genije i ludak??

[TiJaNaaaA]

Među mnogim do sada neresenim problemima tajne razuma postoji i toliko važan – ‘problem’ genijalnosti. Odkud genijalnost, šta je to, kakav je njen razlog postojanja i koji su uzroci rijetkosti? Da li je to zaista dar bogova? I, ako je tako, zašto se takav „poklon” daje jednom, dok se glupost ili čak idiotizam daju drugom? Da razmatra pojavu genijalnih ljudi kao rezultat slučaja ili iskljucivo u zavisnosti od njihovih npr. fizioloskih karakteristika i uzroka može samo ubijeđeni materijalista. Alternativno,Mozemo da se saglasimo sa onim koji vjeruju u licnog boga i da povezujemo pojavu svakog individuuuma sa posebnim cinom bozanske volje i stvaralacke energije izrazene u nekom vjecnom, neunistivom Zakonu, nama nedokucivom.

Koliko god zestoko i tuzano i na prvi pogled - paradoksalno - je da su se mnogi veliki mislioci ponasali kao dusevno poremeceni u manjem ili vecem stepenu.

Ukratko, u opstem slučaju - postoji mnogo dodirnih tacaka među genijalnim i dusevno poremecenim. Među genijalnim ljudima sreću se dusevno poremeceni, kao što se i među dusevno poremecenim sreću – geniji (zla, relativno često, nazalost između ostalog). Uspostavivsi tako blizak odnos između genijalnih i dusevno poremecenih ljudi, priroda kao da nam ukazuje na nasu obavezu da se snishodljivo odnosimo prema najvecoj ljudskoj bijedi – ludilu i da nas istovremeno upozori da se pretjerano ne odusevljavamo ‘fantomom’ ljudskog genija, buduci da se mnogi ne uzdignu visina, već izgore, poput meteora, tek zasijavsi potencijalom i potom brzo potonuvsi u masu zabluda.

Između ostalog i kakva su vasa iskustva iz svakodnevnog zivota po ovim pitanjima?

p.s nemadoh dje drugo ovo da postavim pa evo..

[amok]

od kad sam procitala "veronika je odlucila da umre" promijenila sam gledanje na "dusevno poremecene ljude" i pocela sam ,da ih postujem i (ne)svjesno ih gledam kao neke "genijalce".

bdw svaki genijalac je "lud" covjek imaju neke svoje svjetove,"niko" ih ne razumije....

[nihil]

Trebalo je nekako definisati genijalnost, da jasno znamo sta pod tim treba podrazumijevati. Za mene genijalnost predstavlja neku posebnu, ekstra razvijenu sposobnost. Ta sposobnost moze biti fizicke ili duhovne prirode, npr. u sportu, umjestnosti ili nauci. Genijalac je prakticno svako ko prevazilazi postojeca znanja i vjestine i stvara nesto novo.
Genijalnost je spoj bioloskih predispozicija i drustvenog formiranja, odnosno, necijih urodjenih sposobnosti i vaspitanja i obrazovanja. Naime, da bi neko razvio neku svoju eventualnu genijalnu sposobnost mora da se rodi u sredini u kojoj se toj sposobnosti kroz vaspitanje i obrazovanje pridaje posebna paznja. Npr. kako da neko razvije neku svoju fizicku sposobnost, npr. igranja fudbala (Dejo genije ), ako u sredini u kojoj zivi niko ne igra fudbal, ili kako da neko razvije svoju genijalnu inetelektualnu sposobnost za bavljenje atomskom fizikom, ako zivi u nerazvijenom kraju planete gdje stocarstvo i poljoprivreda dominiraju. Uglavnom da bi neki urodjeni talenat ili predispozicija dosegla nivo genijalnosti potrebni su odgovarajuci uslovi drustvene okoline.

Povezivanje genijalnosti i ludila je najcesce pretjerano. Razlog tog povezivanja vjerovatno se nalazi u tome sto su mnogi ljudi koji vaze za genijalce u nekoj fazi zivota, narocito pred kraj imali razlicite dusevne poremecaje, a neki su i bukvalno izgubili vezu sa realnoscu, odnosno postali ludi. To bi se moglo objasniti prije svega naporima koje su ulagali u razvijanju svoje genijalnosti. To se odnosi uglavnom na duhovnu genijalnost narocito kada su u pitanju filozofija, umjetnost i nauka. Kao logicno objasnjenje namece se da su pretjerali u razvijanju svojih ekstra sposobnosti sto je u njihovom duhu izazvalo poremecaje. Slicno fizickim sposobnostima gdje se izazove povreda zbog koje se prakticno moze biti invalid. Posto se to uglavnom desava u kasnijim godinama koje inace donose razlicita oboljenja onda se ta poremecenost genijalaca ne treba smatrati nicim posebnim vec uobicajenom posljedicom trosenja i starenja ljudskog organizma.
Drugi izvor povezivanja genijalnosti i ludila proizlazi iz shvatanja normalnosti u ponasanju. Genijalni ljudi su najcesce su toliko zaokupljeni svojom ekstra sposobnoscu da zapostavljaju, ignorisu ili narusavaju uobicajene nacine ponasanja pa za okolinu predstavljaju ekscentrike, cudake i ludake. Zbog toga cesto zive izolovano u nekom svom svijetu, ne mogu da se prilagode i nerijetko zadobiju razlicite dusevne poremecaje. ...

[Ego_and_his_own]

Tijanaa,

Vrlo je diskutabilno ko je normalan a ko lud. Ja se nesto ne slazem sa ovom socioloskom definicijom koja u najmanju ruku svako drugacije ponasanje karakterise "poremecajem", sto uopste ne mora biti slucaj cak moze biti sasvim suprotno.
Koliko sam se bavio psihologijom uvidio sam da je tu znanje Nauke vrlo malo i da u najvecem broju slucajeva uopste ne mogu da definisu uzroke a kamoli da adekvatno pomognu takvim ljudima(ako im uopste treba pomoc).

Ta granica koju spominjesh mozda daje neki kljuc u boljem razumijevanju "ludila" i "normalnosti"(tj. prosjecnosti)

[odli]

Carls Bukovski je otprilike rekao "Ko nikad nije poludio, zivio je vrlo mizeran zivot..." :mrgreen: