VELIKA PUSTOLOVINA
Koliko dugo ova moja (mrtvorođena) tvorevina gnjije u fijoci, najbolje svjedoči činjenica da sam se nje sjetio tek kad sam, pri spremanju, slučajno na nji naletio. U stvari, sama priča je ionako tavorila po tamnim ćoškovima moje svijesti, jer sam imao namjeru napisati je tek kad nađem izdavača spremnog da je objavi nakon uvida ilustracija koje sam sa velikim zadovoljstvom slikao u vrijeme kada sam bio ostao bez posla (1975 – 1978). Međutim, iako sam obio cijelu sjevernu Njemačku a prilikom ljetnjih posjeta i Crnu Goru, zapanjeno sam shvatio da izvikana mafija nije ništa u poređenju sa izdavaštvom.
No ipak, ova moja priča je barem dočekala ovu globalnu mogućnost koju nudi internet, te sam olučio da je objavim na svom blogu a ukoliko bude interesovanja i negdje drugo. Dakle evo je pod radnim naslovom:
VELIKA PUSTOLOVINA
Skoro svaki ljetnji raspust, Ivo bi po svojoj želji provodio kod đeda i babe u jednom zabačenom selu na obali Skadarskog jezera. Bilo je divno kupati se i loviti ribu cijelog dana a s večeri u svijetlosti petrolejke čitati gomilu knjiga dok je iz duboke pomrčine dopirao kreket žaba i žalostivo dozivanje ćuka.
Ipak, bilo je i dosadnih dana jer je kuća bila na osami, tako da nije imao društva za igru kad bi mu dosadilo kupanje i tumaranje obalom jezera. Bio je već počeo da se brine kad mu se pričinjavalo da ga neko doziva, te je sve češće ostajao u blizini kuće, čežnjivo gledajući niz strmoglavi put da nije ko, slučajno, odlutao njemu ususret.
Bookmarks