Page 6 of 10 FirstFirst ... 2345678910 LastLast
Results 126 to 150 of 241

Thread: Pravda via pravosuđe

  1. #126
    Join Date
    Mar 2017
    Posts
    4,691
    Thanks Thanks Given 
    557
    Thanks Thanks Received 
    2,709
    Thanked in
    1,396 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by VanjaTheMan View Post
    Dobio si odgovor na konkretne stvari. Ali ti se odgovor ne svidja. Too bad so sad.
    Opet komentarises bez citanja. Da si procitao prethodni post nasao bi konkretno pitanje:
    Da li je izazivanje udesa u alkoholisanom stanju "nebitan detalj" kojeg sud ne treba da uzme u obzir?
    Mislim da se odgovor na ovo pitanje tebi ne svidja. Zato si ga izbjegao.

  2. #127
    Join Date
    Jun 2007
    Location
    Terminus Systems
    Posts
    15,244
    Thanks Thanks Given 
    419
    Thanks Thanks Received 
    2,569
    Thanked in
    1,252 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ostoja View Post
    Opet komentarises bez citanja. Da si procitao prethodni post nasao bi konkretno pitanje:


    Mislim da se odgovor na ovo pitanje tebi ne svidja. Zato si ga izbjegao.
    Pa jesam li ga izbjegao ili ga nisam procitao?

    Pazi, bolan. Kad ti ponestane argumenata, ne valja ici u zamjenu teza. Posto sebe smatras strucnjakom vecim od suda i ne slazes se sa mojim misljenjem, malo je smijesno da od mene trazis odgovor na hipoteticka pitanja koja nemaju veze sa konkretnim slucajem. Ono sto je bilo vezano za konkretan slucaj ti je objasnjeno uzduz i poprijeko. Necemo se baviti sa "kad bi bilo, sta bi bilo" samo zato sto ne mozes da prihvatis proste cinjenice. Zamjena teze ne pali kod mene. Nisam juce rodjen. Vec sam ti ukazao na logicke greske koje si napravio u prethodnim postovima. I to samo na neke od njih. A to je vec trebalo da ti stavi do znanja da imam malo vise iskustva u umjetnosti raspravljanja od tebe. Vidim da si sujetan i ogorcen sto nisi bio u pravu. Nisi jedini. Mnogi su na podforumu religija prosli daleko gore od tebe kad su iste stvari pokusavali da rade. Dacu ti savjet koji sam i njima dao, a nazalost ga nisu uvazili - odrasti i preboli, umjesto sto pokusavas silom na sramotu da ispadnes pametan kad si vec i sam spoznao da nisi bio u pravu. Sad je kasno. Vise srece neki drugi put.
    Last edited by VanjaTheMan; 19-09-20 at 17:53.
    Look upon my works ye mighty and this pear...

  3. #128
    Join Date
    Jun 2013
    Posts
    4,987
    Thanks Thanks Given 
    1,132
    Thanks Thanks Received 
    1,463
    Thanked in
    629 Posts

    Default

    Kakav monstrum moras da budes da ubijes nekoga i da ga onda zapalis.

    https://www.vijesti.me/vijesti/crna-...iv-dvije-osobe


    Sent from my iPhone using Tapatalk

  4. #129
    Join Date
    Mar 2017
    Posts
    4,691
    Thanks Thanks Given 
    557
    Thanks Thanks Received 
    2,709
    Thanked in
    1,396 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by VanjaTheMan View Post
    Pa jesam li ga izbjegao ili ga nisam procitao?

    Pazi, bolan. Kad ti ponestane argumenata, ne valja ici u zamjenu teza. Posto sebe smatras strucnjakom vecim od suda i ne slazes se sa mojim misljenjem, malo je smijesno da od mene trazis odgovor na hipoteticka pitanja koja nemaju veze sa konkretnim slucajem. Ono sto je bilo vezano za konkretan slucaj ti je objasnjeno uzduz i poprijeko. Necemo se baviti sa "kad bi bilo, sta bi bilo" samo zato sto ne mozes da prihvatis proste cinjenice. Zamjena teze ne pali kod mene. Nisam juce rodjen. Vec sam ti ukazao na logicke greske koje si napravio u prethodnim postovima. I to samo na neke od njih. A to je vec trebalo da ti stavi do znanja da imam malo vise iskustva u umjetnosti raspravljanja od tebe. ....
    Ne znam, stvarno, da li nijesi procitao pitanje, ili si izbjegao da odgovoris. Oboje je moguce. Pitanje nije imalo veze s konkretnim slucajem, ali je imalo veze s tvojim "tumacenjem" tog slucaja. I tvojim "argumentima". Da te prodsjetim.

    Ostoja
    Jedan od glavnih problema ove presude je da sud nije uopste nije cijenio cinjenicu da je udes izazvao maloljetik koji nije posjedovao dozvolu za voznju jahtom. Nije isto kad saobracjni udes izazove neko ko ima dozvolu i neko ko nema. Voznja bez dozvole je otezavajuca okolnost. Povecava stepen krivice.
    Vanja
    Nije mu sudjeno za voznju bez vozacke dozvole. Znanje da ne bi trebalo da vozi ako nema dozvolu ne znaci da je postojao umisljaj za izazivanje nesrece.
    Pobogu, Vanja, zar ti stvarno nije jasno kakvu su glupost napisao? Nije mu sudjeno za voznju bez dozvole? Umisljaj?! Vanja? Ovo je tvoje "znanje" i tvoja pravna logika?

    Zasto sam te pitao za voznju u alkoholisanom stanju? Voznja u alkoholisanom stanju i voznja bez vozacke dozvole sadrze zajednicke elemente i pravne posledice. U oba slucaja se radi o krsenju propisa. U oba slucaja se to uzima kao otezavajuca okolnost prilikom izricanja presude. U oba slucaja to znaci povecani stepen krivice. Ovo treba da zna svaki pravnik, pa i svaki student prava. To svakako znaju dobri studenti, pa i osrednji. To, moguce, ne znaju samo oni najgori. Ti sad vidi dje ti spadas.

    Vidim da se hvalis svojom "umjetnoscu raspravljanja". Zao mi je, ali tu umjetnost nijesam primijetio. Vidio sam sujetu, prepotentnost, neznanje, vrijedjanje sagovornika, nevaspitanost. To nema veze s umjetnoscu. Ima sa nekulturom.

  5. #130
    Join Date
    Jun 2007
    Location
    Terminus Systems
    Posts
    15,244
    Thanks Thanks Given 
    419
    Thanks Thanks Received 
    2,569
    Thanked in
    1,252 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ostoja View Post
    Zasto sam te pitao za voznju u alkoholisanom stanju? Voznja u alkoholisanom stanju i voznja bez vozacke dozvole sadrze zajednicke elemente i pravne posledice. U oba slucaja se radi o krsenju propisa. U oba slucaja se to uzima kao otezavajuca okolnost prilikom izricanja presude. U oba slucaja to znaci povecani stepen krivice. Ovo treba da zna svaki pravnik, pa i svaki student prava. To svakako znaju dobri studenti, pa i osrednji. To, moguce, ne znaju samo oni najgori. Ti sad vidi dje ti spadas.
    Zasto ti je toliko tesko da ukapiras da je u pitanju ranije neosudjivani maloljetnik i da je djelo obuhvaceno nehatom? Sta je ovdje komplikovano? Objasnjeno ti je na svaki moguci nacin koje posljedice status maloljetnika povlaci za sobom u krivicnom postupku.

    Pitanje je da li odbijas da shvatis jer nisi intelektualno sposoban, ili zbog sujete zato so si se previse isprosipao pa si navalio kao sivonja da istjerujes svoju ideju "pravde". Naginjem ka drugoj opciji jer sam je cesto gledao upravo na ovom forumu.
    Look upon my works ye mighty and this pear...

  6. #131
    Join Date
    Mar 2017
    Posts
    4,691
    Thanks Thanks Given 
    557
    Thanks Thanks Received 
    2,709
    Thanked in
    1,396 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by VanjaTheMan View Post
    Zasto ti je toliko tesko da ukapiras da je u pitanju ranije neosudjivani maloljetnik i da je djelo obuhvaceno nehatom? Sta je ovdje komplikovano? Objasnjeno ti je na svaki moguci nacin koje posljedice status maloljetnika povlaci za sobom u krivicnom postupku.

    Pitanje je da li odbijas da shvatis jer nisi intelektualno sposoban, ili zbog sujete zato so si se previse isprosipao pa si navalio kao sivonja da istjerujes svoju ideju "pravde". Naginjem ka drugoj opciji jer sam je cesto gledao upravo na ovom forumu.

    Ja sam shvatio da se vise neces javljati? No, neka si došao. S tobom je barem lako. Ideš bez argumenata. Umjesto toga vrijedajaš. Što bi pokojni Milovan kazao, "ne ideš na loptu, nego na igrača". Nije lijepo.

    Znam da je besmisleno tebi objašnjavati, no ajde, vjerujem da ovo još poneko čita. Pa ću još jednom. Zadnji put.

    Ti se uporno pozivas na odluku suda, te kako je "sud sve objasnio". A ja ti kazem da presuda nijednog suda nije Sveto pismo niti kuran, pa da se u nju ne smije dirati. Sudske presude mogu biti pogresne i o njima se može raspravljati.

    Ajde prvo o nehatu. Pomenuo sam vožnju bez vozačke dozvole. Kad saobraćajni udes izazove neko ko vozi bez vozacke dozvole , to ne moze biti nehat. Voznja bez vozacke dozvole predstavlja otezavajucu okolnost i znaci povecanje stepena krivice. To je svjesni nehat, jer da bi postojao obicni nehat uslov je da ucinilac
    "apsolutno nije bio svestan toga da svojom radnjom može prouzrokovati krivično delo". Ako neko nije polozio ispit za skipera jahte,te iako nije osposobljen za voznju jahte i zna da krsi zakon, olako drzi da se nece nista desiti, to onda nije nehat. To je svesni nehat.
    Tvoj komentar je bio da se "njemu ne sudi zbog voznje bez vozacke dozvole". Nidje veze. Veoma je jasno je zasto se njemu sudi, te da sud nije cijenio cinjenicu da je udes izazvala osoba bez vozacke dozvole. A tvoja druga primjedba da se nije radilo o umisljaju je potpuno besmislena. To niko nije ni tvrdio.

    Ako bi isli dalje u utvrdjivanje stepena krivice, po nalazu vjestaka, jahta se kretala neprilagodjenom brzinom. Ako neko izazove udes zbog vožnje neprilagodjenom brzinom, da li je to, zaista, nehat? Da li u tom slucaju postoji svijest da se neprilagodjenom brzinom može izazvati udes, ali se olako smatra da se nista neće desiti? U engleskom pravu se to zove "reckless". U nasem bi to trebao biti svesni nehat. Vjestak je dalje nasao da skiper jahte nije osmatrao, sto je veoma ozbiljan prekrsaj pravila. Sam momak je izjavio da barku nije vidio dok do udesa nije doslo. Ako skiper ne osmatra ispred sebe, da li je to nehat? Ili svesni nehat? To bi ponovo trebalo kvalifikovati kao svesni nehat, jer onaj ko ne osmatra ispred sebe bi morao biti svjestan rizika, ali olako drzi da do udesa neće doći. Pušti ti priču "sud je objasnio". Vidimo kako je objasnio. Jesi ti u stanju da sam tumačiš pravo, ili treba da ga neko "sažvaka" za tebe?

    Sud je posebno naglasio, u obrazlozenju, da je momak pokazao "iskreno kajanje". Porodica nastradale djevojke je u pismu javnosti eksplicitno napisala da momak nije iskazao kajanje, te da ni on niti ostali putnici na jahti nijesu pruzili pomoc nastradalim nakon udesa. Krivicni zakon izricitio predvidja, upravo medju okolnostima koje sud mora cijeniti, ponasanje prema žrtvi nakon udesa. Momak je, kažeš, bio u šoku? Je li mu tata bio u šoku? Svih osmoro ljudi na jahti? Je li u šoku bio vjerenik djevojke, koji je iako tesko povrijedjen, kako neko napisa "skupljao djelove buduce zene" i ubacao ih u barku. Ne samo da je postupak ljudi sa jahte bio neljudski, nego je nepomaganje osobi nakon nesreće posebno krivično djelo. Sud je zauzeo stav da je ponasanje nakon udesa bilo korektno. Preskacuci dio o nepruzanju pomoci zrtavama udesa.

    Uporno ponavljas ono sto niko ne spori, da momak nije osudjivan. Da li to znaci da ne postoji mogucnost da bude osudjen na maloljetnicki zatvor? Ili je to samo jedna od okolnosti koje sud cijeni? Niko ne spori, tako nema potrebe da o tome uopste raspravljamo, da je maloljetnicki zatvor sankcija koja se izuzetno primjenjuje, da se kod maloljetnika prioritet daje vaspitnim mjerama. To nije sporno. Ali, ponavljam, maloljetnicki zatvor se moze izreci pod uslovima propisanim zakonom. Ti su uslovi bili ispunjeni u ovom slucaju.

    Svrha sankcije nije samo vaspitna, vec i prevencija. Dok vaspitne mjere imaju samo vaspitni karakter prema konkretnom maloljetniku, maloljetnicki zatvor ima za svrhu i generalnu prevenciju, da djeluje na druge maloljetnike da ne vrse takva krivicna djela. U Budvi se prakticno svake godine desavaju ovakve nesrece zbog bahatosti vozaca glisera, skutera, jahti. Ova presuda kotorskog suda salje opasnu poruku da maloljetnici mogu slobodno da divljaju, jer ce ih stititi crnogorski sudovi.

    Kako neko napisa, na kraju ce se pokazati da je za crnogorske sudove tezi prekrsaj sjedenje momaka na klupi u parku i krsenje mjera NKT-a, nego ovo krivicno djelo u kojem je jedna mlada djevojka poginula a njen vjerenik tesko povrijedjen.

    Ko jos uvijek može da brani odluku kotorskg suda, sretno mu bilo. Stvarno više nemam namjeru da trošim vrijeme na ovu temu. Potrudio sam se jos jednom da detaljno objasnim. Od mene je bilo dosta. A ti Vanja samo nastavi svojom "umjetnošću raspravljanja". Možda stvarno nekog i impresioniraš. :chargrined:

    Da imaš trenera u uglu, odavno bi bacio bijeli peškir.:beaten:

    Over & out
    Last edited by Ostoja; 21-09-20 at 17:42.

  7. #132
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    A gde je tu odgovornost tate koji je stavio na raspolaganje jahtu licu (odnosno maloletnom sinu) koji nema dozvolu za upravljanje?
    To ne može nikako biti nehat, već umišljaj.

  8. #133
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    montenegro
    Posts
    17,864
    Thanks Thanks Given 
    1,632
    Thanks Thanks Received 
    2,807
    Thanked in
    1,217 Posts

    Default

    I odgovornost proizvodjaca


    Sent from my iPhone using Tapatalk
    f6

  9. #134
    Join Date
    Jun 2007
    Location
    Terminus Systems
    Posts
    15,244
    Thanks Thanks Given 
    419
    Thanks Thanks Received 
    2,569
    Thanked in
    1,252 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Ostoja View Post
    Ajde prvo o nehatu. Pomenuo sam vožnju bez vozačke dozvole. Kad saobraćajni udes izazove neko ko vozi bez vozacke dozvole , to ne moze biti nehat. Voznja bez vozacke dozvole predstavlja otezavajucu okolnost i znaci povecanje stepena krivice. To je svjesni nehat, jer da bi postojao obicni nehat uslov je da ucinilac
    "apsolutno nije bio svestan toga da svojom radnjom može prouzrokovati krivično delo". Ako neko nije polozio ispit za skipera jahte,te iako nije osposobljen za voznju jahte i zna da krsi zakon, olako drzi da se nece nista desiti, to onda nije nehat. To je svesni nehat.
    Ne moze biti nehat, nego je svjesni nehat? Zasto se javljas uopste kad nemas blagu predstavu o cemu pricas? Vec sam ti objasnio da se razlika izmedju svjesnog i nesvjesnog oblika nehata teorijske prirode. Koristi se da bi se napravila razlika izmedju svjesnog nehata i eventualnog umisljaja, a ne da bi se procjenjivao stepen krivice kod nehata. U teoriji je cak sporno da li je svjesni ili nesvjesni nehat tezi oblik nehata. Procitaj Komentar Krivicnog Zakonika Zorana Stojanovica i bice ti jasnije.

    Osim toga, objasnjeno ti je hiljadu puta da se radi o maloljetniku. Zasto uporno zaboravljas ovu cinjenicu? Do sad su i zidovi shvatili da poseban zakon koji regulise materiju maloljetnika u ovim slucajevima ne postoji slucajno nego sa debelim razlogom. U nasem pravnom sistemu se polazi od toga da svijest kod maloljetnika nije na istom nivou razvoja kao kod punoljetnih osoba. Od stepena svijesti zavisi i stepen krivice.

    Quote Originally Posted by Ostoja View Post
    Tvoj komentar je bio da se "njemu ne sudi zbog voznje bez vozacke dozvole". Nidje veze. Veoma je jasno je zasto se njemu sudi, te da sud nije cijenio cinjenicu da je udes izazvala osoba bez vozacke dozvole. A tvoja druga primjedba da se nije radilo o umisljaju je potpuno besmislena.
    Jeste, jasno je. Sudi se MALOLJETNIKU za krivicno djelo pocinjeno iz nehata. S obzirom da se radi o maloljetnom licu i da je glavno krivicno djelo obuhvaceno nehatom, odnosno do posljedice je doslo iz nehata, na koji nacin mislis da bi voznja bez dozvole mogla da bude prelomni faktor? Ili faktor uopste? To je apsurd nad apsurdima. Ne moze se reci cak ni da se hvatas za tanke slamke, nego za potpuno nepostojece.

    Ima li potrebe dalje da citam? Rekao bih da nema. I ovo je bilo totalno beskorisno jer pricam sa nerazumnom osobom.
    Last edited by VanjaTheMan; 22-09-20 at 12:42.
    Look upon my works ye mighty and this pear...

  10. #135
    Join Date
    Mar 2017
    Posts
    4,691
    Thanks Thanks Given 
    557
    Thanks Thanks Received 
    2,709
    Thanked in
    1,396 Posts

    Default

    https://www.vijesti.me/tv/emisije/47...nickog-zatvora

    Televizija Vijesti nezvanično saznaje i da se u žalbi navodi kako maloljetnik neposredno nakon nesreće nije pokušao da pomogne oštećenima, da se tokom suđenja ležerno ponašao, te da je riječi kajanja izgovarao bez iskazivanja bilo kakvih emocija.

    Naglašeno je i da je Sud prilikom odmjeravanja kazne zanemario činjenicu da je maloljetnik upravljao plovilom koje mu je mimo propisa povjerio otac, ali i da je iznosio neistine o okolnostima prije i nakon nezgode, koje dovode u pitanje i nehatni karakter djela.

    Nesreća se dogodila 11. jula na otvorenom moru kod Budve, ali do danas nije zvanično saopšteno da li je maloljetnik imao dozvolu za upravljanje jahtom, ko je njen vlasnik i da li se ime maloljetnika nalazilo na listi posade koja je mogla da upravlja plovilom.
    Nije zvanično saopšteno da li je maloljetnik imao dozvolu za upravljanje jahtom? Na to pitanje sam odgovorio odje citirajuci propise. Maloljetnik po nasim propisima ne moze da posjeduje dozvolu za upravljanje jahtom. Uostalom, prva stvar koja se provjerava nakon udesa jeste da se utvrdi ko je upravljao i da li je imao dozvolu za upravljanje. Zasto nesto sto je ocigledno nije "zvanično saopšteno"? Zasto je sud odbio zahtjev advokata ostecenih da se na sudu prezentira lista posade? Odgovor nije tesko naslutiti.

    Mislim da odje ima mjesta za otvaranje odgovornosti jos ponekog. Ovo ne moze biti neznanje.

    PS
    Uzgred, ovaj ko je pisao tekst ne zna sto znaci "otvoreno more".
    Last edited by Ostoja; 02-10-20 at 00:35.

  11. #136
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    https://www.vijesti.me/vijesti/crna-...dije-i-presude

    DEŠAVANJA PRIJE I NAKON PRESUDE ZA UBISTVO BRAĆE DAVORINA I DANIJELA ĆULAVIĆA
    Rođaci, kumovi, sudije i presude
    Obraćanje javnosti Borislava Ćulafića, oca braće Danijela i Davorina - ubijenih u februaru 2014. godine

    Borislav Ćulafić, otac ubijene braće Danijela i Davorina, tvrdi da su sudije Apelacionog suda Nevenka Popović i Dragiša Rakočević tek 15. maja 2018. godine "priznali" da su u rođačkoj, odnosno kumovskoj vezi sa porodicom Mašana Čogurića.

    Čogurić je optužen za ubistvo braće Ćulafić - prvostepenom presudom podgoričkog Višem suda osuđen je na 13 godina zatvora, da bi u Apelacionom sudu potom kažnjen sa 20 godina robije.

    On je na braću Ćulafić pucao 15. februara 2014. godine, u podgoričkom naselju Stari aerodrom.

    Borislav Ćulafić tvrdi da je sutkinja Popović saopštila predsjedniku suda Mušiki Dujoviću da je njena snaha u bliskom rodbinskom srodstvu sa optuženim Čogurićem (brat od strica), a da istog dana sudija Rakočević, takođe Dujoviću kazao da su sa porodicom optuženog, njegovi preci u kumovskim odnosima.

    "Napisali su... tek 15. maja 2018. godine, (a do tada su ćutali, sudija Apelacionog suda Nevenka Popović i sudija Apelacionog suda Dragiša Rakočević, od dana izvršenja zločina 15. februara 2014.), od kad je njihov rodbinski prijatelj i njihov kum, izvršio zločin, Mašan Čogurić, nad braćom Ćulafić", piše u obraćanju Borislava Ćulafića.

    Kazao da je za njega bilo šokantno kada je saznao za te službene dokaze iz spisa predmeta i da su sudije o svojim vezama sa optuženim ćutale sve do maja 2018.

    Prijetnje?
    Borislav Ćulafić tvrdi da Čogurić nije mogao biti osuđen na maksimalnu kaznu od 40 godina, zbog prijateljsko-kumovskih i "svakolih" veza porodice optuženog sa predstavnicima pravosuđa.

    U obraćanju javnosti podsjetio je da je "nastao haos" kada je sudija Ratko Ćupić izrekao "projektovanu" presudu od 20 godina zatvora Mašanu Čoguriću, kada su, kako tvrdi, sestre optuženoga burno reagovale i ispratile iz sudnice sudiju povicima - da je presuda sramotna i da će sudeće vijeće zbog sramnog presuđenja STIĆI KAZNA...

    "Da li su time izvršile više krivičnih djela - sa posebno otežavajućim okolnostima da su opasne prijetnje po život i tijelo upućene nosiocu sudske vlasti"...

    Pita i da li je sudija morao da prijavi prijetnje:

    "Da li je skrivanjem-neprijavljivanjem, već u sudnici izrečenih opasnih prijetnji za život i tijelo izvršeno krivično djelo, ugrožavanje sigurnosti opasnim prijetnjama službenom licu pri vršenju službenih radnji ? Da li je izvršio krivično djelo sudija Ratko Ćupić, nakon izricanja presude, skrivanjem opasnih prijetnji ? Da li su opasne prijetnje izrečene u sudnici Apelacionog suda krivično djelo zbog kojih je postupajući sudija Ratko Ćupić po službenoj dužnosti morao obavijestiti policiju, tužilaštvo i svog šefa i kolegu Mušiku Dujovića".

    Tvrdi da je o tome tri puta obavijestio Stankovića, zahtijevajući da reaguje po službenoj dužnosti:

    "Da li Ivica Stanković već 100 dana krije saznanje o izvršenom krivičnom djelu, da li svjesno time lično čini krivično djelo, da li radi prijateljskih veza ili koruptivnih radnji Stanković ne poziva ni mene u svojstvu svjedoka - očevidca iz sudnice"...

    On se pita i da li je sudija Ćupić izvršio krivično djelo, jer nikoga nije obavijestio o prijetnjama.

    "Da li krije zbog interesa izvršioca zločina ili interesa prijateljice i kuma izvršioca zločina (kolega i drugova Ćupića), sudije Nevenke Popović i kuma izvršioca zločina sudije Dragiše Rakočevića. Da li i policajci Uprave policije Ceković Miroslav i komandir Alen Škrijelj čine svjesno krivično djelo, već 100 dana kriju izrečene opasne prijetnje sudiji Ćupiću, u sudnici od strane sestara izvršioca zločina".

    Borislav Ćulafić rekao je da je verbalni haos nakon izlaska iz sudnice pravio i brat tada osuđenog, dok je on žurio do novinara da im da saopštenje "od kojeg se jedino boje sudije, tužioci, policija, kao i ključni vještaci saradnici grupe za odbranu od odgovornosti izvršioca zločina, dr Nemanja Radojević, policijski službenik balističar Božidar Bakić i dr Stanko Milić".

    Službena zabilješka
    Ćulafić tvrdi da je nakon istraživanja došao do službenog dokaza o ključnim povicima u zgradi suda - policajac Ceković, prema njegovim riječima, u službenoj zabilješci zapisao je: "Službenu zabilješku sačinjavam povodom dogođaja u sudnici Apelacionog suda... tj. izlaska iz sudnice od strane porodice okrivljenog tačnije brata Dražena Čogurića uz povike: "Bitange... korumpirano sudstvo i slično".

    "Da li iko bolje u Crnoj Gori zna da li je sudstvo korumpirano od brata izvršioca zločina - Dražena Čogurića... Čogurić je svjestan je šta uzvikuje, jer zna, da je osnovno ljudsko pravo, pravo na život, svestan je da za ljudski život - jedan, nezamjenjiv... Osudili su mu brata Mašana šest godina zatvora... Za dva života, za dva brata - 12 godina zatvora, e zbog te surove trodecenijske crnogorske stvarnosti i prezira prema žrtvama, Dražen Čogurić je slao u crnogorskoj 'palati pravde' glasno i jasno povike: 'Bitange... Korumpirano sudstvo'".


    Krili zabilješku
    Policajac, kako tvrdi Ćulafić, dalje u zabilješci navodi: "Nakon ovog dešavanja, obavili smo razgovor sa sudijom Ćupićem u prostorije Višeg suda koji nam je rekao da nemili događaj neće ići na dalje procesuiranje".

    Navedenu zabilješku, policajac Ceković Miroslav i komandir Alen Škrijelj krili su i nijesu je procesuirali po naredbi sudije Ratka Ćupića 42 dana, sve do 30. jula 2020. godine.

    Nakon mog alarmiranja vrha Uprave policije, sudstva i tužilaštva... tek 42 dana kasnije "pojavljuje se" u proceduri u CB Podgorica navedena zabilješka

    On je rekao da je od podgoričkog Višeg suda tražio kopiju video zapisa iz svih službenih prostorija suda na dan izricanja presude 18. juna 2020. izvršiocu zločina Mašanu Čoguriću i na dan verbalnog haosa u zgradi suda od Dražena Čogurića, ali da su ga obavijetili sljedeće: "Poštovani, povodom Vašeg zahtjeva kojim ste tražili dostavljanje audio video zapisa na CD-u sa kamera postavljenih u Višem sudu u Podgorici, obavještavamo Vas da ovaj sud prema informacijama IT sektora sudskog savjeta koji je nadležan za video nadzor u ovom sudu, nije u posjedu audio video snimka iz unutrašnjosti zgrade Višeg suda na da 18. jun 2020 godine".

    Snimci
    On je ocijenio da na taj način kriju ili su snimak uništili - da se ne bi moglo utvrditi gdje je i kad sudija Ćupić razgovarao s policijcima i kako je izgledao verbalni haos Dražena Čogurića: "Ali i da se ne bi moglo utvrditi ko je 'uniformisano bezbjedonosno interesantno službeno lice' iz obezbjeđenja suda, koje je Dražena Čogurića ispratilo do izlaznih vrata suda i u kojoj satnici? Isto to lice, u sudnici Apelaconog suda 10. marta 2020. preda mnom u prostoru za rodbinu i publiku, 'domunđavalo' se sa ocem izvršioca zločina. Bez vidljivog imena i prezimena na uniformi, a neki minut kasnije prijetećim tonom za stolom u sudnici saopštio mi: 'Ovo su moje komšije'. O svemu sam pismeno i usmeno obavijestio pomoćnika direktora Uprave policije... Dragana Blagojevića. Uzalud".

    Saopštio je i da je predsjednik Apelacionog suda potpisao rješenje da mu se ne dozvoljava dostavljanje audio snimka iz sudnice prilikom izricanja presude:

    "Da li ovim činom Mušika Dujović svjesno štiti sestre Čogurića, krije istinu i sprečava pravdu", navodi se u obraćanju javnosti Borislava Ćulafića.
    Last edited by hercules; 12-10-20 at 20:31.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  12. #137
    Join Date
    Mar 2010
    Location
    Baš fino potkrovlje
    Posts
    8,419
    Thanks Thanks Given 
    2,975
    Thanks Thanks Received 
    1,432
    Thanked in
    771 Posts

    Default

    Vučković nezakonito izabran za predsjednika kotorskog Osnovnog suda

    https://www.vijesti.me/vijesti/drust...-osnovnog-suda


    Upravni sud poništio je odluku Sudskog savjeta o izboru Branka Vučkovića za predsjednika Osnovnog suda u Kotoru, koji tu funkciju obavlja osmi put.
    U presudi se navodi da je Zakona o sudskom savjetu i sudijama izbor predsjednika sudova ograničen na dva mandata, a da je Vučkoviću ovo već osmi.
    Ја чекам посао али волим ову земљу!



