Kako ima priče o ovome i kako se neke koncesije olako daju ajde da podsjetim na istorijat istraživanja nafte u Crnoj Gori.

Prvi pisani trag vezan za naftu datira iz 1865 god. kada se enkleski konzul u Skadru interesuje za ,,pojavu ulja koje izlazi iz krša Crmnice kod sela Sotonića''

Prva analiza vezana za istraživanje nafte u Crmnici je objavljena 1882 god., od strane izvjesnog gospodina Švarca (Schwartz).

Ipak, prvo ozbiljno istraživanje je trebalo da nastupi 1914 god. kada Narodna Skupština Crne Gore donjela Zakon o koncesiji na ekspolotaciju petrolejskog majdana ,,Smrdež''. Koncesija je ustupljena na 50 god, holandskom preduzetniku G. J. Kokareu. Ipak, kao što je poznato, te godine počinje i ,,velji rat'' tako da se prekinulo i prije nego li je počelo.

Prva bušotina na područiju Crmnice je napravljena 1922 god. i njena dubina je bila 215 m. Ništa značajno nije otkriveno, ali, eto, to je prva.

Odlukom Direkcije za naftu i gas Jugoslavije 1949 god. formirano je preduzeće ,,Nafta Crna Gora''. Radovi su počeli 1950 god. na područiju Ulcinja, da bi se 1951 god. proširili na Buljaricu, a 1952 god. i na Crmnicu. Do 1966 godine (kada je preduzećeNafta Crna Gore uslijed promjene u načinu finansiranja prestalo da postoji) napravljeno je 16 bušotina. Najdublja bušotina se nalazi na područiju Ulcinja (naziv bušotine UK-1) jer se išlo do 5.300 metara dubine. U toj bušotini je i otkrivena nafta. Na područiju Crmnice bušotina C1 je išla do 2.200 m kada je došlo do havarije, a druga bušotina C2 je došla do dubine od 1.270 m.

Istraživanja se obnavljaju 6 godina kasnije, tačnije 1972 god. kada je sklopljen ugovor između američke kompanije Bjut Gas end Oil (Butte Gas and Oil) i Jugopetrola Kotor. Na osnovu podataka iz bušotina na područiju Crmnice trijaski krečnjaci se nalaze na dubini od oko 1.500 m, dok su na područiju Ulcinja i Buljarice na dubini oko 5.000 m. Recimo bušotina Buljarica 5 je došla do dubine od 4.444 m, a nije se došlo do trijiskog krečnjaka.

Velika kompanija Ševron (Chevron) i njegov Direktor za istraživanja Mel Bojs (Mell Boys) je 1975 god. na osnovu geoloških karata i pozicije trijiskih krečnjaka, koji se na bokovima pokriveni sa jursko-krednim krečnjacima tvrdio je da je područije Crmnice idealno za bušenje. Ipak, razne administrativne prepreke su sprečile ulazak ove kompanije u istraživanje.

Naftagas iz Novog Sada 1983 god. sklapa ugovor o ispitivanju primorskog djela Crna Gore. Tada su izvedena i seizmička ispitivanja u dužini od 600 km profila.

Dobro, sve je ovo lijepo, a ima li nafte (osim konkretnog rezultata u Ulcinju)? Ima, zaključak istraživanja je da se ,,potencijalni tečni ugljovodenici najvjerovatnije generirani u trijasu ili u gornjem paleozoiku''. Ti tečni ugljovodonici su zadržali svoju stabilnost zbog dignutog položaja ove zone. Ipak, problem može prestavljati jer se formiranje, pa i migracija nafte dešavala prije intezivnih deformacija stenskog kompleksa tokom alpske orogeneze. Zbog toga je se postavlja pitanje da li je nafta ostala u svom ležištu jer je bušotinama utvrđeno da ima i glinovitih slojeva, kao i poroznih stena. Dakle, nafte ima, ali treba potrfiti mjesto bušenja, kao i dubinu, pa se možda i isplati.

Uz Jugopetrol osim benzinskih pumpa i monopola grcima su data i ova istraživanja, odnosno monopol na ista ukoliko bi se dalje nastavila ... Šta nam donosi budućnost? Vidjećemo, onome ko zna da čita geološke karte koje su vrlo precizno napravljene tokom šezdesetih i sedamdesetih godina zna kakve su mogućnosti ...