Page 6 of 7 FirstFirst ... 234567 LastLast
Results 126 to 150 of 154

Thread: SR Crna Gora (SFRJ), tranzicija / godine koje su pojeli skakavci [budućnost?!]

  1. #126
    Join Date
    May 2009
    Posts
    2,968
    Thanks Thanks Given 
    346
    Thanks Thanks Received 
    434
    Thanked in
    290 Posts

    Default

    jbg revolving vlada je bila na vlas 30 godina pa ko obican gradjanin imas revolving karticu i svake godine refinansiras kredit

    Sent from my Redmi Note 8 using Tapatalk

  2. #127
    Join Date
    Apr 2004
    Posts
    1,697
    Thanks Thanks Given 
    330
    Thanks Thanks Received 
    133
    Thanked in
    80 Posts

    Default

    Dugo sam zaobilazio ovaj topic dok me ova pandemijska radoznalost ne naċera da i končno uljegnem…

    Teke da nijesam, jer su me sjeċanja, slike i mnogobrojni podaci iz vremena mladosti, ne samo bolno podsjetili na vremena „Obnove i Izgradnje“ i to u mjeri da sam se razbolio od – Nostalgije ili Domotožja – kako tto lijepo vele naša pametna i pitoma braċa Slovenci. Zata sam došao na brdsko-brzinsku pomisao da priložim moju uspomenu tim vremenima… (Sa foruma Cetinje: "Svaka cast omladini Cetinja)


    • M -


    Kad pomislim na sve cetinjske mamine i tatine „kuronjice“ koji, bez svoje krivice, odrastaju u „staklenim baštama“ dječjih vrtiċa i (ili) u udobnnim „samicama“ roditeljskih kuċa i porodičnih stanova, ne mogu a da ne napišem poneku od svojih „požuċelih“ uspomena na vremena kad su slične moguċnosti, za đecu iz vremena tadanje „Obnove i Izgradnje“, odnosno, 70 ( i slovima; sedamdeset godina) prije današnje tzv. tranzicione ere, u potpunosti pedstavljale jednu od mislenih - imenica.


    Zbog toga se, uprkos (ili bas zbog) odmaklih godina, iznova vraċam ovome forumu, kako bi im mogao predočiti mnogo toga čega su sve poštedeni u vremenima tzv. „tranzicije“ i uputio na moguċnosti koje ona nude. U tom pogledu bi moglo biti dovoljno, da im opišem subotnji odlazak na „Ivanov Pazar“ , kako je tada narod zvao današnju Rijeku Crnojeviċa, koja je u to vrijeme, za narod Riječke Nahije bila, ne samo administrativni nego i centar od životne važnosti.

    Bio je to jedinstven ugodjaj, u kasno jutro stupiti na užareni šoder glavne ceste, koji je me je, bez milosti, nabijao kroz tanku kožu opanaka iz „domaċe radinosti“ dok užareni vazduh treperi nad rasušenim kamenjarom bez imalo zelenila. A onda se, poput kakvog broda za spasavanje, u oblaku prašine, pojavi i lijeno zaustavi raskutarena „pruga“ (autobus) cetinjske „Tare“. Kondukteru, uokvirenom vratima, hitro doviknem da nemam para, na što me on pozove da ipak udjem, uz napomenu, da se hitro smjestim u „prkno“ atobusa koje je, ionako, vazda prazno. Bilo je to, u stvari, kao da me je uputio na galeriju pozorišta, jer se u autobusu odvijao uobičajeni „program“ koji se sastojao od „pjesme“ (rike!) uspaljenih djilkoša i dovikivanja svih onih kojima pazar i nije bio od potrebe, no su krenuli kako bi im „guzica viđela put“. Pa da li je onda uopšte čudno da me ovaj cetinjski forum podsjeca na putovanje autobusom „Tare“ sa stanicom ispred nekadašnjeg hotela „Obod“, danas u ruševinama, na čijoj je udobnoj terasi smještenoj nad samom rijekom, veselo nastavljan jednako uzbudljiv – podforum…

    Koliko je ovaj forum „Tare“ uticao na moje shvatanje stvarnosti, dovoljno je da podsjetim opċinstvo koje zalazi na ovaj forum, na moj često upotrebljavani pojam – razornog – komplimenta, koji ponekad upotrijebim, kako bih ukazao, da kompliment nije drugo do podmuklo lažinjanje e da bi se došlo do nekog (sumnjivog) cilja. U neposredno iskustvo koje se tiče "razornog“ komplimenta, uputio me je moj voljeni stric Panjo Mrgudov, koji mi ispriča kako je jednom prilikom autobusom od Rvaša putovao jednim od autobusa „Tare“ a slučilo se da śedne prekoputa jedne mlade i kršne nevjeste, pa kako nije znao kakvu priču da s njom otpočne dodje na ideju da joj, onako, iz zajebancije, zaśede učini ništa manje no – kompliment – da tako lijepe oči poput njenih, ne samo da nikad do tada nije vidio, no da do ovog momenta nije čak ni znao da tako čudesne oči uopšte i - postoje.

    Kako striko Panjo napomenu, posljedica ovog (razornog) komplimenta se iskaza u tome, da ona nevjesta, prvo porumeni, pa svoje hvaljene oči razrogači da bi se, onda, otvorenih ustiju zagledala u njega a onda nenadno prevrnula a nakon toga, ispod njenog (drvenog) sjedišta, odjednom nastala povelika lokva, poslije čega je, striko Panjo, izbezumljeno uzviknuo:

    „-Au, a ti se popiša..!?“

    Prije nego što „dežurni“ autobusa i svjesni putnici sunuše na ovu nesretnu nevjestu, striko Panjo ustade i ispriječi pred njima, da bi nakon toga glasno i odlučno podviknuo:

    -„Puštite je na mir, jer ona ništa nije kriva no ja, ċutuk, koji sam u nevakat krenuo da kupim govn@…“

  3. The Following User Says Thank You to metuzalem For This Useful Post:


  4. #128
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,720
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Od pet najvećih poslodavaca u Crnoj Gori u prošloj godini čak četiri su lanci supermarketa - “Voli”, “Mercator”, “Domaća trgovina” i “HD Laković”, dok je u ovoj grupi i Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS).

    Najveći poslodavac u 2020. kao i godinu ranije, prema podacima o broju zaposlenih iz poreske prijave, jeste kompanije “Voli trade”, koja upravlja istoimenim lancom marketa. Prosječan broj zaposlenih u prošloj godini bio je 2.064, što je nešto manje (za 38), nego u 2019. godini.

    Na drugom mjestu je “Mercator” sa 1.566 zaposlenih, što je za 149 više nego godinu ranije. Treći poslodavac po veličini je CEDIS, čiji je jedini vlasnik državna Elektroprivreda. Ova energetska kompanija lani je imala 1.360 radnika ili 31 više nego u 2019. godini.

    Na četvrtom mjesto po broju radnika u 2020. godini je kompanija “Domaća trgovina”, u okviru koje rade “Aroma marketi”, sa 1.115 radnika, što je za 48 manje nego godinu ranije. Trgovina “HD Laković” je na petom mjestu sa 998 zaposlenih, osam više nego u 2019. godini.

    Na šestom mjestu je kineska građevinska kompanija “CRBC”, graditelj prve dionice auto-puta Podgorica-Mateševo, koja je prošle godine imala 993 radnika. Ova kompanija je 2019. godine bila na drugom mjestu sa brojkom od 2.064 radnika, ali se zbog smanjenja intenziteta gradnje i značajnijeg prepuštanja poslova podizvođačima, smanjio i njihov ukupan broj radnika.

    Državna Pošta je sa 988 radnika na sedmom mjestu po broju zaposlenih u 2020. godini, a broj radnika je u odnosu na godinu ranije povećan za 46.

    Takođe državna Elektroprivreda (EPCG) je na osmom mjestu po broju zaposlenih. Ona je lani imala 961 radnika, dok je u 2019. ta brojka iznosila 975.

    Željeznička infrastruktura, još jedna velika državna kompanija, na devetom je mjestu po broju radnika - 755. To je za 34 manje nego godinu ranije.

    Na desetom mjestu po broju zaposlenih u 2020. godini nalazi se još jedan trgovački lanac “Franca marketi” sa 740 radnika, što je povećanje od 73 zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu.

    Tako da je među deset kompanija sa najvećim brojem radnika pet trgovačkih lanaca, četiri državne monopolske kompanije i jedna strana građevinska firma koja je od države dobila posao da gradi najveći infrastrukturni projekat - prvu dionicu auto-puta.

    Ovi podaci potvrđuju kako je u protekle tri decenije uništena tadašnja proizvođačka i prerađivačka industrija, da skoro ništa od bivših giganata nije spaseno, a nešto malo što je ostalo postale su male i srednje firme.

    Situacija nije ništa bolja ni poslije prvih deset firmi, jer je na 11 poziciji Javni servis RTCG sa 728 radnika, što je za devet više nego u 2019. godini. Ova državna radiotelevizija ima radnika koliko i dva bivša giganta - Kombinat aluminijuma i Željezara.

    Na 12. mjestu je još jedna državna kompanija Rudnik uglja sa 691 radnikom, što je za 21 više u odnosu na 2019. godinu, a zatim Institut “Simo Milošević” takođe većinski u vladinom vlasništvu sa 679 radnika, što je za 52 manje nego u godini ranije.

    Prva privatna firma na listi najvećih poslodavaca, a koja nije trgovačka, jeste “Genex.CG” sa 674 radnika. Ova firma je osnovana u prošloj godini a bavi se građevinarstvom. Ranije velika građevinska kompanija “Genex” u međuvremenu je promjenila ima u “89” i bavi se ugostiteljstvom i turizmom sa dvoje radnika.

    Prvi veliki proizvođač na listi po broju zaposlenih, koji se ne bavi energetikom, jesu “Plantaže” sa prosjekom od 614 zaposlenih u 2020. godini, što je za 17 radnika manje.

    U ostacima industrije simboličan broj radnika

    Željezara Toščelik lani je imala 300 radnika, ali ih je u međuvremenu još smanjila a proizvodnja je smanjena na minimum.

    Kombinata aluminijuma u stečaju nema na listi, a radnici koju su angažovani u ovoj fabrici imaju razne ugovore sa stečajnom upravom, Unipromom ili su “zaposleni” preko ugovora o povremenim i privremenim poslovima i drugim oblicima. Prema ranijim procjenama u kompaniji po raznim osnovama sada radi oko 550 radnika. Slično je i sa rudnicima Boksita, gdje preko više firmi radi oko 250 radnika.

    U nikšićkoj pivari “Trebjesa”, prema izvorima iz prijava Uprave prihoda, angažovana su 224 radnika.

    Najveća hotelska kompanija po broju zaposlenih je većinski državna “Budvanska rivijera” koja je lani imala 412 radnika, što je za skoro 200 manje nego u 2019.

    Javni servis RTCG ima radnika koliko i dva bivša giganta - Kombinat aluminijuma i Željezara

    izvor: www.vijesti.me

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  5. #129
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Godinama smo nas nekolicina diskutovali na ovu temu ekonomije u CG.
    Što reći i da nije rečeno.
    Ja mislim da za ovih 20 godina nije bilo manje produktivnije ekonomije.
    Plate se nisu realno zarađivale, bilo je samo prosipanje iz šuljeg u prazno uz strane kredite. Možda jeste bio određeni priliv od prodaje nekretnina, turizma i sl. Ali to nije bilo dovoljno da se finansira državni aparat koji opet vještački održava i privredu (čitaj: uvoznu trgovinu, i građevinarstvo), penzioni i zdravstveni fond.
    Može ovo uz zaduživanje izgleda još ovako, ali kad je kraj zaduživanju?

  6. #130
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Nema tu kraja. Kad se jednom počne s obveznicama zaboravite na državu bez duga.
    Ima šanse za CG ekonomiju tj dug.
    Prva je da se nađe nafta, i da nas petrol dolari koliko toliko oporave.
    Druga je ova, i uopšte se ne šalim https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...dragog-kamenja ovo najmanje vrijedi milijardu ako ne i dvije po prvim procjenama.
    Treća je da se okrenemo IT biznisu i digitalnim nomadima.
    Četvrta - ja nekako tradicionalno navijam za pomorstvo (brodove, kruzere i jahte) ali mala vajda od toga. U najboljim godinama CG ekonomije, pomorstvo je imalo veći udio u GDP-u nego turizam.

    Što se tiče proizvodnje tu smo tanki iz nekoliko razloga. Zastarela tehnologija ukoliko su uopšte više te firme i žive, prerada metala je i dalje prljav posao i ne možeš bit konkurentan Indiji i Kini u nikakvoj proizvodnji. Osim ako ne napravimo neko revolucioarno otkriće, ili se desi jedan Rimac npr.
    Poljoprivreda - previše smo mali za neki značajni izvoz, osim nekih utohtonih proizvoda koji bi možda i mogli.
    Turizam - elitna turistička destinacija teško da ćemo biti u punom kapacitetu, više će to biti 20-30% elitnog ostalo je standardni i jeftini turizam.

    Sve u svemu, usluge su nešto đe možemo da se proguramo, ostalo teško.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  7. #131
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Druga je ova, i uopšte se ne šalim https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...dragog-kamenja ovo najmanje vrijedi milijardu ako ne i dvije po prvim procjenama.
    .

    Milijardu čega?

  8. #132
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Upeklo danas baš

  9. #133
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dača View Post

    Milijardu čega?
    Nije dinara ne brini. Eura, ne evra, nego eura.

    https://old.dan.co.me/?nivo=3&rubrik...tum=2021-05-03

    Quote Originally Posted by Dača View Post
    Upeklo danas baš
    Izgleda i to veoma baš.
    Samo nemoj plakat.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  10. #134
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Nije dinara ne brini. Eura, ne evra, nego eura.

    https://old.dan.co.me/?nivo=3&rubrik...tum=2021-05-03
    Nije ni čudo što je Dan propao kad su ovakve tekstove pisali. Kao iz Trećeg Oka ili Zone Sumraka

    Autor se frlja milijardama kao da su u pitanju dinari iz devedesettreće.
    Ono, milijardu, možda dvije...

    Znači, dva Poljaka su u kuferima donela u Crnu Goru dvije milijarde eura poludragog kamenja... da nekom prodaju. I carinik ima oduzeo. Uz potvrdu.

    Milijardu-dve eura?

    To je vrednost 20-25 tona zlatnih poluga.

    A reč je o 28 kg poludragog kamenja.

  11. #135
    Join Date
    Oct 2007
    Posts
    6,824
    Thanks Thanks Given 
    303
    Thanks Thanks Received 
    269
    Thanked in
    161 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Nema tu kraja. Kad se jednom počne s obveznicama zaboravite na državu bez duga.
    Ima šanse za CG ekonomiju tj dug.
    Prva je da se nađe nafta, i da nas petrol dolari koliko toliko oporave.
    Druga je ova, i uopšte se ne šalim https://www.vijesti.me/vijesti/ekono...dragog-kamenja ovo najmanje vrijedi milijardu ako ne i dvije po prvim procjenama.
    Treća je da se okrenemo IT biznisu i digitalnim nomadima.
    Četvrta - ja nekako tradicionalno navijam za pomorstvo (brodove, kruzere i jahte) ali mala vajda od toga. U najboljim godinama CG ekonomije, pomorstvo je imalo veći udio u GDP-u nego turizam.

    Što se tiče proizvodnje tu smo tanki iz nekoliko razloga. Zastarela tehnologija ukoliko su uopšte više te firme i žive, prerada metala je i dalje prljav posao i ne možeš bit konkurentan Indiji i Kini u nikakvoj proizvodnji. Osim ako ne napravimo neko revolucioarno otkriće, ili se desi jedan Rimac npr.
    Poljoprivreda - previše smo mali za neki značajni izvoz, osim nekih utohtonih proizvoda koji bi možda i mogli.
    Turizam - elitna turistička destinacija teško da ćemo biti u punom kapacitetu, više će to biti 20-30% elitnog ostalo je standardni i jeftini turizam.

    Sve u svemu, usluge su nešto đe možemo da se proguramo, ostalo teško.
    E ovo je ključno pitanje. Ja mislim da nama Rimac teško može da se desi upravo zbog tog razloga jer smo 30god radili na tome da nam se ne desi dovoljno produktivan pojedinac.
    Da bi se nečiji talenat realizovao svi moraju da mu pomognu, od porodice do države.
    A mi kažemo, možemo od turizma i trgovine i ajde sad svi tamo, nebitno što vas je Bog možda dao za bavljenje dizajnom bilo čega.
    Poći će takvi ljudi vani i CG nikad neće napredovati.

  12. #136
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Dan propao? Ubi vrućina.
    Pa ono jes, isto je grumen od 5 grama i 4 kg.
    Inače vele Ćupić nikad nije imao njuha da namiriše đe su pare.
    Uglavnom ovo ne može da škodi. A čim ne škodi, znači da koristi.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  13. #137
    Join Date
    Jan 2012
    Posts
    1,999
    Thanks Thanks Given 
    20
    Thanks Thanks Received 
    225
    Thanked in
    150 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by hercules View Post
    Dan propao? Ubi vrućina.
    Pa ono jes, isto je grumen od 5 grama i 4 kg.
    Inače vele Ćupić nikad nije imao njuha da namiriše đe su pare.
    Uglavnom ovo ne može da škodi. A čim ne škodi, znači da koristi.
    "Između ostalog, u kolekciji je najveći opal na svijetu, čija vrijednost je enormna."



    Ako je verovati Danu, onda su u CG nalazi bar jedan od ovih opala
    https://www.opalsdownunder.com.au/learn/famous-opals/


    Kao što možeš videti, najteži i najskuplji od njih (skoro 4 kg) vrede oko 1.5 miliona eura.
    Da imaš 28 kg takvih ....to može maksimalno biti 10 miliona eura.

    Pakleno danas.

  14. #138
    Join Date
    May 2009
    Posts
    2,968
    Thanks Thanks Given 
    346
    Thanks Thanks Received 
    434
    Thanked in
    290 Posts

    Default

    Brate Herkules vala moras priznati da su ih nasi (pink panter) odradili ko iz filmova jos da prodaja uspije eto uspjesan budzet mada sto ne bi ovi iz vlasti otplatili autoput sa tim parama odjednom kesss

    Sent from my SM-A705FN using Tapatalk

  15. #139
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dača View Post
    "Između ostalog, u kolekciji je najveći opal na svijetu, čija vrijednost je enormna."

    Ako je verovati Danu, onda su u CG nalazi bar jedan od ovih opala
    https://www.opalsdownunder.com.au/learn/famous-opals/

    Kao što možeš videti, najteži i najskuplji od njih (skoro 4 kg) vrede oko 1.5 miliona eura.
    Da imaš 28 kg takvih ....to može maksimalno biti 10 miliona eura.

    Pakleno danas.
    Okupaj se u panonsko more, da se rashladiš.
    Vidjećemo na kraju koliko vrijedi sve ovo.

    Quote Originally Posted by kauboj24 View Post
    Brate Herkules vala moras priznati da su ih nasi (pink panter) odradili ko iz filmova jos da prodaja uspije eto uspjesan budzet mada sto ne bi ovi iz vlasti otplatili autoput sa tim parama odjednom kesss

    Sent from my SM-A705FN using Tapatalk
    Jesu brate mangupski nema što. I ja velim, ako ovo vrijedi ove pare, eto pola CG duga da se otplati lagano, i autoput kompletira bez zaduživanja.
    E sad je li ih Ćupić odradio ili Vlada vidjećemo
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  16. #140
    Join Date
    Nov 2005
    Posts
    9,388
    Thanks Thanks Given 
    199
    Thanks Thanks Received 
    3,001
    Thanked in
    1,546 Posts

    Default

    Hocemo li pitati zugica za razliku od 6 kg izmedju policijskog vaganja kod zaplene i trenutne tezine u sefu?
    A i nenormalno mi da kosta to 2 milijarde eura

  17. #141
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    6,270
    Thanks Thanks Given 
    2,332
    Thanks Thanks Received 
    2,094
    Thanked in
    945 Posts

    Default

    Karat najskupljeg opala kosta po oko 10 hiljada USD.
    Karat je 0.2 grama. Znaci gram najskupljeg opala je recimo oko 50 hiljada USD.

    Ne vjerujem da je taj sto imaju u trezoru taj naskuplji, crni, ali eto neka je karat toga 5 hiljada USD. Znaci gram 25 hiljada USD. Kilogram 25 miliona USD. Znaci 28 kg bi bilo oko 700 miliona USD jel tako.
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  18. The Following User Says Thank You to Dejan For This Useful Post:


  19. #142
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,533
    Thanked in
    2,243 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by autodijagnostika View Post
    E ovo je ključno pitanje. Ja mislim da nama Rimac teško može da se desi upravo zbog tog razloga jer smo 30god radili na tome da nam se ne desi dovoljno produktivan pojedinac.
    Da bi se nečiji talenat realizovao svi moraju da mu pomognu, od porodice do države.
    A mi kažemo, možemo od turizma i trgovine i ajde sad svi tamo, nebitno što vas je Bog možda dao za bavljenje dizajnom bilo čega.
    Poći će takvi ljudi vani i CG nikad neće napredovati.
    Imamo mi Rimaca koliko oces, samo sto su svi na stranu.

    Sent from my Mi 9T using Tapatalk

  20. #143
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Dejan View Post
    Karat najskupljeg opala kosta po oko 10 hiljada USD.
    Karat je 0.2 grama. Znaci gram najskupljeg opala je recimo oko 50 hiljada USD.

    Ne vjerujem da je taj sto imaju u trezoru taj naskuplji, crni, ali eto neka je karat toga 5 hiljada USD. Znaci gram 25 hiljada USD. Kilogram 25 miliona USD. Znaci 28 kg bi bilo oko 700 miliona USD jel tako.
    Radi ti digitron još uvijek kako treba.
    Ponavljam, ne bi se Ćupić bavio time da nije to provjerio dobro.

    Brate Hell Raiser kako sve gledaš da je neko nekoga zajebao. Možda kalira vemenom
    Ne mora bit Žugić, može i policiji da se desi da zagubi koju vrećicu.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  21. #144
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    36,827
    Thanks Thanks Given 
    89
    Thanks Thanks Received 
    3,292
    Thanked in
    1,833 Posts

    Default

    I nikom ništa?
    Po ovoj računici 6000g * 10.000€ = 60 miliona
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  22. #145
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    6,270
    Thanks Thanks Given 
    2,332
    Thanks Thanks Received 
    2,094
    Thanked in
    945 Posts

    Default

    Ali ja ne vidim kako to moze biti u vlasnistvu Crne Gore.
    Osim ako:

    Član 83

    Carinarnica može preduzeti sve potrebne mjere, uključujući oduzimanje robe i njenu prodaju, ako:

    1) roba ne može biti ocarinjena jer:

    - nije bilo moguće početi ili nastaviti s pregledom robe u roku koji je odredila carinarnica iz razloga koji se pripisuju podnosiocu carinske deklaracije;

    - nijesu bile podnijete sve isprave koje su potrebne da bi se roba stavila u zahtijevani carinski postupak;

    - carinski dug nije plaćen, odnosno nije dato obezbijeđenje za plaćanje toga duga u propisanom roku;

    - je roba predmet zabrana ili ograničenja;

    2) roba nije u propisanom roku preuzeta nakon što ju je carinarnica ocarinila.
    U suprotnom:
    Član 274

    Za prekršaj iz člana 240 i člana 241 stav 1 tač. 2 i 7 ovog zakona, uz kaznu, izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta.

    Za prekršaj iz člana 241 stav 1 tačka 12 ovog zakona, uz kaznu, može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja predmeta.

    Predmet carinskog prekršaja, za koji je propisana zaštitna mjera iz stava 1 ovog člana, privremeno će se oduzeti i staviti pod carinski nadzor do okončanja prekršajnog postupka.

    Predmet carinskog prekršaja, za koji nije propisana zaštitna mjera oduzimanja predmeta, a koji nije ocarinjen, zadržaće se do okončanja carinskog postupka.

    Carinarnica može privremeno oduzetu lako kvarljivu robu odmah prodati, ako ne postoji mogućnost da se odluka o prekršaju donese u roku od 24 časa.
    Zna li ko?
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  23. #146
    Join Date
    Aug 2005
    Location
    Nikšić
    Posts
    6,270
    Thanks Thanks Given 
    2,332
    Thanks Thanks Received 
    2,094
    Thanked in
    945 Posts

    Default

    A ako je tacno da je taj opal trajno oduzet i da je sad u vlasnistvu CG, a ovamo razlika 6kg, neko je to ukrao i bas bi dobro bilo da neko padne za to. Zamisli drzavni si funkcioner i padnes na kradju hahahahaha
    "Anybody driving slower than you is an idiot, and anyone going faster than you is a maniac"

  24. #147
    Join Date
    May 2009
    Posts
    2,968
    Thanks Thanks Given 
    346
    Thanks Thanks Received 
    434
    Thanked in
    290 Posts

    Default

    A mozda je ovo bio Sveta Marovixa miraz ? prcija )))

    Sent from my SM-A705FN using Tapatalk

  25. #148
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,720
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Obzirom da je STD (ono nerasformirano) pokrenulo postupak pitanje je hoće li se šta i desiti konkretno... Ajde kratku jednu hronologiju:

    2006 god. - raspisan tender za privatizaciju

    2007 god - HTP ,,Boka“ AD Herceg Novi je putem privatizacije prodato za 22,202 miliona eura, uz ugovorena ulaganja 64 miliona eura. Kupac je „Vektra Montenegro„ d.o.o. – Podgorica

    2008 god. - na osnovu prigovora da privatizacija nije urađena kako treba oglasio se potpredsjednik vlade za ekonomsku politiku i predsjednik savjeta za privatizaciju Vujica Lazović sa stavom da je procedura ispoštovana i da je ista urađena uspješno. Rok za prva ulaganja je 1. oktobar, ali ništa nije uloženo.

    2011 god. - istekao rok za ulaganja ugovorenih sredstava. Nije uloženo ništa, ipak ugovor se ne raskida već se potpisuje aneks po kojem se investicioni period produžava.

    2015 god. - proglašen stečaj zbog duga od 4 miliona eura ka CKB. Plan reorganizacije je podrazumjevao prodaju imovine kako bi se namirila dugovanja koja su dostigla iznos od 25,69 miliona eura.

    78 radnika je podnijelo krivičnu prijavu tužilaštvu zbog plana reorganizacije, SDT reaguje poslije nekoliko godina i ispituje ,,kako je dio imovine ,Boka' u reorganizaciji prodat za 6.740.680 eura, od čega je najveći dio novca po osnovu pozajmica prenesen na ,Vektra Investments', drugu kompaniju Dragana Brkovića". Evo 2021 god. provedoše vlasnike Vektre... Neko ciničan bi rekao da ima veze zašto baš sada...

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

  26. #149
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,783
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Za najmanju štetu su ga priveli.
    Mlađi se neče sjetiti, mi stariji znamo kako je spasio KAP svojevremeno u trgovini sa Glenkorom, i oprostio KAPu 15 miliona tada.
    Tek od Jakića što je učinio na račun kojeg mu je dato 90% koncesija za šume koje nikad nije platio.

    Teško da postoji veći grobar privrede od njega. Ni Vesko Barović mu nije ni primać pa ni Duško Knežević.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  27. #150
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,720
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,882
    Thanked in
    2,291 Posts

    Default

    Hoćemo li mali na sjever Crne Gore? Bijelo Polje? Ajde...

    1960 god. - osnovano preduzeće za proizvodnju mentalne galanterije i pružanje bravarskih usluga ,,Metalopres".

    1963 god. - mijenjaju ime u ,,Metalopred". Počinju sa proizvodnjom hangara, montažnih objekata i malih prodajnih metalnih objekata (poznato u narodu kao trafika).

    1971 god. - postaju dio kompanije ,,Radoje Dakić", te mijenjaju ime u ,,Pogon Bijelo Polje".

    1973 god. - promjenom zakona o privrednim društvima postaju OOUR ,,3. januar" u okviru RO ,,Radoje Dakić". Proizvode hidraulične dizalice. Kasnije se kupuje licenca od čehoslovačke firme (ZTS Martin) te proizvode razne mašine za šumu.

    1989 god. - reorganizacija u RO ,,Radoje Dakić" koje se dijeli na tri preduzeća. Tada OOUR ,,3. januar" postaje samostalno preduzeće i mjenja ime u IMAKO (Industrija Mašina i Konstrukcija). Uspio sam da nađem i neke modele koji su se radili u Bijelom Polju:
    - Radoje Dakić RD LKT81 zts - šumski zglobni traktor
    - Radoje Dakić RDF-81 Turbo - mašina za transport trupaca
    - Radoje Dakić RDS-81 - tegljač
    - Radoje Dakić RDS-120A - tegljač
    - Imako S-81 Turbo - tegljač

    1995 god. - IMAKO postaje akcionarsko društvo

    2003 god. - IMAKO prodaje dio imovine da isplati radnicima plate (oko 3 milona eura). Procjenjeno je da zemljište od 17 hektara vredi oko 24 miliona eura.

    2006 god. - uvodi se stečaj zbog dugovanja od 2,5 miliona eura uz dodatnih 900.000 eura prema radnicima. Prodaje se dio imovine za 3,1 milion eura, ali se niko ne javlja. U ponovljenom postupku ta imovina se prodaje za 1,7 miliona eura (kupac d.o.o. ,,Imperijal") te se tim sredstvima isplaćuju radnici.

    2008 god. - prodaje se dodatna imovina za 0,8 miliona eura (kupac d.o.o. ,,Imperijal").

    2009 god. - na berzi kupljene akcije (27,58%) preduzeća za 217 hiljada eura.

    2012 god. - otpisuju se dugovanja za električnu energiju i vodu.

    2022 god. - IMAKO kao ,,Radoje Dakić",...

    Sent from my moto e5 using Tapatalk

Page 6 of 7 FirstFirst ... 234567 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Prodajem 1 perper iz 1914 godine Kraljevina Crna Gora
    By bluki in forum Ostali oglasi
    Replies: 2
    Last Post: 06-03-15, 20:19
  2. Sve ove prosle godine, Crna Gora gdje to ide...
    By JUSTICE in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 20
    Last Post: 02-11-07, 17:59
  3. Nezavisna Crna Gora u EU za 4 godine
    By Petar Mrvaljevic in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 19
    Last Post: 13-09-05, 11:54
  4. Crna Gora nezavisna sledece godine!
    By Beranac in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 29
    Last Post: 28-07-04, 06:57

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •