliko značajna, tako da se pravac farmakoterapijski okreće ka drugim lekovima“, navodi Samardžić.

    Ekspertkinja Pol Kieni navodi da u slučaju da se neki od ovih lekova ne pokaže efikasnim, u ispitivanje će biti uključeni drugi lekovi.

    „Lek favipiravir je jedna od opcija“, navodi Pol Kieni.

    U ovom trenutku, prema njenim rečima, ne zna se da li ovi lekovi daju rezultate u lečenju pacijenata sa blagim simptomima ili težim oblicima bolesti.

    Svetski mediji pisali su i o spomenutom leku „favipiravir“ koji se, prema podacima kineskog registra kliničkih ispitivanja, testira u Kini i u kombinaciji sa drugim lekovima kao što su „hlorokin fosfat“, „baroksavir marboksil“ i „lopinavir/ritonavir“.

    „Favipiravir“ je proizveden u Japanu i prodaje se pod imenom „Avigan“. Iako su mediji objavili da se pokazao efikasnim u nekim ispitivanjima u Kini, drugi mediji navode da u Japanu i Južnoj Koreji postoje rezerve prema ovom leku delom zbog mogućih neželjenih efekata.

    Kao i Pol Kieni, Samardžić smatra da efikasan lek za virus korona nije, sam po sebi, dovoljan odgovor na krizu koju je pandemija izazvala.

    „Svi terapijski protokoli, sve ono što se u ovom trenutku radi na polju jednog farmakoterapijskog pristupa ne može da zameni, kad je infekcija u pitanju, one preventivne mere koje treba da spreče jedno brzo širenje epidemije. Sa druge strane, istraživanje na polju vakcina je nešto što je prioritetno jer smatram da ćemo jedino vakcinom zaista sprečiti i iskoreniti jednog dana ovu bolest“, kaže on.

    Koje se terapije primenjuju u Srbiji?

    Portal Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Javno.rs objavio je zvanični Protokol za lečenje pacijenata sa Covid-19 koji je poslat svim Covid bolnicama u Srbiji.

    Prema ovom protokolu, pacijentima sa blagim oblikom infekcije se daje Vitamin A, kapi za nos, alfa lipoinska kiselina i alfakalcidol. Za bolesnike sa komorbiditetima (drugim oboljenjima) i težim oblikom infekcije primenjuju se „hidroksiholorokin“, „holorokin fosfat“, „lopinavir/ritonavir“, „remdesivir“, „favipiravir“ i „alfakalcidol“. Za neke pacijente sa težim oblikom infekcije razmatra se upotreba kortikosteroida. Svi ovi lekovi, naravno, daju se pacijentima na bolničkom lečenju pod nadzorom lekara.

    Srbija je takođe, prema rečima premijerke Ane Brnabić 17. aprila, počela veliku nacionalnu kampanju lečenja bolesti COVID-19 krvnom plazmom osoba koje su se izlečile od ove bolesti.

    „Terapija krvnom plazom se u ovom trenutku primenjuje u određenom broju zemalja, ali u zemljama kao što je Francuska ili SAD je tek u pripremi, a mi smo već krenuli sa njom”, rekla je tada Brnabić.

    Pacijenti koji su se oporavili od COVID-19 i u Sjedinjenim Američkim Državama doniraju krvnu plazmu kako bi pomogli u ovom eksperimentalnom lečenju koje podrazumeva da ljudi koji su izlečeni imaju antitela koja su pobedila virus i koja mogu koristiti u lečenju obolelih pacijenata.​

    Rizično uzimanje lekova i kreiranje nestašice

    Ivan Đikić, profesor Medicinskog fakulteta na Univerzitetu Gete u Frankfurtu, rekao je za RSE 19. aprila da postoje zablude o leku „hlorokin“ i drugim medikamentima.

    „Bilo je jako žalosno vidjeti kad su političari počeli to promovirati, pogotovo u Americi, pa su ljudi popili veliku količinu iz akvarija gdje ima dosta kinina i hlorokina“, rekao je Đikić.

    Državna Uprava za hranu i lekove Sjedinjenih Američkih Država, koja je zadužena za odobrenje (registraciju) lekova, upozorila je 24. aprila da lekovi „hlorokin“, „hidroksihlorokin“ u kombinaciji sa „azitromicinom“ mogu izazvati poremećaje srčanog ritma, te da se ovi lekovi ne smeju upotrebljavati van bolničkog lečenja.

    Iz ove institucije su ponovili da se nijedan od ovih lekova nije pokazao „sigurnim i efikasnim u lečenju i prevenciji COVID-19“.

    Hlorikin, državna Uprava za hranu i lekove SAD-a, sa druge strane, preporučuje samo za hitnu upotrebu, ali njegova delotvornost još uvek nije dokazana.

    Lekovi „hlorokin“, „hidroksihlorokin“ i „azitromicin“ nalaze se, prema pisanju medija, na listi lekova u SAD-u kojih nema u dovoljnim količinama.

    Objave o pozitivnom dejstvu leka „hlorokin“ izazvale su i nestašice ovog leka i u Nigeriji gde je državni institut „Nigerijski centar za kontrolu bolesti“ reagovao je na društvenoj mreži Tviter objavom:

    „Imajte u vidu da upotreba hlorokina i njegovih derivata za lečenje korona virusa nije potvrđena i odobrena. Samostalno uzimanje lekova može da našteti i dovede do smrti. Ne zloupotrebljavajte lekove“.

    Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije za 27. april, oko 2,8 miliona ljudi na svetu zaraženo je virusom korona, a COVID-19 odneo je više od 198 hiljade života.

    Izvor: RSE



    Sent from my Motorola 8400

  10. #59
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default Citokinska oluja

    Objašnjena citokinska oluja koja zapravo dovodi do smrti od korone

    https://imunizacija.hr/kako-virus-i-...virusa-bug-hr/

  11. #60
    Join Date
    Mar 2009
    Location
    APSURDISTAN
    Posts
    3,993
    Thanks Thanks Given 
    4,207
    Thanks Thanks Received 
    2,042
    Thanked in
    646 Posts

    Default

    https://www.roditelji.me/blog/2020/0...linicke-slike/

    Sent from my SM-A530F using Tapatalk
    Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi.
    Fransoa la Rošfuko, francuski filozof

  12. #61
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Koji je protokol liječenja na snazi kod nas?

    Zanimljiva mi je situacija kod komšija:

    https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/V...20COVID-19.pdf
    The more things change, the more they stay the same.

  13. #62
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by starwalker View Post
    Koji je protokol liječenja na snazi kod nas?

    Zanimljiva mi je situacija kod komšija:

    https://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/V...20COVID-19.pdf
    Pufff, od kad je ovo?
    Presmiješno su male doze vitamina D. Manje od dnevnih no za novorođenčad.
    Čuš 1x2 mikrogram (mcg).

    Inače 10 mcg = 400 IU (internacionalnih jedinica)
    Last edited by autodijagnostika; 05-07-21 at 15:05.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. ljekar se ne "obrce"- žalbe pacijenata
    By alien in forum Medicina
    Replies: 67
    Last Post: 26-02-24, 22:14
  2. [COVID-19] S v i j e t
    By ASC in forum COVID-19
    Replies: 7867
    Last Post: 13-01-24, 22:35
  3. Replies: 7
    Last Post: 24-02-13, 12:41
  4. Stvarnost/Folirancija/Slika o sebi, slika drugima...
    By odli in forum Religija i filozofija
    Replies: 8
    Last Post: 10-12-09, 17:14

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •