Jansen Berge: "Nebo Crne Gore", Cid, Podgorica, 2006

[G R A D]

Pobjeda, 16.09.2006. Kultura i društvo


ZAPIS O KNjIZI: JANSEN BERGE "NEBO CRNE GORE", CID, PODGORICA, 2006


Literarni atlas Crne Gore


Neko je rekao da nema pjesnika koji je opjevao oči svoje žene. Moglo bi se reći: ni putopisca koji je opisao čari sopstvene zemlje. I zaista, da li će Crnogorci ikada znati o Crnoj Gori, ono što su stranci pisali o njoj?
Bio je januar 1916. godine, Prvi svjetski rat je naveliko bijesnio Evropom, kada je Berge Jansen, Danac avanturističkog duha, blistave misli i majstorskog pera, ispisivao posljednje rečenice o blagoslovima i prokletstvu "crnih planina, zemlje junaka, zemlje iz bajke". A tog studenog januara daleke 1916. godine, crne planine već su bile pokorene gore, junaci - pali heroji, a bajka - crnogorska tragedija.
Sve je počelo brzojavom koji je stigao na piščevu adresu: "Telegrami su nam javili, kratko i brutalno su nam javili: Austrija je ušla u Cetinje, prijestonicu Crne Gore". Nakon ove vijesti, listovi piščevog dnevnika sa putovanja kroz Crnu Goru postaju stranice briljantnog putopisnog štiva.
Krećući se od Dubrovnika prema Herceg Novom i Kotoru, pa strmim podlovćenskim stranama do Njeguša, sa kojih silazi u Cetinje, da bi se zatim pored Rijeke Crnojevića spustio na obalu Skadarskog Jezera, odakle će se otisnuti put Skadra, pisac zapravo putuje žilom kucavicom tadašnje Crne Gore, prolazeći kroz glavne kote njenog ukupnog života. Zbir njegovih utisaka postaće zbirka usputnih zapisa, koju će pisac kasnije poetski romansirati i konačno objaviti kao kratki kulturno-istorijsku roman "Nebo Crne Gore".
Kroz slikovite detalje iz svakodnevice crnogorskog čovjeka i žene, starca i djeteta, vojnika i trgovca, kralja i siromaha, Lovćena i Jadrana, kućnih gusala i dvorskih klavira, Berge Jansen je napisao pitku pripovijest o šarolikoj geografiji, dramatičnoj istoriji i raznolikoj kulturi zemlje i naroda stiješnjenih između moćnih država, vjekovnih interesa, velikih civilizacija. Jednu vrstu malog literarnog atlasa Crne Gore.
Gdjekad duhovito, gdjekad dirljivo, ali uvijek sa strašću lutalice koja je stigla u predjele egzotičnog duha i trepetom hodočasnika koji je došao u svetu zemlju, jednostavno, lako i sažeto, da bi ga čitali u jednom dahu, Jansen nam je ostavio svjedočanstvo o zemlji i narodu u onon vremenu, za koje se ubrzo ispostavilo da je bilo samo kratki predah između dvije borbe: konačnog oslobođenja od sile sa Istoka i totalnog sloma pod silom sa Zapada.
"Niko ne zna tačno šta će se desiti, samo je jedno sigurno: postoji nešto što se ne može oduzeti Crnogorcima, a to je nebo iznad crnogorske zemlje", glasi jedna od posljednjih rečenica Jansenovog romana.
Horizontala njegovog slova o Crnoj Gori čvrsto nosi vertikalu njenog duha. One zajedno grade krst crnogorskog raspeća, ali i pulsiraju vjerom u crnogorsko vaskrsenje.
Zahvaljujući izdavačkoj kući CID i preodiocu Tatjani Radanović Felberg, evo prilike da Crnogorci saznaju o Crnoj Gori, ono što je Berge Jansen pisao o njoj.

O piscu

Jansen Berge je rođen 1867. godine u Kopenhagenu. Još kao učenik počeo je da piše pjesme, romane i drame. Prvu knjigu objavio je u svojoj 21. godini, pod naslomo "Mrak". Bile su to priče pune razočarenja i tuge.
Učiteljski poziv i lutanje kasniće će ga odvesti širom svijeta, po Aziji i Africi. Naročito ga je privlačilo Sredozemlje. Objavio je mnoge članke sa putovanja, kao i dvije knjige: "Španska noć" (1898.) i "Fatme" (1900). No, tek izlaskom knjige "Djevica iz Lucea" (1902) on definiše svoju profilaciju u žanru zabavno-kulturno-istorijskog romana.
Ipak, njegova najpoznatija djela su: "Kraljevska milost" (1905), "Kristina od Danske" (1908.), "Kristina od Milana" (1909) i "Kristina od Lotingena" (1912).
Berge Jansen je među svojim savremenicima uživao slavu najboljeg pisca istorijskih romana u Danskoj, koje piše sa istorijskim znanjem i pjesničkim umijećem. "Sa rijetkom lakoćom on uspijeva da uđe u davno nestali svijet misli i osjećanja" zapisale su danske novine Dagbladet.

Crnogorka đevojka

U trećoj glavi romana nailazimo na narodnu pjesmu "Crnogorka đevojka" koju je danski pjesnik Tor Lange objavio 1878. godine u svojoj zbirci "Narodne pjesme". Kao prilog knjizi "Nebo Crne Gore" pjesma je objavljena i u danskom "originalu", sa naslovnom stranom Langeove knjige. A o sudbini "Crnogorke đevojke" prevodilac Tatjana Radanović Felberg zapisuje: "Nije poznato kako je Tor Lange došao do ove pjesme. Poslije dugog neuspješnog traganja za originalom ovog prevoda odlučila sam da pjesmu ponovo prepjevam na naš jezik. To je jedna neobična i, po mnogima, pogrešna odluka - ali dok ne nađemo original nek nam ona prenesa narodni duh koji je stvorio".



Nikola B. Šaranović

[Ćipur]

Po jedna knjiga svakih deset dana


ZIMSKI SALON KNJIGE: PROMOVISANA IZDAVAČKA DJELATNOST CID-A


Podgorica

– Kada je riječ o CID-ovom doprinosu istoriografiji, primjećuje se dejstvo nekoliko biblioteka. Biblioteka “Svjedočanstva” okupila je priličan broj autora koji su jedno vrijeme boravili u Crnoj Gori, a koji su svjedočili o Crnoj Gori od početka 19. do početka 20. vijeka. U tom vremenu Crnogorci su napravili najznačajnije iskorake. Otud svjedočanstva o “klasičnom dobu”. Istina, kada stranci govore o Crnoj Gori često su nepouzdani, ali i to je slika o nama, jer mi smo i ono što drugi, makar i pogrešno, misle o nama. Ta saznanja o herojskom dobu CID je upotpunio nekim memoarskim izdanjima uticajnih crnogorskih ličnosti… CID je, dakle, doprinio značajnom preobražaju istoriografije i objavljivanjem značajnih istoriografskih i kulturoloških knjiga, kakve su Brodelove – kazao je prof. dr Živko Andrijašević na promociji izdavačke kuće CID, koja se u ponedjeljak veče održala u prostorijama “Nove knjige”, kao dio programa “Prvog zimskog salona knjige”.

Nabrajajući najznačajnija CID-ova izdanja, Andrijašević je najavio novi projekat te izdavačke kuće, pokretanje edicije “Balkan”, koja će biti posvećena pojavama i procesima koji oblikuju balkanske države.

O izdanjima CID-a govorila je i prof. dr Sonja Tomović-Šundić, koja je naglasila da program rada CID-a zapravo liči na jednu vrstu enciklopedije.
- Skoro da nema oblasti koju CID nije obuhvatio. Kada bi neko mogao da iščita sva djela CID-a, to bi bio pravi intelektualni poduhvat. U edicijama CID-a mnoštvo je naslova velikana, koji su odabrani po kvalitetnim modelima – kazala je Tomović-Šundić.

O radu CID-a govorio je direktor te izdavačke kuće, akademik Dragan Vukčević, naglasivši da je za 15 godina objavljeno 500 knjiga.
- To znači da smo na svakih 10 dana objavljivali po jednu knjigu – rekao je Vukčević.

On je prisutnima iznio i vlastitu listu najznačajnijih djela koje je objavio CID (poput “Božanstvene komedije”, Džojsovog “Uliksa”, Brodelovog “Mediterana”, Tojnbijevog “Istraživanja istorije”...) i kazao da “jedan čovjek ne može biti neobrazovan ako je pročitao makar jednu od tih knjiga”.

- Međutim, ovakvi rezultati postignuti su samo zahvaljujući kvalitetnim urednicima CID-ovih edicija. Jer, vi, naprosto, ne možete u životu ništa postići, ako se ne družite sa boljima od sebe – kazao je Vukčević.
Medijator večeri bio je književni kritičar Marinko Vorgić.


V.V.

[Ćipur]

Podgorički CID predstavljen u okviru Prvog zimskog salona knjige


Kultura je najbolje utočište za male narode, društva i države. Kada to shvatimo, neće biti problem u tome što nemamo sredstava, nego će naša prednost biti to što imamo ideje. To uvjerenje okupiće i pisce i čitaoce, a dok je njih biće i izdavača- kazao je glavni i odgovorni urednik podgoričkog CID-a Dragan K. Vukčević na predstavljanju te kuće u okviru Zimskog salona knjige


Duhovna sinteza znanja



Podgorička izdavačka kuća CID predstavljena je prije dvije večeri u okviru Prvog zimskog salona knjige, a o izdanjima ove kuće govorili su -glavni i odgovorni urednik CID-a Dragan K.Vukčević, istoričar Živko Andrijašević i prof. dr Sonja Tomović. Medijator večeri bio je književni kritičar Marinko Vorgić.

Predstavljajući CID-ov 15-godišnji rad, Vukčević je istakao da je njegov izdavački kredo od samog početka sažet u uvjerenju da, ako knjige ovaj svijet ne čine boljim, da nas onda ipak sprečavaju da ga učinimo gorim.

- U ovom poslu nikada ne bismo uspjeli da nije bilo velikih pisaca, zatim velikih prevodilaca, ljudi koji su znalački pripremali knjige i velikih CID-ovih urednika. Drugim riječima, jedan posao ne možete uraditi da valja, ako se ne družite s boljima od sebe-kazao je Vukčević ističući da je decenija i po CID-ovog rada iznjedrila 500 književnih naslova.

On pritom nije želio da nabraja CID-ove biblioteke, ali je ipak pobrojao 10-tak objavljenih naslova iz različitih oblasti, navodeći da oni, “onom ko ih je čitao, na bilo kom kraju svijeta, daju pravo da sebe ne može da smatra neobrazovanim čovjekom”.

Među tim naslovima je i Danteova “Božanstvena komedija” (koja je prvi novi prevod na nekom od južnoslovenskih jezika, imala upravo u CID-ovom izdanju), “Opravdanje dobra”- Solovjova, “Etnografija Crne Gore” Rovinskog, “Božanstvena komedija” Aligijerija, Brodelov “Mediteranski svijet”, “Društvena i kulturna dinamika” Sorokina, “Istorija ruske filosofije” Zenjkovskog, Hajekovo “Pravo, zakonodavstvo i sloboda”, Avgustinova “Država Božja”, Džojsov “Uliks” i Muzilov “Čovjek bez osobina”.

Profesor Vukčević je izrazio nadu da će i u Crnoj Gori sazreti svijest o tome da je kultura najbolje utočište za male narode, društva i države.

-Kada to shvatimo, neće biti problem što nemamo sredstava, nego će naša prednost biti to što imamo ideje. To uvjerenje okupiće i pisce i čitaoce, a dok je njih biće i izdavača-kazao je Vukčević.

Prof.dr Sonja Tomović Šundić je istakla da su CID i .profesor Vukčević zadužili crnogorsku kulturu, a vjerovatno i širi kulturni prostor.

- Misiju i ulogu CID-a vidim kao svojevrsnu sintezu različitih znanja i interesovanja, od istorijske nauke i humanističkih, društvenih nauka do umjetnosti. To je ono što CID čini tako prepoznatljivim, a njegovo izdavaštvo je svojevrsna enciklopedija, duhovna sinteza, pokušaj da se od domaćih autora i onih koji su se bavili Crnom Gorom napravi svojevrsna lepeza i da se u dubljem istorijskom smislu crnogorsko biće utemelji na onom što je najvrednije.

CID odlikuje dobro odnjegovan ukus da se prepoznaju pravi autori iz bilo koje oblasti-kazala je Tomović Šundić navodeći da CID bira paradigmatične i svakako višeznačne autore, bilo da je riječ o savremenoj političkoj, sociološkoj ili filosofskoj teoriji.

Sa druge strane istakla je i domete objavljene umjetničke literature, analogno tome da, kako je rekla, umetnička istina ni po čemu nije manja od naučne.


“Svjedočanstva” preobražaj crnogorske istoriografije


Predstavljajući istoriografiju kao najmarkantniju oblast izdavaštva ove kuće, Živko Andrijašević je istakao da je da CID-ova izdanja čitaocima i istraživačima društvenih nauka pružaju priliku da svoju čitalačku i naučnu perspektivu upotpune objektivnim pristupom i kritički pozicioniranim stavom.

- CID je doprinio jednom zaista značajnom preobražaju ne samo istoriografije o Crnoj Gori, već i same crnogorske istoriografije i to time što je objavio najznačajnija djela te oblasti koja su za svakog istraživača obavezujuća.

On je naveo da je CID-ova biblioteka “Svjedočanstva” okupila značajan broj stranih stvaralaca koji su od početka 19. do početka 20. vijeka boravili u Crnoj Gori.

- U našoj novijoj prošlosti, upravo su stranci bili u prilici da ostave trag o tom periodu, a prateći njihove zapise o Crnoj Gori primjećujemo kako Crna Gora pravi korake od klasičnog ka modernom društvu- kazao je Andrijašević koji smatra da ti zapisi (uz mogući rizik da često mogu da budu “nepouzdani i nedobronamjerni”) daju sliku o nama, nezavisno od toga što mi mislimo o sebi.


Revolucionarna djela


- U CID-ovoj istoriografskoj riznici naslova su i revolucionarna izdanja svjetskog formata - “Mediteran i mediteranski svijet” Fernanda Brodela 2001., “Materijalna civilizacija 15-18.vijeka”, izdanje izvoda “Istraživanje istorije” britanskog Arnolda Tojnbija, “Uspon i pad velikih sila” britanskog istoričara Pola Kenedija- kazao je Andrijašević konstatujući da su totalitarni šabloni stvaralaštva i mišljenja u Crnoj Gori, zahvaljujući CID-u izgubili ulogu dominantnog modela.


I.R.

http://www.pobjeda.co.me/citanje.php...2-24&id=155501

[ivannamne]

"Ja se nadam da neko vrijeme koje je pred nama, a koje, kako kažu, će biti gore nego danas, neće ugasiti tu vatru na kojoj se polako stvarao i CID. Ja se nadam da će i ova sredina shvatiti da mali narodi, mala društva i male države nemaju boljeg utočišta od kulture"
prof. Vukcevic