Ekonomske posljedice koronavirusa u CG i svijetu

[Hell Raiser]

jednostavno smo ga dogovorili ranjje, zajedno sa garancijama za onih 500 sto smo prosuli na kamate. nego se desavaju stvari kao na pokretnoj traci pa se zaboravi

Sent from my VOG-L29 using Tapatalk

[Mojsije]

https://fosmedia.me/mobile/infos/eko...su-ove-sedmice

Pazite ovo .

Marković je u intervju kod Šebek rekao da će pored ovoga što je EU dala 53 miliona faliti još 450.
Poslije toga su našli brzo (i ja sam se začudio kako brzo) 250 miliona.

I sad kažu da će nam faliti još 350.

Znači 350+250+53 = 653 miliona manje.
Ili ako ne računamo ovo 53 miliona.
150 miliona više nego što je rečeno prije mjesec dana.
A rebalans će raditi na osnovu procjene turističke sezone sa planiranim prihodom od 30-40% u odnosu na prošlu godinu tako da će nam faliti ko zna još kolko

Ubacili nesto i za strika

Sent from my Mi 9T using Tapatalk

[AL no1]

Vidjeh Mojsijev post pa se sjetih Shvedske...neshto mi na'mpade...zamislite da su nashe familijarne i rodbinske veze kao kod njih...shto bi se deshavalo sa MNOGO ljudi koji sad primaju po 111€ ili u najboljem sluchaju 222€,ne znam odgovor...ili ga znam,možda imaju bash zbog toga shto su takvi...?

[kauboj24]

najveca glupost ova pomoc pihhh mizerija

Sent from my Redmi Note 8 using Tapatalk

[Gandalf_White]

Fidelity piše:
REBALANSNO IZVRTANJE

Stigao je i taj dan: Crna Gora će se zvanično pridružiti Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu i Moldaviji kao JEDINIM evropskim državama koje su tražile pomoć MMFa kroz instrumente podrške "Rapid Credit Financing" i "Rapid Financing Instrument" a koji imaju za cilj podršku u stabilizaciji platnog bilansa države.

RCF nosi kamatnu stopu od 0%, sa grejs periodom od 5,5 godina i ukupnim rokom otplate 10 godina, tako da ćemo kvalitetno zakrpiti dio zjapeće makroekonomske rupe.

Ono što čudi u cijeloj priči je sljedeće: na sajtu ministarstva finansija navedene su ove ministrove riječi: "Sumirajući, kroz razgovore koje trenutno vodimo, i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbijediti cca 500 mil € koja će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini".

Ministar je zapravo bio mnogo, mnogo oprezniji kada je govorio o zaduženju od 500 miliona eura i zapravo je rekao: "Da li ćemo uspjeti da dogovorimo projektovani iznos od 508 miliona, mislim da hoćemo ali evo ne mogu to garantovati."

Ostaje nejasno zbog čega se oprezne riječi ministra mijenjaju/ne navode u cjelosti kako bi se PROMIJENILA suština značenja izgovorenog? Ovakvi primjeri IZVRTANJA riječi najvećih državnih zvaničnika potvrđuju navode o STROGOJ komunikacionoj kontroli kako bi se javnosti podaci predstavili u što boljem svijetlu.

Mada ko zna, možda je uzrok svemu tome činjenica da Crna Gora ima NAJVEĆI odnos duga i BDP od gore navedenih zemalja koje su tražile pomoć od MMFa.

Tigar (Crna Gora) je pokazao zube; ispostavilo se da mora HITNO kod stomatologa (MMF) na saniranje ekonomsko-finansijske nehigijene koja je zahvatila gornju vilicu (realni sektor) i prijeti da se proširi na donju vilicu (finansijski sektor). Svi se nadamo da neće biti - vađenja zuba.

[Gandalf_White]

Evo ga opet Fidelity sjajan i najjači termin - ekonomska eutanazija

SAGA O NETAČNOM REBALANSU

Kada se pređe sa visokih vrhova demagogije na mirnu ravnicu brojki, veoma lako se skonta da postoji ozbiljno neslaganje u onome što se najviši državni zvaničnici izjavljuju i onoga što piše u rebalansu budžeta.

Evo samo jedne kratke hronologije događaja prethodne nedjelje o tome kolika konfuzija vlada u Vladi.

Naime, prvo je ministarka ekonomije rekla da "nismo osjetili potrebu privrede za novim subvencijama", na što je sjutradan reagovao ministar finansija i rekao da državnoj kasi u 2020. fali 877 miliona eura, te da sada ne može da obeća da će se u potpunosti zatvoriti finansijske potrebe budžeta za ovu godinu uprkos ulasku MMFa u klub kreditora crnogorskog budžeta.

Nakon toga, juče je izašao podatak da je broj nezaposlenih u maju povećan za 6.500 u odnosu na mart, što je najveće ikada zabilježeno povećanje za dva mjeseca. A tek je predsezona, što znači da će ovaj broj još više rasti.

Na sve to, premijer je dodao da nema puno šanse za turizam ove godine (čitaj: neće ga bit').

Pazite ovaj zaplet:
1. ministar finansija je čak 2 mjeseca pravio rebalans budžeta pod pretpostavkom pada turizma od 40%,
2. takav rebalans je usvojila Vlada ovog četvrtka
3. premijer te iste Vlade koja je usvojila rebalans sam sebe demantuje jedan dan nakon usvajanja rebalansa i priznaje da od turizma ne treba puno očekivati, što ruši osnovnu premisu rebalansa budžeta - da će prihodi od turizma iznositi 60% planiranih.
4. Dakle, premijer je priznao da je rebalans, koji je rađen cipcijela 2 mjeseca, zapravo netačan, što prevedeno u brojke znači da će nam ove godine faliti preko MILIJARDU eura u državnoj kasi.

Sve to iz prikrajka posmatra nejaki i valjda sramežljivi treći paket mjera, koji je trebao biti usvojen sredinom maja, pa krajem maja, pa početkom juna, pa su sad rekli da ga valja očekivati sredinom juna. Mada, ruku na srce, nisu rekli koje godine.

Dok se dešava ova jasna konfuzija, privreda i građani lagano bivaju ekonomski eutanizirani zbog improvizatorskog pristupa ozbiljnim talasima krize koji nas neumitno i snažno zapljuskuju.

[Gandalf_White]

Fidelity gazi

GRAĐEVINARI TRČE POČASNI KRUG

U strukturi BDP Crne Gore, sektori poslovanje nekretninama i građevinarstvo činili su oko 11% naše ekonomije.

Zato je važno da, prilikom projektovanja BDP-a, uzmemo podatak o broju izdatih građevinskih dozvola i prijava radova u dužoj vremenskoj seriji.

Vjerovali ili ne, upravo to smo i uradili; rezultati su - (ne)očekivani.

Pogledajte grafik lijevo: na njemu se lijepo trend kretanja izdatih građevinskih dozvola tokom godina. Zaključak: broj građevinskih dozvola pada iz godine u godinu; nagli pad se dešava početkom 2018. godine.

Na desnom grafiku se pak posmatra samo prvi kvartal od 2011. do 2020. godine pa se jasno se vidi što se dogodilo u prvom kvartalu ove godine. Da se ne mučite: broj građevinskih dozvola i prijava radova je pao na istorijski minimum od kada se ovi podaci objavljuju (izdato je svega 27 dozvola u prvom kvartalu 2020. godine).

Kome još uvijek nije jasno u kom smjeru trči sektor građevinarstva ali i cijela naša ekonomija, neka počne da trenira za maraton. Valjaće mu na jesen.

[Bugi]

Koliko ja znam 1Q je period od januara zaključno sa aprilom.
Takođe koliko znam državne institucije pa i one koje izdaju dozvole nijesu radile polovinu marta i čitav april što je za oko 37% manje vremena nego prošlih godina.

Ako se uzme u obzir da se većina dozvola uopšte ne izdaje u januaru, ovo je sve izdato za mjesec i po.

Poslato sa ultra moderne pisaće mašine Note X

[kimmi]

Koliko ja znam 1Q je period od januara zaključno sa aprilom.
Takođe koliko znam državne institucije pa i one koje izdaju dozvole nijesu radile polovinu marta i čitav april što je za oko 37% manje vremena nego prošlih godina.

Ako se uzme u obzir da se većina dozvola uopšte ne izdaje u januaru, ovo je sve izdato za mjesec i po.

Poslato sa ultra moderne pisaće mašine Note X

Kvartal je tromjesječje, četvrtina godine...

Sent from my POCOPHONE F1 using Tapatalk

[Gandalf_White]

Koliko ja znam 1Q je period od januara zaključno sa aprilom.
Takođe koliko znam državne institucije pa i one koje izdaju dozvole nijesu radile polovinu marta i čitav april što je za oko 37% manje vremena nego prošlih godina.

Ako se uzme u obzir da se većina dozvola uopšte ne izdaje u januaru, ovo je sve izdato za mjesec i po.

Poslato sa ultra moderne pisaće mašine Note X

Radile su institucije skoro do kraja marta što je zaključno sa tim 1Q Jan feb mart.

I prošle godine je već padao broj izdatih dozvola i gradjevina usporava.
Tek sad kreće ludilo

[qwert]

Ovi su bas optimisticni bili prije mjesec dana


https://freshestate.me/kupovina-nekr...-koronavirusa/

Da li je sada pravo vrijeme za kupovinu ili prodaju nekretnina?
Objavljeno: 05. maja 2020

Kriza i trziste nekretnina
Zanima vas kupovina nekretnina ili prodaja? Pitate se da li je pravo vrijeme za ovaj korak? Tu smo da vam pomognemo pri ovoj odluci.

Tržišna stabilnost je jedan od važnijih faktora koji utiču na cijene nekretnina. Najbolji primjer je svjetska finansijska kriza 2008. godine. Kriza je počela na američkom hipotekarnom tržištu, a nedugo zatim se proširila na cijeli svijet. Preko 100 hipotekarnih banaka u Americi je zatvoreno. Ukupni gubici svjetske privrede su premašili 660 milijardi dolara (procjena MMF-a). Krize na svjetskim berzama su uzrokovale seljenje kapitala iz nesigurnih akcija u sigurnije mjesto za ulaganje, a to je sektor nekretnina. Promjena cijena nekretnina u tom periodu je bila iznenađujuća. Očekivalo se da će cijene nekretnina imati padajući trend, međutim cijene su bile stabilne a u nekim periodima su bilježile čak i porast.

Što se tiče Crne Gore period prije nastanka krize 2008. godine je karakterisao rekordni rast cijena nekretnina. Na to su uticala 4 faktora:

Makroekonomska stabilnost – rast BDP-a, pad inflacije, rast ličnih dohodaka i zaposlenosti;
Razvoj bankarskog sektora;
Priliv stranih investicija u nekretnine;
Zakonske promjene u poreskoj politici i liberalizaciju stranih ulaganja u nekretnine.
Na rast stambenih kredita u Crnoj Gori je uticao i pad kamatnih stopa na kredite, što je dodatno dovelo i do rasta cijene nekretnina. Pogledajmo koliko su iznosile prosječne cijene stambenog prostora u Podgorici i Budvi (maj 2008. godine, izvor: CBCG, Ministarstvo finansija):

Podgorica

Prosječni kvadratni metar stambenog objekta u maju 2008. godine je koštao 1.738,3 eura, (prosječne cijene kuće i stana po kvadratnom metru su bile skoro identične). U strogom centru Podgorice (ulica Njegoševa i Hercegovačka) je kvadratni metar dostizao i cijenu do 4000 eura što je na nivou sa centrom Zagreba, Beograda i Ljubljane.

Budva

Prosječni kvadratni metar stana u opštini Budva je iznosio 3232,40 eura. Prosječna cijena stana je bila 3353,14 eura, a kuće 2802,13 eura. Posmatrajući period od 2004-2008 cijena kvadratnog metra je porasla za 223.07%.



Šta je uticalo na rast cijena nekretnina?


Proglašenje nezavisnosti, i otvaranje Crne Gore prema inostranstvu je snažno uticalo na rast nekretnina na cijelom crnogorskom primorju. Pored Rusa koji su bili najčešći strani kupci na cijeloj teritoriji Crne Gore danas su prisutni kupci iz Turske, Engleske, a nije rijedak slučaj da se među stranim kupcima nalaze i Arapi. To su uglavnom kupci visoke platežne moći pa su predmeti kupoprodaje luksuznije nekretnine.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u 2019. godini iznosila je 1.024 eura i manja je za 11,9 odsto u odnosu na isti period 2018.

Prosječna cijena je varirala zavisno od regiona tako da je u primorskom regionu iznosila 1.433 eura, središnjem regionu 590 eura, dok se kvadratni metar stana u sjevernom region prodavao u prosjeku za 795 eura.



da-li-kupiti-nekretninu-za-vrijeme-pandemije
Uticaj pandemije koronavirusa na kupovinu i prodaju nekretnina


U trenutnoj situaciji na tržište nekretnina, najveći uticaj ima virus korona. Primijećen je porast internet saobraćaja i interesovanje investitora za sigurnije opcije ulaganja svog kapitala. Kako su ranija iskustva pokazala ovo i ne mora da utiče na cijene nekretnina već može samo usporiti njihov promet.

Iako mnogi prognoziraju pad cijena nekretnina što se tiče kupovine i prodaje nekretnina, to nije slučaj. Ono što se trenutno osjeća jeste pad što se tiče samih aktivnosti, ali ne i cijena.

Takođe, pored ovih prognoza, koje nisu potkrijepljene trenutno nikakvim konkretnim informacijama, primjećuje se povećanje interesovanja za kupovinu nekretnina zbog pretpostavke da će cijene nekretnina pasti.

Kupci iz inostranstva, zbog nemogućnosti putovanja su trenutno spriječeni da posjete Crnu Goru, a samim tim je trenutno zabilježeno i manje interesovanje od stranih državljana.



Trenutna cijena nekretnina u Crnoj Gori


Cijena nekretnina će i dalje da zavisi od regije, potom lokacije u gradovima i kvaliteta gradnje, a onda stepena opremljenosti.

Do sada je cijena kvadrata u Podgorici u prosjeku od 1100-1400 eura po metru kvadratnom. Što se tiče Budve, cijena po kvadratnom metru je u prosjeku od 1200-2000 eura. U Tivtu su cijene nekretnina u prosjeku od 2820 eura po metru kvadratnom za novogradnju uz rast od 0,47%. Što se tiče starogradnje, cijene su u prosjeku od 1200 eura do 1350 eura po metru kvadratnom.

Ukoliko vas zanimaju trenutne cijene u ostalim gradovima u Crnoj Gori, kontaktirajte sa nama i pomoći ćemo vam da pronađete najbolju cijenu nekretnine za svoj budžet. Uskoro ćemo objaviti i aktuelne cijene nekretnina na teritoriji Crne Gore.



Zaključak


Kako su nakon malo više od mjesec dana krenula popuštanja u smislu restrikcija i ograničenja kretanja povodom novog virusa korona, i mogućnosti za smanjenjem cijena nekretnina takođe padaju. Ulaganje u nekretnine je ulaganje u nešto što nikad ne bi trebalo da izgubi vrijednost, posebno ne u Crnoj Gori.

Stručnjaci generalno ocjenjuju, ali i ono što mi vidimo iz našeg iskustva, cijene će ostati približno iste kao i u 2019. godini.

Na osnovu statističkih podataka, vrijednost nekretnina u Crnoj Gori ne pada, posebno ne na primorju. Kako se infrastruktura u zemlji poboljšava, otvaraju se nove prilike za ulaganje u sjever Crne Gore, a samim tim treba razmišljati i u pravcu kupovine nekretnine ili placa na sjeveru.

Prednost kupovine nekretnine danas je činjenica da je mnogo lakše dobiti stambeni kredit nego što je to bilo ranije. Ovo je važno zbog toga što većina ljudi na ovaj način kupuje nekretnine.


Sent from my iPad using Tapatalk

[Gandalf_White]

To je od prije mjesec članak. A oni naravno da će da pričaju pozitivno od toga žive

Prodali su tačno 0 stanova od 15 marta do danas

[qwert]

pa o tome sam i mislio dizi jezikom ako ne mozes stvarnoscu


Sent from my iPad using Tapatalk

[hercules]

Stvarno frapantno da se nisu izdavale dozvole. Ne mogu vjerovat. Jer u januar inace od 2gog januara sve radi punom parom kod nas se ne spajaju tradiocionalno praznici kao po tamo nekim zemljama.
Nemojte da vas zavara cinjenica da dozvole koje se sad izdaju se odnose na buduce gradjevinske objekte. Ni pod razno. Dobro boratite paznju na to.
Nikad vise aktivnih gradilista u PG i nikad veci broj stanova se nije gradio nego sad, i to naravno nema veze kao ni sa cinjenicom da je mozda trziste prezasiceno.
Jer ista je jedna dozvola za zgradicu od 5 stanova na djedov pac u vrh Budve i jedna je dozvola za Master quart od 400 stanova.
Poredjenje level cijena akcija na berzi 2006 i 2020 godine kako to uradi Komenic nedavno.
Imamo li kakvo rjesenje i prijedlog? A da, to se ne nudi nikad, ozezi Milojko ka po pranju dobro je to.

[Gandalf_White]

Što bi predlagao ista kad znaš da predlog nece biti usvojen ?
Ima neko ko je plaćen da predlaže i sprovodi te predloge u djelo.
Nesto mi se ne čini da rade kako treba

[johninum]

To je od prije mjesec članak. A oni naravno da će da pričaju pozitivno od toga žive

Prodali su tačno 0 stanova od 15 marta do danas

Jes ko kad meni nedavno rekoše neće cijene padat. Bolje sad uzmi. Ja sad mislim da nije vrijeme za kupovinu nekretnine jer je rizik veliki. Veća je vjerovatnoća da će čovjek izgubit pare ako sad kupi. Ne vjerujem da će cijene rast. A oće li padat ne znamo još. Ovdje ne važe nikakva pravila. Biće još deset 1000 plus projekata i davaće se krediti i kusom i repatom samo da cijene na padnu.

[hercules]

Što bi predlagao ista kad znaš da predlog nece biti usvojen ?
Ima neko ko je plaćen da predlaže i sprovodi te predloge u djelo.
Nesto mi se ne čini da rade kako treba

Ima ima. Ima ih i previse.
Nego da konstatujemo ovako da je lose i to je to?
Na to se inace i bazira veci dio rada opozicije kod nas. Bilo je izuzetaka kad je nesto normalno opozicija i predlagala i kad nije usvojeno istina.
Davno jedan profesor na fax rece, nikad nemojte kritikovat ako nemate rjesenje da predlozite. To prvo rade neznalice, a ovo drugo samo pametni.
Idemo dalje.

[Gandalf_White]

Ima ima. Ima ih i previse.
Nego da konstatujemo ovako da je lose i to je to?
Na to se inace i bazira veci dio rada opozicije kod nas. Bilo je izuzetaka kad je nesto normalno opozicija i predlagala i kad nije usvojeno istina.
Davno jedan profesor na fax rece, nikad nemojte kritikovat ako nemate rjesenje da predlozite. To prvo rade neznalice, a ovo drugo samo pametni.
Idemo dalje.

Svakako.
Evo ti primjer jedan što se tiče predloga.

Prošle su nas godine ovi što drže za sada 13 MHE a planiraju ih 70-80 koštali 4 miliona eura. Godinama NVO i gradjani predlažu da se ukinu subvencije za OIE i da se nadje kompromis pa da se ukinu za MHE a da se ostave za vjetar i solar.

Javna rasprava o novom zakonu o energetici održana je u sred lockdowna ali nam je ostavljena mogućnost da mailom damo predloge.
Nvo, gradjani i jedna poltiicka partija uputili su preko 120 predloga na novi zakon o energetici niti jedan vezan za subvencije ili ista značajno nije usvojen, nisu čak ni razmatrani.
Na zakon se traži 1 rješenje mi smo poslali 120.

A recimo ove godine će MHE da nas koštaju 5 i više miliona da ne pričam o direktnoj i indirektnih šteti (postoje relevantne studije).
Ja mislim da to 5 miliona koje ces dati kroz račun za struju i iz budžeta niko ne bi imao problem da se usmjere za izgradnju škola / bolnica ili šta god drugo da završe u budžetu a ne u džepovima tajkuna.

Znači nijesu se udostojili da rješenja usklađena sa legislativom EU uopšte razmatraju.
Da ne pričamo za ostala rješenja i predloge.
Skupština je kao krnja radila, tamo sjedi ko sjedi i neko bojkotuje. Čak i kao takva - poslanici SDP-a, poslanik Damjanović i nezavisni poslanici kao i amandmana DF-a čak na razne zakone, bili su realni i ostvarivi i za benefit građana.
Niti jedan jedini amandman od opozicije na bilo koji zakon nije usvojen za 4 godine...
I to su čisto poltiicke odluke.

To ti je ono kad imaš problem i oni ti kažu obratite se institucijama sistema - a institucije sistema rade za njih a ne za građane ...

Međutim evo danas Marković kaže da ne mogu sami i da im treba pomoć. A pomoć prihvataju samo od onih koji hoće da kaže ono što Vlada želi da kažu.

Danas sam slušao raspravu iz Cetinjskog parlamenta. Neka ulica u centru koja je po planu trebala da bude završena 20 septembra prošle godine još nije završena.
Opravdanje im je Korona

Tako će za sve biti opravdanja sad - za sve što će da nam se dešava - mi smo uradili što je do nas ali... Korona...

[nikolaroma]

Sad su se sjetili cg građana,a dok su stranci dolazili poprijeko su te gledali kad uđeš u neki naš hotel
Ovo je ono daj što daš


Sent from my iPhone using Tapatalk

[AltaMarea88]

Sad su se sjetili cg građana,a dok su stranci dolazili poprijeko su te gledali kad uđeš u neki naš hotel
Ovo je ono daj što daš


Sent from my iPhone using Tapatalk

Jel ovo dio dugo ocekivanog treceg seta mjera? Drzava - banke - privreda...

[Gandalf_White]

Kad reče banke... Na onu crkvavicu od 222 eur 'pomoci' su uzimali po 4eur da isplate

[AL no1]

Jel ovo dio dugo ocekivanog treceg seta mjera? Drzava - banke - privreda...

Deda Mraz je podijelio znachi i trecu turu paketica,aj...josh su rekli da ne mogu sami vishe,znachi da se ukljuche i babe Mrazice,aj...

[kupus]

Treći set mjera veli e pa sto je ovo..
Treći set bi po meni bio otpuštanje 30% državnog aparata..

[Gandalf_White]

Ovo mora ođe da ostane zbog istorije

Uradili smo sve što smo mogli

Ne možemo sami ahhahahahaha

Kad se krčmi i namijestaju tenderi braći i kumovima, kad se zapošljava i kad se troše pare svih gradjana - može se

Ali kad treba da se radi - ne može

[nikolaroma]

Realna neka priča .
Upoređujući cijene isti kalkulator je izračunao da je Hanover nekih 50% skuplji od Podgorice



i da dodamo ovaj podatak za Hanover

Ali sad kad se zadužimo još 800 miliona biće bolje


Sent from my iPhone using Tapatalk