Stanley Kubrick

[Interpol]

E, posto ga svi toliko volite, i vecini je najbolji reziser svih vremena, da vas vidimo.

Filmografija:

Fear and Desire (1953.)
Killer's Kiss (1955.)
The Killing (1956.)
Paths Of Glory (1958.)
Spartacus (1960.)
Lolita (1961.)
Dr. Strangelove (1964.)
2001: A Space Odyssey (1968.)
A Clockwork Orange (1971.)
Barry Lyndon (1975.)
The Shining (1980.)
Full Metal Jacket (1987.)
Eyes Wide Shut (1999.)

[Interpol]

Neka pocne Aleksandar Bechanovic:

U dijahronijskoj rekonstrukciji, mjesto Stenlija Kubrika može se sagledati kao ona presudna karika koja je spojila Stari i Novi Holivud: sa Starim ga povezuje insistiranje na formalnom savršenstvu i brižljivoj stilizaciji, a sa Novim sposobnost za brzu i funkcionalnu tematizaciju aktuelnih pitanja. Za razliku od nekih svojih kolega u toj tranzicionoj, poslijeratnoj generaciji, Kubrik nikada nije dozvoljavao da se njegov autorski pečat izgubi, što je uslovilo profilisanje kompaktnog filozofskog svjetonazora koji će biti temeljito elaboriran u različitim kontekstima, odnosno žanrovima.

Kubrik je rođen 26. jula 1928. u Bronksu, Njujork, a umro je u Londonu 7. marta 1999. Ljubitelj filmova od malih nogu, on prvo postaje fotograf magazina Look, da bi 1950. snimio svoj prvijenac, kratki dokumentarac Day of the Fight. Njegov dugometražni debi dolazi sa Fear and Desire (1953), a da se radi o velikom talentu moglo se vidjeti iz Killer’s Kiss (1955) zanimljivog i tenzičnog ostvarenja sa nakalemljenim hepi-endom, što je Kubriku bila dragocjena lekcija i on sebi tu vrstu konkluzije više neće dozvoliti. (Čak ako se i metafizička sjeta sa kraja Paths of Glory doživi kao hepi-end, Kubrik se potrudio da ga krajnje mizantropski parafrazira u završetku Full Metal Jacket iz 1987.)

Na dva nivoa, sljedeći film The Killing (1956) je tačka inicijacije režiserove specifičnosti. Prvi se ogleda u Kubrikovom odnosu prema tekstualnim predlošcima koje ekranizuje. Bilo da je u pitanju pulp literatura (The Killing je baziran na romanu Clean Break Lajonela Vajta), žanrovski ortodoksna ili aberativna proza kao što su Klarkova Odiseja u svemiru ili Bardžisova Paklena pomorandža, ili djela iz klasičnog kanona, recimo Tekeri (Bari Lindon), Kubrik se trudio da se vizuelno - u smislu osvajanja filmske autonomije - emancipuje od obaveze doslovnog prevođenja teksta: on je samo pretekst, osnova koja služi za izvođenje vlastitih zaključaka, poligon za mobilisanje kinematografske imaginacije.

Takođe, ma koliko The Killing izgledao daleko od docnijih, visoko-kulturnih i visokosvjesnih motiva koji će se manifestovati kod Kubrika, ovaj film je, zapravo, definisao krucijalnu režiserovu pesimističku perspektivu: Kubrikov opus se usredsređuje na, pojednostavljeno kazano, bavljenje etiologijom, razlozima i (možda) neminovnošću sloma sistema u širokoj konotativnosti ovog termina. Tako, u The Killing se radi o slomu organizacionog (ma koliko on bio maltene savršeno postavljen) sistema, u Paths of Glory o slomu etičkog sistema, u Dr. Strangelove, or: How I Learned to Stop Worrying and Love the Bomb (1964) o bankrotu političkog i ideološkog sistema, u 2001: A Space Odyssey o kolapsu tehničkog sistema, u A Clockwork Orange o destruisanju socijalnog sistema, u Barry Lyndon o personalnom sistemu koji postaje gubitnički, u The Shining o slomu umnog i porodičnog sistema, u Full Metal Jacket o kolapsu rigidne vojne mašinerije i, finalno, u Eyes Wide Shut (1999) o slomu samog životnog sistema, onoga što sačinjava svakodnevicu bivstvovanja.

U takvom okviru, Kubrik se nije ustručavao da povuče krajnje konsekvence. Klasični humanistički diskurs stoji u središtu Zapadne civilizacije; otud je kosmos antropocentrički, i baš je to Kubrikova cinička polazna tačka: svijet je nepopravljiv i lišen dobrote. Destrukcija je neumitni, logični proizvod takve konstelacije: nasilje se obavezno manifestuje, bez obzira da li se radilo o istorijskom spektaklu (Spartacus, 1960), ratnom filmu (Paths of Glory, Full Metal Jacket), pervertiranoj melodrami (Lolita, 1962), gangsterskom ostvarenju sa noar atmosferom (The Killing), političkoj parodiji sa hladnoratovskim ukusom (Dr. Strangelove), naučnoj fantastici (2001, A Clockwork Orange), hororu (The Shining) ili psihoseksualnoj drami (Eyes Wide Shut). Nisu više institucije te koje koje emituju i doziraju zlo: Kubrik, nasuprot ublažavajućim interpretacijama, postavlja na scenu konkretnog čovjeka koji je svojom konstitucijom - svejedno, ideološkom ili biološkom - odgovoran za destrukciju i dehumanizaciju.

[kefalo]

i sto sa ovim sad?

[Lilith]

Gledala sam ove:
Lolita
Dr. Strangelove
2001: A Space Odyssey
A Clockwork Orange
Barry Lyndon
The Shining
Eyes Wide Shut

Full Metal Jacket (1987.) - samo dio

Genijalac je, ne znam sta drugo reci.Nazalost ove druge filmove nisam mogla naci za sad, ali...

"Gentlemen, you can't fight in here! This is the War Room" ...vrh

[Crnncogorac]

Kad se pojavio Dr Strangelove zabiljezio je nevjerovatne kritike. Zbog tematike filma Kjubrik nikad nece dobiti oskar, neki su ga cak optuzivali da je bio komunista! Slicna sudnina zatekla je i Carlija Caplina.

Citao sam na onom sajtu da je kraj filma promijenjen, jer su na kraju poceli da se gadjaju pitama u facu, i par nedjelja prije objavljivanja filma ubijen je JFK, pa su izbacili ovakav kraj.

[Lilith]

death to censorship!

[sparco]

pa i paklena pomorandza je tek prije 5 6 godina dozvoljena za prikazivanje u engleskoj pa vi vidite kolko je muke taj coek imao u zivotu

[kefalo]

Genijalac je, ne znam sta drugo reci.Nazalost ove druge filmove nisam mogla naci za sad, ali...

Spartacus mozes naci u matrixu 1, u hercegovackoj...

[GAGA]

i sto sa ovim sad?

nije to za djecu

[kefalo]

sto cu ja kukavac, niko nece da mi objasni poentu topica...

[Interpol]

Topic nema ama bas nikakvu poentu, ali isto nema ama bas nikakvog smisla da postoji filmski forum bez topica o Stenliju.

Znate li da se Stenli nikad nije vratio u Ameriku poslije snimanja "Spatracus"?
Sve je snima u Englesku...

[Blitzkrieg]

Topic nema ama bas nikakvu poentu, ali isto nema ama bas nikakvog smisla da postoji filmski forum bez topica o Stenliju.

Dobro receno!

[GAGA]

Stenli je velik! Stenli je jak! Stenlija svi zovu "mrak"

[innominato2]

Nisu " neki optuživali" Kjubrika da je komunista, nego je on to i bio. Aktivni član KP USA. Ovo nije navedeno kao neki minus. Naprotiv. Lijevica je dala izuzetno vazne reditelje, sjetimo se Bertoluchija, recimo. Kjubrik je jedan od najvecih reditelja proslog vijeka,bez obzira na ideolosku pripadnost. Ona ne odlucuje o umjetnickim dometima autora. *****o Malaparte je bio fasista, Knut Hamunsen takodje, a vazni i znacajni umjetnici. Dzon Vejn je bio rasista, blizak KK klanu, a jedan od najvecih zanr glumaca. Leni Rifenstal, direktna aplogeta nacional socijalizma u Njemackoj, ali i izuzetno znacajan filmski stvaralac. Da ne pricamo o Rusima, Pudovkinu, Ajzestajnu, Bondarcuku... Lijevica i desnica, naporedo, imaju znacajna autore, te valja razdvojiti umjetnicki rejting od ideolosske pripadnosti.

[Blitzkrieg]

Nisu " neki optuživali" Kjubrika da je komunista, nego je on to i bio. Aktivni član KP USA. Ovo nije navedeno kao neki minus. Naprotiv. Lijevica je dala izuzetno vazne reditelje, sjetimo se Bertoluchija, recimo. Kjubrik je jedan od najvecih reditelja proslog vijeka,bez obzira na ideolosku pripadnost. Ona ne odlucuje o umjetnickim dometima autora. *****o Malaparte je bio fasista, Knut Hamunsen takodje, a vazni i znacajni umjetnici. Dzon Vejn je bio rasista, blizak KK klanu, a jedan od najvecih zanr glumaca. Leni Rifenstal, direktna aplogeta nacional socijalizma u Njemackoj, ali i izuzetno znacajan filmski stvaralac. Da ne pricamo o Rusima, Pudovkinu, Ajzestajnu, Bondarcuku... Lijevica i desnica, naporedo, imaju znacajna autore, te valja razdvojiti umjetnicki rejting od ideolosske pripadnosti.

Odlicno receno!

[GAGA]

mislim da politicka angazovansot nije presudna, ali jeste bitna.
mislim da sto si usmjereniji, to ce tvoja umjetnost biti znakovitija.

[Blitzkrieg]

Da da,ali ne treba otpisivati umjetnike i njihovu umjetnost na osnovu toga gdje stoje na politickom spektru.

[GAGA]

naravno da ne.

[DzoniS]

E, posto ga svi toliko volite, i vecini je najbolji reziser svih vremena, da vas vidimo.

Filmografija:

Fear and Desire (1953.)
Killer's Kiss (1955.)
The Killing (1956.)
Paths Of Glory (1958.)
Spartacus (1960.)DOBAR
Lolita (1961.)
Dr. Strangelove (1964.)
2001: A Space Odyssey (1968.)
A Clockwork Orange (1971.)MOJ OMILJENI FILM
Barry Lyndon (1975.)
The Shining (1980.)
Full Metal Jacket (1987.)ODLICHAN FILM
Eyes Wide Shut (1999.)A DOBAR FILM

NEKE NISAM GLEDAO...NEKE JESAM ALI MANJE VISE SOLIDNI U SVAKOM SLUCHAJU VRHUNSKI FILMOVI...

[rebel]

meni se cini da je umjesto politicke oprijedljenosti autora mnogo vaznije za njihovu karijeru to da li je pripadao kakvoj masonskoj lozi, malteskim vitezovima, da li je kabalista,sajentolog ili na kraju krajeva jevrej...

[Blitzkrieg]

u Eyes Wide Shut (1999) o slomu samog životnog sistema, onoga što sačinjava svakodnevicu bivstvovanja.

Eyes Wide Shut je za mene vise demistifikacija ljubavi.

[Interpol]

Dakle, ono sto slijedi je razgovor koji vode Matthew Modine (Private Jocker u "Full Metal Jacket") i Stanley Kubrick:

Jednog dana rekoh Stenliju:
"Imam jedan vic za tebe. Dakle, ti umres i..."
"Nije zanimljivo", odbrusi mi on.
"Ma sacekaj da ti ispricam. Dakle, ti umres, i umre i Stiven Spilberg."
"I Stiven umre? E to vec jeste zanimljivo."
Dakle, ti umres i odes u Raj. I Stiven, posto je umro, ode u Raj gdje ga saceka Sveti Petar koji mu kaze: "Bogu su se mnogo svidjeli tvoji filmovi i htio je da se uvjeri da ce ti biti lijepo ovdje kod nas. Sto god da ti zatreba, slobodno me pozovi." Na sto Stiven odgovara: "Slusaj, strasno bih volio da upoznam Stenlija Kubrika. Mozes li da mi sredis to?"
Sveti Petar ga pogleda i rece: "Ali Stiven, od svih stvari koje si mogao da trazis, zasto bas ova? Znas da Stenli mrzi sastanke."
"Ali ti si mi rekao da mogu da ti trazim sto god pozelim..."
"Zao mi je, stvarno jeste, ali to ne mogu da uradim."
I tako ga Sveti Petar povede da se prosetaju po Raju, kad u jednom momentu, Stiven ugleda lika koji vozi biciklo noseci vojnicku uniformu. Odmah se okrenu put Svetog Petra i rece: "Moj Boze! Gledaj, eno ga Stenli! Mozemo li da odemo da mu se javimo?"
Sveti Petar povede Stivena u stranu i rece mu: "To nije Stenli, to je Bog i misli da je Kubrik."

Ovaj vic mu se mnogo svidjao Stenliju, zakljucuje Modine.

[-Peksimir-]

Spartaka se odrekao,jer pri snimanju tog filma ruke mu nijesu bile potpuno odrijesene...poslednju rijec je imao Kirk Daglas , koji je bio producent i glavna uloga u filmu

[Trinity from Zion]

Donedavno sam uspjela da nabavim njegove filmove: od Lolite do Eyes wide shut... ovaj zadnji mi bas nije nesto, dok ostali su izvrsni...

Vezano za Strangelove: tacno je da je zadnja scena bila promjenjena; oni se i gadjaju sa tortama, ali Kubrick je promjenio sa scenama atomskih bombi uz pjesmu 'We'll meet again' od Vera Lynn...

On je prije 'Fear and desire' snimio 3 kratkometrazna filma: Day of fight iz 1950, o bokseru Walter Cartier-u; Flying padre iz 1951, o nekom parohu; The Seafarers iz 1952, kao propaganda za regrutovanje u Mornarici SAD-a.

Inace, Kubrick je dugo bio fotograf za list LOOK; njegove fotografije se mogu naci na net-u...

http://kubrickfilms.warnerbros.com/

http://www.visual-memory.co.uk/amk/

http://digilander.iol.it/stanleykubrick/

http://www.archiviokubrick.it/

http://stanleykubrick.interfree.it/

http://www.indelibleinc.com/kubrick/

http://pages.prodigy.com/kubrick/

http://www.kubrick2001.com/

http://www.centraldocinema.it/Recens...03/kubrick.htm

[Trinity from Zion]

http://upload.wikimedia.org/wikipedi...rick.leica.jpg - njegov autoportret