Page 1 of 3 123 LastLast
Results 1 to 25 of 57

Thread: Recept 1

  1. #1
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Recept 1

    SAVREMENI RECEPT ZA CETINJE

    Pošto poodavno nema đe da se kupe konzerve(lamice) od pet kila koječega, a za veće porodice od deset kila, koje su kad se potroši sadržaj iz njih dobro služile kao tute, bokare ili rijetko od koga zvane nokširi. Velika muka je bila đe i kako prosuti noćne i jutarnje zaostavštine, pošto je sad na svaki dio Cetinja poperena kuća. Evo, počeo je narod jutrom odit u đitu po okolnim brdima rano zorom, e vele da tako varaju smrtnu uru koja oće da intopa rano zorom, pa valja uteći iz postelje e joj je najmilije da se stušti u krevet.
    Ta bježanija po Đinovom brdu, Kablu, Bogišinom kršu, Koronjini, Špadijerskom vrhu, Orlovom kršu smeta napaćenom narodu da izruči sadržaj lamice. U Vladičinu se ne može ni danju ni noću, a Paprati i Tocila su vas dan zauzeti potrebama druge prirode. Sad kad zagusti, što ćeš i kako ćeš.
    Evo, uz pomoć civilizacijskih promjena i najlon kesa iz prodavnica spas.
    Uzmeš lonac od pet kila i u njega ubačiš najlon kesu koju predhodno provjeriš je li bušna tako što je napuvaš, pa ako ne izdušuje obložiš iznutra lonac, a višak najlona presaviješ preko ivica. Prije no śedneš, odeš da se popišaš u nečiju saksiju ili uz dovratak od napuštenih kuća, kako ne bi burla u onu najlon kesu.
    Kad se olakšaš, ufatiš one djelove najlon kese koje koji pretiču preko lonca i zavrtiš lonac. Kad se ona kesa dobro ufitulja, svežeš najlon i ono u njemu bude hermetički zatvoreno. Kad izideš iz kuće, na volju ti je oli kesu okačiti na nečiju kvaku, oli je frleknut u nečiji portik u prolazu, a možeš je ubačit proz nečiji otvoren prozor u spavaću sobu preko dekica i kušina koje je dobra domaćica izbačila na prozor da se luftiraju.
    U Megamarket su dobre kese. Debeo je najlon, a i reklamiraš Megamarket jer su njihove kese oštampane i sa brojevma telefona. Nijesu providne i komotno možeš nosati kesu vas dragi dan, dok ne naiđeš na zgodnu lokaciju. Valja se i poigrati, pa kesu ostaviti na sjedište u Tursko ili koji drugi kafić kad popiješ vodu i sumaješ kako će kesu nalazač ponijeti doma. Oće li psovat, baš te briga, jer će on sad morati da se snaodi sa kesom kad se dobro okadio i vjerovatno umazao prilikom otvaranja.
    Sad je veliko nadanje da prodavnice po Cetinju ne počnu prodavati robu u providne kese. Ne mari. Malo je veći štrapac jer moraš onu kesu iznutra obložiti novinama.
    Onijama te su nakončali kuće po samom obodu cetinjskoga polja je lako. Izidu poviše kuće i dok čuče, traže okrugliji krš da se očiste.
    Stojserima je sve lakše.

  2. #2
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    987
    Thanks Thanks Given 
    160
    Thanks Thanks Received 
    66
    Thanked in
    50 Posts

    Default

    A što je ovo ...

  3. #3
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by HENKEL View Post
    A što je ovo ...
    Kako što je ovo??? Najmoderniji, najsavremeniji recept - recopis kako da se posereš na Cetinje.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  4. #4
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    RECEPT 2.
    KAKO SE DOBRO OŽENIT NA CETINJE

    Voajeri, lokalno zvani pičkopreži, su podijelili, onako bratski teritoriju Cetinja sa okolnim brdima po predmetu interesovanja.
    Parkove i Zagrablje ''drže'' braća togoanci.
    Bogišin krš, Koronjinu i Špadijerski vrh ''drži'' Đoko patak.
    Tocila, Paprati i Umce ''drži'' Bago komin.
    Škrku i groblje ''drži'' Ljubo bulaja.
    Vladičinu i prednji dio Orlova krša ''drži'' Džoka.
    Orlov krš i Ljetnu ''drži'' Ruso.
    Đinovo brdo i Kaba ''drži'' Đoko kašun.
    Svi djelovi Cetinja su pokriveni budnim očima.
    Okupljaju se svaki dan u pet popodne u diBlju kafanu kod Dike frajerice da popiju kafu i da odu svaki na svoj teren.
    Ako si naumio da se ženiš, a nijesi baš siguran je li tvoja izabranica poštena, pardoniraš jedoga po jednoga na pjacu petkom kad je pazarni dan, i pitaš ih, jednoga po jednoga, ili odeš kod Dike frajerice, u pet popodne, da se ne lomataš po pjaci, a i viđeće te svako kako s njima razgovaraš, no ovako kod Dike frajerice sve odjednom.
    Ima tu jedna slaba tačka. Moraćeš svijama da platiš kafu. Jedan po jedan, ako je đevojka poštena, će ti reći:
    KOD MENE NIJE DODILA.
    NIJE NI KOD MENE.
    NIJE NI KOD MENE...
    E, u taj slučaj komotno se ženi. Ako ti treba pismena potvrda, napisaće ti Dika frajerica na list iz sveske na uske i široke mastiljavom olovkom. To moraš posebno platiti. Jeste trošak, ali znaš da je izabranica jedna poštena đevojka koja nije plećima peglala djelove Cetinja. Možda jes kod nekoga opaljova koji ima stan na kauč ili krevet koji je kupio kod Murte na ekspres kredit, ali takvija je malo, a ti imaš POTVRDU.
    Evo pouka za Henkela, ako se dosle nije zamaka.
    Last edited by ivanbegovac; 03-07-17 at 11:54.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  5. #5
    Join Date
    Mar 2011
    Location
    Podgorica
    Posts
    8,524
    Thanks Thanks Given 
    124
    Thanks Thanks Received 
    467
    Thanked in
    213 Posts

    Default

    Da nema kakvi recept đe vode popit ljeti ?
    "LIFE IS ABOUT PASSIONS. THANK YOU FOR SHARING MINE." - Michael Schumacher



  6. #6
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Petronas View Post
    Da nema kakvi recept đe vode popit ljeti ?
    Ima, kako nema. Eno na Borovik šurla voda. Nije ka na Simonovu(Muhadinovića) jažu, ma šurla li šurla.
    Možeš da se kuplješ na ovi žaropek. Ponesi botilju vode za svaki slučaj.Click image for larger version. 

Name:	DGM9zWVXUAAC4LH.jpg 
Views:	208 
Size:	11.3 KB 
ID:	150209
    Last edited by ivanbegovac; 03-08-17 at 06:30.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  7. #7
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    987
    Thanks Thanks Given 
    160
    Thanks Thanks Received 
    66
    Thanked in
    50 Posts

    Default

    Imaš li kakvi recepat da se potule ovi požari po Lovćenu ?

  8. #8
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by HENKEL View Post
    Imaš li kakvi recepat da se potule ovi požari po Lovćenu ?
    Kad sam JA tulio požare po Cetinju i okolini, nije bilo požara koji nijesmo istulili do mraka. Jedino Mekavac smo tulili dva dana. Vodu smo nosili na pleći zbog nepristupačnog terena. Bilo je ŽESTOKIH požara(Košljun), ali mi smo bili dobrovoljni vatrogasci vatrogasnog društva ''PEKO DAPČEVIĆ'' požrtvovani do beskraja.
    Click image for larger version. 

Name:	vatrogasac.jpg 
Views:	188 
Size:	14.0 KB 
ID:	150384Click image for larger version. 

Name:	ko je živi.jpg 
Views:	183 
Size:	11.9 KB 
ID:	150385Click image for larger version. 

Name:	sa legendom.jpg 
Views:	195 
Size:	11.6 KB 
ID:	150386
    Last edited by ivanbegovac; 16-08-17 at 12:50.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  9. #9
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    987
    Thanks Thanks Given 
    160
    Thanks Thanks Received 
    66
    Thanked in
    50 Posts

    Default

    Svaka čast.
    Nijesu ni požari što su nekad bili. Nekad su se mogli potulit,a ovizi sadake ne. Ja ne znavam štoimje.

  10. #10
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by HENKEL View Post
    Svaka čast.
    Nijesu ni požari što su nekad bili. Nekad su se mogli potulit,a ovizi sadake ne. Ja ne znavam štoimje.
    Bili su baka žešći prije svakako. Goreo je Vladin dom, Pozorište, Bojana, Tara, Košuta, Štamparija... Sve su to bili žestoki požari, ali su ih DOBROVOLJNI vatrogasci svekolike istulili. Za Košutu smo jedino zvali u pomoć titogradske vatrogasce. SADAKO znam puno cetinjskijeh momaka koji su drsko odbijeni kad su se ponudili za članstvo. Gojko Ćaćić je doćerao specijalno vatrogasno vozilo do Planinarskog doma na Ivanova korita i bilo je tu na paluku da se odma interveniše. Poslije dvije godine pokradene su sve cijevi i crijeva. Ajd sad tuli ako možeš.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  11. #11
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    987
    Thanks Thanks Given 
    160
    Thanks Thanks Received 
    66
    Thanked in
    50 Posts

    Default

    Śećam se Gośe dobro.

    A da pamtiš,jeli ikad Lovćen ovoliko gorio ?

  12. #12
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by HENKEL View Post
    Śećam se Gośe dobro.

    A da pamtiš,jeli ikad Lovćen ovoliko gorio ?
    Lovćen NIKAD nije mogao tako goreti, jer Crna Gora nije ranije priznala Kosovo, pa su ''turisti'' iz Srbije mirno tamanili po plažama salamu i pamidore i bili zauzeti proizvodnjom i prodajom krofni po plažama od brašna kojeg su dovukli u prikolice, a bile su i straže. Pisali su se registarski brojevi. Kad je Košljun zapaljen, ufaćen je podmetač požara, neki Dica iz Paraćina. Ufatio ga je Ćoćo Franeta, koji je tog dana dežurao. Majka ga nije mogla poznat od ćoteka koje je dobio i to se pročulo.
    Kakvi su i koliki požari, ne znam nako iz štampe, jer ja ne smijem doć na Cetinje, emije zaprijetio jedan kalčak, a niko da mi izvadi besu kod njega.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  13. #13
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    987
    Thanks Thanks Given 
    160
    Thanks Thanks Received 
    66
    Thanked in
    50 Posts

    Default

    :lolblue::lolblue::lolblue:

  14. #14
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by HENKEL View Post
    :lolblue::lolblue::lolblue:
    OPET me zaebaeš???
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  15. #15
    Join Date
    Jul 2011
    Location
    Cetinje
    Posts
    987
    Thanks Thanks Given 
    160
    Thanks Thanks Received 
    66
    Thanked in
    50 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by ivanbegovac View Post
    OPET me zaebaeš???
    E ako te zaebaem, ebi mi ono šareno prase u obor.Eto.

  16. #16
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by HENKEL View Post
    E ako te zaebaem, ebi mi ono šareno prase u obor.Eto.
    A đe prase, i to šareno? Što ne ponudi kakvu džoru iskusnu, no da se ja rvam sa prasetom? Aok ti ga mene.
    A đe ti je to taj obor u Bajovu ulicu?
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  17. #17
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by ivanbegovac View Post
    A đe prase, i to šareno? Što ne ponudi kakvu džoru iskusnu, no da se ja rvam sa prasetom? Aok ti ga mene.
    A đe ti je to taj obor u Bajovu ulicu?
    Niko živi ne znade reć u koju avliju držiš gurad. Že su ti to ''bugari''?
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  18. #18
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    МУЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ - ПЈЕВАЊЕ

    Шегдесетих година у цетињској Гимназији је у програму постојао предмет МУЗИЧКО ВАСПИТАЊЕ(пјевање). Наставу је обављао
    Миљан Чејовић, ничим изазван, ако се изузме чињеница да је Директор Гимназије била Марија Чејовић, супруга поменутог Миљана Чејовића. Она, Марија Чејовић је била последњи бастион чувања високог нивоа и стандарда наставног кадра. Послије ње обрнуше кола низа страну.
    Код њеног наследника пољопривредни техничар са тромјесечним курсом у Бару постаде професор. Квалификовани бравар са интерном ободовом квалификацијом ,постаде професор Општетехничког образовања....
    Е, горе поменути професор музичког васпитања(пјевања) се дочепао магнетофона и предавања је кући снимао. Тај магнетон је Миљан доносио на час и по завршавању мукотрпног административног дијела часа кад је требало уписти у дневник назив методске јединице и евентуалне одсутне ученике, почињало је слушање предавања већ снимњеног на магнетофону. Није било подвале. Препознавао се, недвосмислено, глас предавача Миљана Мињанића:

    Развој музике у периоду процвата Барока и Рококоа у вријеме збивања катастрофалним по друштво, МИР ТАМО, узимљући у обзир кретања народних маса у јавним збивањима по трговима и улицама, МИР ТАМО И ПАЗИТЕ, ЈЕР ОКЛЕ ЋЕТЕ ОВО ДА НАУЧИТЕ, са великим страховима да ће неука руља уништавати тековине Барока и ускратити будућим генерацијама да се диве томе...
    Прва опера која је конпонована је, по некијама, Дафна, а по никијама другијама је Еуридика које је конпоновао Јакопо Пери. Прво приказивање Дафне је, МИР ТАМО, 1597. године у Фиренци. Дафна је била конпонована, МИР ТАМО СТОКО ЈЕДНА, по тексту Ринучија у Фиренци, МИР ТАМО. Еуридику је истом тако конпоновао Јакопо Пери, па се сматра да су Дафна и Еуридика Јакопо Перија прва опера Prva prikazana opera-...
    Поуздано знам да је било ТРИ ученика Гимназије те године који су знали основе ПЈЕВАЊА. Ноте и остали видови музичке писмености су остали у поље тамног дијела знања - незнања.
    Предавања из предмета ХЕМИЈА, које је вршио онај пољопривредни техничар са тромесечним курсом(алдехиди и кетони) и предавања оног квалификованог радника са интерном квалификацијом Обода су НЕИСЦРПАН рудник спрдње.
    Није далеко ни ''професор'' математике који ни поред писама и осталих интервенција из Комитета није успио да заврши факултет. Рецимо, његово предавање методске јединице ''ФУНКЦИЈА'' ђе каже:
    Функција, јебеш му матер, то вам је просто. Ево, ако имамо шпорет у којем букти огањ и на том шпорету лонац у којем има вода, па кад сипамо у тај лонац, у ту воду брашно, јебеш му матер, добијамо качамак који је у овај случај функција ватре у шпорет, лонца и воде ђе смо усули брашно, ето, јебеш му матер, зар није лако? Оно мијешање подпада у другу непознату једначине.....
    Last edited by ivanbegovac; 02-11-17 at 14:09.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  19. #19
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    PRIVATNI – VAN(d)REDNI ISPITI

    Našao Direktor Śkumba način kako da zaradi neki dinar preko plate i organizovao vanredne ispite za kompletnе razredе Gimnazije.
    Ja sam ljeti svirao u Gradskoj kafani, pa onda u hotelu Grand, ali me je direktor pozvao u svoju kancelariju i saopštio mi da ne mogu svirati, tj. бoraviti u hotelskoj kafani i biti đak Gimnazije.
    To Mariji Čejović, predhodnom Direktoru Gimnazije nije smetalo, jer je dobro znala da mi je to jedini izvor prihoda. Śkumba je bio neumoljiv. Profesor matematike, veliki čovjek, Bosna Milošević mi reče da se ispišem na polugođe, a ona će mi dozvoliti da prisustvujem njenim časovima. Posavjetova me da i ostale profesore zamolim da mi dozvole prisustvovanje njihovim časovima. Dozvoliše mi Ilija Rajković i Pavle Đonović.Ostali nijesu htjeli ni da čuju.
    Dolazio sam u Gimnaziju svakodnevno i slušao predavanja i ispitivanja, kako bih mogao što spremniji izaći na polaganje iz svih predmeta četvrtog razreda Gimnazije.
    Dođe avgust i ja se prijavih kod Sekretara Milivoja Draškovića, pa sam u ponedeljak koji prvi dođe počeo polagati.
    Bilo je i drugih kandidata koji su htjeli završiti Gimnaziju. Mato Begović, Gaga Sekulić, Joja Mandić koji reče Milivoju Draškoviću: Valan ću završavati TU Gimnaziju i upisati medicinu, pa da ću je pet godina studirati.
    Kako je to izgledalo, to polaganje.
    Polaže Joja biologiju iz drugog razreda Gimnazije. Ispituje ga Ilija Rajković, a komisiju sačinjavaju dušan laušević i dušan śkumba martinović, da se ’’ogrebu’’ za honorare.
    Pita Ilija Joju:
    - Ajde Mandiću, reci ti nama sve što znaš o oku.
    - O oku je li?
    - Da, da o oku.
    - Eeee, oko, ovaaaaj, oko je čovjekov organ koji mu služi da bolje vidi...
    Ili:
    Polažem ja francuski. Ispituje me Miška Milišić a komisiju čine dva dušana. Martinović i laušević. Miški ja odmah kažem:
    Шер мадмуазел, ж Ву_зампри к ву неклате д рир, парск ж дуа бесе л кул д сет де_зидијо кил сон деван ну, к н савон па окан парол сир л ланг Фрасе, е регарде биан коман ил нишан ла тет авек ла буш увер....
    Ko nije razumio što sam Miški Milišić rekao evo:
    Draga gospođice, molim Vas da ne prsnete u smijeh zato što ja moram da ljubim u guzicu ova dva idiota koji su ispred nas i pogledajte samo kako klimaju glavom sa otvorenim ustima.
    Pluskvamperfekat se pravi tako, kažem, što se uzme infinitiv glagola koji se mijenja i na osnovicu se doda perpetum mobile glagola koji se mijenja. E, tu Miška nije mogla više izdržati, već je crvena u licu izašla na hodnik da se ’’iskašlje’’
    Položih sve predmete, ali me žuti petar strugar obori iy filosofije na popravni .
    Poslije dvije neđelje dođem u direktorovu kancelariju da ponovo polažem filosofiju. Ponovo sam platio ispitivača i komisiju. Ovog puta je komisiju sačinjavao samo direktor śkumba.
    Pita me petar:
    - HERAKLIT
    - Heraklit je bio antički filosof koji je rođen u Efesu 535. Godine prije nove ere, a umro je 475. U Efesu. prije nove ere. Prije nove ere godine su se brojale unazad.
    Govorio je: SVE JESTE I SVE NIJE U ISTO VRIJEME, JER SVIJET OVAJ NIJE STVORIO NITI JEDAN BOG I NITI JEDAN ČOVJEK, VEĆ JE VATRA VJEČNO ŽIVA, KOJA SE SA MJERO PALI I SA MJEROM GASI.
    - Dalje?
    - U knjizi nema ništa više.
    - Dobro de. Ajde reci nešto o DIOGENU.
    - Diogen
    - Diogen je bio Grčki filosof osnivač kiničke filosofske škole. Rođen je u Sinopi 412. Godine prije nove ere, a umro je 323.godine prije nove ere. Prezirao je sve što nije prirodno i živio je u buretu...
    I tako ja položih sve, računajući i Latinski koji me je ispitivao Stanko, fuga Roganović:
    - Čitaj.
    Тера ест стела. Хисториа ест магистра витеа. Конкордиам патриам фирмат. Корпора ветерум славорум магна ерат..
    - Dosta. Kvi
    - Kvi kve kvo kuijus kuji..
    - Dosta. Hik
    - Hik hek hok huius hui...
    - Dosta. Predlozi sa ablativom
    - Ante apud ad adversus cirkum cirka citra cis erga kontra....
    - Dosta. Inter
    - Sarti Burgnič Faketi Domengini Gvarneri Piki Žair Suarez Macola Di Stefano Korso.
    - Brao, brao. Sve znaš.
    Daje meni Sekretar svjedočanstvo o završenom četvrtom razredu Gimnazije, a Śkumba dodaje:
    Nemoj ślućajno da prijavljujeś maturski ispit, jer ga nećeś položit. Ja ti to garantujem. Aj mrś.

    Maturski ispit položismo Mili Tatar i ja u desetu beogradsku Gimnaziju.
    Tako je to bilo.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  20. #20
    Join Date
    Apr 2004
    Posts
    1,697
    Thanks Thanks Given 
    330
    Thanks Thanks Received 
    133
    Thanked in
    80 Posts

    Default

    E dobi moj,
    nijesam ja mislio da ovaj vrijedni dokument odmah izbrišeš nego da ne objavljuješ nove, pošto on u potunosti pripada tvojoj jedinstvenoj hronici Cetinja pa bih te zbog toga zamolio da ga ponovo vrneš, kako bi brašnjomudi mogli da gustiraju ili što pametno zaključe.

    Ja sam ga pročitao nekoliko puta, što mu otprilike dođe, kao da sam pročitao kompletan izvještaj cetinjskih kladionica.
    Last edited by metuzalem; 08-12-17 at 16:45.

  21. #21
    Join Date
    Apr 2004
    Posts
    1,697
    Thanks Thanks Given 
    330
    Thanks Thanks Received 
    133
    Thanked in
    80 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by metuzalem View Post
    E dobi moj,
    nijesam ja mislio da ovaj vrijedni dokument odmah izbrišeš nego da ne objavljuješ nove, pošto on u potunosti pripada tvojoj jedinstvenoj hronici Cetinja pa bih te zbog toga zamolio da ga ponovo vrneš, kako bi brašnjomudi mogli da gustiraju ili što pametno zaključe.

    Ja sam ga pročitao nekoliko puta, što mu otprilike dođe, kao da sam pročitao kompletan izvještaj cetinjskih kladionica.
    Ajde kućo moja, učini mi to pa ću i ja tebe nekom prlikom. Nije baš moj običaj da se iz mjesta okrem, ni za a ni protiv nečeg, što mi ne paše no mi se ovoga puta čmače...
    Last edited by metuzalem; 08-12-17 at 16:53.

  22. #22
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Evo, ćah repetirati, ali me ovaj krvnik obavještava da ne može jer ima 1849 karaktera više. Juče nije bilo tog ograničenja. Provaću, makar iz dva puta.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  23. #23
    Join Date
    Apr 2004
    Posts
    1,697
    Thanks Thanks Given 
    330
    Thanks Thanks Received 
    133
    Thanked in
    80 Posts

    Default

    E nije čuda da imaš teškoće sa ovim prilogom. jer sam tek naknadno shvatio ds je jeda od tvojih najoriginalnijih, zato nie čudu što prelazi i okvire datih mogućnosti.
    Kad ponovo budee na uvid ima da naprivim analizu ovog neviđenog fenomena i to u sopstvenom slučaju, jer mi se to može, jedino sa negativnim predznakom.

    pri tome ću se poslužiti svojim internacionalnim (gastarbajterskim) iskustvom u kome su svi moji uspjesi i poduhvati prećutabi na jednako temeljit način.Za razliku od ove opštenarodno priznate ličnosti, moj nastup je uslijedio stupanjem na trg robova, prihvaćen poput nekog gladijatora za koga nema osim dvije mogućnosti; ili ćeš svoj zadaatak riješiti ili te nema...

    Šegdesetih godina prošloga vijeka sam, kao samostalni projektant, radio kod pozbatog arhitekte Živadinovića kad se jednoga dana pojavio Mr Lacoste, zadužen za projektovanje nadvožnjaka na novom autoputu Paris - Lyon, i Živojinovića pitao ima li kga ko bi mu uradio idejne planove. On ga je uputio na mene a mi se po tom pritanju brdsko-brzinski sporazumjeli, jer su novčane transaakcije su se odvijale manuelno, kako to dobri običaji nalažu.

    Bio je to stvarno kreativan odnos, jer bi Lacoste donio visinu nivelete ispod koje bih ja "podmetnuo" most po svojoj slobodi predstavi, pod uslovom da ispoštujem propise. Ovo nije predstavljalo teškoću, jer idejni projekat predstavlja podlogu po kojoj izvođaći ndr svoj projekat mnogo jeftiniji nego što su bili moji projekti urađeni u razuzdanoj neobaveznosti, na čemu su mi bili čak i zahvalni.

    Svaki put kad vozimovim autoputom. s izvjesnom tugom posmatram ove štancovane nadvožnjake, adovoljan šti ns njihovim projektima nema mog imena.

  24. #24
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    АЛЕКСАНДАР М. КЕКОВИЋ, дописни члан АИНС од 1999. године, редовни професор Архитектонског факултета Универзитета у Београду, рођен је 24. фебруара 1939. године на Цетињу, од оца Михаила и мајке Данице, рођ Вујовић. Ожењен, супруга Драгана (Крстић), архитекта, двоје деце - кћи Александра (1969), архитекта, син Угљеша (1970), сликар.
    Гимназију завршио у Београду 1956. године. Дипломирао на Архитектонском факултету у Београду 1963. године. Запослио се 1964. у Институту за урбанизам и архитектуру Србије и исте године прешао у Енергопројект као водећи пројектант и руководилац студија. Од 1978. запослен на Архитектонском факултету у Београду, где је изабран за ванредног 1982., а за редовног професора 1998. године. Године 1985. биран за продекана за стручно-уметнички рад и сарадњу факултета са привредом а у току 1998-2000 био декан Факултета. Руководилац предмета „Опште тезе о архитектури” и руководилац студија на Катедри за пројектовање, као и последипломских студија на курсу „Теорија простора” на истој катедри. Увео магистеријум уметности и руководио израдом осам магистарских теза. Од 2001. године специјални саветник у Енергопројекту-Д.О.О. Енјуб. Био на студијским путовањима у Египту (1962), Италији, Данској, Финској, Француској (у више наврата), Грчкој и Шпанији.
    Чланство у струковним организацијама: Савез архитеката Србије (члан Стручног већа и члан Председништва до 1984. године); Друштво архитеката Београда (члан Председништва и председник Стручног већа); Члан редакције и савета часописа „Архитектура и урбанизам”; Културно просветна заједница (делегат и члан редакције „Лице града”); Члан одбора Музеја архитектуре Србије; Члан Савета градитеља општине Стари Град; Члан Председништва Српске академије архитектуре; Члан Већа Велике награде архитектуре Србије.
    Награде и признања: 1963/64. Награда „Ин мемориам” Рата Богојевић за дипломски рад; 1970. Годишња награда Енергопројекта за најбоље остварење у архитектури; 1977 и 1978 Специјална награда салона архитектуре; 1982. Награда листа „Борба” за најбоље архитектонско остварење; 1983. Републичка награда листа „Борба”, додељена за реализацију зграде „Енергопројекта”; 1988. Велика награда архитектуре; 1976. Орден рада са сребрним венцем; 1979. Заслужни члан Савеза архитеката Србије; 1998. Златник (Архитектонски факултет).
    Конкурси: 1976. Цетиње - Гранд хотел, ЈУ конкурс - I награда; 1976. Будва - Осмогодишња школа, позивни ЈУ конкурс - I место; 1977. Београд - Пословна зграда Енергопројекта, интерни конкурс – I награда; 1978. Крагујевац - Станови солидарности, позивни конкурс - I награда; 1980. Копаоник - Хотел Б категорије, позивни конкурс - I награда; 1982. Врњачка Бања - Хотел „Путник”, позивни конкурс - I награда; 1985. Београд - Пословне зграде ЈАТ-а и ЈП са центром, позивни конкурс – II награда; 1986. Нови Сад - Пословна зграда „Нафтагас”, позивни и јавни ЈУ конкурс - I награда; 1987. Багрдан код Светозарева - Угоститељско-рекреативни центар, јавни ЈУ конкурс, „Комграп” – II награда; 1987. Француска - међународни конкурс за затворе, „Аrrow”- Париз - V пласман; 1991. Београд, код стадиона „Партизан” - Хотел и пословни објекат Ц.Б.Ц. - Париз, међународни конкурс - II награда; 1991. Београд - Урбанистичко-архитектонско решење - реконструкција блока, решење пословног објекта Теразије 37 и шопинг центра у језгру блока (са арх. Д. Кековић), јавни и позивни конкурс – II награда; 1991. Бар, централна зона - реконструкција Тополице, позивни конкурс – I награда; 1992. Приштина - Храм Светог Спаса, јавни конкурс - откуп; 1993. Свети Стефан - урбанистичко-архитектонско решење стамбено-пословног комплекса и приобаља, позивни конкурс - специјална награда; 1993. Ужице- Архитектонско решење пословног објекта, позивни конкурс; 1993. Јагодина - урбанистичко-архитектонско решење централне зоне, позивни конкурс; 1993. Сочи, Русија - Урбанистичко-архитектонско решење комплекса и хотела за раднике, позивни конкурс - I пласман; 1993. Београд - позивни конкурс за стамбено-пословни објекат у Дубровачкој 10; 1994. Бар - Пословно-тржни центар - II награда (I награда није додељена); 1999. Бар - Спортска дворана – I награда; 2000. Подгорица - Управна зграда Универзитета Црне Горе - II награда.
    Значајнији реализовани објекти: 1966. Будва - Ресторан „Тераса”; 1967/69. Златар – Хотел „Панорама”; 1967. Цавтат – Хотел на Сустјепану; 1969. Смедерево - Пошта и АТЦ; 1970. Смедерево - Робна кућа „Инекс”; 1971. Смедерево - Предшколска установа; 1972. Смедерево – Станови солидарности, 250 станова, „Југопетрол”; 1973. Ивањица - Земаљска сателитска станица; 1974/75. Барајево - Дом здравља; 1974/76. Смедерево - Спортски центар; 1975. Смедерево – Стамбени комплекс „Центар 2”, 240 станова; 1976. Смедерево - Стамбени блок у Карађорђевој улици, 150 станова; 1978. Будва - Осмогодишња школа; 1976/82. Београд - Пословна зграда „Енергопројект”; 1977/80. Неготин - Дом здравља; 1977/84. Цетиње - „Гранд Хотел”; 1977/87. Београд – Главни поштански центар, Београд; 1978. Београд - Савезни центар за везе; 1979/85. Улцињ – Хотелско насеље „Отрант Рент а Виле”; 1986/98. Нови Сад - Пословна зграда „Нафтагас”; 1989. Пакоштане - Медитеране клуб; 1990/91. Подгорица - „Мало Брдо”, стамбено насеље, 2000 станова; 1994. Доњи Милановац - Вишенаменски објекат Националног парка „Ђердап”; 1996. Београд, Бежанијска Коса - Стамбени објекти у Блоку 13; 1996/97. Бечићи - Рафаиловићи, резиденцијална вила; 1997. Београд, Нови Београд - Стамбено-пословни објекат у Блоку 4; 1965. Јордан - Два мања туристичка насеља; 1970. Уганда - Хотел „Нил”, Кампала; 1972/73. Уганда - Аеродром „Ентебе”; 1972/76. Либија – Гарабули - 1000 фарми са комуналним центрима; 1975 - Амбасада и резиденција СФРЈ, Берн, Швајцарска.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

  25. #25
    Join Date
    Jan 2011
    Posts
    295
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Evo ga met. Uspjeh, pošto sam maknuo skoro 2000 slova.
    Bilo je riječi o Osnonoj školi ''Stjepan Mitrov Ljubiša, koju je Baćko Keković projektovao i bio nadzorni organ u izgradnji, tako da je to bio najjeftiniji kvadratni metar izgrađenog prostora, kojem zemljotres nije ni staklo polupao. U Kuala Lumpuru je urađen projekat i izgrađen kongresni centar.
    Hotel Grand na Cetinju je ''uštiklavan'' u parku između drveća, tako da nije pośečeno nijedno drvo. Idejno rešenje za recepciju Hotela sam radio ja. Ja sam, inače, PREMIERE CONCIERGE DE YOUGOSLAVIE - MULTILANGUE(što ćeš? Nema se okle)Click image for larger version. 

Name:	2plaketa (Copy).jpg 
Views:	136 
Size:	11.3 KB 
ID:	154104.
    Kad bih ti pričao kako su cetinjske glavonje opremale Hotel za otvaranje, ne bi se mogao čudom načuditi. Na nož su cetinjski kritičari dočekali ideju Rada Džakovića da u hotelskom bazenu bude morska voda. Konsultovani su stručnjaci i realizacija te ideje je bila veoma povoljna financijski(na dvije kote pumpe uz plastične cijevi) ali zagraktali vlasnici murica - smoki model(znam ih, bili smo zajedno na regrutaciji) i od ideje ništa.
    Napisaću odiseju oko nabavke mobilijara i restoranskog inventara. To je bilo za plakanje. Sprdali su mi se Direktori Frotirke iz Delčeva, fabrike Damasta iz Čantavira....
    Ako. Htio sam sve najljepše za Cetinje, pa mi nije žao, osim ako se Henkel ne složi, a oće, oće.
    Last edited by ivanbegovac; 09-12-17 at 15:09.
    Ako imaš problem sa čitanjem, džabe ćeš otvarati
    NOVO:
    http://cetinjske.blogspot.rs/

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Dijelim recept...
    By Lexus in forum Gastronomija
    Replies: 108
    Last Post: 30-06-16, 03:36
  2. Recept za ljekove za 6 mjeseci ?
    By siraj in forum Medicina
    Replies: 1
    Last Post: 10-06-16, 20:32
  3. Cheesecake recept
    By Rincewind in forum Gastronomija
    Replies: 24
    Last Post: 29-10-10, 09:41
  4. Najneobichnije jelo, recept
    By KRKNA in forum Gastronomija
    Replies: 4
    Last Post: 03-07-04, 09:28
  5. Recept za Grobara
    By Milijana in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 2
    Last Post: 31-01-04, 14:55

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •