Kad se kaže sirovo svježe mlijeko, misli li se na freško pomuženo iz krave? Ili, vareniku prokuvanu u kućnim uslovima?
Mene je smetala i domaća varenika, od svojih krava.
Nego skrećemo sa teme, ima druga tema o mlijeku.
Istina je da ga sadrži ali je pitanje koliko ga zapravo sadrži, i koji tip vitamina D? Jer nije isto D2 i D3.
Naš narod doista unosi mlijeko u neograničenim količinama zato pojedinima vjerovatno i nije potrebna suplementacija, ako uzmemo u obzir da pojedine i sunce ''gleda'' po vas dan.
Ipak je sunce najbolji izvor vitamina D, tj UVB zračenje koje u koži sintetiše (iz holesterola) vitamin D.
Nastavljam sa korisnim informacijama o vit D
odličan portal
https://www.vitamindsociety.org
Takođe veoma ozbiljna knjiga, naučno štivo istraživača Adrian F. Gombart-a iz USA
https://www.amazon.com/Vitamin-Oxida.../dp/B01EVX93SG
ps. imam je kao ebook, pa ako nekome treba nek se javi na pm
Al ga ovaj đelje, na 4:00
If you turn a man into a fish, you will catch him for a day
U kojim namirnicama možemo pronaći vitamin D?
Namirnice bogate vitaminom D su uglavnom riba i punomasni mlečni proizvodi (još jedan razlog dobrog raspoloženja ljudi koji žive pored mora), ali i manje privlačna goveđa jetra, sojino mleko, jegulja i riblje ulje.
Vitamin D je rastvoriv isključivo u masnoj sredini, što znači da je ishrana masnijim namirnicama važna za apsopciju ovog vitamina.
Osim vitamina D, masti lakše apsorbuju i vitamineA, E i K. Kako bismo izvukli najbolje iz vitamina D, potrebno je da ga kombinujemo i sa magnezijumom i kalcijumom.
Koliko nam je vitamina D u proseku potrebno?
Preporučena dnevna doza vitamina D je:
za uzrast od 1 do 70 godina - 600 IU dnevno
preko 70 godina - 800 IU dnevno
tolerisani najviši dnevni unos, za uzrast preko 9 godina - 4000 IU dnevno
Kada ovo prevedemo u pripremu obroka, uviđate važnost kombinovanja zeleniša i mesa, najčešće ribljeg. Osim što ćete tako uneti dovoljnu količinu vitamina D, istovremeno će se lakše apsorbovati i potreban kalcijum te održavati normalan nivo kalcijuma u krvi.
[https://s3]
#1 Šampinjoni
[https://s3]
Šampinjoni isto kao i ljudi vitamin D dobijaju od Sunčevih zraka
100g šampinjona sadrži 7 UI vitamina D
Što su osunčanije to su punije vitamina D. Osim ostalih korisnih nutrijenata, jedna pečurka ima od 2 do 5 UI vitamina D.
U zavisnosti od vrste pečuraka, njihovom konzumacijom možemo uneti dovoljne količine selena i gvožđa. Osim toga, pojedine studije su došle do zaključka da upravo šampinjoni pomažu ljudskom imunom sistemu tako što povećavaju proizvodnju ćelija koje štite i obnavljaju naša tkiva.
Šampinjoni su bogati i antioksidantima koje telo čiste od slobodnih radikala i oslobađaju od štetnih toksina. Kao odličan izvor proteina, šampinjoni se preporučuju onima koji su na posebnim režimima ishrane, a samo šest srednjih pečuraka ima 22 kalorije.
#2 Kozji sir
[https://s3]
Kozji sir se najčešće preporučuje onima koji treniraju i žele da oporave svoje mišiće
100g sadrži 22 UI vitamina D
U zavisnosti od vrste sira, zavisi i kalorijska vrednost koju imaju, a koja načešće dolazi od količine masti. Slično je i sa količinom vitamina D koje imaju.
Feta ima manje vitamina D u odnosu na gaudu. Zajedničko im je to što svi sadrže neophodne proteine, minerale i vitamine.
Kockica sira ima svega 6.22 UI vitamina D.
#3 Ceđena narandža
[https://s3]
Sveže ceđeni sok od narandže čuva kosti i zdravlje
100g sadrži 43 UI vitamina D
Čaša 100 posto isceđenog soka od narandže bogata je kalcijumom i vitaminom D, kao i ostalim vrednim mineralima koji održavaju naše zube i kosti. Vredna količina vitamina D iz ceđenog soka pomaže da se lakše apsorbuje i kalcijum koji se u njemu nalazi.
#4 Punomasni jogurt
[https://s3]
Jogurt ima više vitamina D od punomasnog mleka
100g sadrži 52 UI vitamina D
Jogurt sadrži visok broj različitih minerala, od magnezijuma i kalcijuma do korisnih bakterija i vitamina grupe B. Zbog toga čuva i poboljšava kvalitet kostiju.
Jogurt je stub zdrave ishrane i čest je na meniju onih koji treniraju i onih koji žele da izgube kilograme. Samo jedna porcija jogurta sa voćem pomaže mišićima da se oporave posle treninga, budući da je ovaj mlečni proizvod bogat aminokiselinama i proteinima.
Osim toga, jogurt je bogat kalijumom, fosforom, jodom i cinkom, kao i vitaminom B5. Iz grupe vitamina B, tu je i vitamin b12 koji čuva nervni sistem.
Izuzetno je pogodan za dobro varenje, ubrzava metabolizam i jednako hrani kožu spolja i iznutra.
#5 Punomasno mleko
[https://s3]
Mleko ima savršenu meru vitamina D i kalcijuma
Jedna šolja punomasnog, neobranog mleka ima 124.4 UI vitamina D
Samo neobrano mleko ima dovoljnu količinu vitamina D koje možete iskoristiti. To se pre sve odnosi na mleko od 3.2 posto masti, a kojem nije naknadno dodat vitamin D. Međutim, danas je retkost dobiti sveže i neobrano mleko, pa je samim tim nemoguće računati na vitamin D iz mleka na prirodan način
#6 Cerealije
[https://s3]
Cerealije osim dijeterskih vlakana i vitamina iz grupe B imaju i vitamin D
100g iliti činija cerealija ima 332 UI vitamina D
Pod cerealijama se podrazumevaju ovsene, žitne ili kukuruzne pahuljice koje se najčešće jedu za doručak.
Za one koji žele da se hrane zdravo, cerealije su ključne i mogu se uključiti u svaki obrok, a naročito se preporučuju za doručak u kombinaciji sa voćem i jogurtom kako bi se izbalansirale svi potrebni nutrijenti.
Osim vitamina D, cerealije su bogate ugljenim hidratima, proteinima i dijetetskim vlaknima. Cela zrna žitarica koje se unesu putem obroka su bogata gvožđem, magnezijumom i cinkom, kao i važnim vitaminima iz grupe B.
Svi ovi nutrijenti pogodno utiču na metabolizam, varenje, izgled i stane kože kao i smanjenje telesne težine.
#7 Žumance
[https://s3]
Samo dva jajeta su dovoljna da unesete dovoljno nutritivnih elemenata za ceo dan
100g sadrži 218 UI vitamina D
Celo jaje je pre svega vrlo hranljiva i biološki vredna namirnica, niske kalorijske vrednosti. Posebno se izdvajaju jaja kokošaka iz slobodnog uzgoja jer sadrže više folne kiseline i vitamina B12 nego ona dobijena na farmi.
Jaja su odličan izvor prvoklasnih belančevina, vitamina A, D, B2, B12, gvožđa, cinka, kalcijuma, magnezijuma i riboflavina.
Žumance je najbogatiji deo jajeta koji osim proteina ima visok sadržaj minerala i vitamina, a naročito vitamina D. Vitamin D upravo ima ulogu da apsorbuje ostale vitamina koje idu uz njega.
Jedno žumance ima 37 UI vitamina D, ali se zbog ostalih svojstava, najviše holesterola, ne preporučuje više od dva jajeta na dan. Osim toga, deci bi se tako trebalo davati sa dozom opreza najpre zbog mogućnosti pojave alergija.
#8 Tunjevina
[https://s3]
Tunjevina kao i losos ima visok sadržaj vitamina D
100 grama ima 268 UI vitamina D
Osim lososa, tuna je još jedna riba koja osim vitamina D sadrži i druge hranljive sastojke u većim količinama. Tuna je pre svega bogata proteinima koji pogodno utiču na mišiće, kosu, kožu i nokte.
Bogata je i omega 3 masnim kiselinama i takođe utiče na preventivnu zaštitu od šloga i srčanih oboljenja. Reguliše krvi pritisak i smanjuje trigliceride u krvi. Pogodno utiče na nivo šećera u krvi pa je odlična za one koji se bore poremećajima u ishrani.
Selen i drugi antioksidanti se bore protiv infekcija i štite imuni sistem, dok vitamin B čuva ćelije i daje energiju.
Dovoljno je da pojedete samo 130 grama spremljene sveže tunjevine u toku dana i da unesete i preko 50% dnevnih potreba za vitaminom D.
Upravo je tunjevina zbog bogatog sastava omega tri masnih kiselina zaslužna što se vitamin D apsorbuje na pravi način.
#9 Losos
[https://s3]
Losos je nutritivno najbogatije riblje meso
100g sadrži 526 UI vitamina D
Losos je savršena namirnica koja se može jesti i bez termičke obrade. Bogat je omega tri masnim kiselinama kao i ulje bakalara, a isto tako je izuzetno bogat vitaminom D.
Njegova nutritivna svojstva su takva da se losos preporučuje onima koji žele da se preventivno zaštite od srčanih oboljenja, kao i onima koji su na posebnom režimu ishrane.
Zanimljivo je da meso lososa takođe pomaće obolelima od artritisa tako što ublažava bol. Meso lososa je još jedna vrsta koja utiče na to da se preventivo spreči stanje depresije.
Posebno se ističe meso divljeg lososa koje znatno bogatije potrebnim nutrijentima.
U kombinaciji sa zelenišom pomaže da se u potpunosti u telu apsorbuju i drugi vitamini, kao što su vitamin K i C.
Fileti lososa su popularni i u sirovom stanju, a možete ih i sami napraviti uz dodatak soli, sirćeta i ulja.
Samo 140 grama lososa je dovoljno da unesete dnevnu količinu vitamina D.
#10 Ulje jetre bakalara
[https://s3]
Ulje jetre bakalara se još naziva i svetom hranom
100g sadrrži 10.000 IU vitamina D
Ulje jetre bakalara je jedan od najstarijih izvora mnogih potrebnih nutrijenata. Koristi se već vekovima, a mnogi narodi ga smatraju “svetom hranom” budući da se davao i daje bebama, deci, ali i odraslima za bolje zdravlje i jači organizam.
Ulje je bogato omega tri masnim kiselinama, a vitamin D čini da ova kombinacija godi našem telu tako što deluje protiv infekcija, smanjuje krvni pritisak i otklanja rizik od depresije. Zanimljivo je da ovo ulje pomaže čak i kod otoka ili bolova koje uzrokuje artritis.
Osim vitamina D, ulje bakalara je bogato i vitaminom A, koji je takođe antioksidant koji ukljanja stres i smanjuje nivo infekcija u telu. Kao odličan izvor esencijalnih masnih kiselina, ovo ulje takođe pomaže i u kontroli insulinske rezistencije, a isto tako održava nivo glukoze u krvi. Sirovo fermentirano ulje jetre bakalara sadrži 2 i po puta više terapeutskih vitamina A i D.
Masti iz ovog ulja su takođe zadužene za poboljšanje reproduktivnog zdravlja budući da pomažu telo da proizvodi estrogen i progesteron. Kombinacija vitamina D sa esencijalnim masnim kiselinama pomažu da endokrini sistem u organizmu radi nesmetano.
Zbog svog bogatog svojstva, ulje bakalara se može pronaći kao sirovo, a nasuprot tome česta su i rafinisana ulja koja imaju daleko manju količinu važnih vitamina.
Za šta je još dobro ulje bakalara?
Manje bolova u zglobovima, upale i ukočenosti
Poboljšana snaga i izdržljivost mišića
Pomaže pri apsorpciji kalcijuma
Pomoć kod depresije i anksioznosti
Poboljšanje imuniteta i sna
Ozdravljenje kože – oporavak od ekcema
Ulje bakalara ima karakterističan ukus koji preovlađuje zbog čega se često može naći u kombinaciji sa nekim voćem.
Jedna kašičica fermentisanog ulja bakalara ima 9500 UJ vitamina A i 1950 UJ vitamina D.
Ako ste odrasla osoba dnevna potreba za vitaminom D vam je sasvim dovoljna unosom jedne kašike ulja.
Kako kombinovati namirnice bogate vitaminom D?
Nakon što se proverili sa lekarom kakve su vaše potrebe za vitaminom D, uskladite i količine kroz namirnice. Možete odabrati jednu superbombu vitamina D kao što je ulje bakalara ili neko drugo riblje ulje, a možete i kombinovati unos vitamina D kroz zdrav doručak
Sent from my Redmi Note 8 using Tapatalk
A što je sa ovim tabletama od 10.000UI Vitamina D?
Poslato sa ultra moderne pisaće mašine Note X
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
Koje su to, daj naziv
Znam za Detrical od 2000IU, ali ja lično preferiram kapi jer nema dodatnih sastojaka previše kao u tabletama.
To je sve kako kome odgovara da ga uzima, jedino je problem ako treba da se uzima više onda tableta mora da se uzima više svakodnevno što nije praktično.
Al ako ima tableta sa 10.000IU eto i time se rešava taj problem.
to su gel tablete od 250mikrograma i piju se svaki drugi dan. ja ih pijem od aprila. Malo je nezgodno to svaki drugi dan da pamtis al imas od 5000UI pa svaki dan. Rekose da je 100 mikrograma dnevno maksimum al radjene su studije sa mnogo vecim doyama od 60000IU dnevno na nekoliko mjeseci bez nezeljenih efekata a ovo je dosta ispod toga.
Meni ortoped rece ovo dvoje nikako zajedno. Ako se pije vitamin D nema potrebe za kalcijumom cak mi je rekao da smanjim mlijecne proizvode kad pijem vitamin D. Ne znam sta je u pozadini ove preporuke a i ne zanima me previse. Vjerovatno ima nesto pa ako neko zna...
Last edited by Caesar; 16-01-21 at 15:24.
"Vidiš li: svet pun sebe grca -
Očiju punih, prazna srca."
Da to su te...
Ja ih pijem već mjesec dana svaki dan.
Još jedan mjesec i onda prelazim na svaka dva dana.
Poslato sa ultra moderne pisaće mašine Note X
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
Vitamin D pospješuje apsorpciju kalcijuma.
Bojazan od hiperkalcemije, kalcifikacije krvnih sudova, tj začepljenja i slično. Moguće i poremećaj rad štitne žlijezde.
Ali kao što i ti spomenu, sve studije govore da do toga rijetko dolazi (a da je samo povećani vitamin D glavni krivac).
Treba ispratiti na pola godine nalaz iz krvi vitamina D i to je to, da ne pređe 200-250 nmol/L.
Ljeti ko je vani , na suncu, ne bi trebalo da uzima veće doze vitmina D. Ali i to nalazom se isprati.
Last edited by autodijagnostika; 16-01-21 at 15:56.
Svaki dan uzimam evo 7-8 mjeseci
Nivo nisam mjerio, niti mislim da ima potrebe tj. višak ne može biti definitivno..
https://www.iherb.com/pr/Now-Foods-H...Softgels/52326
Najtoplija preporuka koja važi za sve, od sad pa nadalje redovno praćenje ovog vitamina, suplementacija ako je potrebna posebno u jesenjem/zimskom periodu i što više sunca tokom ljeta.
Najbolji čuvar našeg zdravlja je mineral cink...Redovno uzimanje preporučene dnevne doze tokom cijele godine doprinosi poboljšanju imuniteta...Potpuno zanemaren mineral, a velika korist od njega...Pročitajte malo o njemu
Sent from my iPhone using Tapatalk
Ajde da vam otkrijem nešto novo
Prvo netačne su tvrdnje od kauboja da je 600ij dovoljno.. pogotovo za deficit da ne pričam isto tako da je 4000 maximalna doza.
Stvari su se promjenile od prvih preporuka koje su bile 400ij.
Od 2000-4000 dnevno je doza za suplementaciju u deficitu. Gojazni i dijabeticari idu na ovaj viši prag.
Toksične doze su upitne ili su dugotrajno uzimanje po 10000 dnevnoo i više.
Treća stavka je vazna- bolje uzimati 1000-2000 dnevno nego 70000 ili 14000 jednom nedjeljno. Da stvara se depozit i da otpusta se ali otpustanje ide naglo pa prva tri dana rasporedjujete veliku kolicinu odjednom a ostatak za sve preostale dane... Dnevno uzimanje je prirodnije i time poželjnije. Ne mora se unositi sa masnom hranom jer ga kupujete vec u uljanom rastvoru - ili barem se tako se mora pakovati jer je stabilan u tom obliku.
Britanski poslanik vladajuće Konzervativne stranke Davis Davis poziva na suplementaciju vitaminom D jer se u Španiji pokazalo da njegovom maltene terapijom se smanjuje broj umrlih od kovida za 82%.
https://www.dailymail.co.uk/sciencet...D-tablets.html
Taking vitamin D is not a guaranteed guard against the cold or flu. But vitamin D supplements are inexpensive and might give you a boost. Vitamin D: New studies suggest that people with low blood levels of vitamin D are more likely to get sick. Researchers think that vitamin D may play a role in boosting immunity.
215 naučnika, doktora, profesora... potpisuju podršku za uzimanje vitamina D
Da ne kopiram tekst jer je ogroman, ko ne vjeruje nek čita ovdje
https://vitamindforall.org/letter.html
Evo juče sam odradio nalaz vit D iz krvi, u Klinički
Prošlog juna mi je bio 70nmol/L, a uzimao sam 15000IU nedeljno.
Već nekoliko mjeseci uzimam 3000IU dnevno, tako da se otprilike može zaključiti da kod mene povećanje od 1000IU dnevno rezultira povećanjem oko 20nmol/L u krvi.
Pošto vjerovatno to zavisi od osobe do osobe, radi upoređivanja, moja težina je oko 70kg, skoro 40god starost...i vrlo minimalno konzumiram mliječne proizvode.
Koje su referentne vrijednosti kada je D vitamin u pitanju na tom nalazu i koliki ti je holesterol posto bi trebalo da je obrnuto srazmjeran vrijednostima D vitamina?
Sent from my iPhone using Tapatalk
Otac i majka piju now foods od 10.000UI evo skoro godinu dana, radili su skoro nalaz, imaju po 120 i 150 nmol/L u krvi, djeluje
Po laboratoriji iz kliničkog sve preko 50nmol/L je adekvatno. Po drugim privatnim laboratorijama i po najnovijim istraživanjima instituta iz svijeta sve preko 75nmol/L je adekvatno. Tek vrijednosti preko 250nmol/L se smatraju toksičnim.
Holesterol ću naknadno da uradim, mada prošli put kad sam radio mi je bio malo povećan i to onaj loši.
Ako imaš neke informacije vezane za vezu holesterola i vitamina D davaj.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks