Page 2 of 3 FirstFirst 123 LastLast
Results 26 to 50 of 58

Thread: Opstanak poljoprivrede u Crnoj Gori

  1. #26
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Evo interesantne ideje koju naše komšije uveliko eksplatišu

    Kod naših komšija u Županiji Timiš, započet je ozbiljan i veoma unosan posao - Uzgoj otrovnih zmija. Ovo je jedan od najprofitabilnijih biznisa u regionu. Mnogo se zarađuje, nema velikih investicija, ali i najmanja greška može biti fatalna.

    U Županiji Timiš poslom izgajanja poskoka bave se dva uzgajivača iz Orcišoare i Belinta, a još dvoje uzgajivača čekaju na sva potrebna odobrenja. Za uzgoj poskoka u Rumuniji potrebna je posebna dozvola.




    Postoji više ograničavajućih uslova. Potrebno je znanje za uzgoj i zmije se ne smeju držati u naseljenim mestima, jer su otrovnice opasne kako za uzgajivača, tako i za okolinu. Ovaj posao ipak nije za svakoga.
    Zaradu donosi otrov zmije, koji se koristi u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Gram ovog otrova Rumuniji se trenutno prodaje po ceni od 500 do 1000 evra, a od jedne otrovne zmije, skupi se 1.5 grama otrova na godišnjem nivou.
    Francuska i Italija su zemlje koje najviše izvoze otrov poskoka po ceni od 1.500 evra za jedan gram.
    Otac mi je pričao da se dok je kao dijete živio u Dubrovniku djeca grdne pare zarađivala prodajući Italijanima otrov poskoka koje su lovili po kršu
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

  2. #27
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Zimovrel
    Posts
    21,573
    Thanks Thanks Given 
    206
    Thanks Thanks Received 
    1,943
    Thanked in
    786 Posts

    Default

    Ima u Danilovgradu tip koji se ovim bavi

    Sent from my ALE-L21 using Tapatalk
    One Ring to Rule them all...

  3. #28
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Poljoprivrednik sa dvije fakultetske diplome
    rtcg.me

    Elektro inženjer i profesor filozofije Siniša Vuković iz Martinića kod Danilovgrada, svoju egzistencciju pronašao je u poljoprivrednoj proizvodnji. Na svom imanju podigao je plastenike površine 2.600 kvadrata u kojima proizvodi povrće i začinsko bilje.

    Ne bi bilo ništa neuobičajeno da mladi poljoprivenik nema u džepu i dvije diplome sa fakulteta. Vuković je završio Elektro i Filozofski fakultet."Uporedo sam studirao i radio na imanju. Uvijek sam se vraćao poljoprivrednom biznisu. Nije mi zbog toga žao. Nije mi žao niti što sam bio na fakultetu, ne mora čovjek da uči samo zbog posla. Škola treba i radi ličnog obrazovanja. Imam svoj posao i radim najbolje što mogu", kaže Vuković.Vuković sve što proizvede u plastenicima, razno povrće i začinsko bilje, uspije da proda."Radi se, radi se, obaveza obavezu stiže, ali se isplati", riječi su mladog i vrijednog čovjeka.Vuković kuje i planove koji će mu omogućiti povećanje proizvodnje i raznovrsnije proizvode.Kvalitetom i kontinuitetom u proizvodnji pronalazi se put do kupca. Gojko Jovanović, Radio Crne Gore
    Lijepa priča iz DG. Minus ide za škrtost na informacijama. Kada čitamo o istim i sličnim iskustvima iz HR, SR, BiH... u pravilu redovno saznajemo pregršt informacija o ulaganjima, kreditiranju, troškovima... Priču obično zaokružuju konkretni savjeti i podsticaj drugima da se upuste u sličnu avanturu. No, crnogorski mentalitet ne poznaje tu formu solidarnosti.
    The more things change, the more they stay the same.

  4. #29
    Join Date
    Jun 2005
    Posts
    1,398
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    6 Posts

    Default

    Imam iskustva sa poljoprivredom i stocarstvom pa...Drzava dobija pare od Eu i ostalih "institucija" i ima zakonsko pravo da "se ogradjuje" ali potpuno nije u redu da to bude toliko. Kome ide 50% koje nije u povratu od IPARDA i ostalih...(30-70%), tj. gdje ide? Da nije opet to ulozeno u poljoprivredu?! I kako nastadose veliki vinogradi u Berima, Spuzu, Rogamima, ... crnogorskih politicara odjednom a sve preko kredita?! I ne samo vinogradi. A sva ta "gazdinstva" nisu gledala svoga vlasnika koji je u 10ak odbora i jos 15 radnih mjesta nebitno koje partije. Ma dajte. Mislite da je lako raditi ljesnike?! Dobro. Hajde da vidimo kroz koju godinu, izvadicemo ovu temu iz naftalina pa da vidimo ko ce biti u pravu. Zasto se u Lakovic, Voli,... prodaju krompir, luk,... ih Holandije, Turske, Kine,... Pa nadjite samo od kakvog sadnog materijala i cime je tretiran taj krompir kad ga Holandija izvozi za tu cijenu. I zasto isti taj krompir izvozi samo u zemlje treceg svijeta. Da ne ulazimo u to da i domaci proizvodjaci ne prezaju od upotreba svega i svacega samo da bi bolje rodilo i vise novca se zaradilo. Pa mi ovi novopeceni kazu "ja organski proizovdim, koristim samo pesticide i herbicide odobrene od agencija za..." Koga mi zajeb.... Zato sam i odustao od svega. Ne nisam ja nikakav filantrop, ali da bi zaradio moram da trujem sebe i ljude. Jbg necu. A da krene covjek sad u biznis poljoprivredni a da nema niceg osim zemlju i nema pocetni kapital, treba da poznaje x osoba da bi dobio gore pomenute kredite, no... mislim da je u prvom postu ovog topica sve objasnjeno u onim pitanjima postavljenim na koje svi mi znamo odgovore no ...

  5. #30
    Join Date
    Jan 2017
    Posts
    1,838
    Thanks Thanks Given 
    474
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    70 Posts

    Default

    Prije par god Plantaze su vrsile otkup grozdja(vranac) ,cijena je bila vise nego dobra,pratio se procenat secera. Popalili su narod da sade loze, i dizu vinograde, i da se mladi bave poljoprivredom .Naravno ,Plantaze vise ne vrse otkup ,ne znaju ni sto ce sa svojim grozdjem ,drzava pusta svakakvo smece iz Makedonije da se uvozi u ogromnim kolicinama i tu je kraj za mladog preduzetnika ako nema sigurnog privatnika koji ce mu to kupiti. Naravno glupo je pricati o kvalitetu Makedonskog vranca i vranca iz regiona Cemovskog polja npr. Drzava tu pravi veliku gresku i tu mora neko resenje da se nadje i da se stopira taj uvoz i zastiti nas proizvodjac

  6. #31
    Join Date
    Jul 2008
    Location
    G-spot
    Posts
    20,655
    Thanks Thanks Given 
    96
    Thanks Thanks Received 
    113
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by pilicius View Post
    Zasto se u Lakovic, Voli,... prodaju krompir, luk,... ih Holandije, Turske, Kine,...
    Zato što je jeftiniji, a i imaju iskustvo sa potrošačima u Crnoj Gori od kojih ni jebena mljekara ne može preživjet zbog toga što im je draže strano i da je 100x gore

    Što se tiče toga da Laković i Voli prodaju samo strano eno ti u Voli med nekog Andrije iz Crmnice. Prolazi sasvim fino, a cijena jaka u odnosu na konkurenciju
    Last edited by Rakun; 05-11-17 at 19:04.
    "Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi

  7. #32
    Join Date
    Jun 2005
    Posts
    1,398
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    6 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Rakun View Post
    Zato što je jeftiniji, a i imaju iskustvo sa potrošačima u Crnoj Gori od kojih ni jebena mljekara ne može preživjet zbog toga što im je draže strano i da je 100x gore

    Što se tiče toga da Laković i Voli prodaju samo strano eno ti u Voli med nekog Andrije iz Crmnice. Prolazi sasvim fino, a cijena jaka u odnosu na konkurenciju
    Ne znam da li si mislio na mene kad ovo kazes ali ja nisam napisao da prodaju samo strano. Moj komsija prodaje lubenice i rastan, zavisno od sezone, Voliju a oni preprodaju. Cijena je po meni tu nebitna ako znam kakav je sastav te lubenice i rastana. ne znam ko je pcelar i kakav je med, samo kazem za ovo sto znam.

  8. #33
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Rakun View Post
    Zato što je jeftiniji, a i imaju iskustvo sa potrošačima u Crnoj Gori od kojih ni jebena mljekara ne može preživjet zbog toga što im je draže strano i da je 100x gore
    Crnogorske mljekare imaju problem infrastrukturne prirode, loše strategije poslovanja, manjka vizije... i sistemskih ograničenja (urušavanje poljoprivrede, izostanka podrške uzgajivačima 'mliječne stoke' kao i neuređenosti otkupa miljeka) što dalje vodi nemogućnosti kontinuiranog unaprijeđenja postojeće ponude i kvaliteta i plasiranja novih proizvoda - da ih čini konkurentnim na tržištu.

    Na kraju, prehrambene šoping navike siromašnih društava, kao što je naše, u pravilu su uslovljene cijenom, a ne zemljom porijeka robe.

    Što se tiče toga da Laković i Voli prodaju samo strano eno ti u Voli med nekog Andrije iz Crmnice. Prolazi sasvim fino, a cijena jaka u odnosu na konkurenciju
    Apel da smo preplavljeni kineskim medom sumnjive ispravnosti radi svoje, mada je i kod domaćeg upitna ispravnost.
    Last edited by starwalker; 05-11-17 at 21:51.
    The more things change, the more they stay the same.

  9. #34
    Join Date
    Dec 2011
    Posts
    3,464
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    18
    Thanked in
    10 Posts

    Default

    Nijesam znao do skoro da se i med svercuje... ista boja, struktura, sve, cak je i ukus slican, samo sto se radi o nekakvoj secernoj vodici sa gustisem i raznim emulgatorima...

    Ali jedan drugar mi je dao par savjeta- pravi med je onaj koji se vremenom useceri i onaj med koji se ne "kida" nebitno sa koje visine da se pusti da toci... dao mi je jos par savjeta koje sam zaboravio...

    Posto se i pcelarstvo ovdje pominjalo kao neki profitabilni biznis... taj isti drugar je iz familije koja se decenijama bavi pcelarstvom...
    Kaze mi da je prosjek meda nekih 10ak kila, rijetko kad bude preko... veli da je pretprosla godina bila bas dobra, da je bilo oko 15-20 kola po kosnici, dok je prosla godina bila uzas, da su na 120 kosnica izvrcali ukupno 150 kila meda...
    Moguce da sam permutovao godine...
    Kako god, pcelarstvo kao dodatni vid zarade nije losa opcija, iako se ne moze garantovati sigurna zarada... ako nista drugo, odlicno je za stres, da se covjek izduva malo

  10. #35
    Join Date
    Jun 2005
    Posts
    1,398
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    6 Posts

    Default

    Sto se tice pcelarenja, prosla godina bas losa ova ocajna. Med se masovno vjestacki pravi i prodaje. Npr. bagremov med se vjestacki pravi tako sto se skuvaju svjetovi bagrema i dadaje se secer i taj med ima ukus i miris strasan (za one koji ne znaju razliku) a to nema veze sa pravim medom.

  11. #36
    Join Date
    Nov 2012
    Location
    Podgorica
    Posts
    198
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    10
    Thanked in
    6 Posts

    Default

    Ako ti sta bude znacilo, ja ti mogu ponuditi jeftino djubrivo i sredstva za zastitu. Imamo i dostavu cak.

    Sent from my WAS-LX1 using Cafe Del Montenegro mobile app

  12. #37
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Zimovrel
    Posts
    21,573
    Thanks Thanks Given 
    206
    Thanks Thanks Received 
    1,943
    Thanked in
    786 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by karamazov View Post
    Posto se i pcelarstvo ovdje pominjalo kao neki profitabilni biznis... taj isti drugar je iz familije koja se decenijama bavi pcelarstvom...
    Kaze mi da je prosjek meda nekih 10ak kila, rijetko kad bude preko... veli da je pretprosla godina bila bas dobra, da je bilo oko 15-20 kola po kosnici, dok je prosla godina bila uzas, da su na 120 kosnica izvrcali ukupno 150 kila meda...
    Moguce da sam permutovao godine...
    Kako god, pcelarstvo kao dodatni vid zarade nije losa opcija, iako se ne moze garantovati sigurna zarada... ako nista drugo, odlicno je za stres, da se covjek izduva malo
    Dodatni vid zarade je najbitnija stvar.
    Nazalost nemam vremena da mi to bude hobi ali postoje sistemi i nacini, kako da se pcelarstvo razvije i digne na veci nivo ako hoce ko da radi i naravno ako umije da nadje trzsite.

    Jednog dana, desice se situacija koja se desila u Hrvatskoj pa ce se odraditi ispitivanja koja ce dokazati sta je Domaci a sta krivotvoreni med. Kod hrvata se dokazalo prije par godina da 70% meda mijesaju sa secernom vodom i vjestackim medom iz kine pa je EU stavila zabranu na izvoz.

    Kod nas moze da se napravi metod selidbe i da imamo po 3 berbe godisnje, samo je to masu posla. Krene se u krajem februara na primorje pa poslije toga na oko 500-600m do juna i onda na durmitor - komove - moracke planine itd.

    Samo sto to onda ne bi bio hobi vec full time job. EU je prethonih godina donijela mjere za ocuvanje pcelarsrtva i povecanje pcelinjeg fonda jer pcele izumiru vjerujem da ce i kod nas doci ti projekti jednog dana.


    Sent from my ALE-L21 using Tapatalk
    One Ring to Rule them all...

  13. #38
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Gandalf_White View Post
    Nazalost nemam vremena da mi to bude hobi ali postoje sistemi i nacini, kako da se pcelarstvo razvije i digne na veci nivo ako hoce ko da radi i naravno ako umije da nadje trzsite.

    Budućnost pčelarstva nije u mas proizvodnji meda i dizanju te eksploatacije na viši nivo. Džaba ti svi sistemi, strategije i načini usmjereni u razvoj te proizvodnje, ako idu protiv zakona prirode - a priroda uvijek uzvrati udarac. U razvijenim zemljama više nije pitanje kako povećati proizvodnju prirodnog meda, već kako sačuvati opstanak pčelinjih kolonija koje rapidno izumiru. Med je samo sporedno dobro (danas se lako nadomjesti imitacijom gdje ne odsjetimo razliku), ali značaj opstanka pčele kao vrste ima mnogo širi kontekst. Biznis modeli tu ne rade posao.
    The more things change, the more they stay the same.

  14. #39
    Join Date
    May 2006
    Posts
    13,131
    Thanks Thanks Given 
    5,695
    Thanks Thanks Received 
    7,397
    Thanked in
    2,969 Posts

    Default

    IPARD konkursi su javni a potrebno je dosta dokumentacije. Kad nekom kazes treba biznis plan ko da si mu reko da treba da prekopa 2 kilometra. Ima ljudi koji ce to kvalitetno uraditi za cca 500€, ali kad nasem covjeku kazes da treba da da 500€ za biznis plan ko da si mu milion trazio, a sa druge strane prica se o investiciji od nekoliko desetina hiljada eura.



    Sent from my EVA-L09 using Tapatalk

  15. #40
    Join Date
    Aug 2016
    Posts
    885
    Thanks Thanks Given 
    2
    Thanks Thanks Received 
    135
    Thanked in
    91 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by kimmi View Post
    IPARD konkursi su javni a potrebno je dosta dokumentacije. Kad nekom kazes treba biznis plan ko da si mu reko da treba da prekopa 2 kilometra. Ima ljudi koji ce to kvalitetno uraditi za cca 500€, ali kad nasem covjeku kazes da treba da da 500€ za biznis plan ko da si mu milion trazio, a sa druge strane prica se o investiciji od nekoliko desetina hiljada eura.



    Sent from my EVA-L09 using Tapatalk
    Sredstva iz IPARD fondova su namijenjena da se rasporede na sve poljoprivrednike u zemlji na fer nacin (a ne sa 50 % nazad, dje je drugih 50 % ?). O kakvim biznis planovima i zajebancijama pricamo - nece ljudi da grade spejs satl nego da se razvija poljoprivreda - zasto ne dodju celni ljudi pa oforme timove strucnih ljudi koji ce poljoprivrednicima da pomazu da razvijaju poljoprivrednu proizvodnju (pored bespovratne pomoci iz raznih fondova), da idu po terenu, rade zajedno sa poljoprivrednicima, uce ih, da isti proces prate i usmjeravaju ljude na pravi nacin - u sredjenim zemljama se tako radi a ne sve izgovor za izgovorom i birokratija coce kao da smo zemlja od 100 mil. a ne 600k gradjana - nego se to ovdje samo koristi kao jedan od mnostva izgovora da se ljudi odbiju za finansijsku pomoc - ne bi li ih sprijecili da ista pocnu u poljoprivredi. Ako EU da ogromne pare da se pravedno rasporede svim poljoprivrednicima u zemlji, ko daje za pravo celnim ljudima da se oni prave pametni oce li ili nece dat nekome novac (tu bi trebali svi gradjani da se pitaju) - to nije njihov novac za pocetak, nego novac dat gradjanima CG od strane EU (i ima ga dovoljno za sve), stvarno sve odje pretvorismo u jedno veliko beep, stvaraju zavrzlame tamo gdje ih nema, da nam coek stvori planinu zlata, po svemu sudeci mladi, lijepi i pametni bi izmislili kako planina zlata nikad nije ni postojala, nego je to samo bila fatamorgana.

    Planove trebaju da prave strucnjaci iz oblasti poljoprivrede i stocarstva, a da se isti planovi onda postuju od celnih ljudi, kako bi se obezbijedila egzistencija poljoprivrednicima, a samim tim i samoodrziva prehrana stanovnistva domacim (cistim, kvalitetnim) proizvodima - valjda je to svrha poljoprivrede u jednoj normalnoj zemlji, da se prvo zadovolje bioloske potrebe domaceg stanovnistva zdravom ishranom. E tek kad se to obezbijedi onda mozemo da pricamo o visku koji ide iz date proizvodnje i nekom biznisu i bizmis planovima. Zemlja smo sa savrsenom klimom, i trebali bi da imamo i vodu i struju besplatno za sve gradjane CG s obzirom na hidro, solarne i vjetro potencijale - sto bi trebao da bude jedan veliki plus za poljoprivredu. Neko spomenu u prethodnim postovima da ljudi truju zemljiste hemikalijama da bi imali veci prinos - truju kad ih niko ne pomaze i ne uci kako treba - dje nema cistog zemljista moze da se koristi hidroponska proizvodnja koja daje ekstremno kvalitetan, zdrav, cist proizvod - to je u CG donio jedan tip prije 30 i vise god. ali nije imao dozvolu tadasnjih bogom danih strucnjaka, pa je i to unisteno kao i sve do sad.
    Last edited by techlinkit; 06-11-17 at 15:20.

  16. #41
    Join Date
    May 2006
    Posts
    13,131
    Thanks Thanks Given 
    5,695
    Thanks Thanks Received 
    7,397
    Thanked in
    2,969 Posts

    Default

    Ako mislis da je drzavna birokratija bauk, varas se. To je mala maca za birokratiju EU.

    Imam dobrog druga koji radi u UNDP. Znaci tenderi su brutalno komplikovani bez ikakve potrebe. Tamo neki cinovnik iz Brisela je propisao proceduru I to mora tako, a nama moze da se svidja ili ne. Za IPARD bi trebalo da ljudi delegirani od EU organa odlucuju, a oni su takodje vezani tim istim procedurama jer njihovo zaobilazenje je zabranjeno upravo radi sprecavanja korupcije.

    Ako ocekujes da te ljudi iz drzavnih organa obucavaju za EU konkurse I idu od vrata do vrata, stvarno si utopista. Mislim da cak I imaju neke pozive da se ljudi upoznaju sa procedurama, ali nece niko da se bakce sa tim.



    Sent from my EVA-L09 using Tapatalk

  17. #42
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by kimmi View Post
    Ako ocekujes da te ljudi iz drzavnih organa obucavaju za EU konkurse I idu od vrata do vrata, stvarno si utopista. Mislim da cak I imaju neke pozive da se ljudi upoznaju sa procedurama, ali nece niko da se bakce sa tim.
    ...

    Generalni direktor IPARD Agencije Blagota Radulović ocijenio je da se otvaranjem novog prostora, u kome će se prema EU standardima obavljati procedure vezane za realizaciju projekata podrške poljoprivrednicima i buduća direktna plaćanja, otvara i novo poglavlje razvoja crnogorske poljoprivrede. On je podsjetio da je IPARD Agencija formirana 2013. godine kao Direktorat u Ministarstvu poljoprivrede, da je u kratkom roku urađen ozbiljan posao vezan za obuku zaposlenih, opremanje i adaptaciju prostora, usvajanje standarda, realizaciju šest javnih poziva za bespovratnu podršku poljoprivrednicima i sedmi koji je u toku. „Sada imamo potpuno funkcionalnu agenciju. Zaposleni su obučeni da imlementiraju mjere podrške prema EU pravilima. Imamo i potrebnu infrastrukturu. Prostor je nov i u njemu neće raditi samo zaposleni, već je prostor prvenstveno namijenjen poljoprivrednim proizvođačima koji će u Agenciji imati sve uslove i mogućnosti za uspješno apliciranje i dobijanje podrške“, kazao je Radulović.
    Ako nadležni zaista slijede EU norme, poljoprivrednici će sve procedure saznati, htjeli to oni ili ne, već prvim pokušajem apliciranja u Agenciji, gdje je dužnost tima da im pruži svu potrebnu podršku i ukaže na nepotpunost aplikacije.


    Od primljenih 521 aplikaciju za IPARD like 1.1 poziv za grantove, odobrena je 291 aplikacija, a ugovore o grant podršci su potpisani sa 287 korisnika. Odbijeno je 230 aplikacija, od kojih je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja primilo ukupno 83 žalbe, koje je razmatrala Komisija za žalbe (Drugostepena komisija). Ukupan iznos planiranih investicija za ovih 83 dostavljenih žalbi je 4.120.982,45 EUR, dok je iznos potencijalne grant podrške 1.798.799,81 EUR.

    Od ovog broja žalbi 10 je Komisija za žalbe prihvatila kao razložne i vratila ih u proceduru kod Direktorata za plaćanje. Od primljenih 10 aplikacija, vraćenih u proceduru, Direktorat za plaćanja je nad njima izvršio kompletnu provjeru, administrativnu i terensku (gdje je bilo neophodno) i 6 je usvojio kao zadovoljavajuće da se sa njima potpišu Ugovori o grant podršci. Ukupna vrijednost investicija prihvaćenih žalbi (6) je 447.001,61 EUR, dok je naša potencijalna grant podrška 202.003,46 EUR.Prihvaćene žalbe su prošle kroz regularnu proceduru od strane Sektora za objavljivanje i ugovaranje (Direktorata za plaćanja). Ugovori sa ovih 6 korisnika su potpisani 08. jula 2016. godine.
    Dakle, zainteresovanost uopšte nije mala, ali skromna su ukupna obezbjeđena sredstava. Vlada se baš i nije namučila da povuče ozbiljniji grant.


    Radionica na temu nepravilnosti i prevara u IPARD projektima održana je u Podgorici, u organizaciji IPARD Agencije Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i Generalnog direktorata za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije (DG AGRI).Predavač na radionici bio je gospodin Piter Bader, savjetnik za usklađenost iz DG AGRI-ja, koji je crnogorskim kolegama predstavio primjere nepravilnosti i prevara koji su karakteristični za IPARD projekte i prenio znanje i iskustvo kako da iste spriječe i detektuju, a sve u cilju zaštite finansijskih interesa Evropske unije i Crne Gore.
    Radionicu je otvorio gospodin Blagota Radulović, generalni direktor Direktorata za plaćanja Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koji je poželio dobrodošlicu kako ekspertu iz Komisije, tako i svim učesnicima uz nadu da će svi učesnici u procesu naučiti nešto novo i na taj način unaprijediti svoje procedure, jer svima je isti cilj – pružiti podršku crnogorskim poljiprivrednim proizvođačima koji zaslužuju podršku, a spriječiti one koji žele na nezakonit način da iskoriste EU i nacionalna sredstva.
    Učešće na radionici uzeli su predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja (Direktorat za plaćanja i Direktorat za ruralni razvoj), službenici Direkcije za nacionalni fond Ministarstva finansija, kao i predstavnici svih oblasti politika koje implentiraju sredstva pretpristupne podrške EU (IPA sredstva).
    Kao i u svemu, i ovdje ne izostaju prevare
    The more things change, the more they stay the same.

  18. #43
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    17,031
    Thanks Thanks Given 
    79
    Thanks Thanks Received 
    855
    Thanked in
    537 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Gandalf_White View Post
    Ima u Danilovgradu tip koji se ovim bavi

    Sent from my ALE-L21 using Tapatalk
    Koliko znam nema više. Prije par godina je više stotina zmija morao ponovo da pusti. Nije mogao više da prodaje Torlaku a ni da nađe drugog kupca za njih i bio je prinuđen da ih vrati u prirodu.

  19. #44
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Zimovrel
    Posts
    21,573
    Thanks Thanks Given 
    206
    Thanks Thanks Received 
    1,943
    Thanked in
    786 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by starwalker View Post
    Budućnost pčelarstva nije u mas proizvodnji meda i dizanju te eksploatacije na viši nivo. Džaba ti svi sistemi, strategije i načini usmjereni u razvoj te proizvodnje, ako idu protiv zakona prirode - a priroda uvijek uzvrati udarac. U razvijenim zemljama više nije pitanje kako povećati proizvodnju prirodnog meda, već kako sačuvati opstanak pčelinjih kolonija koje rapidno izumiru. Med je samo sporedno dobro (danas se lako nadomjesti imitacijom gdje ne odsjetimo razliku), ali značaj opstanka pčele kao vrste ima mnogo širi kontekst. Biznis modeli tu ne rade posao.


    150-200 kosnica je nista

    x 50 novih pcelara 1000 pcelinjih drustava...

    malo li je
    One Ring to Rule them all...

  20. #45
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    D-Town
    Posts
    17,031
    Thanks Thanks Given 
    79
    Thanks Thanks Received 
    855
    Thanked in
    537 Posts

    Default

    Ne govori on o tom očuvanju, drugi problem je. Zbog zagađenosti i GMO biljaka nestaju pčelinja društva, džabe ih uzgajaš kad ugibaju.

  21. #46
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    Zimovrel
    Posts
    21,573
    Thanks Thanks Given 
    206
    Thanks Thanks Received 
    1,943
    Thanked in
    786 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dutch View Post
    Ne govori on o tom očuvanju, drugi problem je. Zbog zagađenosti i GMO biljaka nestaju pčelinja društva, džabe ih uzgajaš kad ugibaju.

    sve ja to kontam ali u CG nije jos doslo ovo sto se desava u Americi
    One Ring to Rule them all...

  22. #47
    Join Date
    Jun 2007
    Posts
    796
    Thanks Thanks Given 
    711
    Thanks Thanks Received 
    73
    Thanked in
    56 Posts

    Default

    poljoprivreda je daleko manje bila (a vjerovatno i sad) zastupljena od stocarstva u Crnoj Gori. tako je vjekovima bilo pa i ne cude boljke modernog drustva da se razvije. ja smatram da ce tako biti i u buducnosti, kako skorijoj tako i daljoj.

  23. #48
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Gandalf_White View Post
    150-200 kosnica je nista :grin:

    x 50 novih pcelara 1000 pcelinjih drustava...

    malo li je
    A-ha.

    Pčele robovi u poljodjelsko-industrijskoj proizvodnji monokultura


    Quote Originally Posted by Gandalf_White View Post
    sve ja to kontam ali u CG nije jos doslo ovo sto se desava u Americi









    MASOVNO UGINUĆE PČELA JE TEK VRH LEDENOGA BRIJEGA
    The more things change, the more they stay the same.

  24. #49
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Gandalf_White View Post

    Kod nas moze da se napravi metod selidbe i da imamo po 3 berbe godisnje, samo je to masu posla. Krene se u krajem februara na primorje pa poslije toga na oko 500-600m do juna i onda na durmitor - komove - moracke planine itd.
    Pazi ovo:

    Različite prakse koje upražnjavaju sami pčelari mogle bi ići na ruku masovnom nestanku pčelinjih društava, kao što su isuviše često seljenje košnica na velike udaljenosti ili neadekvatna ishrana pčela. Takođe, ogromni prostori prekriveni monokulturom nisu pogodni za pčelinju ispašu, jer one preferiraju veću diverzifikaciju u vegetaciji tokom cele godine.
    MASOVNO IZUMIRANjE PČELA

    Razlozi za pojavu masovnog izumiranja pčelinjih društava, koje je registrovano od 2006. godine, na gotovo svim meridijanima sveta, još uvek nisu jednoznačno određeni. Ono je zahvatilo kako pčele u košnicama tako i divlje pčele, ali su zapažene slične tendencije i u populaciji divljih bumbara. U pitanju su značajni polinatori, od kojih zavisi proizvodnja približno 130 vrsta voća i povrća koje se koriste u ljudskoj ishrani. Potencijalni gubici na globalnom nivou ako se ovakav trend odumiranja pčela nastavi su ogromni. Zbog toga se poslednjih godina pojačavaju napori na utvrđivanju razloga ove pojave i preduzimanju mera na saniranju posledica.

    U našoj javnosti se kao najčešći razlog izumiranja pčela pominju pesticidi. Na nivou EU uvedena i privremena zabrana čitave jedne grupe insekticida, neonikotinoida, ali je potrebno još istraživanja koja bi definitivno potvrdila ili porekla uticaj ovih jedinjenja na smrt pčelinjih zajednica. Mora se naglasiti da ovde nije reč o klasičnom odumiranju svih jedinki u košnici, već je reč o kolapsu društva koje nastaje tako što radilice napuštaju košnicu, ostavljajući kraljicu i neveliko potomstvo. Ovakvo čudno ponašanje je veoma zbunjujuće za naučnike.



    Neonikotinoidi su postali ozbiljan kandidat za glavnog uzročnika ove pojave jer deluju na centarlni nervni sistem insekata izazivajući dezorjentaciju, nemogućnost kretanja i letenja. Međutim, sada su sve brojnije teorije koje naglašavaju uticaj više različitih faktora na ovakav složen fenomen. Tu se pominju i druge vrste pesticida, poput fungicida, koje se često koriste tokom cvetanja voćaka i drugih biljaka, kada su pčele veoma aktivne; zatim pojedine viroze pčela, kao i grinja, Varroa destructor.

    Postoje tvrdnje da je i sama genetika pčela nedovoljno raznovrsna, što utiče na smanjenje prirodne otpornosti prema bolestima i parazitima. I različite prakse koje upražnjavaju sami pčelari mogle bi ići na ruku masovnom nestanku pčelinjih društava, kao što su isuviše često seljenje košnica na velike udaljenosti ili neadekvatna ishrana pčela. Takođe, ogromni prostori prekriveni monokulturom nisu pogodni za pčelinju ispašu, jer one preferiraju veću diverzifikaciju u vegetaciji tokom cele godine.



    Iako je potrebno još saznanja o ovoj kompleksnij pojavi, može se reći da je neophodna tešnja saradnja i razmena informacija između poljoprivrednih proizvođača i pčelara, kao i pridržavanje određenih pravila kojima se smanjuju rizici za nastanak pomenute pojave. To se, na strani biljnih proizvođača, pre svega odnosi na uzdržavanje od primene insekticida u vreme cvetanja biljaka i blagovremenom obaveštavanju pčelara o vremenu tretiranja i sredstvu koje se koristi. Što se pčelara tiče, potrebno je, kad se kolabirana pčelinja kolonija pronađe, smestiti opremu na mesto gde se mogu izvršiti preventivne mere kako bi bili sigurni da ostale pčele tu nemaju pristup. Takođe, važno je ne kombinovati kolabirajuća društva sa zdravima.
    The more things change, the more they stay the same.

  25. #50
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,177
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,277
    Thanked in
    1,995 Posts

    Default

    Još o bolestima pčela u cg. komšiluku


    Misteriozni nestanak pčela u BiH



    MODRIČA – Predsjednik Udruženja pčelara „Bagrem“ Modriča Azem Tursić izjavio je Srni da je na području opštine prijavljen prvi slučaj nestanka velikog broja pčela, koji se može dovesti u vezu sa takozvanim sindromom kolapsirajuće kolonije, prisutnim u Evropi od 2006. godine.


    Tursić je rekao da je misteriozni nestanak velikog broja pčela prijavio Ranko Rakić, pčelar iz prigradskog naselja Modriča Tri, iz čijeg pčelinjaka su uzeti uzorci meda, pčelinjeg legla, živih i pronađenih uginulih pčela i upućeni na analizu u Veterinarski institut „Vaso Butozan“ u Banjaluci.


    „Neobjašnjivo nestajanje velikog broja pčela zabilježeno je kod pčelara u Doboju i Derventi i susjednim opštinama u Federaciji BiH Odžaku i Gradačcu“, rekao je Tursić.


    On je naglasio da pčelari nerado prijavljuju bolesti i druge probleme u pčelinjacima zbog čega sumnja da ovakav problem imaju i drugi pčelari u Modriči.


    Dugogodišnji pčelar Ranko Rakić rekao je da je nestanak pčela primijetio početkom avgusta.


    „Čudno je da je najveći broj pčela nestao iz najjačih društava, a neobično je i da je uz mali broj uglavnom mladih pčela u košnicama ostala matica, velike količine meda i hrane“, izjavio je Rakić i naglasio da pčele nisu nestale u rojevima, te da nema tragova krađe i znakova trovanja.



    On je napomenuo da nema ni mrtvih pčela u košnicama i u okolini košnica što isključuje bolest varoe.


    Rakić je objasnio da je prije tri godine zbog prisustva američke gnjiloće ili varoe spaljivanjem uništio 30 košnica i da od tada nije zabilježena u većem obimu ova bolest u njegovom pčelinjaku.


    Tada je Rakić Udruženju pčelara i nadležnoj inspekciji prijavio bolest pčela, kao i ovogodišnje misteriozno nestajanje pčela.


    Rakić je preporučio pčelarima da prijave bolesti pčela da bi se orgnizovano borili protiv ove neobjašnjive pojave.


    U Udruženju pčelara „Bagrem“ u Modriči registrovano je 100 pčelara sa više od 3.500 pčelinjih društava.


    Na području Modriče je i veliki broj pčelara koji nisu članovi „Bagrema“, koji ukupno imaju više od 1.500 pčelinjih društava.
    SRNASRNA
    The more things change, the more they stay the same.

Page 2 of 3 FirstFirst 123 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. DVB-T2 u Crnoj Gori
    By milos179 in forum Kablovska..Satelitska..
    Replies: 1860
    Last Post: 23-01-23, 21:45
  2. WWF o Crnoj Gori
    By rain_wind_storm in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 3
    Last Post: 25-10-10, 01:44
  3. DVB-T u Crnoj Gori
    By Sale in forum Kablovska..Satelitska..
    Replies: 27
    Last Post: 05-10-10, 23:18
  4. BIG BUD u Crnoj Gori
    By Chevalier in forum Muzika
    Replies: 22
    Last Post: 12-06-08, 13:54
  5. Hip Hop u Crnoj Gori...
    By SpeedFreak in forum Muzika
    Replies: 89
    Last Post: 19-02-04, 18:56

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •