Page 2 of 3 FirstFirst 123 LastLast
Results 26 to 50 of 54

Thread: Ekologija, dijaspora, inicijativa i pitanje

  1. #26
    Join Date
    Jun 2008
    Posts
    78
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Mojoj koleginici je bilo sasvim čudno kad sam je opomenula da ne baca prazne kese i limenke kroz prozor kola! Djevojka ima 27 godina i nikad joj niko nije rekao da je to ružno! Ona nije izuzetak, to viđam svaki dan, pa se pitam dokle će to ići i kad će ljudima proraditi svijest da to ne čine. Nameće mi se odgovor da je prijeko potrebno uvesti stroge kazne po pitanju bilo kavog zagađivanja okoline. To je jedini način, jer će nam trebati 3 vijeka za kultivisanje!

  2. #27
    Join Date
    Aug 2007
    Posts
    8,652
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Samo po džepu...

  3. #28
    Join Date
    Jun 2008
    Posts
    83
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Treba Uvesti Program Za Reciklazu -kao U Zapadnim Zemljama
    Sjecam Se ,prije ,- Stare Novine Se Nisu Bacale Nego Smo Ih Nosili U Mjesnu Zajednicu ..
    "e Ne Bi Ti Ja To Radio Vidji" -vec Ih Cujem Nekolicinu..
    .

  4. #29
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    408
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Pismo indijanskog poglavice sijetla predsedniku sad iz 1854. Godine

    Godine 1854 „veliki beli poglavica” iz Vašingtona dao je ponudu za veliku oblast indijanske zemlje i Indijancima obećao „rezervat”. Odgovor poglavice Sijetl opisan je kao jedan od najlepših i najdubljih, ikada iznetih, izjava po pitanju čovekove okoline. Grad Sijetl dobio je naziv po poglavici čiji je govor bio odgovor na predloženi Ugovor po kome se Indijanci nagovaraju da prodaju dva miliona ari zemlje za 150.000 dolara.

    Kako možete kupiti ili prodati nebo, toplinu zemlje? Ta ideja nam je strana.

    Ako mi ne posedujemo svežinu vazduha i bistrinu vode, kako vi to možete kupiti?

    Svaki deo te zemlje svet je za moj narod. Svaka sjajna borova iglica, svaka peščana obala, svaka magla u tamnoj šumi, svaki insekt, sveti su u pamćenju i iskustvu moga naroda. Sokovi koji kolaju kroz drveće nose sećanje na crvenog čoveka. Mrtvi beli ljudi zaboravljaju zemlju svoga rođenja kada odu u šetnju među zvezdama. Naši mrtvi nikada ne zaboravljaju ovu lepu zemlju jer je ona majka crvenog čoveka.

    Mi smo deo zemlje i ona je deo nas. Mirisno cveće naše su sestre, jelen, konj, veliki orao, svi oni su naša braća. Stenoviti vrhunci, sočni pašnjaci, toplina tela ponija i čovek - svi pripadaju istoj porodici.

    Tako, kad Veliki poglavica iz Washingtona šalje glas da želi kupiti našu zemlju, traži previše od nas. Veliki poglavica šalje glas da će nam sačuvati mesto tako da ćemo mi sami moći živeti udobno. On će nam biti otac i mi ćemo biti njegova deca. Mi ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ali to neće biti tako lako. Jer ta zemlja je sveta za nas. Ta sjajna voda što teče brzacima i rekama nije samo voda, već i krv naših predaka. Ako vam prodamo zemlju morate se setiti da je to sveto i morate učiti vašu decu da je to sveto i da svaki odraz u bistroj vodi jezera priča događaje i sećanja moga naroda.

    Žubor vode glas je oca moga oca.

    Reke su naša braća, one nam utažuju žeđ. Reke nose naše kanue i hrane našu decu. Ako vam prodamo našu zemlju morate se setiti i učiti našu decu da su reke naša braća, i vaša, i morate od sada dati reci dobrotu kakvu biste pružili svakome bratu.

    Mi znamo da beli čovek ne razume naš život. Jedan deo zemlje njemu je isti kao i drugi, jer on je stranac koji dođe noću i uzima od zemlje sve što želi. Zemlja nije njegov brat nego njegov neprijatelj i kada je pokori on kreće dalje. On za sobom ostavlja grobove otaca i ne brine se. On otima zemlju od svoje dece i ne brine se. Grobovi njegovih otaca i zemlja što mu decu rađa zaboravljeni su. Odnosi se prema majci-zemlji i prema bratu-nebu kao prema stvarima što se mogu kupiti, opljačkati, prodati kao stado ili sjajan nakit. Njegov apetit prožderat će zemlju i ostaviti samo pustoš. Ne znam. Naš način je drugačiji nego vaš. Izgled vaših gradova boli oči crvenog čoveka. A možda je to jer crveni čovek je divlji i ne razume. Nema mirnog mesta u gradovima belog čoveka. Nema mesta da se čuje otvaranje listova u proleće ili drhtaj krilaca insekata. A možda je to jer sam divlji i ne razumem. Buka jedino deluje kao uvreda za uši. I šta je to život ako čovek ne može čuti usamljeni krik kozoroga ili noćnu prepirku žaba u bari?

    Ja sam crveni čovek i ne razumem. Indijanac više voli blagi zvuk vetra kad se poigrava licem močvare kao i sam miris vetra očišćen podnevnom kišom ili namirisan borovinom. Vazduh je skupocen za crvenog čoveka jer sve živo deli jednaki dah - životinja, drvo, čovek. Beli čovek ne izgleda kao da opaža vazduh koji diše. Kao čovek koji umire mnogo dana on je otupio na smrad. Ali ako vam prodamo našu zemlju morate se setiti da je vazduh skupocen za nas, da vazduh deli svoj duh sa svim životom koji podržava. Vetar što je mom dedi dao prvi dah takođe će prihvatiti i njegov poslednji uzdah. I ako vam prodamo našu zemlju morate je čuvati kao svetinju, kao mesto gde će i beli čovek moći doći da okusi vetar što je zaslađen mirisom poljskog cveća. Tako ćemo razmatrati vašu ponudu da kupite našu zemlju. Ako odlučimo da prihvatimo, postavit ću jedan uslov: beli čovek mora se odnositi prema životinjama ove zemlje kao prema svojoj braći. Ja sam divljak i ne razumem neki drugi način. Video sam hiljade raspadajućih bizona u preriji što ih je ostavio beli čovek ustrelivši ih iz prolazećeg voza. Ja sam divljak i ne razumijem kako dimeći gvozdeni konj može biti važniji nego bizon koga mi ubijamo samo da ostanemo živi.

    Štа je čovek bez životinja? Ako sve životinje odu, čovek će umreti od velike usamljenosti duha. Štа god se desilo životinjama ubrzo će se dogoditi i čoveku. Sve stvari su povezane. Morate naučiti svoju decu da je tlo pod njihovim stopama pepeo njihovih dedova. Tako da bi oni poštovali zemlju, recite vašoj deci da je zemlja s nama u srodstvu. Učite vašu decu kao što činimo mi s našom da je zemlja naša majka. Štа god snađe nju snaći će i sinove zemlje. Ako čovek pljuje na tlo pljuje na sebe samoga. To mi znamo: zemlja ne pripada čoveku; čovek pripada zemlji. To mi znamo. Sve stvari povezane su kao krv koja ujedinjuje porodicu. Sve stvari su povezane. Štа god snađe zemlju snaći će i sinove zemlje. Čovek ne tka tkivo života; on je samo struk u tome. Štа god čini tkanju čini i sebi samome. Čak i beli čovek, čiji Bog govori i šeta s njime kao prijatelj s prijateljem, ne može biti izuzet od zajedničke sudbine. Mi možemo biti braća posle svega. Videćemo. Jednu stvar znamo, koju će beli čovek jednog dana otkriti - naš Bog je isti Bog. Vi sada možete misliti da ga vi imate kao što želite imati našu zemlju; ali to ne možete. On je Bog čoveka i njegova samilost jednaka je za crvenoga čoveka kao i za beloga. Ta zemlja je draga Njemu i škoditi zemlji jest prezirati njenog Stvoritelja.

    Beli takođe trebaju prolaz; možda brže nego sva druga plemena. Zaprljajte vaš krevet i jedne noći ugušićete se u vlastitom đubretu. Ali u vašoj propasti svetlećete sjajno, potpaljeni snagom Boga koji vas je doneo na tu zemlju i za neku posebnu svrhu dao vam vlast nad njom kao i nad crvenim čovekom. Sudbina je misterija za nas jer mi ne znamo kad će svi bizoni biti poklani i divlji konji pripitomljeni, tajni delovi šume teški zbog mirisa mnogih ljudi i pogled na zrele brežuljke zamrljan brbljajućom žicom. Gde je guštara? Otišla je. Gdje je orao? Otišao je. To je kraj življenja i početak borbe za preživljavanje.

    (Pismo poglavice Sijetla predsedniku SAD Abrahamu Linkolnu, odnosno predsedniku Pirsu, koje se iz sedišta Ujedinjenih nacija svake godine 5. juna šalje svim predsednicima država u svetu kao EKOLOŠKI MANIFEST – opomena šta nam predstoji ako se prema svetu ne ponašamo holistički, shvatanjem da je sve povezano)

  5. #30
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Arrow

    Odlicna prica.
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  6. #31
    Join Date
    Oct 2010
    Posts
    14
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Šta mislite, može li se išta uraditi što bi promijenilo svijest ovih naših nesrećnih sugrađana?
    A, da se ne čekaju "nadležni organi" da uvedu kazne, nego da mi, obični ljudi utičemo na okolinu.

  7. #32
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    By The Rivers Dark (Leonard Cohen)
    Posts
    2,113
    Thanks Thanks Given 
    3
    Thanks Thanks Received 
    16
    Thanked in
    13 Posts

    Default

    Tesko je to prijatelju... Pogotovo kad su stariji ljudi u pitanju. Najvise mi smeta kad odem nedje na stranu, sa ljudima iz CG, da vidis kako tamo paze da ne bace papiric na ulicu ili ne daj boze pikavac od cigarete! Udjemo u lokal dje je zabranjeno pusenje (vec godinama je po Evropi svudje zabranjeno) da vidis kako se dive tome (citiram) - e ovo su sredjene zemlje... pazi kako je cist vazduh... nikad ovo nece biti kod nas kad smo stoka itd! A onda se vratimo u CG i cim predjemo granicu spustaju se prozori i lete kese na sve strane! Evo i zakon o zabrani pusenja stupi na snagu, pa im sad ni to ne odgovara nego odmah strajkuju jer im izgleda ne odgovara da samo sebe truju nego moraju i druge (da bude jasnije, ja sam pusac). Ali to je nas mentalitet i neka prirodna barijera u glavi, ko zna...

    I jos jedna stvar da odg na post iznad, sto se tice nadleznih organa. Samo ti prijavi pa da vidis kako kazne pljuste, drzava nema para a budzet mora da se puni.

  8. #33
    Join Date
    Jun 2010
    Location
    Milano
    Posts
    1,471
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ne bacati smece ! dosta je vise !
    ​ Lambda

  9. #34
    Join Date
    Dec 2011
    Posts
    47
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Укинута еко-такса за улаз у Црну Гору

    http://www.vaseljenska.com/ex-yu/uki...k-u-crnu-goru/

  10. #35
    Join Date
    Jun 2011
    Posts
    211
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Eto ja sam pisao gosn. Luksicu o ekologiji i dobio sam odgovor da CG radi na tome, odnosno na projektima za okolinu i njenom odrzavanju. Nadam se da je istina.

  11. #36
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Bernska konvencija: Solana kandidat za Emerald područje, treba je sačuvati
    15. januar 2012.
    ShareSekretarijat Bernske Konvencije je uputuo dopis Ministarstvu održivog razvoja i turizma, predsjedniku Komiteta Berneske Konvencije, predstavniku Savjeta Evrope u Crnoj Gori, AEWA sporazumu, Konvenciji o migratornim pticama i Ramsarskoj konveciji, kojim izražava zabrinutost za sudbinu Ulcinjske solane, saopšteno je Portalu Analitika iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica.
    Komitet Bernske Konvencije je 2. decembra 2011. godine zvanično nominovao Veliku plažu sa Ulcinjskom solanom za kandidata za proglašenje Emerald područjem od specijalnog interesa za očuvanje. Prema preporukama i smjernicama kriterijuma koje su tada upućene, državne vlasti bi trebalo da sprovode neophodnu zaštitu i mjere očuvanja u cilju zadržavanja ekoloških karakteristika kandidata za Emerald područje.
    Sekretarijat Bernske Konvencije u potpunosti dijeli brigu sa ostalim međunarodnim povezanim Konvencijama o biodivezitetu za planove razvoja Ulcinjske solane. Zvanični status kandidata za Emerald područje koji je dat Velikoj plaži zajedno sa Ulcinjskom solanom svjedoči o važnosti ovih područja za evropski biodiverzitet.
    U dopisu je poseno naglašeno da proces uspostavljanja Emerald mreže nije podržan samo od strane Bernske Konvencije, već i da mreža uspostavlja osnovu za buduće upravljanje zaštićenim područjima i ekološkim mrežama u skladu sa evropskim zakonodavstvom o očuvanju biodiverziteta.
    Bernska Konvencija je spremna da priključi ostale međunarodne Konvencije koje se tiču biodierziteta da pomognu Crnoj Gori u identifikaciji svih mogućih alternativnih rješenja, kako bi se osigurao održivi razvoj područja Ulcinjske solane u skaldu sa međunarodnim zakonodavstvom, kaže se u saopštenju.

  12. #37
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    By The Rivers Dark (Leonard Cohen)
    Posts
    2,113
    Thanks Thanks Given 
    3
    Thanks Thanks Received 
    16
    Thanked in
    13 Posts

  13. #38
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    By The Rivers Dark (Leonard Cohen)
    Posts
    2,113
    Thanks Thanks Given 
    3
    Thanks Thanks Received 
    16
    Thanked in
    13 Posts

  14. #39
    Join Date
    Feb 2010
    Location
    By The Rivers Dark (Leonard Cohen)
    Posts
    2,113
    Thanks Thanks Given 
    3
    Thanks Thanks Received 
    16
    Thanked in
    13 Posts

  15. #40
    Join Date
    Jan 2009
    Location
    podgorica
    Posts
    268
    Thanks Thanks Given 
    16
    Thanks Thanks Received 
    7
    Thanked in
    5 Posts

    Default

    Najviše mi smeta kada ljudi koji rade u zapadnim razvijenim zemljama, dok pređu našu granicu, pojačaju muziku i odmah bacaju smeće. A onda kasnije pričaju okupljenoj rodbini kako se plaćaju ogromne kazne za bačeni pikavac u njihovoj privremenoj domovini.

  16. #41
    Join Date
    Jul 2013
    Location
    Crna Gora
    Posts
    1,064
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Vidim da je ovaj pdf zaspo pa bi bilo lijepo da ga probudimo apropo price o nasoj divnoj ekoloskoj zemlji, sjetih se kako sam ljetos isla na Zlatibor dva dana, nigdje papirica nisam vidjela, a bio je kraj juna i bilo je turista, a kad sam sjutradan krenula kuci, samo sto smo presli granicu, kod Pljevalja, rijeka smeca uz magistralu. Tuzno i ruzno.
    Slazem se da bi trebalo da se uvedu stroge kazne za svakog ko baca, pa bismo se vremenom prevaspitali. Ima latinska izreka: Dura lex sed lex! Iliti u prevodu: Strog zakon, ali zakon. Sa nama samo moze tako.
    ''Primer popravlja mnogo bolje od prekora.''

  17. #42
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    KO
    Posts
    317
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    ne znam dali oni shvataju poentu rijeci "reciklirajte" - www.reciklirajte.me

    poslao sam im mail sa pitanjem sto da radim sa teglom punom baterija koje vec duze vremena sakupljam.
    ([email protected])

    odgovor naravno nikada nisam dobio, a tegla i dalje ceka

  18. #43
    Join Date
    Jul 2013
    Location
    Crna Gora
    Posts
    1,064
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Quote Originally Posted by draganche View Post
    ne znam dali oni shvataju poentu rijeci "reciklirajte" - www.reciklirajte.me

    poslao sam im mail sa pitanjem sto da radim sa teglom punom baterija koje vec duze vremena sakupljam.
    ([email protected])

    odgovor naravno nikada nisam dobio, a tegla i dalje ceka
    Tuzno je sto eto izgleda ljudi koji stoje ispred te organizacije i koji bi trebali druge da podsticu da recikliraju, ponasaju se neodgovorno i nesavjesno. Prosle ili pretprosle godine je otvoreno reciklazno dvoriste u pg i bas me zanima kako funkcionise, da li se zaista stvari recikiraju. Koliko bismo samo ustedjeli novca kad bismo zaista poceli ovo da radimo, a jos plus gradovi bi nam bili cistiji.
    Ostaje da se nadamo.
    ''Primer popravlja mnogo bolje od prekora.''

  19. #44
    Join Date
    Jan 2004
    Location
    KO
    Posts
    317
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Meni za ljubav View Post
    Tuzno je sto eto izgleda ljudi koji stoje ispred te organizacije i koji bi trebali druge da podsticu da recikliraju, ponasaju se neodgovorno i nesavjesno. Prosle ili pretprosle godine je otvoreno reciklazno dvoriste u pg i bas me zanima kako funkcionise, da li se zaista stvari recikiraju. Koliko bismo samo ustedjeli novca kad bismo zaista poceli ovo da radimo, a jos plus gradovi bi nam bili cistiji.
    Ostaje da se nadamo.
    odgovor je stigao danas 30.11.2013 (cini mi se nakon mjesec i 10-ak dana):

    Postovani Dragane,

    Nasa nvo planira da pokrene projekat sakupljanja opasnog elektronskog otpada i njegov izvoz. Nase sjediste je u Podgorici. Da li nam mozete reci o kojoj kolicini-tezini je rijec kako bi se odrganizovali da je ih preuzmemo?

    Srdacan eko pozdrav i svako dobro!

    NVO Zeleno Srce

  20. #45
    Join Date
    Dec 2013
    Posts
    1
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    "U sklopu Let’s do it Mediterranean! ADP-Zid je doveo Let’s do it! pokret u Crnu Goru.
    Let’s do it Mediterranean! je kampanja za podizanje svijesti građana mediteranskih zemalja za unapređenje životne sredine i zaustavljanja dotoka smeća u o more. Kampanja će biti finalizovana čišćenjem obale 10. Maja 2014 godine u 20 mediteranskih zemalja. Očekujemo da nam se 10. Maja 2014. god. pridruže svi građani bez obzira na godine, pol, obaveze, mjesto u kojem žive. Jedino je bitno da svi pokažemu svoju ličnu odgovornost za naše primorje i svi zajedno damo svoj doprinos čišćenju naše obale."

    Iima li "svrhe" raditi ovo u Crnoj Gori? Smatra se da je kampanja uspjela ukoliko se odazove 5% populacije države, što će u CG biti prilično teško po mom mišljenju.. U svakom slučaju pozivam sve zainteresovane ljude koji misle da zajedno možemo da napravimo veliku promjenu na našem primorju
    Na facebook-u već postoji stranica sa nazivom Let's do it Montenegro, ukoliko želite da budete dio ovog velikog pokreta, priključite se i dajte svoj doprinos 10og maja!


  21. #46
    Join Date
    Dec 2012
    Location
    Podgorica
    Posts
    413
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    9
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    Znam drzavu u kojoj otpad ( a opet uz subvencije drzave, avaj ) otkupljuje limenke -20c/kom.
    Slicno za staklene flase, plasticne flase, papir i tako redom.

  22. #47
    Join Date
    Jan 2013
    Location
    Podgorica
    Posts
    319
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    U HR otkupljuju plasticne,staklene flase i limenke po 0.5 kuna to dodje 7 centi,kako svi kuci skuplaju,sto fali 10 eur mjesecno da ti neko da sto mi inace bacamo.. Tako da bi to dobro bilo i kod nas da urade...
    Last edited by dennisg; 23-11-16 at 16:00.

  23. #48
    Join Date
    Jan 2019
    Posts
    5
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Da bi se opsta sves naroda promenila potrebne su dve stvari, koje obe moze strateski jedino drzava da uvede: 1. podici nivo obrazovanja, sto moze ako se digne status prosvete, ne samo plate vec i materijalni uslovi istrazivanja - sto bi i deca prepoznala i omdah imala vecu motivaciju da uce 2. povecati stepen ekoloske kontrole. Kad se ljudi obrazuju, nauce i saznaju "zasto", onda pocinje da se skuplja kriticna masa koja ce da siri taj uticaj. Drugo, kontrola se samo delimicno povecava povecanjem kazne. Sve analize pokazuju da povecanje kazne ima efekat samo do odredjene granice. Medjutim intenzivnija kontrola daje proporcionalan rezultat. Dakle sluzba za kontrolu, veci broj ljudi, vise aktivnosti. To kosta, ali kroz povratnu spregu, pocele bi stvari da se menjaju...

  24. #49
    Join Date
    May 2019
    Location
    Ovde
    Posts
    69
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Zarđali vagoni spomenik su fabrici koja je projektovana za 30 hiljada tona soli godišnje. Ulcinjsku solanu stručnjaci opisuju kao „švedski sto" za ptice, poslednji izvor za dopunu energije pred preletanje Jadranskog mora. Izvor koji samo što nije presušio - i bukvalno. Od 2013. godine, tamo nema onoga što se gotovo bez prekida radilo osam decenija - berbe soli nema jer su ugašene pumpe koje morsku vodu uvode u sistem bazena za razlivanje i kristalizaciju.

    Pumpe ne rade jer se ne zna ko sme, može ili treba da ih uključi - a to je posledica neuspele privatizacije, stečaja i nerešenog statusa jedne od deset najvećih solana na Mediteranu. A kada u bazenima solane nema dotoka sveže morske vode, nema ni hrane za ptice koje na ovom prostoru pronalaze trajno utočište ili im je Ulcinj važno odmorište pred dalek put na sever ili jug.
    „Ulcinjska solana je najlepši primer u Evropi kako iskorišćavanje prirode može da bude dobro za prirodu. Jer samo ako se prostor ekonomski koristi, vi imate biodiverzitet na prostoru solane", kaže ornitolog Darko Saveljić.
    Sudbina solane neraskidivo je vezana za ptice - još od vremena svog nastanka.
    Posle detaljnih istraživanja jadranske obale po nalogu kralja Aleksandra, najbolje mesto za izgradnju solane 30-tih godina 20. veka pronađeno je na mestu gde godišnje prosečno ima najviše sunčanih sati i najviše tropskih dana u bivšoj Jugoslaviji. U njegovom imenu - Zogajsko blato - krije se albanska reč „zog", u značenju ptica. Ovim stanarima močvare starijim od solane posebno je važan princip rada fabrike - bazeni se pune morskom vodom koja nije filtrirana, pa se u njoj nađu ribe i drugi morski organizmi. „Pticama je lako jer su bazeni plitki i ne moraju da se muče da bi našle hranu. To je švedski sto za ptice", opisuje solanu Saveljić.
    Na ovu „ptičju gozbu", najčešće svraćaju flamingosi - elegantni stanari koji tradicionalno žive u solanama. Tu su i pelikani, šljukarice, ptice koje žive pored močvara. Sezonski im se priključuju selice kojima je Ulcinjska solana poslednje odmorište pred naporan put. „Solana je poslednja benzinska pumpa gde ptice obnavljaju energiju za naporan put preko Jadranskog mora. Do italijanske obale ima oko 200 kilometara, a one moraju da imaju dovoljno snage jer nemaju pravo da stanu", zaključuje Saveljić.
    Površinu solane koja je velika poput grada Tivta teško je obuhvatiti jednim pogledom Da bi ovaj „švedski sto za ptice" imao šta da ponudi, neophodno je da pumpe konstantno upumpavaju svežu morsku vodu u sistem bazena. Od 2013. godine, zbog nerazjašnjenih vlasničkih odnosa, to se ne dešava. „Da biste zaštitili ptice, vi morate da upumpavate vodu jer to nije delo plime i oseke. A to znači i da biste morali pumpe da održavate - što takođe košta", kaže Zenepa Lika, aktivistkinja koja se bavi zaštitom solane. Na inicijativu ambasadorki zapadnih zemalja, pumpe su uključene 2015. godine - ali to nije bilo trajno rešenje problema.

    Crna hronika jedne privatizacije
    ◾2006. godine „Eurofond" Veselina Barovića kupuje Solanu „Bajo Sekulić" u stečaju za 800 hiljada evra
    ◾Novi vlasnik solane podiže kredite zalažući imovinu fabrike i emitujući akcije
    ◾Banke stavljaju pod hipoteku više od 13 miliona kvadratnih metara zemljišta
    ◾Svi radnici su otpušteni 2011. godine kada je ponovo uveden stečaj
    ◾Od 2012. godine, organizovano više od deset neuspešnih pokušaja prodaje imovine Ulcinjske solane po ceni većoj 300 puta od one koju je platio „Eurofond", iako je sporno pitanje da li vlasnik ima pravo na korišćenje ili svojine nad zemljištem
    ◾2013. godine organizovana je poslednja berba soli
    ◾Od 2015. godine, Ulcinjskom solanom upravljaju Nacionalni parkovi Crne Gore i to u cilju zaštite biodiverziteta
    „Ako si bez posla - ulazi" piše na jednom od napuštenih objekata solane u kojoj više nema radnika Lika upozorava da se ekosistem čitavog prostora drastično menja - prošle godine, bilo je više slatkovodnih nego slanovodnih ptica. Zbog toga su predstavnici društva „Dr Martin Šnajder Jakobi" i Centar za zaštitu i proučavanje ptica pokrenuli potpisivanje peticije za rešavanje pitanja vlasništva Ulcinjske solane. „Akcije na terenu su pokazale da stanovnici Ulcinja i te kako nose solanu u srcu. Iako mnogi kažu da je gotova stvar, ljudi imaju nade i želje - jer, u suprotnom, ne bi ni potpisivali", kaže Zenepa Lika.
    Zenepa Lika, arhitekta po struci, dugo je živela u Nemačkoj pa je principe građanskog aktivizma prenela u Ulcinj Potpise će odneti predsedniku Vlade Crne Gore Dušku Markoviću, od koga očekuju da sasluša glas onih koje predstavlja. Osim građana, Marković, ali i budući crnogorski premijeri, moraće da poslušaju i glas iz Brisela. Od „Izveštaja o napretku Crne Gore" 2015. godine, Evropska unija je kao jedan od pregovaračkih kriterijuma za Crnu Goru postavila pitanje Ulcinjske solane.
    Ekološko Poglavlje 27 ne bi trebalo da bude zatvoreno sve dok se pitanje ulcinjskog giganta ne reši, uz napomenu da je ovaj uslov uveden zbog jedinstvenog spoja ekonomskog razvoja i zaštite životne sredine. „Mi smo toliko lepi i jedinstveni. Balkan je stvarno čudo. A to čudo treba i zaštititi", poručuje Zenepa Lika.
    Nada da će Ulcinjska solana ponovo raditi nije napustila ni najstarijeg potpisnika peticije, 94-godišnjeg Pavla Đurića - iako mu na pomen fabrike gde je proveo 37 godina u oku zaiskri suza, a poteku reči poput „žalosno", „bol" i „rana". Đurić je još za vreme Drugog svetskog rata u solani zarađivao džeparac na berbama soli koje ni tada nisu prestajale, sem 1943. godine. Po završetku rata, zaposlio se kao vozač - najpre autobusa, pa putničkog direktorskog mercedesa. Nepogrešivo nabraja sve posleratne direktore i napominje da su prva dva završila u zatvoru - slobode ih je koštao „pogrešan" izbor strane prilikom donošenja Rezolucije Informbiroa.
    „Bilo je ovde i stambenih zgrada, upravne zgrade, magazini za radnike. Tu su dobijali čizme i lopate kad je berba soli", seća se Đurić početaka gde se radilo ručno. Svedočio je rastu solane 80-tih godina 20. veka, podizanju njenog ugleda u celoj bivšoj Jugoslaviji. „To je bio gigant u celoj Jugoslaviji, a meni su kao vozaču svuda bila otvorena vrata", priseća se svojih 720 hiljada kilometara pređenih u obilasku sličnih giganata od Slovenije do Crne Gore.
    Danas rijetko prošeta po ispucaloj zemlji bazena solane. Napominje da su ljudi najpre „kukali", ali su se onda snašli u životu Ulcinja bez solane. Njegova želja, uprkos skepsi da će doživeti da se ostvari, jeste da vidi Ulcinjsku solanu kakva je nekad bila.
    U punom sjaju, za čiji bi povratak mogle da budu zaslužne i ptice.
    Aleksandar Miladinović
    BBC novinar
    Ja ne tražim - ja nalazim.

  25. #50
    Join Date
    May 2019
    Location
    Ovde
    Posts
    69
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    im naučnika sa tehničkog univerziteta u Minhenu je pratio na osnovu uzorka rast čak 1.383 drveta tokom posljednjih 150 godina. Ono što su otkrili je da gradsko drveće generalno „dobija bitku“, bez obzira u kojem kraju svijeta ono raste. Širom tih svih zona, ako se gleda u cjelini, stopa rasta i ruralnog i urbanog drveća se nije značajnije povećavala od šezdesetih godina prošlog vijeka. Gradsko drveće je raslo čak 25 puta brže od onog ruralnog.

    Urbano ostrvo topline je fenomen povećane temperature vazduha u gradovima u odnosu na ostatak okoline pa naučnici ukazuju na to da je sa rastom temperature širom svijeta kao i povećanjem urbanizacije prilično važno razumjeti kako toplina koju uzimaju gradovi utiče na naše drveće i obratno
    „Pokazali smo kako je gradsko drveće iste starosti kao i ono u divljini u prosjeku – veće, jer i raste brže. Iako ta razlika iznosi oko jednu četvrtinu za drveća starosti od oko 50 godina, ona je nešto ispod 20% kod stabala starih 100 godina“, pojasnio je član naučnog tima Hans Prech. Svi podaci su sakupljani od drveća u i oko Berlina i Minhena u Njemačkoj, zatim u Brisbaneu u Australiji, u Kejp Tounu u Južnoafričkoj Republici, u Hanoju u Vijetnamu, u Hjustonu u Teksasu, u Pariza u Francuskoj, u Princ Džordžu u Kanadi, u Santijagu u Čileu i u Saporou u Japanu. Svi ti gradovi su izabrani zbog četiri različite klime – subpolarne, sredozemne, umjerene i suptropske.
    Najveći rast gradskog drveća zapažen je u subpolarnim regijama, dok kod umjerene klime drveća u urbanoj sredini sporije rastu od svojih ruralnih rođaka. Razlike gotovo da i nije bilo u rastu sredozemnog drveća, dok je ono suptropsko urbano raslo brže onih spomenutih šezdesetih godina, ali se od tada izjednačilo sa rastom ruralnog. Naučnici smatraju kako je generalno ubrzanje rasta od šezdesetih posljedica emisije ugljen-dioksida, a ranije studije su otkrile da sve dok ima vode, toplija klima pogoduje rastu drveća.
    Ubrzani rast, ali i starost
    Drveće i biljke mogu svoju sezonu rasta proširiti u toplijoj okolini i takođe tako povećati stopu fotosinteze zahvaljujući fertilizacijskom efektu ugljen-dioksida. U gradovima u kojima drveće ne uspijeva faktori poput lošeg kvaliteta tla ili manjka vode se suprotstavljaju toplini koja doprinosi rastu, ističu naučnici. Međutim, osim što gradsko drveće brže raste – ono brže i stari i treba češće mijenjanje mladicama. Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.
    NVO Zeleno Srce
    Ja ne tražim - ja nalazim.

Page 2 of 3 FirstFirst 123 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Replies: 11
    Last Post: 02-11-10, 18:45
  2. 1918 i svijet
    By Hari Krisna in forum Istorija
    Replies: 16
    Last Post: 18-03-08, 12:20
  3. Referendumsko pitanje i kvalifikovana većina?
    By Libertas in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 249
    Last Post: 10-02-06, 16:43
  4. POCECI PARLAMENTARIZMA U CRNOJ GORI
    By G R A D in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 1
    Last Post: 19-11-04, 09:05
  5. U Potocarima ukopano novih 338 zrtava cetnickog genocida
    By Kralj Tvrtko in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 30
    Last Post: 12-07-04, 06:49

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •