Mentalne strukture kao svojevrsne lovne mree
Ispod ovog vremena nalazi se dublji sprat vremena koje sporije protiče i koje se mjeri većim odsjecima. Za njega su potrebne jedinice duzih koraka. To je ono vrijeme koje je označeno decenijskim rasponima u kojem se sum ivota ne osjeća tako jako, i u kojem se promjene deavaju sporije. U tom vremenu oblikuju se one nevidljive struje čiji će sudari uskovitlati povrinu drutvenog ivota. Ovim slojem vremena bavi se tzv. socijalna istorija.
A najdublji sloj vremena predstavljalo bi ono vrijeme čije su mjerne jedinice stoljeća, ili razdoblja dua od njih. To je vrijeme dugog trajanja. Na izgled statično, u njemu se, kao na velikim dubinama mora, sve to postoji kreće skoro neprimjetno, i potreban je ogroman protok da bi se dogodila veća promjena. To je sloj vremena u kojem se oblikuju mentalne strukture jednog drustva koje izgledaju nepromjenljive. Njega izučava istorija mentaliteta.12
Jedna od odlika vremena je i njegovo neravnomjerno proticanje.13 Zavisno od sloja koji posmatramo lako moemo uvidjeti kako isti vremenski odsjek prua potpuno različitu sliku, i zavisno od prizme kroz koju je njen pogled prelomljen. Jedna godina u tzv. događajnoj istoriji znači veoma dug period i istovremeno je gotovo beznačajna u tzv. istoriji dugog trajanja.
Sa ovim je povezana i nejednosmjernost protoka vremena. Ona znači da tok dogadjaja nije jedanput zauvijek dat, ni svojim ritmom, ni svojim smjerom. Dananja istorija i sociologija napustile su tzv. evolucionu paradigmu, koja je tako zavodljiva bila za velike umove XIX stoljeća.
Dakle, slojevitost vremena podrazumijeva postojanje vie drutvenih vremena, različit ritam njihovog proticanja, kao i nejednosmjernost njihovog toka. U sutini, to je unoenje relativnosti u shvatanje drutvenih promjena i isticanje da se ista pojava moe proučavati sa različitih spratova stvarnosti, pa zavisno od toga, i moe (i mora) izgledati različito.14 Uostalom, i mikroskopom, golim okom i teleskopom istu stvarnost vidimo različito.
PROSTOR
Prostor je druga bitna, teorijska i metodoloka odrednica. Naravno, prostor koji nije shvaćen samo geografski, kao prirodni ambijent u kojem se deavaju istorijske pojave, već prije svega kao drutveni prostor. Ako smo u analizi vremena isticali potrebu izdvajanja različitih njegovih slojeva, u čemu je veliki doprinos dala kola francuskih analista, onda za razumijevanje prostorne dimenzije savremenih pojava treba istaći veliki doprinos tzv. kole svjetskog sistema.15
Različitim spratovima u vremenskoj podjeli, i različitim dubinama prethodne analize odgovaraju različiti krugovi prostorne stvarnosti koja se izučava.
Tri su osnovna takva kruga. To su centar, poluperiferija i periferija. Tekovina je modernog kapitalizma stvaranje takve strukture i slike svijeta. Počev od XIII stoljeća uobličavaju se, oko različitih sredita, koncentrični krugovi svijeta. Valja napomenuti da ta sredita, kao i njihova sazvijeđa (poluperiferije i periferije) nisu jedanput zauvijek dati. Sa ovakvog teorijskog i metodolokog polazita, po naem miljenju, treba pristupati i sagledavanju drutvene sadanjosti i prolosti Crne Gore.
Vremenska slojevitost ukazuje nam da je svako, pa i nae drutvo potopljeno u različite dubine, od kojih svaka ima svoju strukturu, pravilnosti i logiku. Istovremeno, prostorna sloenost nam ukazuje da svako drutvo ima svoje mjesto u nekom od krugova, a svaki taj krug, sa svoje strane je svijet za sebe. Tako se prava istina i potpuno saznanje mogu steći jedino ukrtanjem vertikalnog i horizontalnog presjeka, odnosno u vremensko-prostornom sistemu, bilo jedne pojave, bilo čitavog drutva.
SKRIVENE MAPE STVARNOSTI
Navedeni postulati pokazuju se kao veoma izazovni za objanjenje i tumačenje problema koji je predmet naeg interesovanja. Naime, Crna Gora (uvijek shvaćena kao dio ireg regiona)16 moe se proučavati iz različitih vremenskih slojeva, kao to se moe određivati njeno mjesto na mapi svjetskih krugova.
Vremenska slojevitost ukazuje da u prolosti svakog drutva treba razlikovati različita drutvena vremena. Naa istoriografija, u dosadanjem svom postojanju, bila je okrenuta, prije svega, tzv. događajnoj istoriji, odnosno povrinskom sloju. To je ono vrijeme koje se mjeri dnevnim, mjesečnim ili godinjim razdobljima. Vrijeme koje predstavlja pjenuanje na povrsini stvarnosti. Vrijeme koje je rezervisano za hroniku jednog drutva.
Izuzeci su oni koji su u sagledavanju nae prolosti pokuavali da zahvate dublje od pojavnog i vie od dogadjajnog. To je onaj pristup koji nastoji da otkrije dublji ritam stvarnosti i da sazna i sagleda pojave kroz sporija uobličavanja socijalnih struja, čiji su rokovi znatno dui, a promjene mnogo sporije. Na tom tragu se uobličavala marksistička istoriografija, koja je, naalost, bila zarobljena dogmom o presudnom značaju ekonomskog činioca i sutinskom uticaju klasnog sukoba. U tom ključu ona je objanjavala i tumačila sve drutvene pojave.
Do onog najdubljeg sloja, ciji je ritam izuzetno spor, a ona se bavi tim, rokovi veoma dugi, naa istoriografska misao veoma teko dolazi. Istorija mentaliteta slojem je dugo bila izvan njenog vidokruga i tek u skorije vrijeme počinje da dobija veće značenje i svoje pristalice. A upravo odatle treba polaziti. To je temelj na kojem treba zidati zgradu istorijskog i sociolokog saznanja. Postojane, jer su dugo uobličavane, mentalne strukture su onaj sloj koji, po naem misljenju, sadri skrivenu mapu stvarnosti. U njemu se nalaze, kao u kovčegu koji je duboko zakopan, ključevi za razumijevanje zbivanja na povrini drutvenog ivota.
Iz ovog ugla i prolost i sadanjost izgledaju sasvim drugačije nego u tzv. pozitivističkoj i evolucionoj paradigmi. Nema vie samo jednog drutvenog vremena, njegove jednosmjernosti, niti njegovog istog ritma. Stvarnost se pokazuje mnogo sloenijom nego to se naslućivalo. A tok njenog razvoja mnogo neizvjesniji nego to se pretpostavljalo. Zato danas jedna paradigma polako ustupa mjesto novom modelu posmatranja drutvenih (i ne samo drutvenih) pojava.17
Iz ovog ugla, prolost Crne Gore ne izgleda vie kao evidentiranje značajnih dogadjaja i nabrajanje znamenitih ljudi. Ona nije vie ni samo redosljed pojedinih vladara i dinastija. Tačnije, ona je i jedno i drugo, ali i neto vie od toga. A to vie od toga jeste i ono najznačajnije u njoj samoj - radjanje, uobličavanje i smjenjivanje mentalnih struktura. Te strukture se pokazuju mnogo značajnijim nego to smo, često, skloni da priznamo. One su svojevrsne mree u koje su ulovljeni pojedinci, grupe, pa i čitava drutva.
###
12_O istoriji mentaliteta vidjeti Z. Dibi: Istorija mentaliteta, Treći program (Radio Beograd), proljeće 1970. str. 303-329.
13_Interesantno je da ovaj problem umjetnički obrađuje jedan od najvećih svjetskih romana: Čarobni brijeg Tomasa Mana.
14_Ovdje ostavimo po strani veoma interesantno pitanje metafizičkog pristupa problemu vremena. O tome vidjeti P.D.Uspenski: Tertium organum, Zagreb 1990.
15_O koli svjetskog sistema vidjeti M. Popović: Ritam sveta (kola svetskog sistema Imanuela Volerstina), Podgorica 1995.
16_Takav regionalni pristup se i zagovara u studiji Kako otvoriti drutvene nauke, Podgorica 1997. čiji su autori I.Volerstin i dr. Sa tog stanovita proučava Balkan i T. Stojanović u knjizi Balkanska civilizacija, Beograd 1995.
17_O smjeni paradigmi vidjeti T. Kun: Struktura naučnih revolucija, Beograd 1974.
Bookmarks