Page 1 of 7 12345 ... LastLast
Results 1 to 25 of 154

Thread: SR Crna Gora (SFRJ), tranzicija / godine koje su pojeli skakavci [budućnost?!]

  1. #1
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default SR Crna Gora (SFRJ), tranzicija / godine koje su pojeli skakavci [budućnost?!]

    Ovu sam temu zamislio da bude neka vrsta statističkih podataka, kako je bilo nekada, kako je sada, i kakve su projekcije ...

    Npr.

    SFR Jugoslavija se, kao i sve države uostalom, zaduživala, ali postavlja se (realno) pitanje na šta je taj novac potrošen.

    Kada se država raspala podeljen je i dug (po Beanditerovoj komisiji), tako da su u nasljedstvo dugovali:
    - Srbija i Crna Gora 36,5%,
    - Hrvatska 28,5%,
    - Slovenija 16,4%,
    - Bosna i Hercegovina 13,2% i
    - Makedonija 5,4%.

    Prevedeno u jezik brojki, a pretvoreno u eure Crna Gora je u naslijedstvo dobila 0,29 milijardi eura duga. Velika suma?
    Sa ovih 0,29 milijardi eura duga (nasleđenih) ostala nam je infrastruktura, fabrike (koje više ne rade), bolnice, škole, ... i, zapravo, sve ono što danas koristimo.

    Ono što je zanimljivo (zapravo, žešći promašaj) je industrija koja je uglavnom stavrala gubitke (KAT, danas KAP je predvodio listu), no su se gubici ,,peglali'' prihodima iz turizma i trgovačke flote (a u ove dvije grane nije baš naročito ulagano poredeći sa industrijom). Recimo, 1987 godine devizni priliv od turizma u Crnoj Gori je bio oko 100 miliona dolara (1980 godine prihod je bio oko 53 miliona dolara) a od trgovačke flote (Jugooceania i Prekookeanska) nepunih 100 miliona dolara.

    Podaci govore da je tokom osamdesetih godina prošlog vijeka u Crnoj Gori bilo oko 40.000 nezaposlenih, oko 10.000 lica zaposlenih u inostranstvu. Procjena je da je radno sposopbnog stanovništva u Crnoj Gori bilo više od 250.000.

    Društveni proizvod (per capita) u Crnoj Gori je krajem osamdesetih bio oko 1.300 dolara.



    Dakle, osim infrastrukture, fabrika, škola, ... ostalo nam je 0,29 milijardi eura duga, a mi danas imamo blizu 2,5 milijardi eura duga (bez auto-puta) a zauzvrat imamo ...
    Zvanično je preko 80.000 nezaposlenih


    Perspektiva za budućnost?

  2. #2
    Join Date
    Jul 2004
    Location
    Earth
    Posts
    30,094
    Thanks Thanks Given 
    2,718
    Thanks Thanks Received 
    4,450
    Thanked in
    2,364 Posts

    Default

    Sto rec'... sve je ocigledno.

    Posebno je tacno ovo da i dan danas koristimo sve to sto nam je ostalo od Tita i da smo malo sto (ako ista) korisno napravili jos od rascjepa SFRJ, a posebno od nezavisnosti CG.

    A dug ne raste linearno nego eksponencijalno. Samo ne znam na sta... Ili znam nego mi je vise muka da pricam.

    Cekam da dodje BAR i da kaze kako je sav dug zbog Srbije i kako je Milo izgradio sve sto danas imamo u CG na cemu mu moramo bit' jako zahvalni i podrzat' ga na sledecim izborima, jos jednom.
    --------------------------
    Do Not Disturb.
    --------------------------


  3. #3
    Join Date
    Nov 2009
    Location
    Podgorica
    Posts
    5,562
    Thanks Thanks Given 
    1,111
    Thanks Thanks Received 
    1,721
    Thanked in
    775 Posts

    Default

    jos da si slusao nocas djonovica(bivseg liberala) kako veli da je milo cudo ucinio...ako imas extra trio obrni da vidis

    mada iskren da budem,velika je bijeda u regionu(srbija,makedonija,bosna),ne mislim da smo u gorem polozaju od njih,cak naprotiv.vidimo i sami koliko ljudi iz tih drzava dolazi da radi u crnu goru,bas masovno...
    ne znam,optimista sam,vjerujem da idemo na bolje.doduse,sad je aktuelna ova prica o iseljavanju ljudi sa sjevera,pa nam se cini da je kraj svijeta,mada nam realno nije dobra ekonomska situacija,ali bice bolje,vjerujem u to

  4. #4
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Prevedeno u jezik brojki, a pretvoreno u eure Crna Gora je u naslijedstvo dobila 0,29 milijardi eura duga. Velika suma?
    Sa ovih 0,29 milijardi eura duga (nasleđenih) ostala nam je infrastruktura, fabrike (koje više ne rade), bolnice, škole, ... i, zapravo, sve ono što danas koristimo......
    Prema sporazumima o sukcesiji, Crna Gora je trebala dobiti 572 hiljade eura plus pripadajuće kamate sa računa banke Credit Lyonnais, nekretnine u inostranstvu... tako da taj dug jos manji

  5. #5
    Join Date
    Apr 2011
    Location
    Bar
    Posts
    7,736
    Thanks Thanks Given 
    652
    Thanks Thanks Received 
    2,925
    Thanked in
    1,741 Posts

    Default

    Држава ЦГ је 1989.те имала перспективу да се из једне осредње развијене комунистичке државе, развије у средње развијену европску државу.
    Народ Црне Горе је мјесто те перспективе одабрао Слободана Милошевића и његове ученике.
    Државу су слупала дјеца оних који су је градили, наши ђедови су у крви и зноју за тридесет година од Црне Горе направили Државу, да би је наши родитељи уништили (генерација 1945-1965).
    Е сад ми, трећа генерација кусамо чорбу коју су нам родитељи приставили.И кусаћемо је све док се не одрекнемо политике наших родитеља, и кренемо путем наших ђедова.
    Last edited by BAR; 15-06-15 at 23:55.
    Црногорце је одржало црногорско срце.

  6. #6
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Evo i nekih podataka iz turizma (dok detaljnije ne obradim CG sada ću za cijelu SFRJ):

    - Tokom 1985 godine bilo je 22 miliona posjetilaca
    - prosječni boravak stranog turiste bio je 5 dana, a domaćeg 4,3 dana
    - domaći gosti su činili 57,8%, a strani 42,2%
    - gosti su te godine ovako bili raspoređeni: Hrvatska 61,7%, Srbija 11,9%, Crna Gora 9,9%, ostalih 16,5% raspoređeni su na Sloveniju, BiH i Makedoniju (tim redosljedom)
    - strani gosti su bili ovako raspoređeni: Hrvatska 80%, Slovenija 7,8%, Crna Gora 6,2%, ostalih 6% raspoređeni su na Srbiju, BiH i Makedoniju (tim redosljedom)
    - ako se gledaju smještajni kapaciteti u SFRJ Crna Gora je činila 9,4% tih kapaciteta (1986 god.)
    - 88,7% turista je dolazilo sopstvenim prevozom

  7. #7
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    U 1989 godini u Crnoj Gori je bilo 131.912 ležaja. Evo kako su bili raspoređeni:
    - Hoteli 17%
    - Kampovi 16%
    - Privatni smještaj 40%
    - Ostalo 27%

    Što se stranih gostiju tiče odnos zapadnovropskog-istočnoevropskog gosta je bio u odnosu 79-21% u korist zapadnoevropskog.

    Za tu godinu nemam podatak, ali za 1990 godinu:
    - broj domaćih gostiju je bio 808.100 koji su imali 7.296.100 noćenja, odnosno prosječna dužina boravka je bila 9 dana
    - starnaca bilo 304.600 koji su imali 2.929.700 noćenja, odnosno prosječna dužina boravka je bila 9,6 dana

  8. #8
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Montenegroturist je osnovan 1968 godine od strane pet kompanija: ,,Ulcinj''-Ulcinj, ,,Palas''-Petrovac, ,,Sveti Stefan''-Sveti Stefan, ,,Avala''-Budva i ,,Fjord''-Kotor.
    Do kraja sedamdesetih u okviru Montenegroturista posluje 25 kompanija. Time Montenegrturist rasplaže sa 16.000 kreveta, ima oko 8.500 stalno zaposlenih i oko 3.000 sezonsko zaposlenih radnika.
    Tokom 1979 godine ,,Montenegroturist'' osniva agenciju ,,Montenegro Express'' koja sa svojom flotom autbusa dovodi turiste iz raznih krajeva Evrope, pa i Azije.
    Flota je brojala oko 100 autobusa od čega je polovina bila Neoplan. Na bokovima autobusa bio je natpis Montenegroturist i logo koji je osmislio jedan dizajner iz Zagreba, ako se ne varam, dok je na prednjem i zadnjem djelu autobusa pisalo Montenegro Express.


    Neoplan Jetliner uslikan 1985 godine


    TAZ D14 i u pozadini Neoplan Cityliner uslikani 1985 godine

    Šta je donjela tranzicija? Pa, Montenegroturist se ,,razložio'' na 14 samostalnih preduzeća (svako, naravno, na svoj način privatizovano). Montenegro Exspress je 1998 godine preš pod većinskim vlasništvom Atlas sistema. Nekadašnja flota je dobrim djelom rasprodana.

    Danas ne postoji ta sinergija hotel-prevoznik-turoperator kao nekada (mislim, ne, ni u približnom obimu koje je vezano za sedamdesete i osamdesete godine prošloga vijeka), ma, zapravo, djeluje li ikome turizam kod nas kao nešto organizovano, nešto što ima strategiju?

  9. #9
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    36,821
    Thanks Thanks Given 
    89
    Thanks Thanks Received 
    3,291
    Thanked in
    1,832 Posts

    Default

    A interesantno je da je danas to mnogo lakše organizovati i sistemski (programima, telefonima, internetom) i ljudstvom (u današnje vrijeme ima više školovanog kadra nego 80-ih).

    Međutim nema ko da "povuče". I kada povuče neko umjesto da ga ljudi podrže, narod se sprda i zavidi i "sikće".

    Jednostavno Balkanu je potrebna ruka koja ga čvrsto vodi. Narod voli da se mnogo ne pita, da prima platu i da radi.

    Poslato sa elegantne pisaće mašine S6 x2
    -> Forma za naručivanje online stvari <-

    Bugi Vugi tapši Raduj se!

  10. #10
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,868
    Thanks Thanks Given 
    3,187
    Thanks Thanks Received 
    5,532
    Thanked in
    2,242 Posts

    Default

    S obzirom da partijski kadar vodi bitne funkcije i kompanije, a nema adekvatno iskustvo i znanje(cesto uopste nema nikakvo iskustvo) nije ni cudo da je sve ovako kako jeste.

  11. #11
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Nekada je u SFRJ bilo preko 30 domacih marki vozila (automobila, autobusa, kamiona, gradjevinskih masina, poljoprivrednih masina,...) koje su bile ,,rasporedjene'' po cijeloj SFRJ. Od te silne industrije kod nas je bila Industrija Gradjevinskih Masina (IGM) Radoje Dakic koja je imala licencni proizvod Liebherr gradjevinskih masina, sto ce reci vrlo moderan i konkuretni proizvod koji se osim na domacem trzistu prodavao i sirom svjeta.
    Danasnji Radoje Dakic nema licencu, al' ima obespravljene radnike...

  12. #12
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    U prvom postu pomenuh da industrija u CG nije ni izbliza bila profitabilna kao turizam i trgovačka flota. Ipak, evo šta se se nekada (ono što se mogu sada sjetiti) proizvodilo u Crnoj Gori:

    19. decembar - Titograd, protivgradne rakete

    4. novembar - Mojkovac, namjenska metalna industrija, hidraulični sklpovi, opruge, ... mislim da i danas radi

    Bajo Sekulić - Ulcinj, solana sa dugom tradicicijom, njihova so je bila na dosta trpeza u onoj SFRJ, a danas, kakvi umovi trebaju da se tako nešto jednostavno kao što je berba soli (sa svom raspoloživom logistikom) upropasti

    Beograd - Bijelo Polje, fabrika obuće

    Bjelasica - Bijelo Polje, najpoznatiji po mineralnoj vodi ,,Rada''

    Boris Kidrić - Nikšić, željezara

    Crnagoracoop - Danilovgrad, osim kafe imali su i vrlo uspješne proizvode sa ,,čiča gliša'' logom

    Duvanski Kombinat - Titograd, kako ime kaže, a najpoznatije ,,Lovćen'', no neće više zagađivat mnoga pluća

    Fabrika Celuloze i Papira - Ivangrad, mislim da je ova među prvima prestala sa radom po tzv. AB revoluciji

    Fabrika Elektroda - Plužine, kako je ovo uspjelo da propadne je nevjerovatno ...

    Fabrika Radijatora - Danilovgrad - mislim da je stala samo hala

    Gornji Ibar - Rožaje, drvne prerađevine, a njihove mntažne kuče su išle daleko od Rožaja

    Industrija Ležaja - Kotor, ova fabrika i danas radi i to vrlo dobro

    Javorak - Nikšić, fabrika namještaja

    Kartonaža - Cetinje, ambalaža

    Kombinat Aluminijuma - Titograd, od starta greška, a danas još veća

    Košuta - Cetinje, obuća, no od toga danas ... propade se ...

    Lenka - Bijelo Polje, obuća

    Marko Radović - Titograd, fabrika namještaja

    Mljekara Podgorica - Titograd, meni su u sjećanju ostali njihovi sladoledi

    Obod - Cetinje, proizvodnja bijele tehnike. Najpoznatiji su po frižiderima i zamrzivačima (licenca iz Brazila). Danas ... nema ...

    Plantaže - Titograd, agrokombinat koji je svojevremeno napravio najveći vinograd (Čemovsko Polje) za divno čudo postoji i danas te, kažu, može se zaposliti sezonski

    Polimka - Ivangrad, fabrika kože i kožne galanterije

    Primorka - Bar,

    Prva Petoletka - Bijelo Polje, proizvodili su višecjevne bacače i tromblonske mine

    Radoje Dakić - Titograd, građevinske mašine po švajcarskoj licenci (Liebherr), danas poznat po štrajkovima i zemljištu

    Rivijera - Kotor, hemijska industrija koja je danas, naravno, pokojna

    Rudeš - Ivangrad, ciglana, zadnji posao radnicima je bio 2008 godine, i to da sruše ciglanu

    Rudo - Titograd, ortopetska pomagala

    Titex - Titograd, trikotaža i konfekcija, prošlost

    Trebjesa - Nikšić, najpoznatiji po ,,Nikšićkom Pivu'' koje još postoji

    Velimir Jakić - Pljevlja, drvoprerađivačka industrija

    VunKo - Bijelo Polje, vunarski kombinat

    Vukman Krušćić - Mojkovac, drvoprerađivački kombinat čije su mašine završile u željezari kao staro gvožđe poslije privatizacije

    Zaton - Bijelo Polje, fabrika betonskih elemenata


    Najvjerovatnije sam i ponešto preskočio, no i ovo je dovoljno da se ima uvid o nekadašnjoj industriji. Danas smo ekološki nastrojeni pa imamo industrije u tragovima ... Ako se može ko sjetit još neke fabrike neka doda.

  13. #13
    Join Date
    Dec 2007
    Location
    Belgrade
    Posts
    9,909
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    4
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    U Beranama fabrika eksploziva

    I am so post-rock I shit sad birds.


  14. #14
    Join Date
    Nov 2005
    Posts
    9,388
    Thanks Thanks Given 
    199
    Thanks Thanks Received 
    3,001
    Thanked in
    1,546 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by RotfLmaOmGg View Post
    U Beranama fabrika eksploziva
    Mislim da je Polieks koji i dalje radi. Manje poznata od mojkovacke Tare, tj manje incidenata

  15. #15
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    26,304
    Thanks Thanks Given 
    2,782
    Thanks Thanks Received 
    3,940
    Thanked in
    1,909 Posts

    Default

    Jedan meni vazda interesantan podatak jos iz vremena kad bijah student.
    Dominantno ucesce u GDP te cuvene 1989 godine su imali brodovi a ne turizam kako je vecina nas mislila.
    Danas imamo dva ili tri broda. Zalosti.
    Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.

  16. #16
    Join Date
    May 2009
    Posts
    7,052
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Trebalo bi raščačkat podatke iz 1989 godine.Inače to je bila zlatna godina vozarina,i dobro se stajalo.Znam da je Yugooceanija kad je bila u zenitu donosila 100 miliona $,ali ne znam koliko CG,jer su pare išle u BG,a oni onda preusmjeravali za CG.Famozni devizni inspektori,od Rijeke do Houstona.Od 1990 krenula su kola nizbrdo i sa sankcijama faktički kraj.Tješi me jedino te je propala Yugolinija sa 74 broda,a Hrvatska ni sankcija,a brodovi i posada nijesu osjetili domovinski rat,pa je valjda bilo što je moralo biti.
    Simpatično je bilo na Yugooceaniji,subotom na brodu sjednice saveza komunista,a na radničkom savjetu na kopnu čistačice i daftilografkinje su preglasale ostale i odbijeno je tada da se dalje modernizuju brodovi satelitskom navigacijom.
    Last edited by minjo; 30-01-16 at 20:16.
    Kao i obično, nije ili-ili, nego i-i.

  17. #17
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Osnovana je 1953 godine, a sledeće 1954 godine naručuju se tri nova broda od po 10.000 DWT u brodogradilištu ,,3 maj'' u Rijeci. Po decentralizaciji jugoslovenske trgovačke mornarice 1956 godine Jugooceaniji su dodeljeni parobrodi:
    Prenj, izgrađen 1905 godine, BRT 3.690,
    Durmitor, izgrađen 1913 godine, BRT 5.833,
    Kordun, izgrađen 1918 godine, BRT 5.448,
    Kozara, izgrađen 1927 godine, BRT 4.984,
    Biokovo, izgrađen 1927 godine, BRT 6.048 i
    Kosmaj, izgrađen 1930, BRT 5.648.
    što je prva flota koju je imala Jugooceanija. Tokom 1957 godine se u Kanadi kupuju još dva polovna broda:
    Orjen, izgrađen 1943 godine, BRT 7.146 i
    Rumija, izgrađen 1944 godine, BRT 7.146.
    Tokom 1958 godine stižu dva nova broda iz brodogradilišta ,,3 maj'':
    Boka i
    Zeta.
    Sledeće 1959 godine stiže još jedan brod iz brodogradilišta ,,3 maj'':
    Slavonija.
    da bi iste godine bio u Francuskoj nabavljen polovni brod kojem daju ime
    Tara, BRT 8.732
    no on se iste godine nasukao u Južnoj Americi te je to i prvi brod koji je Jugooceanija izgubila. Već se 1961 godine u Velikoj Britaniji kupuju dva broda:
    Kordun, izgrađen 1950 godine i
    Kupres, izgrađen 1950 godine.
    a iste godine stižu i dva nova broda iz brodogradilišta ,,3 maj'':
    Moslavina i
    Šumadija.
    Tokom 1962 godine Jugooceaniji se pripajaju brodarska preduzeća Lovćen - Kotor sa flotom sledećih brodova:
    Muo, izgrađen 1948, BRT 2.384,
    Krivošije, izgrađen 1950 godine, BRT 2.516 i
    Dobrota, izgrađen 1950 godine, BRT 2.812.
    i Brodarstvo - Herceg Novi sa sledećom flotom:
    Igalo, izgrađen 1950 godine, BRT 2.562,
    Niš, izgrađen 1950 godine, BRT 1.496,
    Nikšić, izgrađen 1950 godine, BRT 1.464 i
    Dobrota, izgrađen 1950 godine, BRT 2.812.
    Manji brodovi koji su bili u Lovćenu se bez naknade ustupaju Prekookeanskoj iz Bara (još 11 brodova). Tokom 1963 godine flota se uvećava za još dva nova broda iz brodogradilišta ,,3 maj'':
    Metohija i
    Banat.
    Sledeće 1964 godine iz brodogradilišta ,,Split'' stiže brod
    Kapetan Martinović.
    Razvoj se nastavio tako da je 1965 godine nabavljaju polovni brod
    Durmitor
    a u flotu ušao i brod iz brodogradilišta ,,Split'':
    Admiral Zmajević
    dok iz japanskog brodogradilišta ,,Kure Shipbuilding and Engineering Co.Ltd'' u flotu stižu:
    Kotor i
    Kozara.
    Tada najmodernije i najveće brodove u ondašnjoj Jugoslaviji. Sledeće 1966 godine stužu još dva istovjetna broda iz brodogradilišta ,,Kure Shipbuilding and Engineering Co.Ltd'':
    Kumanovo i
    Kruševac.
    Novi brodovi u flotu ulaze 1968 godine i dolaze iz brodogradilišta ,,Split'':
    Prvi Februar i
    Trinaesti Juli.
    Tokom šezdesetih godina je većina starih brodova prodato ili odveženo u staro željezo. Novi brod u flotu dolazi 1972 godine iz Tajvana:
    Budva
    Te sa rasprodajom manjih brodova Jugooceanija od te godine napušta tržište Mediterana i posvećuje se samo prekookeanskom tržištu. Uz nove brodove koji su od 1976 godine:
    Sutjeska
    te 1977 godine:
    Orjen i
    Kosmaj.
    i 1978 godine isporučeni
    Kordun
    iz Velike Britanije učinili su da je Jugoocenanija tada bilo najveće brodarsko društvo sa flotom od 21 broda sa ukupno 648.354 DWT.

    O osamdesetim godinama nešto kasnije ...

  18. #18
    Join Date
    Apr 2011
    Location
    Bar
    Posts
    7,736
    Thanks Thanks Given 
    652
    Thanks Thanks Received 
    2,925
    Thanked in
    1,741 Posts

    Default

    @Wulffy

    Ако имаш, можеш ли кад завршиш са Југооацанијом избацити податке о бродовима и за Прекоокеанску?
    Црногорце је одржало црногорско срце.

  19. #19
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Par godina nije bilo nabave brodova da bi se 1981 godine nabavili brodovi izgrađeni u istočnonjemačkom brodogradilištu ,,Wrnemunde", i to:
    Herceg Novi, nosivosti 317 kontenjera,
    Tivat, nosivosti 317 kontenjera i
    Risan, nosivosti 317 kontenjera.
    iste godine gube i brod Boka koji se nasukao u blizini poluostrva Pelješac (drugi brod izgubljen potapanjem), da bi 1982 godine iz istog istočnonjemačkog brodogradilišta ,,Wrnemunde" izašla još dva broda:
    Durmitor, nosivosti 604 kontenjera i
    Lovćen, nosivosti 604 kontenjera
    Jogooceanija je 1984 godine u Panami registrovala čerku firmu ,,Boka Shipping Corporation" te se iste godine brod isporučen iz brodogradilišta ,,Austin & *****rsgill" u Velikoj Britaniji
    Radnik, 30.960 DWT
    za ćerku firmu te je zaplovio pod panamskom zastavom. Na isti način je 1985 godine isporučen brod
    Pomorac, 34,800 DWT.
    Zadnji novoizgrađeni brodovi stižu tokom 1987 godine, i to su
    Boka i
    Kupres
    čime je flota činila 26 brodova sa 789.536 DWT. Prosječna starost brodova je bila oko 14 godina. Iako su ovo gore zadnje kupljeni novi brodovi Jugooceanija nije prestala sa nabavkom brodova te je 1988 godine kupljen brod
    Moslavina, izgrađen 1978 godine, 15.926 DWT i
    Šumadija, izgrađen 1978 godine, 28.972 DWT
    Tokom 1989 godine Jugooceanija gubi još jedan brod (Kumanovo) koji se kod Gibraltara sudario sa tankerom. To je treći potopljeni brod. Iste godine kupuju se polovni brodovi koji su imali nazive:
    Zeta, izgrađena 1978 godine, 15.767 DWT i
    Crna Gora, izgrađena 1978 godine, 64.730 DWT.
    To su zadnji brodovi koje je Jugooceanija nabavila. Do 1991 godine nisu poslovali sa gubitkom te su sopstvenim novcem obnavljali flotu. Sledeće 1992 godine nastupaju sankcije gdje je većina flote zarobljena u lukama. Po završetku sankcija ono flote što je ostalo (što nisu pojeli troškovi vezivanja) počelo je da plovi pa je 1996 godine izgubljen još jedan brod (Herceg Novi) koji se kod Singapura sudario sa brodom iz Tajvana. Kadar koji se razumije u sve (Milivoje Jauković, generalni direktor i Miodrag Vuković, predsjednik Upravnog Odbora) dokrajčio je kompaniju. Do danas se ne zna šta je sa novcem koje je Jugooceanija imala na inostranim računima, raznim vrijednim nekretninama kako u zemlji tako u inostranstvu (vrjednost nekoliko stotina milona eura). Izgubljena je i flota koja je tada brojala 22 broda (zadnji brod prodat 2003 godine). Inače, dio novca Jugooceanije (oko 7 miliona eura) otišao je da se formira nova kompanija ,,Crnogorska Plovidba''. Novac od prodaje upravne zgrade Jugooceanije je takođe otišao u Crnogorsku Plovidbu. Da ironija bude veća Crnogorska Plovidba 2008 godine Jugooceaniji pozamljuje oko 1,5 miliona eura radi rješavanja socijalnog programa Jugooceanije. Otpuštanjem zadnjih radnika i isplaćenim otpremninama stavljena je tačka na postojanje Jugooceanije.

  20. #20
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by BAR View Post
    @Wulffy

    Ако имаш, можеш ли кад завршиш са Југооацанијом избацити податке о бродовима и за Прекоокеанску?
    Iskreno, imam gomilu podataka iz negdašnje SFRJ, tako da vjerovatno imam imam i o Prekookeanskoj. Nisam ni mislio ovo pisat (o Jugooceaniji) no mi se nadovezalo.

  21. #21
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Bokesko Carstvo
    Posts
    13,701
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Par godina nije bilo nabave brodova da bi se 1981 godine nabavili brodovi izgrađeni u istočnonjemačkom brodogradilištu ,,Wrnemunde", i to:
    Herceg Novi, nosivosti 317 kontenjera,
    Tivat, nosivosti 317 kontenjera i
    Risan, nosivosti 317 kontenjera.
    iste godine gube i brod Boka koji se nasukao u blizini poluostrva Pelješac (drugi brod izgubljen potapanjem), da bi 1982 godine iz istog istočnonjemačkog brodogradilišta ,,Wrnemunde" izašla još dva broda:
    Durmitor, nosivosti 604 kontenjera i
    Lovćen, nosivosti 604 kontenjera
    Jogooceanija je 1984 godine u Panami registrovala čerku firmu ,,Boka Shipping Corporation" te se iste godine brod isporučen iz brodogradilišta ,,Austin & *****rsgill" u Velikoj Britaniji
    Radnik, 30.960 DWT
    za ćerku firmu te je zaplovio pod panamskom zastavom. Na isti način je 1985 godine isporučen brod
    Pomorac, 34,800 DWT.
    Zadnji novoizgrađeni brodovi stižu tokom 1987 godine, i to su
    Boka i
    Kupres
    čime je flota činila 26 brodova sa 789.536 DWT. Prosječna starost brodova je bila oko 14 godina. Iako su ovo gore zadnje kupljeni novi brodovi Jugooceanija nije prestala sa nabavkom brodova te je 1988 godine kupljen brod
    Moslavina, izgrađen 1978 godine, 15.926 DWT i
    Šumadija, izgrađen 1978 godine, 28.972 DWT
    Tokom 1989 godine Jugooceanija gubi još jedan brod (Kumanovo) koji se kod Gibraltara sudario sa tankerom. To je treći potopljeni brod. Iste godine kupuju se polovni brodovi koji su imali nazive:
    Zeta, izgrađena 1978 godine, 15.767 DWT i
    Crna Gora, izgrađena 1978 godine, 64.730 DWT.
    To su zadnji brodovi koje je Jugooceanija nabavila. Do 1991 godine nisu poslovali sa gubitkom te su sopstvenim novcem obnavljali flotu. Sledeće 1992 godine nastupaju sankcije gdje je većina flote zarobljena u lukama. Po završetku sankcija ono flote što je ostalo (što nisu pojeli troškovi vezivanja) počelo je da plovi pa je 1996 godine izgubljen još jedan brod (Herceg Novi) koji se kod Singapura sudario sa brodom iz Tajvana. Kadar koji se razumije u sve (Milivoje Jauković, generalni direktor i Miodrag Vuković, predsjednik Upravnog Odbora) dokrajčio je kompaniju. Do danas se ne zna šta je sa novcem koje je Jugooceanija imala na inostranim računima, raznim vrijednim nekretninama kako u zemlji tako u inostranstvu (vrjednost nekoliko stotina milona eura). Izgubljena je i flota koja je tada brojala 22 broda (zadnji brod prodat 2003 godine). Inače, dio novca Jugooceanije (oko 7 miliona eura) otišao je da se formira nova kompanija ,,Crnogorska Plovidba''. Novac od prodaje upravne zgrade Jugooceanije je takođe otišao u Crnogorsku Plovidbu. Da ironija bude veća Crnogorska Plovidba 2008 godine Jugooceaniji pozamljuje oko 1,5 miliona eura radi rješavanja socijalnog programa Jugooceanije. Otpuštanjem zadnjih radnika i isplaćenim otpremninama stavljena je tačka na postojanje Jugooceanije.
    varam li se ili je odje zaboravljen brod Pelinovo,koji je bio zadnji kupljeni brod ove uspjesne firme,koju su braca rasprodala i dokusurila....

  22. #22
    Join Date
    Sep 2010
    Location
    Bokesko Carstvo
    Posts
    13,701
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    takodje treba spomenuti u ovoj prici da je pokojni Bozo Dabinovic nastupanjem sankcija nudio da se svi brodovi stave pod zastavu firme Dabinovic,dok ne prodju sankcije,cime bi flota bila ocuvana i normalno pomorci,ali je to odbijeno od strane zna se koga.....tu je bio kraj svemu....

  23. #23
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Naravno da ima stvari koje sam preskočio, kao recimo taj brod, ili u spisku fabrika ovu za eksplozive, te Komovi iz Andrijevice (od 1977 do 2008 pravili konditorske proizvode za Soko Štark), recimo, PKB Zelenika je bila velika kompanija, no jesu li imali i nešto svoje (jogurt i mlijeko najverovatnije) ili su sam distriburali proizvode matične fabrike nije mi poznato.

  24. #24
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Naleceh danas na podatak da je Ulcinj 1987 god. ostvarivao preko 30% ukupnog turistickog prometa Crne Gore. Zadnjih godina Ulcinj ucestvuje sa oko 6% prometa.
    U zadnjih dvedeset godina oko 40% prometa u turizmu ostvari se u Budvi. Oko 20% Herceg Novi, oko 15% Bar, nesto vise od 5% Kotor,... Ovaj ostatak (izmedju 10 i 15% prometa) je rasporedjen na ostale opstine.
    P.S. Ovo su zvanicni podaci kojima raspolaze NTO (Nacionalna Turisticka Organizacija).

    Sent from my Motorola 8400

  25. #25
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    Budva
    Posts
    13,718
    Thanks Thanks Given 
    1,468
    Thanks Thanks Received 
    4,881
    Thanked in
    2,290 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by wulfy View Post
    Montenegroturist je osnovan 1968 godine od strane pet kompanija: ,,Ulcinj''-Ulcinj, ,,Palas''-Petrovac, ,,Sveti Stefan''-Sveti Stefan, ,,Avala''-Budva i ,,Fjord''-Kotor.
    Do kraja sedamdesetih u okviru Montenegroturista posluje 25 kompanija. Time Montenegrturist rasplaže sa 16.000 kreveta, ima oko 8.500 stalno zaposlenih i oko 3.000 sezonsko zaposlenih radnika.
    Tokom 1979 godine ,,Montenegroturist'' osniva agenciju ,,Montenegro Express'' koja sa svojom flotom autbusa dovodi turiste iz raznih krajeva Evrope, pa i Azije.
    Flota je brojala oko 100 autobusa od čega je polovina bila Neoplan. Na bokovima autobusa bio je natpis Montenegroturist i logo koji je osmislio jedan dizajner iz Zagreba, ako se ne varam, dok je na prednjem i zadnjem djelu autobusa pisalo Montenegro Express.


    Neoplan Jetliner uslikan 1985 godine


    TAZ D14 i u pozadini Neoplan Cityliner uslikani 1985 godine

    Šta je donjela tranzicija? Pa, Montenegroturist se ,,razložio'' na 14 samostalnih preduzeća (svako, naravno, na svoj način privatizovano). Montenegro Exspress je 1998 godine preš pod većinskim vlasništvom Atlas sistema. Nekadašnja flota je dobrim djelom rasprodana.

    Danas ne postoji ta sinergija hotel-prevoznik-turoperator kao nekada (mislim, ne, ni u približnom obimu koje je vezano za sedamdesete i osamdesete godine prošloga vijeka), ma, zapravo, djeluje li ikome turizam kod nas kao nešto organizovano, nešto što ima strategiju?
    Zvanično, Montenegroturist više ne postoji, ono malo autobusa što je preostalo sada imaju DG tablice ...

Page 1 of 7 12345 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Prodajem 1 perper iz 1914 godine Kraljevina Crna Gora
    By bluki in forum Ostali oglasi
    Replies: 2
    Last Post: 06-03-15, 20:19
  2. Sve ove prosle godine, Crna Gora gdje to ide...
    By JUSTICE in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 20
    Last Post: 02-11-07, 17:59
  3. Nezavisna Crna Gora u EU za 4 godine
    By Petar Mrvaljevic in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 19
    Last Post: 13-09-05, 11:54
  4. Crna Gora nezavisna sledece godine!
    By Beranac in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 29
    Last Post: 28-07-04, 06:57

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •