Ja se slažem sa Fotografom da nisu trebali biti u Jugoslaviji. Posle prvog i drugog svetskog rata.i svega nikako nisu trebali biti u zajedničkoj državi.
Trebala je biti velika Srbija. :-D Šalimo se malo.
Sent from my ONEPLUS A6000 using Tapatalk
Ok, reci mi jel pitala Srbija ostale republike kad je ukidala autonomiju Kosovu I Vojvodini?? Pazi, Vojvodina I Kosovo su bile federalne jedinice. SFRJ je po ustavu imala 8 federalnih jedinica, 6 republika I dvije autonomne pokrajine.
Lose je kad se stvari gledaju kroz prizmu nacionalnih interesa...
Last edited by kimmi; 04-10-19 at 14:29.
Republika je to odlučila a ne referendum.
Iz moje logike ispravnije je da narod odluči o tome kao što je uradio u HRV i SLO.
Međutim sa zakonske strane odlučuje republika a ne građanstvo.
Loše je kada se stvari gledaju iz ličnog osjećaja a ne kroz zakon.
Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
Ne znam kako je mogla republika da mijenja ustavno uredjenje koje je definisano Ustavom SFRJ
"Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju sačinjavaju Socijalistička Republika Bosna i
Hercegovina, Socijalistička Republika Makedonija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička
Republika Srbija, kao i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina i Socijalistička Autonomna
Pokrajina Kosovo koje su u sastavu Socijalističke Republike Srbije, Socijalistička Republika Hrvatska i
Socijalistička Republika Crna Gora."
Da su raspisali dva referenduma, jedan na Kosovu a drugi u Vojvodini, pa da kazemo da je legitimno, jer je Ustavom SFRJ bilo propisano pravo na samoopredjeljenje, ukljucujuci I pravo na otcjepljenje....
Osnovna nacela prvi stav:
"Narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredeljenje, uključujući i pravo na
otcepljenje....."
Evo I ti tvrdis da je ispravnije kad se to uradi na referendumu, nego ovako ko sto su Srbi uradili, ali ipak opravdavas vojne akcije na teritoriji bivse SFRJ. Kamo srece da je vojska odmah krenula da brani Ustav SFRJ I pocistila Sloba I kompaniju kad su ga gribo pogazili, ne bi doslo do srranja do kog je doslo.
Ja sam jugonostalgicar, volio bih da je opstala u nekom labavom obliku, ali nije se moglo od nametanja nacionalnih interesa, svojatanja istorija, ispravljanja istorijskih nepravdi I kojekakvih drugih gluposti. Zato smo I tu dje jesmo. Jos smo I dobro kako smo zasluzili svi na Balkanu.
Sto bi reko dobri Djordje Balasevic.
Ma, sta su znali gjenerali I brkati majori?
Jedino da vicu Pali, ali nisu najgori.
Krivi smo mi!
Ni svi silni infatilni sto su puske sanjali
Ne ne derane, krivi smo mi sto smo se sklanjali.
Dakle, zakljucak....Ko I tad ko I sad
Putuj Evropo
Sent from my HUAWEI CRR-L09 using Tapatalk
Last edited by kimmi; 04-10-19 at 14:56.
Nikad nisam ni jednu vojnu agresiju opravdao.
Pokušavam da vam pojasnim tadašnje funkcionisanje koje je po merilima modernog građanina totalno čudno.
Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
Kada se postavi hronologija događaja onda se sve malo jasnije sagleda:
1990 god. – u januaru se održava XIV (pokazaće se i zadnji) kongres Saveza Komunista Jugoslavije koji nije završen jer su isti napustile delegacije Saveza Komunista Slovenije i Saveza Komunista Hrvatske. U aprilu se održavaju izbori u Sloveniji i Hrvatskoj, kasnije i u ostalim republikama. Kosovski parlament je izglasao da više nisu pokrajna nego republika nakon čega slijedi smjena rukovodstva na Kosovu. Srbija uvodi carinu na robu iz Slovenije. U decembru se u Sloveniji održava referendum o nezavisnosti te države, a par dana kasnije Srbija upada u sistem centralne banke Jugosalvije i prisvaja 1,8 milijardi dolara.
1991 god. – u februaru mjesecu su slovenački i hrvatski parlament donjeli odluku o preuzimanju kontrole nad ekonomijom i odbranom na vlastitoj teritoriji te da se do 26.6.1991 god. ostale republike izjasne o statusu buduće zajednice nezavisnih država. Ipak, istog mjeseca počinje i prvi sukob u kojem se koristi oružije (Pakrac). U maju mjesecu održan referendum u Hrvatskoj za nezavisnost te republike. Nakon isteka roka (26.6.1991 god.) JNA počinje intervenciju u Sloveniji, da bi se poslije deset dana JNA povukla sa teritorije Slovenije. Na tri mjeseca zamirnuto proglašenje nezavisnosti Slovenije i Hrvatske. U septembru Makedonija na referendum izglazava nezavisnost, a u oktobru (nakon isteka tri mjeseca) Slovenija i Hrvatska proglašavaju nezavisnost. U decembru većine jugoslovenskog rukovodstva podnosi ostavke zajedno sa premijerom Ante Markovićem.
1992 god. – u februaru se i u Bosni i Hercegovini raspisuje referendum te 7.4.1991 god. proglašavaju nezavisnost. Jugoslavija zvanično prestaje da postoji kada 24.7.1991 god. Srbija i Crna Gora prave novu državu kojoj daju ime Savezna Republika Jugoslavija (SRJ). Rat u Bosni i Hercegovini se zahuktava, a u maju mjesecu se uvode ekonomske sankcije ka SRJ (rezolucija savjeta bezbjednosti 757).
1995 god. – Dejtonskim sporazumom sklopljeno primirije poslije ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini, završeni su i ratni sukobi u Hrvatskoj, te su stvoreni uslovi da se SRJ ukinu ekonomske sankcije.
Dakle, to bi bila opšta hronologija, može i vezana samo za dubrovačko ratište.
Baš razgledah ovu izložbu u Lazaretima. Nisam prije znao da je bila probijena kupola velikog zvonika, ni da je znatno stradao Samostan Sigurata. Je li ikad prije i poslije zabilježeno granatiranje ijednog mjesta pod zaštitom UNESCO-a? Ovo je jedno od najvećih divljaštava prema kulturi, umjetnosti i arhitekturi ikad.
Stvarno jeste sramota kakvo je divljastvo tada uradjeno jer je unisten cijeli stari grad Dubrovnik. Evo i snimka koji to objasnjava.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Rušenje Starog mosta u Mostaru je stvarno strašna tragedija, možda drugo najveće divljaštvo prema starini u ratovima 1990-ih, odmah nakon granatiranja Dubrovnika. Međutim, Stari most prilikom rušenja 1993. nije bio pod zaštitom UNESCO-a. Uvršten je na popis svjetske baštine 2005. godine. Dubrovnik je uvršten 1979., prije granatiranja. Nije sasvim razvidno tko je odgovoran za rušenje Starog mosta, HVO ili ARBiH. Prije potonja, budući da prilikom samog rušenja nisu dolazile granate s položaja HVO-a. Dubrovnik je napadnut bez ikakvoga razloga. U njemu nije bilo srpskog življa koje bi trebalo braniti, u njemu nije bilo vojarni ni oružja, iz njega nije stizala nikakva opasnost. Napadnut je iz čiste zavisti, budući da Srbi nikada ne će imati niti jedan ni približno tako lijep grad. Arhitektonski više vrijedi Dubrovnik nego svi srpski gradovi zajedno. Turista godišnje više posjeti Dubrovnik nego cijele Srbiju i Republiku Srpsku zajedno. Turisti koji dolaze u Crnu Goru najviše razgledavaju ono što su tamo stvorili i izgradili Hrvati (Kotor, Perast, Gospa od Škrpjela).
16. septembar 1991 god. - proglašena opšta mobilizacija u Crnoj Gori
17. septembar 1991 god. - Jugoslovenska Ratna Mornarica (JRM) počinje sa pomorskom blokadom dubrovačkog akvatorija
18. septembar 1991 god. - Milo Đukanović osudio sve koji odbijaju da se odazovu mobilizaciji
23. septembar 1991 god. - prvi oružani sukob u mjestu Vitaljina između hrvatske policije sa jedne strane i JNA i TO Crne Gore sa druge strane
1. oktobar 1991 god. - počela blokada Dubrovnika bombardovanjem Srđa (repetitora na istoimenom brdu) Dubrovnik više nema komunikaciju sa ostatkom svijeta. Kasnije su na Komolcu uništene trafostananice i postrojenja za snadbjevanje vodom. Time Dubrovnik ostaje bez električne energije i vode.
3. oktobar 1991 god. - otvoren ,,sabirni centar za zarobljenike" u Morinju
5. oktobar 1991 god. - presjećena putna komunikacija izbijanjem JNA u mjesto Slano. Time je Dubrovnik potpuno blokiram. Prva pogibija u Dubrovniku, pjesnik Milan Milišić. Pao i helikopter gdje je bio general Cokic.
7. oktobar 1991 god. - u Mokošici istovremeno gine devetoro ljudi od minobacačke granate
15. oktobar 1991 god. - opkoljen Cavtat
16. oktobar 1991 god. - JNA ušla u Cavtat
23. oktobar 1991 god. - pale prve granate od 120 mm na stari grad Dubrovnik
31. oktobar 1991 god. - u Dubrovnik stize prva humanitarna pomoć, a sa brodom je tada otišlo 2.000 izbjeglica.
1. novembar 1991 god. - JNA ušla u Zaton i Orašac
20. novembar 1991 god. - JNA ušla u Mokošicu
6. decembar 1991 god. - najžešće granatiranje Dubrovnika (ispaljeno preko 2.000 granata)
15. januar 1992 god. - EEZ priznaje nezavisnost Hrvatske
24. mart 1992 god. - ubijen Jovan Sredojevic, pripadnik JNA koji je hrvatskoj policiji i vojsci prenosio informacije od početka napada
26. maj 1992 god. - prekinuta blokada Dubrovnika
avgust 1992 god. - zatvoren ,,sabirni centar za zatvorenike" u Morin ju u kojem je bilo zatočeno 292 ljudi, uglavnom civila iz Konavla.
Last edited by wulfy; 06-10-19 at 13:24.
Razlika izmedju granatiranja starog mosta i granatiranja Dubrovnika je ta sto je stari most granatiran da bi bio srusen, a Dubrovnik je granatiran iz nekog drugog razloga, da je granatiran iz zavisnosti vi bi ga danas oplakivali, a Srbi bi vam se smijali. Dalje ti mozes sumnjati i nagadjati ko je srusio stari most, velika vecina ne sumnja i ne nagadja vec je decidno jasna da su ga srusili Hrvati.
Ove nebuloze da su Hrvati nesto stvorili u Crnoj Gori izbjegavaj, ovo je ozbiljan forum. Nesto malo crnogorskih katolika ste uspjeli asimilovati, isti ste kao Srbi, ako ne i gori po tom pitanju.
Tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba u Mostaru, most je predstavljao jedinu vezu između istočne obale Neretve, pod nadzorom Armije BiH i manjeg dijela grada na desnoj obali koji je također bio pod bošnjačkim nadzorom. U prvostupanjskoj presudi tročlano Sudsko vijeće je, uz suprotno mišljenje predsjedatelja Antonettija, zaključilo da je rušenje mosta "predstavljalo neproporcionalnu štetu iako ga je Armija BiH koristila, pa je zato za HVO bio legitiman vojni cilj".
Već sam u porukama koje su premještene na novu temu Pomirenje regiona? dokazao hrvatstvo Boke kotorske. Tolstoj spominje bokeljske Hrvate krajem 17. stoljeća, kao i Andrija Kačić Miošić u 18. stoljeću.
Dubrovnik je granatiran bez ikakvoga valjanog razloga.
Znači armija BiH ga je srušila (ti tako reče neđe prije) jer im je bio od koristi.
Beale tamo lunjo...
Непосредно пре измене Устава Србије 1988 године , затражено је мишљење од свих република и покрајина, које су формирале посебне уставне комисије које су разматрале ово питање , и све комисије су се сагласиле са предложеним изменама.После тога је измењен устав Србије 1989 године а након тога је донет Устав Србије из 1990 године.
Што се тиче сецесије појединих република, то није могла бити једнострана одлука било које републике, већ је таква одлука морала бити донета одлуком Скупштине СФРЈ .СКупштина СФРЈ је и обичне законе доносила консензусом делегација свих република и покрајина, а измене устава су свакако морале бити донете уз сагласност свих република (и покрајина до 1989/1990 године).
Да би једна република стекла независност, у складу са Уставом СФРЈ, морао се изменити члан 2 Устава који је набрајао републике од којих се састоји СФРЈ, тако што би се изоставила република која стиче независност.
Што се тиче статуса покрајина,СФРЈ је имала врло сложену структуру партијске државе, у којој су конститутивни елементи те државе били разни субјекти :СКЈ, републике, покрајине, народи, народности, СУБНОР, Савез омладине, општине,ЈНА, месне заједнице итд.
Покрајине нису имале статус федералне јединице на нивоу СФРЈ , јер су њихове надлежности зависиле од Устава Србије а не од Устава СФРЈ.Покрајине су биле нека врста ниже федералне јединице(територијалне аутономије) у оквиру Србије.Такав модел је постојао и у СССР, постојало је 15 савезних република а у оквиру Русије постојало је 20 аутономних република, које су биле неке федералне јединице и имале своје представнике и на нивоу СССР-а, али су и даље биле део Русије.Нешто слично постоји и у БиХ, јер на нивоу БиХ постоје 2 федералне јединице Федерација БиХ и Република Српска, а у оквиру Федерације постоји 10 кантона који су такође нека врста федералних јединица, али у оквиру Федерације БиХ.
Slažete li se vi generalno s naslovom ove teme? Je li napad na Dubrovnik za sve vas sraman pohod? Ima vas dosta koji ga pokušavate na razne načine opravdati, znači uopće ne smatrate da je bio nešto loše.
Ne znam da li si svjestan šta si napisao
Po ustavu SFRJ republike imaju pravo na samoopredeljenje uključujući i pravo na otcjepljenje ali sudeći po tebi džabe im ustavom garantovani referendumi jer da bi se proglasili državama treba naknadno mijenjati ustav nepostojeće SFRJ
"Ja i dalje čekam da mi dokažeš da je Sunce kancerogeno.", Bugi
To je nesporna cinjenica da je to bruka Crne Gore, no tadasnja crnogorska vlast je izmanipulisala narod. Inace tadasnja vlast je bila pod kontrolom srpskog predsjednika Milosevica, bilo je i nas koji smo mislili drugacije i bili proglasavani za izdajnike.
Isto tako je nesporna cinjenica da si ti jedan hrvatski nacionalista i sovinista, koji je zestoko zadojen mrznjom prema svemu sto nije hrvatsko.
Jeste viđeli kako brat đe god zakoči u temi prebaci na novu...
Novi pristup dijalogu, nije loše...
Poslato sa kompaktne pisaće mašine Note 8 x2
............ Ż\_(ツ )_/Ż.............
- .- - .- - .- - .. .-. .- -- --- ... -. .--- .. -.-. .... .- .-. ..
Ја сам написао одговор на питање да ли је Србија тражила сагласност од других република за измену свог устава 1989 године.Та процедура је завршена 1988 године, док је у свим републикама владао Савез комуниста Југославије.Тада још није било вишестраначких избора и Србија није могла од Туђмана или Изетбеговића тражити мишљење.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks