Kad pukne balon

[extravaganca]

Ja sam siguran da on misli da tako treba i da je on u pravu. A da su radnici ustvari neradnici koji neće da rade po sto sati za 800e.

Sent from my ONEPLUS A6000 using Tapatalk

[Markys]

Kakvo *****

[AL no1]

Kad god vidim ovu temu asocira me na-kad pukne kyrton.

[MeDo_JE]

E pa CG je taman produkt puknutog kyrtona... Tata se buca bijelim, majka sponzoruša, šta očekivat od đeteta..

Sent from Tapatalk

[AL no1]

Tako je,ko uspije da ochuva normalnost djece,svaka mu chast,skidam kapu!

[Tattoo]

Ja ni poslije 5 stranica ne ukapirah kako to Gando " nece dozvoliti da budem nespreman kad dodje do kolapsa ovog DPS sistema" !?!?

Sebicno je ako ne pomognes i nama ...

[LINK servis]

Muka mi citati gomilu postova pa referiram samo na prvi:

- Trenutna situacija - vecina omladine ili ne radi, ili radi kod privatnika bez penzionog osiguranja
- Posle nekih 30tak godina, sva ta omladina izlazi iz radne u penzionersku zonu, ali zbog predhodne stavke morat ce da rade jer nemaju od cega da zive.
- Velika kolicina starije generacije bez para, gladni po ulica, koje ce biti tuzno gledati ali barem nisu opasni.
- Ali... dio te starije generacije ce izroditi novu, mladju generaciju, koja odrasta u siromastvu
- Mlada, gladna, siromasna generacija - to je opasno
- Za nekih 30-50 godina max ocekuj istu situaciju ovdje kao sto je trenutno u latinsku ameriku (karteli, gore, favele itd.)

... naravno ova estimacija ne uzima u obzir potencijalni spas u vidu fituristickih tehnologija (GPAI), solucije koje ce omoguciti globalizam ili neka nova geopoliticka situacija, itd itd.

Tako da mozda nije sve tako crno, ali valja gledat na najgori ishod jer nas obicno taj i zakaci.

[Mojsije]

O Vilajcani

Sent from my VTR-L09 using Tapatalk

[kEDOWN]

Ja ne znam ima li ovaj Fideliti eura profita, bas steta jer vidi se da zna znanje, ali koliko vidim poslovanje im se zasniva na analizi drzavnih poslova, koje ne placa niko.

[Hell Raiser]

Ne brini se za njega. Mislim da radi sa EU komisijama i privatnim firmama, bas zato jer zna. Ovo radi u slobodno vrijeme, jer znanjem gura firmu tamo gdje treba, pa ne zavisi od lokalnih mocnika

[kEDOWN]

Svaki dosadasnji Vladin projekat je iz-analizira, pocev od auto puta, gradnje bungalova na Crnom jezeru, davanja u zakup aerodroma pa do ko zna cega je stiga, ne bih nesto reka da ima posla

[Markys]

Svaki dan po 10 min.Ne radi to po citav dan

[kimmi]

Ne brini se za njega. Mislim da radi sa EU komisijama i privatnim firmama, bas zato jer zna. Ovo radi u slobodno vrijeme, jer znanjem gura firmu tamo gdje treba, pa ne zavisi od lokalnih mocnika

EBRD konsultant :-)

Sent from my HUAWEI CRR-L09 using Tapatalk

[Hell Raiser]

Znam da radi procjene dje evropljani ulazu pare u CG. Cost benefit analize i slicno. Da mu posla ne nedostaje. Nisam znao da je EBRD mislio sam da je oko IPA projekata. Ovo dodje malo ozbiljnije

[Hell Raiser]

Svaki dosadasnji Vladin projekat je iz-analizira, pocev od auto puta, gradnje bungalova na Crnom jezeru, davanja u zakup aerodroma pa do ko zna cega je stiga, ne bih nesto reka da ima posla

Pa ima i ovdje ljudi koji se malo potrude dalje od novinskog saopstenja pa i pogledaju malo sta pise u dokumentaciji. A ako znas sta radis, lako ces i naci propuste ili gluposti u onome sta pise u dokumentima.
I nemoj da mislis da nasi drzavni sluzbenici se pretrgnu oko pisanja.
Ne znam je li momak ovdje pa da potvrdi ili opovrgne, ali se smijem zakleti da ta cuvena papirologija vlade za privatizaciju Aerodroma nema vise od 20 strana, 30 maksimalno.
A to je stivo koje procitas za 15 minuta

[el_del]

Minimalac u Crnoj Gori može biti i 300 eura


Posljednjih mjeseci se sa raznih adresa može čuti priča o neophodnosti podizanja minimalane zarade u Crnoj Gori, sa 193 na 230 ili 250 eura, uz argumentaciju, a prema podacima Poreske uprave, da čak 70.000 zaposlenih u Crnoj Gori prima neto platu u ovom minimalnom iznosu.

Prema zadnje ažuriranim podacima iz Monstata, broj zaposlenenih u Crnoj Gori iznosi 182.368, što znači da čak 39% zaposlenih prima neto platu u iznosu od 193 eura. Međutim u realnosti ovaj podatak nije tačan, jer se nalaze načini (legalni i ilegalni) da se nadomjesti razlika od “zvanične” do stvarno dogovorene zarade između zaposlenog i poslodavca.

Ukoliko na krivim podacima kreirate strategiju razvoja, donošenje planova, ekonomske politike i zakonsku regulativu, dobijate niz loših dokumenata i promašenih zakonskih riješenja, a to se na žalost vrlo često dešava u Crnoj Gori.

Statistika pokazuje jedno a u realnosti se dešava sasvim drugo. Tako na primjer svi znamo da su neto zarade odnosno primanja zaposlenih u Crnoj Gori za one 70.000 ljudi koji prema Poreskoj upravi primaju 193 eura, mnogo veća od te sume i da se u praksi nalaze drugi načini za isplatu realnih neto plata. Postoje zakonske mogućnosti za tzv. dostizanja neto zarada do realnog nivoa, kao što je obračun neoporezivih dnevnica, podizanje dividendi i sl. ali postoje i one proistekle iz sfere “sive ekonomije”, odnosno iz prihoda ostvarenih u gotovini koja ne prolazi legalne tokove poslovanja. Kao posljedicu ovakvog poslovnog ambijenta, imamo krivi podatak, kako o visini prosječne zarade u Crnoj Gori, tako i o broju zaposlenih sa minimalnim primanjima.

I umjesto da se relanost sagleda i pronađe način uticaja na uzroke, svi populistički “mašu” posljedicama (koje su pri tome netačne).

U preko 90% slučajeva poslodavci prikazaju minimalne zarade u svom poslovanju iz razloga ogromnog zahvatanja države na ime poreza i doprinosa, čije opterećenje ne može podnijeti veliki broj manjih privrednih subjekata koji čine većinu subjekata u Crnoj Gori. Ako se zna da na 200 eura isplaćene neto zarade, poslodavac ukupno mora državi uplatiti 65% ili 130 eura na ime poreza i doprinosa, može se bez posebnog ekonomskog znanja zaključiti koliko su plate ogromno opterećenje za privrednike i da njihovi biznisi jednostavno ne bi izdržali obračunavanje realnih zarada. Mišljenja sam na osnovu terenske analize, da 90% zaposlenih od onih 70.000 radnika koji navodno primaju 193 eura neto plate, imaju primanja ne manja od 350 eura, a veliki broj (trgovaca, ugostitelja i sl.) između 500 i 700 eura. Međutim oterećenje od 65% na takva primanja zatvorilo bi ogroman broj malih privrednih subjekata. Jednostavna analiza pokazuje da privrednik na primjeru ostvarivanja neto prihoda od 100.000 eura godišnje (a što nije zanemarljiva suma) i na primjeru 7 zaposlenih, uz sve ostale troškove, ne nalazi nikakvu ekonomsku opravdanost opstajanja svog privrednog subjekta, jer mu stopa profitabilnosti ne može biti ni 5% na godišnjem nivou. Ako tome pridodamo realnost nemogućnosti naplate prihoda u 100% iznosu, dolazimo do zaključka da privrednik ima gubitke u poslovanju. Ovu našu analizu temeljimo na činjenici da u Crnoj Gori najveći dio privrednika čine mikro i mala preduzeća (preko 40.000) iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, zanatstva i nekih uslužnih intelektualnih usluga, i koji u prosjeku zapošljavaju izmedju 3 i 10 zaposlenih. Monstatovi podaci govore da ako od 182.000 ukupno zaposlenih u Crnoj Gori oduzmemo one koje rade u državnoj i lokalnoj upravi, obrazovanju, zdrastvu, energetici, bankama, finansijskim institucijama i građevinarstvu, broj zaposlenih u trgovini, ugostiteljstvu, sporednim uslužnim djelatnosima, saobraćaju i poljoprivredi iznosi cca 90.000 zaposlenih i upravo su to grane privrede koje ne mogu izdržati realno prikazivanje zarada zbog visokih nameta na iste.

Ukoliko se Vlada Crne Gore odluči da podigne minimalnu zaradu a ne smanji opterećenja na istu, za rezultat ćemo imati uništenje i zatvaranje mnogih malih biznisa a time i ogromno povećanje broja nezaposlenih. Ne treba žuriti dok se ne uradi jedna sveobuhvatna analiza i sistemski ne riješi problem. U tom procesu i sindikaati moraju imati veću ulogu i sveobuhvatniji pristup. Pri tome lideri sindikalaca nijednom nijesu iznijeli predlog o smanjenju ili ukidanju stope njihovog zahvatanja iz plata zaposlenih a znamo da svako podizanje minimalca znači i veće prihode u njihovim budžetima, čije trošenje niti je transparetno niti je namjensko za dobrobit zaposlenih.

Predlog Građanskog pokreta URA koji smo predstavili u ekonomskom program “Posao za sve”, sastoji se u sljedećem – Minimalna neto zarada treba da bude 300 eura uz uslov promijenjenog načina obračuna zarada. Predlozi su sljedeći:
a) ukinuti obračun po odbitku odnodno na neto zaradu primjeniti postojeće stope poreze i doprinosa. To znači da bi pri 300 eura isplaćene neto zarade porez i ostali doprinosi iznosili 45,77 % ili 137 eura, dok je pri sadašnjem načinu obračuna zahvatanje 65% (usljed tzv. obračuna po odbitku, pa realno na primjeru poreza na dohodak stopa od 9% primjenjena na obračun zapravo je 13,43%.). Uz ovakav način obračuna poslodavci bi usljed manjeg opterećenja prikazivali relanije zarade, manje bi bilo “sive ekonomije”, realnije bi bili prikazani prihodi preduzeća (a time i PDV) a statistički podaci kao osnov za upravljanje bili bi realniji.
b) ostaviti postojeći način obračuna ali minimalac osloboditi poreza. To bi značilo da pri neto zaradi od 300 eura, zahvatanja iz minimalca bi iznosila 51,66% ili 158 eura što bi u odnosu na sadašnji minimalac bilo minimalno opterećenje za privredu od 28 eura po zaposlenom koji prima minimalac. Za primanja u visini najniže cijene rada. I pri ovoj opciji, privrednici bi realnije prikazivali zarade a naši statistički podaci bili tačniji.
c) Za sve neto zarade iznad minimalnog iznosa uvesti progresivno oporezivanje po kategorijama primanja: npr za zarade od 301-600 eura stopa poreza da iznosi 9%, od 601-1000 stopa poreza da iznosi 12%, od 1001-1500 stopa poreza 14 %, od 1501-2000 stopa poreza da iznosi 16% i preko 2000 stopa poreza da iznosi 18%, uz obavezu ukidanja sadašnjeg obračuna po odbitku.

U zemljama EU je urađen takav sistem oporezivanja da se ide ka redistribuciji od bogatih ka siromašnijima. Primjera radi, u Austriji se plata do 1000 eura uopšte ne oporezuje.
Sve ove zemlje, (pa čak i bivše Jugoslavije) imaju i iznose plata koji se uopšte ne oporezuju.
Osnov našeg predloga je da minimalna zarada ide na 300 eura neto, uz obaveznost promjene obračuna plata (ukidanje stopa na bruto primanja i uvođenje stopa na neto primanja), kao i uvođenje kategorija neoporezivih neto primanja i progresivnog oporezivanja. Za mene i za GP URA to je jedini način da ispravimo potpuno krivu sliku za sagledavanje pokazatelja o prihodima koje ostvaruje privreda. Prikazati realne neto plate (jer imamo zvaničnu i nezvaničnu platu), kao i pokazati jasno rashode privrede.

Autorka je članica Predsjedništva Građanskog pokreta URA

[Mojsije]

Državnu kasu krpe sa domaćeg tržišta
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...omaceg-trzista

Sent from my VTR-L09 using Tapatalk

[Mojsije]

Vlada se lani zadužila 1,1 milijardu, a vratila 719 miliona duga
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...9-miliona-duga

Vlada se prošle godine zadužila za milijardu i 123 miliona eura, odnosno 384 miliona više od plana.


Sto je to 300-400miliona vise ili manje za godinu...

Sent from my VTR-L09 using Tapatalk

[N-I-K-O]

Minimalac u Crnoj Gori može biti i 300 eura


Posljednjih mjeseci se sa raznih adresa može čuti priča o neophodnosti podizanja minimalane zarade u Crnoj Gori, sa 193 na 230 ili 250 eura, uz argumentaciju, a prema podacima Poreske uprave, da čak 70.000 zaposlenih u Crnoj Gori prima neto platu u ovom minimalnom iznosu.

Prema zadnje ažuriranim podacima iz Monstata, broj zaposlenenih u Crnoj Gori iznosi 182.368, što znači da čak 39% zaposlenih prima neto platu u iznosu od 193 eura. Međutim u realnosti ovaj podatak nije tačan, jer se nalaze načini (legalni i ilegalni) da se nadomjesti razlika od “zvanične” do stvarno dogovorene zarade između zaposlenog i poslodavca.

Ukoliko na krivim podacima kreirate strategiju razvoja, donošenje planova, ekonomske politike i zakonsku regulativu, dobijate niz loših dokumenata i promašenih zakonskih riješenja, a to se na žalost vrlo često dešava u Crnoj Gori.

Statistika pokazuje jedno a u realnosti se dešava sasvim drugo. Tako na primjer svi znamo da su neto zarade odnosno primanja zaposlenih u Crnoj Gori za one 70.000 ljudi koji prema Poreskoj upravi primaju 193 eura, mnogo veća od te sume i da se u praksi nalaze drugi načini za isplatu realnih neto plata. Postoje zakonske mogućnosti za tzv. dostizanja neto zarada do realnog nivoa, kao što je obračun neoporezivih dnevnica, podizanje dividendi i sl. ali postoje i one proistekle iz sfere “sive ekonomije”, odnosno iz prihoda ostvarenih u gotovini koja ne prolazi legalne tokove poslovanja. Kao posljedicu ovakvog poslovnog ambijenta, imamo krivi podatak, kako o visini prosječne zarade u Crnoj Gori, tako i o broju zaposlenih sa minimalnim primanjima.

I umjesto da se relanost sagleda i pronađe način uticaja na uzroke, svi populistički “mašu” posljedicama (koje su pri tome netačne).

U preko 90% slučajeva poslodavci prikazaju minimalne zarade u svom poslovanju iz razloga ogromnog zahvatanja države na ime poreza i doprinosa, čije opterećenje ne može podnijeti veliki broj manjih privrednih subjekata koji čine većinu subjekata u Crnoj Gori. Ako se zna da na 200 eura isplaćene neto zarade, poslodavac ukupno mora državi uplatiti 65% ili 130 eura na ime poreza i doprinosa, može se bez posebnog ekonomskog znanja zaključiti koliko su plate ogromno opterećenje za privrednike i da njihovi biznisi jednostavno ne bi izdržali obračunavanje realnih zarada. Mišljenja sam na osnovu terenske analize, da 90% zaposlenih od onih 70.000 radnika koji navodno primaju 193 eura neto plate, imaju primanja ne manja od 350 eura, a veliki broj (trgovaca, ugostitelja i sl.) između 500 i 700 eura. Međutim oterećenje od 65% na takva primanja zatvorilo bi ogroman broj malih privrednih subjekata. Jednostavna analiza pokazuje da privrednik na primjeru ostvarivanja neto prihoda od 100.000 eura godišnje (a što nije zanemarljiva suma) i na primjeru 7 zaposlenih, uz sve ostale troškove, ne nalazi nikakvu ekonomsku opravdanost opstajanja svog privrednog subjekta, jer mu stopa profitabilnosti ne može biti ni 5% na godišnjem nivou. Ako tome pridodamo realnost nemogućnosti naplate prihoda u 100% iznosu, dolazimo do zaključka da privrednik ima gubitke u poslovanju. Ovu našu analizu temeljimo na činjenici da u Crnoj Gori najveći dio privrednika čine mikro i mala preduzeća (preko 40.000) iz oblasti trgovine, ugostiteljstva, zanatstva i nekih uslužnih intelektualnih usluga, i koji u prosjeku zapošljavaju izmedju 3 i 10 zaposlenih. Monstatovi podaci govore da ako od 182.000 ukupno zaposlenih u Crnoj Gori oduzmemo one koje rade u državnoj i lokalnoj upravi, obrazovanju, zdrastvu, energetici, bankama, finansijskim institucijama i građevinarstvu, broj zaposlenih u trgovini, ugostiteljstvu, sporednim uslužnim djelatnosima, saobraćaju i poljoprivredi iznosi cca 90.000 zaposlenih i upravo su to grane privrede koje ne mogu izdržati realno prikazivanje zarada zbog visokih nameta na iste.

Ukoliko se Vlada Crne Gore odluči da podigne minimalnu zaradu a ne smanji opterećenja na istu, za rezultat ćemo imati uništenje i zatvaranje mnogih malih biznisa a time i ogromno povećanje broja nezaposlenih. Ne treba žuriti dok se ne uradi jedna sveobuhvatna analiza i sistemski ne riješi problem. U tom procesu i sindikaati moraju imati veću ulogu i sveobuhvatniji pristup. Pri tome lideri sindikalaca nijednom nijesu iznijeli predlog o smanjenju ili ukidanju stope njihovog zahvatanja iz plata zaposlenih a znamo da svako podizanje minimalca znači i veće prihode u njihovim budžetima, čije trošenje niti je transparetno niti je namjensko za dobrobit zaposlenih.

Predlog Građanskog pokreta URA koji smo predstavili u ekonomskom program “Posao za sve”, sastoji se u sljedećem – Minimalna neto zarada treba da bude 300 eura uz uslov promijenjenog načina obračuna zarada. Predlozi su sljedeći:
a) ukinuti obračun po odbitku odnodno na neto zaradu primjeniti postojeće stope poreze i doprinosa. To znači da bi pri 300 eura isplaćene neto zarade porez i ostali doprinosi iznosili 45,77 % ili 137 eura, dok je pri sadašnjem načinu obračuna zahvatanje 65% (usljed tzv. obračuna po odbitku, pa realno na primjeru poreza na dohodak stopa od 9% primjenjena na obračun zapravo je 13,43%.). Uz ovakav način obračuna poslodavci bi usljed manjeg opterećenja prikazivali relanije zarade, manje bi bilo “sive ekonomije”, realnije bi bili prikazani prihodi preduzeća (a time i PDV) a statistički podaci kao osnov za upravljanje bili bi realniji.
b) ostaviti postojeći način obračuna ali minimalac osloboditi poreza. To bi značilo da pri neto zaradi od 300 eura, zahvatanja iz minimalca bi iznosila 51,66% ili 158 eura što bi u odnosu na sadašnji minimalac bilo minimalno opterećenje za privredu od 28 eura po zaposlenom koji prima minimalac. Za primanja u visini najniže cijene rada. I pri ovoj opciji, privrednici bi realnije prikazivali zarade a naši statistički podaci bili tačniji.
c) Za sve neto zarade iznad minimalnog iznosa uvesti progresivno oporezivanje po kategorijama primanja: npr za zarade od 301-600 eura stopa poreza da iznosi 9%, od 601-1000 stopa poreza da iznosi 12%, od 1001-1500 stopa poreza 14 %, od 1501-2000 stopa poreza da iznosi 16% i preko 2000 stopa poreza da iznosi 18%, uz obavezu ukidanja sadašnjeg obračuna po odbitku.

U zemljama EU je urađen takav sistem oporezivanja da se ide ka redistribuciji od bogatih ka siromašnijima. Primjera radi, u Austriji se plata do 1000 eura uopšte ne oporezuje.
Sve ove zemlje, (pa čak i bivše Jugoslavije) imaju i iznose plata koji se uopšte ne oporezuju.
Osnov našeg predloga je da minimalna zarada ide na 300 eura neto, uz obaveznost promjene obračuna plata (ukidanje stopa na bruto primanja i uvođenje stopa na neto primanja), kao i uvođenje kategorija neoporezivih neto primanja i progresivnog oporezivanja. Za mene i za GP URA to je jedini način da ispravimo potpuno krivu sliku za sagledavanje pokazatelja o prihodima koje ostvaruje privreda. Prikazati realne neto plate (jer imamo zvaničnu i nezvaničnu platu), kao i pokazati jasno rashode privrede.

Autorka je članica Predsjedništva Građanskog pokreta URA

Potpuno saglasan. Ovo je jedini nacin da se koliko toliko dobije realna slika stanja u ovoj drzavi, jer se konstantno vrtimo u krug i sve podredjujemo krivim podacima i prema takvima koji su krivi radimo.
Prosipanje iz supljeg u prazno. Nema privatnog biznisa trenutno dje se ne fingiraju i prikazuju podaci koji nemaju veze sa istinom.
Druga stvar, previse se maze privatnici ja da vam kazem, to macku o rep.
Svjedoci smo kako su pune trgovine, restorani, kafici, hoteli, rent a stanovi, nema ko ne radi, evo da ne kazem ODLICNO, nego da uzmem prosjek VRLO DOBRO, evo neka kazu ljudi koji rade u trgovini a koji imaju dodir sa naplatom i parama, nema mjeseca kad im se ne izmisli neki famozni manjak od makar 20-30 eura da im se skine sa plate, a ljudi ubijedjeni da su baksisa toliko imali na mjesecnom nivou (koji im nije dozvoljeno da uzmu osim konobarima), dakle dupla steta a sve u korist poslodavca, pa mozete mislit koji je iznos tih zloupotreba na godisnjem nivou.
Stanje je izuzetno lose i potpuno nerealna slika komplet privrede.

[Mojsije]

Radunović: Nastaviti mjere fiskalne konsolidacije kako bi se ušlo u zonu suficita budžeta
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...ficita-budzeta

Jos ova svjetska finansijska kriza traje
Suficit veli budzeta.



Sent from my VTR-L09 using Tapatalk

[autodijagnostika]

Ne može bogme suficit kad dajete nepoštenoj i lijenoj inteligenciji.
https://www.vijesti.me/vijesti/drust...zavnog-budzeta

[karamazov]

A najjace bi bilo da poslije toliko skole ne primaju nista ili neku smijesnu cifru... to su doktori nauka, alooo

[Mojsije]

Nije o crkvi, nego ta dosadna ekonomija, od koje se zivi...

Mada mozda neko i od crkve zivi?


Sent from my VTR-L09 using Tapatalk

[Mojsije]

Slikovno...

Sent from my VTR-L09 using Tapatalk

[autodijagnostika]

Da se ne zagubi đe ova vijest
https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...dana-crne-gore
''Odnosno četveročlano domaćinstvo koje ima ukupne godišnje prihode manje od 8.388 eura, smatra se relativno siromašnim''
Dakle, 8.388/12= 699eur mjesečno
Dosta često u 4-članim porodicama, mladim prije svega radi samo jedno, najčešće muž. Dakle on mora imat makar 700eur da bi porodica eto nekako živjela.
A koliko ih ima da su ispod te cifre?
Više od pola zapošljenih u CG zvanično prima manje od 250eur.

Ja sam sada skoro išao na razgovor u jednu našu poznatu ''veliku'' firmu na razgovor za posa, sa iskustvom od 13 godina u tom poslu koji se traži, ponudili su mi platu od 600eur. Rekao sam im da se neću obrnut ispod 1000eur jer znam da su prije mene imali toliku platu čak i višu.