    А што пијем кад ми шкоди
    ко ће кући да ме води?

  13. #138
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Podgorica
    Posts
    11,590
    Thanks Thanks Given 
    561
    Thanks Thanks Received 
    3,088
    Thanked in
    1,621 Posts

    Default

    Dobro su primijetili prije devetog, to bi vec bila bruka.

  14. The Following User Says Thank You to SKOJ For This Useful Post:


  15. #139
    Join Date
    Mar 2017
    Posts
    4,691
    Thanks Thanks Given 
    557
    Thanks Thanks Received 
    2,709
    Thanked in
    1,396 Posts

  16. #140
    Join Date
    Mar 2010
    Location
    Baš fino potkrovlje
    Posts
    8,419
    Thanks Thanks Given 
    2,975
    Thanks Thanks Received 
    1,432
    Thanked in
    771 Posts

    Default

    Тврд је орах воћка чудновата
    не сломи га ал зубе поломи


    Arhivirana pritužba protiv sudije Bulatovića

    https://www.vijesti.me/vijesti/crna-hronika/483631/arhivirana-prituzba-protiv-sudije-bulatovica




    Vučković mora da ide

    https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/483625/vuckovic-mora-da-ide
    Ја чекам посао али волим ову земљу!



    А што пијем кад ми шкоди
    ко ће кући да ме води?

  17. #141
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Specijalno državno tužalaštvo odbacilo je krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika Opštine Budva, pokojnog Rajka Kuljače, nekadašnjeg šefa parlamenat Bora Lazovića i njegovog brata Jova, da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom prodaje atraktivne opštinske parcele od 4.484 kvadrata, nedaleko od Staroga grada.

    Prijavom administracije bivšeg gradonačelnika Dragana Krapovića (Demokrate), podnesenom prije skoro pet godina, pored funkcionera DPS-a bila su obuhvaćena i neidentifikovana lica iz Opštine Budva i Uprave za nekretnine - Područne jedinice Budva, zbog sumnje da su počinili navedeno krivično djelo.

    Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević dopisom je obavijestila aktuelnog gradonačelnika Marka Carevića da je krivična prijava odbačena.

    ”Na osnovu člana 271 Zakona o krivičnom postupku obavještavam vas da je ovo tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu Opštine Budva od 12. aprila 2017. jer u odnosu na prijavljenog Rajka Kuljaču postoje okolnosti koje isključuju krivično gonjenje, dok u odnosu na Bora i Jova Lazovića ne postoji osnovana sumnja da su izvršili prijavljeno krivično djelo, ni drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, navela je Vukčevićeva u dopisu Careviću.

    Kako je naglasila, ukoliko je Opština Budva suprotnog mišljenja, ima pravo da protiv prijavljenih preduzme gonjenje podnošenjem optužnog akta Višem sudu u Podgorici u roku od 30 dana, ili u roku od osam dana podnese vrhovnom državnom tužilaštvu pritužbu na rješenje SDT o odbacivanju krivične prijave.

    U Opštini Budva “Vijestima” su kazali da još razmatraju rješenja i način na koji će odgovoriti na odbacivanje krivične prijave.

    Lokalna samouprava, u vrijeme kada je njome rukovodio Dragan Krapović, podnijela je krivičnu prijavu, te Tužilaštvu na čijem je čelu Milivoje Katnić, dostavila kompletnu dokumentaciju u vezi sa, kako su naveli, milionskom malverzacijom koja je sprovedena 2010. u režiji tadašnje DPS uprave grada.

    “Na osnovu činjenica i dokaza do kojih je došla nova vlast u Budvi potkirijepljeno je argumentima ono što su opštinski funkcioneri, na čelu sa predsjednikom Opštine, javno govorili u vezi sa prodajom nepokretnosti u samom centru Budve”, navedeno je tada u saopštenju Opštine Budva, koja je na svom sajtu objavile kompletnu dokumentaciju i krivičnu prijavu.

    Iz Opštine su tada kazali da su apsolutno sigurni da su Kuljača i Lazovići, kroz krivično djelo koje im se stavlja na teret, nanijeli Opštini Budva štetu u milionskom iznosu.

    ”Bićemo istrajni da ovu stvar dovedemo do kraja i nadoknadimo nanesenu štetu građanima Budve. Nažalost, proteklih godina u Opštini Budva je od strane funkcionera, službenika i drugih lica djelovanjem organizovane kriminalne grupe, na čijem je čelu bio visoki funkcioner DPS-a, nanesena ogromna šteta”, naveli su tada iz Opštine.

    Nakon što iz SDT-a na krivičnu prijavu nijesu odgovarali, oglasio se tadašnji gradonačelnik Krapović koji je od tadašnjeg VDT-a Ivice Stankovića tražio da mu se odogovori dokle je stigla istraga.

    ”Uz krivičnu prijavu predat je obiman dokazni materijal koji izaziva sumnju da je Opština Budva tokom 2010. godine, u vrijeme dok se na dužnosti predsjednika Opštine nalazio Kuljača, prodala zemljište na ekskluzivnoj lokaciji u centru grada, u neposrednoj blizini gradskog vrtića, Boru i Jovu Lazoviću, ‘radi formiranja urbanističke parcele’, za kupoprodajnu cijenu od 2,78 miliona eura. Kupoprodajnim ugovorom između Opštine i Lazovića, bilo je predviđeno da se taj ugovor ‘smatra raskinutim’ ukoliko Lazovići u ostavljenom roku ne isplate Opštini kupoprodajnu cijenu. Međutim, nakon isteka ostavljenog roka, Kuljača je sa Lazovićima zaključio aneks ugovora o kupoprodaji i dozvolio im da se bez isplate kupoprodajne cijene, dostavljanjem bankarske garancije koja u Opštini Budva ne postoji, uknjiže kao vlasnici zemlje. Nakon toga su Boro i Jovo Lazović, bez plaćanja kupoprodajne cijene, nakon što je ugovor raskinut po automatizmu, založili ove nepokretnosti i tako uzeli zajam od 2.500.000 eura”, istakao je Krapović tada u otvorenom pismu.

    SDT je ovim odbacio još jednu krivičnu prijavu gradske uprave koju su podnijeli protiv bivšeg opštinskog rukovodstva.

    izvor: www.vijesti.me



    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  18. #142
    Join Date
    Mar 2009
    Location
    APSURDISTAN
    Posts
    3,993
    Thanks Thanks Given 
    4,207
    Thanks Thanks Received 
    2,042
    Thanked in
    646 Posts

    Default

    https://www.vijesti.me/v/600541?utm_..._share_counter

    "Dozvolimo da državni organi odrade svoj posao. Moramo izbjeći oholost institucija i omogućiti pravo na odbranu. Moramo izbjeći da ljude unaprijed hendikepiramo u njihovoj odbrani. Ne komentarišem. Zašto, ne zato što bježim. Ako ovoliko pričamo o vladavini prava moramo pustiti institucije da obave posao. Nemam nijednu informaciju na tu temu. Dozvolimo da nadležni organi rade svoj posao, poklanjam povjrenje i tuzilaštvu i sudstvu", rekao je Đukanović
    Ja citam:
    ....poklanjam povjerenje i tuzilastvu i sudstvu da ce izbjeci oholost i omoguciti pravo na odbranu...
    Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi.
    Fransoa la Rošfuko, francuski filozof

  19. #143
    Join Date
    Jul 2021
    Posts
    788
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    120
    Thanked in
    92 Posts

    Default

    Čeka žena prebačaj za BG...popravlja krv trenutno, biće da ode relaksirana na put da uživa u svim novcima

  20. #144
    Join Date
    Mar 2009
    Location
    APSURDISTAN
    Posts
    3,993
    Thanks Thanks Given 
    4,207
    Thanks Thanks Received 
    2,042
    Thanked in
    646 Posts

    Default

    Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi.
    Fransoa la Rošfuko, francuski filozof

  21. #145
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Sudija za istagu podgoričkog Višeg suda Suzana Mugoša nakon šestočasovnog vijećanja odredila je pritvor do 30 dana Luki Bakoču, Vasiliju Vanji Petroviću, Miloradu Medenici i Ivani Kovačević.

    Oni su osumnjičeni da su članovi kriminalne grupe koju je, prema tvrdnjama istražitelja, formirao Miloš Medenica, koji je u bjekstvu.

    Miloš Medenica je sin bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

    Njoj je Mugoša takođe večeras odredila pritvor do 30 dana.

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  22. #146
    Join Date
    Mar 2009
    Location
    APSURDISTAN
    Posts
    3,993
    Thanks Thanks Given 
    4,207
    Thanks Thanks Received 
    2,042
    Thanked in
    646 Posts

    Default

    Pametnima smatramo samo one koji misle jednako kao i mi.
    Fransoa la Rošfuko, francuski filozof

  23. #147
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    U 40 sporazuma Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u slučajevima milionskih prevara, zloupotreba položaja, pranja novca i utaje poreza okrivljenima su izrečene simbolične kazne - 28 uslovnih, sedam nanogica i pet zatvorskih osuda po šest mjeseci robije.

    U najvećem broju ovih nagodbi, preciznije u 31 predmetu, odlučivao je predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić.

    Kako je moguće da se za ovako teška djela za koje bi trebalo ići na višegodišnju robiju, izriču tako blage kazne, pa iako se radi o sporazumima o priznanju krivice?

    Predsjednik Višeg suda Boris Savić za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) odgovara da je neprimjereno da komentariše odluke koje je sam donio, navodeći da su zakonite, te da je u obrazloženjima naveo razloge presuda.

    ”Elektronski sistem dodjele predmeta je takav da je nemoguće uticati koji će predmet dobiti koji sudija, a moje postupanje je posljedica toga što kao predsjednik krivičnog vanraspravnog vijeća učestvujem u rasporedu predmeta u kojima se sporazum dostavlja istovremeno sa optužnicom, a ne nakon nje”, naveo je Savić.

    Kod sporazuma o priznanju krivice, kaznu ne odmjerava sud, već se o njoj dogovaraju tužilac i okrivljeni. Međutim, upravo bi sud trebalo da ima ključnu ulogu, jer može da odbije sporazum ukoliko je, između ostalog, dogovorena kazna neprimjerena.

    Nakon smjene vlasti od 30. avgusta 2020. godine, više puta je saopšteno da će u fokusu Ministarstva pravde biti i brojni sporazumi potpisani sa počiniocima krivičnih djela.

    Svi sporazumi SDT-a, a bilo ih je više stotina u posljednjih šest godina, odnose se na krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, trgovine drogom, oružjem i ljudima.

    Prema nezvaničnim informacijama CIN-CG-a iz vrha pravosuđa, najveći broj predmeta organizovanog kriminala i korupcije riješen je sporazumom, a ne kroz dokazivanje u sudskim postupcima, što bi, prema mišljenju pravnika, moglo biti problematično, jer govori o nedovoljnoj sposobnosti sistema da dokaže optužnice u sudskom procesu i rješava ih u razumnom roku.

    U velikom broju slučajeva se kroz nagodbe optuženima za stvaranje kriminalne organizacije, prevare, pranja novca i zloupotrebe službenog položaja, gdje je motiv za kriminalne radnje novac, čak ne izriču novčane kazne. Tako mnogi od osuđenih, iako su učestvovali u milionskim finansijskim prevarama, ne vraćaju novac koji su nelegalno stekli.

    U 40 sporazuma, u slučajevima milionskih prevara, zloupotreba položaja, pranja novca i utaje poreza, koje je CIN-CG analizirao, tužioci su u većini slučajeva optuženima stavljali na teret blaži stav od onog koji je predviđen za ta krivična djela.

    Specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, nagodila se u osam slučajeva.

    Po jednu nagodbu sklopili su tužioci SDT-a Saša Čađenović, Sanja Jovićević, Stojanka Radović, Lidija Vukčević, Nataša Bošković i Zorica Milanović.

    U 26 odluka, koje smo dobili po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, ne navodi se ime tužioca koji je sklopio sporazum.

    Tako je 27 optuženih pripadnika kriminalnih grupa koje su utajile milione eura, među kojima su i lica iz medijski eksponiranih slučajeva “Klap” i “Vardar”, sporazumno osuđeno samo na uslovne kazne i da plate po par hiljada eura. Sve ove sporazume odobrio je sudija Savić, a većinu dogovora sklopila je tužiteljka Mitrović.

    Okrivljeni u tih 27 nagodbi odgovarali su za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije za koje je predviđena kazna zatvora od jedne do osam godina, i utaja poreza i doprinosa, za koju se ide u zatvor od jedne do šest godina uz novčanu kaznu.

    Prema Krivičnom zakoniku (KZ) ove kazne se mogu ublažiti maksimum tri mjeseca, dok se za produžena krivična djela može izreći i teža kazna od propisane.

    Sedam nanogica dobili su optuženi funkcioneri za zloupotrebu službenog položaja i pranje novca, za koja djela su predviđene kazne zatvora od jedne do 12 godina, koje su se mogle ublažiti najviše tri, odnosno šest mjeseci.

    Tako je kućni zatvor od 75 dana dobio potpredsjednik budvanske opštine Milenko Medigović za zloupotrebu službenog položaja prilikom izgradnje petrovačkog šetališta. On je bio neposredno zadužen za praćenje investicije, a na teret mu je stavljeno da je od izvođača radova zahtijevao da izvodi radove koji nijesu predviđeni i tako oštetio opštinu za 232.543 eura. Pri tom, šetalište nikada nije završeno, a koštalo je oko osam miliona eura. Medigović nagodbom nije trebalo da plati ništa, osim par stotina eura sudskih troškova. Pored toga, na teret mu je stavljen najblaži stav za ovo krivično djelo. Prema šteti koja je napravljena, trebalo je da bude optužen za najteži stav sa predviđenom kaznom zatvora od dvije do 12 godina robije.

    Ovu nagodbu je potvrdila sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša, a u presudi ne piše koji je tužilac sklopio sporazum.

    Kazne od po šest mjeseci zatvora dobili su Branislav Gugi Savić, Stjepan Skočajić i Dragoljub Milovanović, osuđeni u poznatim budvanskim korupcionaškim aferama. I to za djelo zloupotrebe službenog položaja, za koja su predviđene kazne zatvora od dvije do 12 godina. Nikome od njih nije izrečena novčana kazna, iako su štete po državu bile milionske. Nagodbama su čak njihove firme dobile samo uslovne osude, odnosno da ne moraju da plate novčane kazne, ukoliko ne počine nova krivična djela u roku od godinu.

    Branislav Savić se dogovorio o dvije nagodbe zbog milionskih malverzacija u Budvi, jednu sa Sašom Čađenovićem i drugu sa Lidijom Vukčević. Oba puta je osuđen na po šest mjeseci zatvora.

    Za druga dva sporazuma koja su sklopili Skočajić i Milovanović nema imena tužilaca. Oni su se teretili za malverzacije prilikom izgradnje platoa na Jazu i postrojenja otpadnih voda u Budvi. Sve nagodbe je prihvatio sudija Boris Savić.

    Iako su CIN-CG i Centar za građanske slobode (CEGAS) od Višeg suda tražili sve presude po sporazumu o priznanju krivice od 2016, kada je novoformirani SDT preuzeo Milivoje Katnić, među 202 dostavljene odluke, nema nagodbi sa Svetozarem Marovićem i njegovim sinom Milošem i još nekoliko sporazuma u vezi sa aferm u Budvi.

    ........

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  24. #148
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    ........

    Javnosti je poznato da se nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozar Marović nagodio da, kao organizator kriminalne grupe koja je oštetila Budvu za preko 45 miliona eura, robija ukupno tri godine i devet mjeseci i da plati 100.000 eura. Takođe, trebalo je da u budžet vrati nešto preko milion eura. Međutim, on je do danas nedostupan Crnoj Gori, a kazna zastarijeva u oktobru 2026. godine. Država je do sada od njegove imovine uspjela da naplati samo trećinu novca koji potražuje. Njegov sin Miloš, takođe u bjekstvu, nagodio se da robija godinu i plati 385.000 eura. On je novac vratio, ali je zatvorska kazna zastarjela u septembru 2020. I ove sporazume aminovao je predsjednik Višeg suda Boris Savić.

    Među 40 analiziranih sporazuma SDT-a, nalaze se i četiri povratnika. Sva četvorica su dobili uslovne kazne ili kućni zatvor. Tri sporazuma usvojio je predsjednik Višeg suda Boris Savić, a jedan sutkinja Dragica Vuković. U presudama koje smo imali na uvid, ne navode se imena tužilaca koji su sklopili dogovore.

    U jednom od ova četiri slučaja je optuženi za pranje novca, koji je ranije osuđivan u inostranstvu za šverc kokaina, a novac “prao” u Crnoj Gori, nakon sporazuma sa SDT-om, osuđen na svega tri mjeseca kućnog zatvora i da plati 5.000 eura novčane kazne.

    Drugi povratnik kome ne piše za šta je ranije osuđivan, uslovno je kažnjen na godinu i dva mjeseca i da plati 15.000 eura. Sudilo mu se za stvaranje kriminalne organizacije i produženu utaju poreza i doprinosa.

    Treći povratnik osuđen je za utaju poreza i doprinosa uslovno šest mjeseci i novčano 5.000 eura.

    Četvrti povratnik dobio je nanogicu šest mjeseci i da plati 2.000 eura za produženu prevaru i pranje novca.

    EU traži ograničavanje nagodbi

    U Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru iz 2021. godine ističe se da bi korišćenje sporazuma o priznavanju krivice trebalo ograničiti samo na izuzetne predmete, kako bi se Crna Gora efikasnije suočila sa izazovima korupcije i organizovanog kriminala.

    U izvještaju ističu da bi kaznena politika za ova djela trebalo da bude dosljednija, kako bi se obuzdala korupcija i kriminal.

    Međutim, upozorenja EU izgleda nijesu značila mnogo bivšem glavnom specijalnom tužiocu Katniću. Iako je on još polovinom 2019. rekao da se više sporazumi neće potpisivati sa okrivljenima za najteža krivična djela, već će se predlagati najstrože kazne, do toga nije došlo. Naprotiv, do kraja njegovog mandata nastavljena je praksa kojom se većina predmeta SDT-a rješavala nagodbom.

    SDT je, u posljednjih šest godina, pored ovih 40 sporazuma, prema dokumentaciji dostavljenoj za naše istraživanje, potpisao i 93 nagodbe za organizovanu trgovinu drogom, 54 za trafiking, 11 kazni za trgovinu oružjem, dvije za šverc cigara i dvije za stvaranje kriminalne organizacije u vezi sa protestima Demokratskog fronta 2016. godine. Sve te nagodbe prihvatio je Viši sud u Podgorici.

    U većini sklopljenih sporazuma pripadnici kriminalnih organizacija dobijali su po tri mjeseca zatvora za stvaranje kriminalne organizacije, za što je inače KZ-om zaprijećena kazna zatvora od jedne do osam godina. Robije u sporazumima gotovo po pravilu ne prelaze godinu za krivična djela kojima se bavi SDT.

    I u većini ovih nagodbi, za djela u kojima je motiv izvršenja novac, gotovo da nema novčanih kazni ili su one simbolične. Interesantno je i da su žene imale još bolji položaj u postupcima za stvaranje kriminalne organizacije, pa su dobijale nanogice i uslovne kazne.

    Tako je optužena pripadnica kriminalne organizacije koja je iznajmljivala stanove za skrivanje kriminalaca koji su spremali likvidacije, vršili nasilje, zastrašivanje, ubistva, šverc droge i prenosila im poruke, osuđena na šest mjeseci kućnog zatvora. Tu nagodbu sklopila je tužiteljka Tatjana Žižić, a usvojila sutkinja Biljana Uskoković.

    I povratnicima nanogice ili par mjeseci zatvora

    Njen “kolega” iz iste grupe, ranije osuđivan za stvaranje kriminalne organizacije i nedozvoljeno držanje oružja dobio je četiri mjeseca robije. Njemu su oduzete dvije automatske puške, pištolj, lovačka puška, municija... Nagodbu je sklopio Saša Čađenović, a usvojio Boris Savić. Zanimljivo je da u ovom predmetu isti tužilac i isti sudija strože kažnjavaju za ista djela dvojicu ranije neosuđivanih pripadnika te kriminalne grupe. Oni su dobili za trećinu više od povratnika - po šest mjeseci zatvora.

    U većini analiziranih nagodbi ranije osuđivanim licima, to se nije uzimalo kao otežavajuća okolnost uz obrazloženje da se ne radi o istovrsnim krivičnim djelima ili da je proteklo određeno vrijeme od prethodne kazne. A i kada se radilo o istim krivičnim djelima simbolične kazne dogovarane su uz olakšavajuće okolnosti - priznanje, nezaposlenost, djeca, koje su po mišljenju sudova “relativizovale” ranije osude.

    I za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje ljudi povratnici su robijali kući sa nanogicom, a i ovdje se dešavalo da veću kaznu od povratnika dobiju neosuđivana lica.

    Tako su za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje ljudi trojica ranije neosuđivanih dobili šest, osam i deset mjeseci zatvora, dok su petorica povratnika osuđeni blažim kaznama - trojica nanogicu, a dvojica po pet mjeseci zatvora koje su već bili odležali u pritvoru. Sve ove nagodbe, osim dvije, aminovala je sutkinja Višeg suda Ana Vuković, a sklopila tužiteljka Mira Samardžić.

    Dvije presude od osam i deset mjeseci zatvora za neosuđivane, potvrdili su sudije Biljana Uskoković i Dragoje Jović. Za krijumčarenje ljudi zaprijećena je kazna zatvora od jedne do deset godina koja se, prema KZ, može ublažiti tri mjeseca.

    Komentarišući sklapanje sporazuma sa povratnicima, zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i bivša sutkinja Višeg suda Valentina Pavličić za CIN-CG ističe da bi takva vrsta nagodbi vrlo teško mogla zadovoljiti kriterijum pravičnosti, a naročito zahtjev da takva kazna odgovara svrsi izricanja sankcije.

    Ona naglašava i da široka primjena uslovne osude i kazni ispod zakonskog minimuma koje se izriču prilikom sklapanja sporazuma, stvara percepciju kaznene politike kao blage i neadekvatne. To je i neka vrsta privilegije okrivljenih. Sporna je široka primjena ovog instituta, upozorava zastupnica Pavličić, posebno kod krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije.

    Problematizuje i to što lica koja su osuđena nagodbom i dobili kaznu koju su sami dogovarali, veoma često koriste i druge povoljnosti koje ih sleduju u postupku izvršenja kazne, poput smanjenja kazne uslovnim otpustom ili pomilovanjem.

    ”Primjenom ovog instituta i te kako može biti narušen kredibilitet suda, ukoliko se od strane tužilaštva zanemari cilj generalne i opšte prevencije i isključivo se ima u vidu smanjenje broja predmeta i njihovo brzo okončanje”, ocjenjuje zastupnica Pavličić.

    Sud odbio samo nekoliko sporazuma

    Prema podacima iz izvještaja tužilaštava, sudovi su u posljednjih šest godina odbili samo nekoliko sporazuma, o kojima se dogovorio SDT.

    Viši sud u Podgorici bi bio blokiran da nije bilo mogućnosti da se predmeti završavaju nagodbom, kaže za CIN-CG predsjednik tog suda Boris Savić.

    ”Da nije bio primjene ovog instituta, Viši sud bio do danas okupiran radom u takozvanim ‘budvanskim predmetima’ i veliko je pitanje koliko bi prostora ostalo i u sudu i u tužilaštvu za sve ostale predmete”, ocijenio je predsjednik Višeg suda.

    Javnost ima pravo da izvodi zaključke o tome da li je kazna previsoka ili preniska, kaže Savić, ali ističe i da “rigorozne kazne nisu pokazale dobre rezultate u pogledu generalne i specijalne prevencije”.

    Savić naglašava da je jedan od primarnih ciljeva sklapanja sporazuma bio i povraćaj oduzete imovinske koristi. Međutim, u većini presuda u koje je CIN-CG imao uvid, optuženi uglavnom nijesu nadoknadili štetu državi, niti im je oduzeta imovinska korist.

    Institut sporazumnog priznanja krivice u Crnoj Gori se počeo koristiti od februara 2010. godine. Tada, prema ZKP-u, sporazum nije mogao biti zaključen za krivična djela za koja se predviđa kazna veća od 10 godina zatvora. Zakon je promijenjen u avgustu 2015. godine. Od tada su nagodbe moguće za sva krivična djela, osim za ratne zločine i terorizam. Tim izmjenama je propisano i da osumnjičeni, odnosno optuženi može inicirati sklapanje sporazuma, što se u praksi najčešće i dešava. Upravo te izmjene zakona su i dovele do širokog korišćenja ovog instituta od strane SDT-a i prakse po kojoj se kriminal isplati.

    Uloga suda marginalizovana

    Zastupnica Pavličić naglašava da je postupak pregovaranja netransparentan, a uloga suda marginalizovana, s obzirom na to da se pojavljuje samo u ulozi nekog ko potvrđuje dogovoreno.

    ”Sudska praksa i pitanje odmjeravanja pravde kroz ovaj institut je svedena na samo tkz. administriranje suda”, ocjenjuje Pavličić.

    Predlaganje izricanja blaže kazne ispod zakonskog minimuma je moguće, dodaje ona, ali je državni tužilac u obavezi da poštuje opšta pravila za odmjeravanje i ublažavanje kazne.

    ”Sud je taj koji je ovlašćen da potvrdi da je to u skladu sa zakonom”, naglašava bivša sutkinja Višeg suda u Podgorici.

    Ministarstvo analizira sporazume

    Državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović je za CIN-CG naveo da je u toku revizija krivičnog zakonodavstva i analiza primjene sporazumnog priznanja krivice, koje će dati jasne preporuke za eventualnu izmjenu zakona, ali i pomoći da se ovaj institut efikasnije primjenjuje. U fokusu će, tvrdi, biti i kaznena politika koja je ustanovljena nagodbama.

    .........

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  25. #149
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    .......

    ”Nerijetko je stručna javnost iznosila kritiku da sporazum o priznanju krivice nije ostvario svrhu, jer su sankcije bile mnogo blaže od ‘očekivanih’. Ako je tako zaista, a veliki broj indicija upućuje na to, moramo institucionalno djelovati i taj nedostatak riješiti što prije”, istakao je Božović.

    Ovaj institut je jednim dijelom, dodaje on, opravdao svrhu i rasteretio sudske postupke, ali ne smije se zanemariti činjenica da je potrebno preispitati i zakonska rješenja u odnosu na žrtve krivičnih djela.

    ”Ovdje prije svega mislimo na krivična djela nasilje u porodici, trgovini ljudima i krivična djela protiv polnih sloboda”, istakao je on.

    Francuska ograničila nagodbe, u Njemačkoj ključna uloga suda

    U sistemima koji koriste institut sporazuma o priznanju krivice postoji ustaljena praksa vođenja tablica kaznene politike - uputstava koji omogućavaju učiniocu krivičnog djela da predvidi kaznu koja mu u konkretnom slučaju može biti izrečena.

    U Njemačkoj sud ima ključnu ulogu u postupku sklapanja sporazuma i ima pravo određivanja donjeg minimuma i gornjeg maksimuma, prilikom odmjeravanja kazne, prije zaključivanja sporazuma o priznanju krivice.

    Francuska je iz nagodbi isključila krivična djela ubistva, napada na život i tijelo, kao i protiv polnih sloboda, smatrajući da će na taj način biti pravednija prema žrtvi.

    Tužilaštvo ne reaguje

    Vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović nije odgovorila na pitanja CIN-CG-a da li će učiniti nešto da se ovakva praksa dogovaranja konačno prekine, ali ni na niz drugih pitanja u vezi sa sporazumnim priznanjem krivice.

    Pavličićeva, ali i Savić, ističu da bi upravo Vrhovno tužilaštvo trebalo da donese praktične smjernice, gdje bi se na detaljan način uredilo postupanje tužilaca prilikom pregovaranja.

    ”Takođe, smatram da princip transparentnosti kod ove vrste postupaka mora dobiti veći značaj, a posebno u kontekstu predmeta koji se nalaze u naročitom fokusu javnosti, poput predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije”, zaključuje Pavličićeva.

    izvor: www.vijesti.me


    Što bi se ono reklo ,,pustite institucije da rade svoj posao".

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  26. The Following User Says Thank You to wulfy For This Useful Post:


  27. #150
    Join Date
    Sep 2007
    Posts
    13,932
    Thanks Thanks Given 
    4,984
    Thanks Thanks Received 
    2,397
    Thanked in
    1,283 Posts

    Default

    Ja se ne sjecam niti mi se trazi,ali ovaj tvoj sugradjanin nekadashnji dodushe,sad Vracharac,Svetko,ima potpisan sporazum...znachi li to da treba neshto malko da odrobija ili...?
    ...

Page 6 of 10 FirstFirst ... 2345678910 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Pravosuđe Crne Gore
    By Connected in forum Društvena hronika
    Replies: 66
    Last Post: 04-10-15, 15:26
  2. Pravosuđe Crne Gore
    By Connected in forum Nauka generalno
    Replies: 13
    Last Post: 29-08-15, 11:35
  3. PRAVDA NA CGi nachin
    By milovan in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 54
    Last Post: 02-09-09, 03:12
  4. PRAVDA?
    By Jelisaveta in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 18
    Last Post: 03-02-05, 14:26

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •