Zajednicki jezik

**ovizionizi** · 11-09-17, 09:01

Nedavno je potpisana Deklaracija o zajednickom jeziku. Tacnije, prije pola godine, ali je rijec o dogadjaju na koji se cekalo decenijama i koji je vrlo bitan u tom neizbjeznom procesu osvjescivanja i emancipacije nasih napacenih i iskompleksiranih naroda. Zakljucak je jasan: nauka kaze jedno; politicari kazu drugo => pitaju se politicari. Nauka kaze da je rijec o jednom jeziku, politicari tvrde da su to 4+ razlicitih jezika. Interesantno je da se u tom cetvercu (Sr-Hr-BiH-CG) zvanicna Hrvatska, koja bi trebalo vaziti za najnapredniju, najsavremenij i sa najvise sluha za nauku, pokazala kao najzadrtija i najretrogradnija, buduci da se u nedostatku valjane naucne argumentacije ne ustrucava da jezik definise kao iskljucivo politicko pitanje. Kako bi cijenjena g-dja Snjezana Kordic rekla, u svetskim expertskim krugovima, a i u onim sa skromnijim obrazovanjem, takva politika se posmatra kao odraz "palanačkog mentaliteta". Austrija, Australija, Sjedinjene Drzave, Argentina, Brazil.. nemaju problem sa tim sto njihov jezik nije dobio ime po njihovoj zemlji. Ali ovdje je to veliki problem..

Ovo nije jedno od onih pitanja "crkva, zastava, himna, jezik.." koje dijele narode i ljude, jer nije akcenat na podjelama, niti je to cilj pomenute deklaracije, vec upravo suprotno: osvjescivanje naroda i postavljanje nekih zdravih temelja za dalju nadgradnju nase omladine, kojoj rijec struke i nauke treba biti vaznija od politikanstva.

Snjezana Kordic kod "nemilosrdnog" Aleksandra Stankovica:

"Globalno" za Borisom Malagurskim na temu deklaracije:

**Sh0ne** · 11-09-17, 12:01

Mislim da je to sve objasnjeno jos prije 25 godina+

***ASC*** · 11-09-17, 12:07

Austrija, Australija, Sjedinjene Drzave, Argentina, Brazil.. nemaju problem sa tim sto njihov jezik nije dobio ime po njihovoj zemlji. Ali ovdje je to veliki problem..

Australija, SAD, Argentina i Brazil su bivše kolonije, a jezik koji tamo govore su donijeli evropski narodi u kojima je nastao.
Austrijanci su se smatrali dijelom njemačkog nacionalnog korpusa do 1945. godine, kada su riješili da se razminu sa ostalim Njemcima.

Ni jedna ni druga situacija nije uporediva sa Srbima, Hrvatima, Bošnjacima i Crnogorcima.
Jezik jeste isti, ali svako ima pravo da ga naziva po sebi ukoliko konsenzusa oko zajedničkog imena nema.

Uostalom, to je ovom deklaracijom i potvrđeno:

Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU
Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;
svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;
sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;
između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;
standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
i, konačno, slobodu miješanja, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika

**Pirun** · 11-09-17, 16:57

bravo ASC. sve bi da nas ubijede usve samo da nema pridjev crnogorski dok oni imaju sve utanačeno. nijesu isto American English i British English. nijesu isto portugues brasileiro i portugalski. pravopis nije isti. i naziv svakojega jezika je politička a ne ligvistička kategorija. pa prema tome crnogorski postoji jer jugoslovenski ne postoji... niti srpskohrvatski. i sad trebamo diskutovati kao da je zemlja ploča. nacionalni jezik nije prirodna tvorevina! i travarke nijesu vještice!

***wulfy*** · 12-09-17, 11:21

Neđe davno na HRT je bila emisija o hrvatskom jeziku i između ostalih gost je bio profesor na sveučilištu za staroslovenske jezike u Zagrebu koji je ukratko uspio da objasni problem. Rekao je otprilike ovako (parafriziram):

- Mislim da dijeca koja se rode u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Podgorici nisu puno intelektualnija od djece koja se rode u Parizu, Moskvi, Londonu i Atini, pa kada progovore sporazumjevaju se na četiri različita jezika. Može li se isti jezik, sa svim svojim varijacijama različito zvati? Da, ni po tome nismo jedinstveni (sada nabraja neke primjere koje sam zaboravio). Dakle, hrvatsko-srpski, srpsko-hrvatski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski,... to je sve dozvoljeno.

**siux** · 12-09-17, 11:56

Sreca pa smo mi imali koncept drzava i razlicitih nacija pa treba isti jezik drugacije da zovemo

**Viscount** · 12-09-17, 23:53

Naziv jezika je stvar dogovora. Isto kao što je Bečkim književnim dogovorom iz 1850. utvrđeno da se jezik na ovim prostorima zove srpsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski, tako su političkim procesima u četiri države ustanovljena četiri naziva jezika.

Ono što treba priznati je da se u Bosni, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji govori istim jezikom koje najviši pravni akti ovih država nazivaju drugačije i koji se u skladu s tim normiraju nezavisno jedan od drugog.

Ono što je glavni problem u Crnoj Gori je što je aktuelna vlast iz isključivo političkih motiva prepustila normiranje crnogorskog jezika pojedincima iz inostranstva i ostrašćenim ideolozima, ignorišući crnogorsku naučnu i stručnu javnost, čime su ugrozili utemeljenje varijante koja nosi naziv crnogorski jezik.

**Ben Dover** · 13-09-17, 06:25

Prvobitni Savjet za crnogorski jezik nije imao nikoga iz inostranstva ali im to nije smetalo da se potkopaju u dva rova... Tada, sa Skuleticem kao ministrom prosvjete, nijesu imali neku azdahu da im namece sto da rade nego kolegu akademika, pa nije valjalo...
Ama su se svi naplatili za posao za koji su dobili mandat, a znamo kako je zavrsilo...

**Viscount** · 13-09-17, 11:04

Pravopis crnogorskog jezika, koji se primjenjuje u školama i javnim ustanovama, između ostalih pisali su izvjesni Josip Silić i Ljudmila Vasiljeva. To samo govori koliko Vlada cijeni domaće stručnjake. Dok se tu stvari ne promijene, crnogorski jezik će i dalje biti talac političkih obračuna.

**Ben Dover** · 18-09-17, 08:20

Perovic, Silic i Vasiljeva su angazovani kao ekspertska grupa, da pokusaju da dovrse posao koji Savjet nije doveo do kraja... Dakle, domacim strucnjacima je prvobitno dat mandat, pretpostavljam da su njih 13 (mozda je trebalo dodati ili oduzeti nekoga :-) ) ipak domaci strucnjaci - predsjednik je bio Branko Banjevic, a clanovi Rajka Glušica, Milorad Stojović, Mirko Kovač, Mladen Lompar, Rajko Cerović, Čedo Vuković, Zuvdija Hodžić, Milenko Perović, Zorica Radulović, Tatjana Bečanović, Igor Lakić i Adnan Čirgić...

A da je tema koja se po potrebi koristi u politickim obracunima vidimo svi, nazalost.

Pa jos (bjese li 2004. godine) kada su profesori jezika iz NK gimnazije protestvovali se to pitanje politizuje... Da nijesu ti isti profesoru u sklopu strucne rasprave reagovali na nacrt nastavnog programa? Nijesu ali kasnije, kada je krenula nastavna godina, onda su se sjetili... Nego eto, to je vec davno iza nas...