Page 2 of 8 FirstFirst 123456 ... LastLast
Results 26 to 50 of 177

Thread: Astro software i hardware

  1. #26
    Join Date
    Dec 2006
    Location
    pg
    Posts
    7,914
    Thanks Thanks Given 
    506
    Thanks Thanks Received 
    420
    Thanked in
    232 Posts

    Default

    koji su to djelovi?rekni pa da vidimo
    * Profesionalni detailing vozila *
    Instagram : Tico Detailing

  2. #27
    Join Date
    Feb 2004
    Posts
    46,229
    Thanks Thanks Given 
    2,752
    Thanks Thanks Received 
    2,617
    Thanked in
    1,264 Posts

    Default

    http://www.rfroyce.com/10f6tel/general_instructions.htm

    Nadam se da ti moze malo pomoc

    A sad vidim da ti trebaju djelovi u PG...pa prodzaraj onaj tender mozda ces nac nesto od tih dzidza bidza tamo
    She is only here to annoy herself!

  3. #28
    Join Date
    Aug 2007
    Posts
    8,652
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Još gledam što mi sve treba.
    - okular, objektiv, fokuser, i CIJEV

    Ne znam treba li još što, postolje ću naknadno sređivat.
    Sad ne znam što konkretno da tražim, jer valjda prvo moram da vidim koji objektiv i okular, jer su polazne stvari u izgradnji, kako bih znao kakva mi cijev treba i sl. pa da vidim ima li ko da mi preporuči nešto konkretno i kaže đe u PG to mogu nać

  4. #29
    Join Date
    Aug 2007
    Posts
    8,652
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Odlučio sam da pravim refraktor. Znači kao što gore navedoh treba mi oklular i objektiv, a cijev ću shodno njima nabavit.

    PS. Ako još nekoga zanima ova tematika, mnogo dobar sajt: http://astro.fdst.hr/index.php?p=htt...hr/Linkovi.php

  5. #30
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Arrow

    Kontaktiraj funestisa, on ima iskustva sa tim i sigurno ce ti pomoci.. Tj pomoci ce ti kad se usidri negdje
    https://forum.cdm.me/showpost.php?p=36100&postcount=6
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  6. #31
    Join Date
    Aug 2004
    Location
    Kotor -Kingdom Posts: 7980
    Posts
    276
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    geeks.




    10 karaktera

  7. #32
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Podgorica, Niksic
    Posts
    543
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Znam sigurno ali, da li u CG ima da se kupi teleskop za nekih 500eur. Mislim da nema ali dje bi moglo da se nadje? Sarajevo ? BG ? Dubrovnik ? Tirana POzz

  8. #33
    Join Date
    Aug 2007
    Posts
    8,652
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Bio sam kod onih u hercegovacku sto imaju svašta od elektronike, pri kraju dolje blizu bivše kasarne, da tražim neke konektore, i viđeh teleskop tamo jedan.
    Pitah imaju li možda sočiva pa mi kaže da ga ne mogu napravit već da kupim jer je mnogo bolje Ali nije fora u tome...

    Ovaj od 50mm je 35 eura, a reče mi da će dobit i neki od 60 - 65 e kao vrh..

  9. #34
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    SOA NEBESKA
    Posts
    2,335
    Thanks Thanks Given 
    30
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by cpu View Post
    Bio sam kod onih u hercegovacku sto imaju svašta od elektronike, pri kraju dolje blizu bivše kasarne, da tražim neke konektore, i viđeh teleskop tamo jedan.
    Pitah imaju li možda sočiva pa mi kaže da ga ne mogu napravit već da kupim jer je mnogo bolje Ali nije fora u tome...

    Ovaj od 50mm je 35 eura, a reče mi da će dobit i neki od 60 - 65 e kao vrh..
    Pogledaj na Pakom-ovom sajtu, imali su neke modele, a i mogu stici u Pg...
    www.pakom.co.yu
    Oj visoki Durmitore svih planina direktore...

  10. #35
    Join Date
    Mar 2006
    Posts
    611
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Zna li iko gdje ima mikroskopa?

  11. #36
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Podgorica, Niksic
    Posts
    543
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    http://www.pakom.com/KatalogProizvod...?sifra=9008011

    Owaj je sasvim extreman za mene samo poshto nisam upucen u valute i to posebno u dinare koliko je owo ? 14.000

  12. #37
    Join Date
    Feb 2007
    Posts
    2,370
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by cpu View Post
    Odlučio sam da pravim refraktor. Znači kao što gore navedoh treba mi oklular i objektiv, a cijev ću shodno njima nabavit.
    I ja cu uskoro da pocnem da pravim svoj teleskop.

    Imam vec materijale, i napravit cu ga potpuno od plexiglasa i aluminijuma, ali mi jos uvijek treba: okular i objektiv.

    Ovaj moj ce da bude jedan oko 60mm ili 150mm.

    Problem mi je da je najmanja cijena okulara i objektiva 60mm €165 eura a 150mm €240 eura. Moram traziti za jeftiniji alternativ.

    Pa mozda i jos da nabavim nedje koji wide-angle webcam, i da ga prikacim laptop-u i okularu.

  13. #38
    Join Date
    Feb 2008
    Location
    NikshiC
    Posts
    274
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    14 000=175 E po kursu kad sam ja bio u srb prije 10-ak dana

  14. #39
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Drago mi je da vidim da ima interesenata za samogradnju teleskopa.

    Ja sam već radio sa time pa imam nekog iskustva (do sada sam napravio sa jednim prijateljem 3 komada, jedan refraktor i 2 Njutnova reflektora)

    U stvari najveći problem kod gradnje teleskopa je obijektiv jer je to jedina komponenta koja se mora kupiti (ili kao već izradjen obijektiv ili kao kit za samobrušenje).

    Moj savijet je kupiti već uradjen obijektiv jer samobrušenje je dug proces podložan greškama (vidi što se desilo Hubble-u pokraj sve tehnologije).
    Drugo, reflektorski objektiv (ogledalo) je puno, puno, puno i opet puno jeftiniji od refraktorskog objektiva (sočiva) i na kraće staze (do 10 godina) puno bolji za posmatranja jer prikuplja više svijetla i ne pati od hromatske aberacije pa je slika kontrastnija i jasnija. Na žalost reflektirajući sloj propada tokom vremena pa se takav obijektiv mora posrebriti ili aluminizirati svakih 10ak godina ili kupit novi (tu je jedina prednost sočiva, ako se paze mogu trajati viječno).

    E sad gdje kupiti ogledalo obijektiva je pitanje, ja sam nekad kupovao u Sarajevu medjutim danas mislim da je to nemoguće. Beograd je vijerovatno mijesto gdje bi se to moglo naći. U Podgorici ko zna.

    Okulari se takodje mogu kupovati ali su skupi, medjutim nije ih teško napraviti, a ako hoćete dobru kvalitetu neki stari slomljeni dvogled može poslužiti jako dobro (svaka deponija smeća vijerujte krije pravo blago za svakog graditelja teleskopa, a po koja veza u vojsci da se dodje do njihovih razbijenih i starih optičkih naprava i te kako je dobrodošla).

    U krajnjem slučaju može se jeftino kupiti dvogled upitne kvalitete na svakoj pijaci. Okulari u tim dvogledima su prilično dobre kvalitete (greške u tim dvogledima obično su u obijektivima ili prizmama).

    Za jaka uveličanja (preko 90X) je na žalost jako teško naći pogodna sočiva vrlo male žižne daljine (iako ne i nemoguće ja sam uspio sastaviti okular koji je na moj 115/900 mm obijektiv davao uveličanje od 120X) pa kupovanje možda predstavlja najbolju opciju.

    ostale dijelove kao tubus i montažu pa i motor za praćenje nisu nikakav problem. Svaki materijal je pogodan, od drveta preko plastike do metala.

    Naš najbolji uradak je bio 115/900 njutnov retlektor napravljen od plastičnih cijevi (onih sivih koje se mogu nać na svako stovarište za vodovod ili kanalizaciju) na ekvatorijalnoj metalnoj montaži (opet od cijevi) i sa motorom za praćenje kojeg smo pokupili na otpadu iz jedne stare rerne (motor koji je okretao ražanj u rerni).

    Naravno cijeli se teleskop mora prvo razraditi na papiru i vrlo vazno je znati odma u početku što se želi.

    Mislim da po netu ima dosta veoma ingenioznih pristupa samogradnji i trebao bi pogledati razne primjere predstavljene tamo.

    http://www.scopemaking.net/hrv/atm.htm

    Usput ja sam za sada tu (bar 2 mijeseca) i biti ću veoma sretan ako mogu podijelit koji savijet.

  15. #40
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

  16. #41
    Join Date
    Apr 2007
    Posts
    1,534
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Znaci treba mi neki program putem koga bi moga da trazim planete a i da pronalazim komete,meteorite znaci da ide live sa nekog teleskopa ili tako nesto slicno
    (da pretrazujem live svemir)

  17. #42
    Join Date
    Aug 2007
    Posts
    8,652
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by ados View Post
    Znaci treba mi neki program putem koga bi moga da trazim planete a i da pronalazim komete,meteorite znaci da ide live sa nekog teleskopa ili tako nesto slicno
    (da pretrazujem live svemir)
    Ima program za Linux ako ti što značl, koji može da pomjera teleskop i sl. kao planetarijum.

  18. #43
    Join Date
    Apr 2007
    Posts
    1,534
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Treba mi za Windows

  19. #44
    Join Date
    Mar 2008
    Location
    Podgorica
    Posts
    3,048
    Thanks Thanks Given 
    325
    Thanks Thanks Received 
    327
    Thanked in
    175 Posts

    Default

    ada ti znaš cpu ima ubuntu i u televizor, a kamoli u kompjuter

  20. #45
    Join Date
    Apr 2007
    Posts
    1,534
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by the Genius View Post
    ada ti znaš cpu ima ubuntu i u televizor, a kamoli u kompjuter
    Hehehe
    Ja sam instalirao ubuntu ali nisam znao da ga koristim
    Vratio se starom dobrom XP-u

  21. #46
    Join Date
    Aug 2007
    Posts
    8,652
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Pa znam da preporučim nešto što koristim, za windows ne znam

  22. #47
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,842
    Thanks Thanks Given 
    3,157
    Thanks Thanks Received 
    5,516
    Thanked in
    2,233 Posts

    Default

    za koliko se novaca moze kupit neki teleskop, cisto za amatersko posmatranje neba?

  23. #48
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Mojsije View Post
    za koliko se novaca moze kupit neki teleskop, cisto za amatersko posmatranje neba?
    Zavisi kakav teleskop želiš.

    U glavnom postoje 3 nivoa kupovine koji svaki nosi svoju cijenu.

    1. Sam svoj majstor
    teleskop je najjeftinija (i za mene najiteresantnija) opcija ali zahtijeva određeni stepen tehničke viještine. Na internetu postoji mnogo specijaliziranih websiteova koji se bave problematikom samoizgradnje teleskopa te prodajom on-line svih potrebnih komponenata.
    Teleskop se može napraviti na bilo koji način, onako kako posmatraču najbolje odgovara, takođe mogu se upotrebiti komponente rashodovanih optičkih instrumenata (recimo stari dvogledi) sto izuzetno smanjuje samu cijenu gotovog proizvoda) te improvizacija.
    Za 1000 eura mogu se kupiti komponente za izuzetno jak teleskop reflektorskog tipa.
    Ovo je bio i moj izbor svojevremeno:
    ---- Kupili smo aktivnu optiku Njutnovog tipa, primarno ogledalo D=125/f=900 mm i sekundarno ogledalo (Aluminijskog premaza) za ondašnjih 500 njemačkih maraka.
    ---- tubus je bila plastična vovovodna cijev 150 mm prečnika dužine 800 mm otprilike 5 njemačkih maraka
    ---- Montaža je bila drvena konstrukcija Dobsonovog tipa koju smo napravili upotrebljavajući ostatke iz jedne stolarske radnje (besplatno)
    ---- Okulare smo napravili (4 komada sa uveličanjima od 20 do 100 puta) upotrebivši okulare jednog starog dvogleda te komponente nekih statih optičkih uređaja (za kako naći ove komponente potrebno je malo mašte) (besplatno)
    ---- tražilica (mali teleskopčić montiran na velikom koji služi la lakše traženje obijekata na nebu) takođe napravljen od starih komponenti D=20mm povećanja 5x.
    Kasnije:
    ---- prešli smo na metalnu ekvatorijalnu montažu napravljenu od različitih profila koju je napravio jedan majstor po našim specifikacijama (otprilike 50 njemačkih maraka)
    ---- Motor za praćenje dnevnog kratanja zvijezda smo napravili od motora za ražanj iz starog šporeta i kompezirali zavrtnjima (napravili reduktor obrtaja). Motor se okretao 2 puta u minuti pa smo morali napraviti reduktor da se ti okretaji svedu na jedan obrtaj dnevno. Formule se više ne sjećam međutim može se naći na siteovima za samogradnju. Google - self made telescope. (cijena besplatno)
    Još kasnije:
    ---- montaža za astrofotografiju:
    ovo je najteži dio posla i dio koji zahtijeva najviše domišljatosti ali nije obavezan. Na žalost ovdije ne mogu dati niti jedan valjani savijet jer svaki teleskop je priča za sebe međutim na netu postoje izuzetno kvalitetni savijeti kako napraviti, o čemu voditi računa te što je potrebno nabaviti. Google - amateur astro photography
    U našem slučaju upotrebljavali smo metalnu montažu na okularu teleskopa, stari Ruski fotoaparat koji je imao mogućnost odvajanja obijektiva i beskonačnu expoziciju (stari aparat moga djeda) te što osjetljiviji film u boji ili monokrom, (najosjetljiviji koji smo ikad našli je bio osjetljivosti od 1200 crnobijeli a platili smo ga 10 D maraka, u većini slučajeva smo koristili u boji od 800.
    Danas bi upotrebljavali digitalnu tehnologiju, u prodaji postoje specijalizirane astrokamere izuzetne osjetljivosti za male pare. Vodi računa da se ove kamere imaju malu upotrebnu vrijednost za bilo šta drugo osim za astrofotografiju.
    Na kraju konstrukcija teleskopa može početi sa već gotovim optičkim komponentama (što preporučujem) ili baš od samog početka gdje sam izrađuješ i same optičke komponente (ovo može biti izuzetno jeftino prema snazi finalnog proizvoda ali zahtijeva veliku preciznost), na netu postoji mnogo uputstava kako to napraviti
    Google - mirror grinding
    ovo je dobar site za početi
    http://www.scopemaking.net/

    2. Kupiti gotov teleskop bez računarske nadogradjne.
    Prvo moraš odlučiti kakav tip teleskopa da kupiš, Reflektor (aktivne komponente su ogledala) ili Refraktor (aktivne komponente su sočiva).
    ---- Reflektor je skoro tri puta jeftiniji za isti prečnik obijektiva od Refraktora ali zahtijeva više održavanja te aktivne komponente (ogledala ako nisu vakumirane) propadaju pa ih treba zamijeniti ili realuminizirati svakih 5 do 10 godina. Svi današnji profesionalni teleskopi su reflektori, kao i većina amaterskih.
    ---- druga važna stavka je montaža teleskopa (tripod ili nosač teleskopa), ovo je važna komponenta koja posmatraču olakšava posmatranje. Postoje 2 tipa osnovne montaže, horizontska i ekvatorijalna montaža.
    Najednostavniji teleskopi upotrebljavaju horizontsku montažu, koja je jeftinija, zahtijeva manje održavanja ali je teža za upotrebu kod velikih uveličanja jer zvijezde i obijekti biježe iz vidnog polja (jedna podvrsta takve montaže je i gorepomenuta dobsonova montaža) pa se mora raditi stalna korekcija u dvije ose kretanja.
    Ekvatorijalna montaža je kompleksna konstrukcija, koja zahtijeva preciznu kalibraciju sa zemaljskim polovima, teža za održavanje zbog mnogih obrtnih dijelova te je skuplja. Međutim kada se pogleda sam akt posmatranja neba ova montaža nema premca. Na nju se može instalirati i motor za praćenje dnevnog kretanja tako da se može izbijeći stalna korekcija vidnog polja te na takvoj montaži je relativno lako raditi astrofotografiju. Ako se nema motor za praćenje ovdije se onda radi korekcija u samo jednoj osi kretanja.
    Naravno treba odabrati i tip reflektora, Njutnov, Kasegerenov ili neki međutip, vakumiran ili ne. U principu Njutnovi teleskopi, nevakumirani su najjeftiniji i jako dobri za uplaćen novac. Cijene su pristupačne od 400 eura za njutnov male snage (do 50x uveličanja za prečnik od 100mm) pa do 2500 eura za (200x uveličanja 250mm prečnika obijektiva) Teleskop preko 2500 eura bez softverske podrške se ne isplati tako da je ova cijena gornja granica za običan teleskop (na tržištu ima i skupljih međutim bez softverske podrške postaje pretežak za rukovanje.

    Refraktor niukom slučaju ne preporučujem za kupovinu pa ga neću ni obrađivati. Jednostavno je preskup za valjani prečnik objektiva.

    3. Ujedno i moja preporuka, Teleskop sa softverskom podrškom.
    ---- Sve što sam gore napisao važi i za ovakav teleskop. Potrebno je još i da se ima neki računar pride, (stariji tip laptopa (recimo star do 3 godine) radi mobilnosti sa dobrim izvorom struje).
    ---- Sam teleskop je skoro uvijek reflektor, u dosta slučajeva vakumiran, kasegerenovog tipa ili Šmit kamera, odnosno primarno ogledalo ima rupu na dnu te sekundarno ogledalo sa ispupčenjem, mada ih ima i njutnove konstrukcije (gdje primarno ogledalo nema rupu a sekundarno je eliptičnog oblika i odbija svijetlost sa strane). U principu njutnovi teleskopu su značajno duži od recimo Šmitovog ili Kasegerenovog tipa što donekle otežava rukovanje.
    ---- Montaža u ovom slučaju nije bitna jer ovakvi teleskopi imaju ugrađene servomotore na obadvije ose te računar vrši kompezaciju za dnevno kretanje na obadvije ose. U opće nije bitno dali je ekvatorijalna ili horizontska montaža.
    ---- Kalibracija teleskopa sa zemaljskim polovima je automatska.
    ---- U 95% slučajeva posjeduju ugrađenu GPS podršku.
    ---- Obično ovakvi teleskopi dolaze i sa velikom bazom podataka te elektronskim zvijezdanim atlasima velike preciznosti što olakšava značajno samo traženje obijekata.
    ---- posjeduju i online support te update za sve novine koje se događaju na nebu. NPR jednom dnevno se možeš vezati na internet te promatrati neku novu kometu mijesecima prije nego iko od novinara u opće zna za nju.
    ---- Ovakvi teleskopi takođe su uvijek umreženi u posmatračke asocijacije tako da možeš kontaktirati i druge amatere, profesionalce te možeš učestvovati u raznim projektima sa svim ostalima te objavljivati online svoje rezultate. Astronomija je nauka gdje amateri imaju vrlo jak uticaj na razvoj same nauke. Kako su profesionalci zauzeti kompleksnim posmatranjima i mjerenjima već postojećih fenomena, na amaterima ostaje breme otkrivanja novih pojava, Supernove zvijezde, Nove, Komete, Asteroidi, Astrometrija promijenjivih zvijezda itd.
    Sa ovakvim teleskopom postaješ aktivan član cijelokupne astronomske asocijacije Svijeta.
    Cijene ovakvih teleskopa počinju sa 1000 eura pa dalje.

    ovo su dva sitea gdje možeš malo parit oči.

    http://www.meade.com/
    http://www.telescope.com/control/main/

    Što se tiče amaterske astronomije internet je pravi rudnik iskustava, tema i uspijeha.
    Internet je sastavni i neodvojivi dio moderne amaterske astronomije.

    Osim toga Astronom amater je grana posmatračke astronomije od apsolutne važnosti za samu naučnu astronomiju u stvari čini mi se i jedini amaterski posao koji ima direktan uticaj na razvoj same nauke.

    Nadam se da sam bio od pomoći.
    Last edited by funestis; 03-06-14 at 12:11.

  24. #49
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default Generalna upusva za buduće vlasnike amaterskog astronomskog teleskopa

    Quote Originally Posted by Mojsije View Post
    za koliko se novaca moze kupit neki teleskop, cisto za amatersko posmatranje neba?
    Zavisi kakav teleskop želiš.

    U glavnom postoje 3 nivoa kupovine koji svaki nosi svoju cijenu.

    1. Sam svoj majstor
    teleskop je najjeftinija (i za mene najiteresantnija) opcija ali zahtijeva određeni stepen tehničke viještine. Na internetu postoji mnogo specijaliziranih websiteova koji se bave problematikom samoizgradnje teleskopa te prodajom on-line svih potrebnih komponenata.
    Teleskop se može napraviti na bilo koji način, onako kako posmatraču najbolje odgovara, takođe mogu se upotrebiti komponente rashodovanih optičkih instrumenata (recimo stari dvogledi) sto izuzetno smanjuje samu cijenu gotovog proizvoda) te improvizacija.
    Za 1000 eura mogu se kupiti komponente za izuzetno jak teleskop reflektorskog tipa.
    Ovo je bio i moj izbor svojevremeno:
    ---- Kupili smo aktivnu optiku Njutnovog tipa, primarno ogledalo D=125/f=900 mm i sekundarno ogledalo (Aluminijskog premaza) za ondašnjih 500 njemačkih maraka.
    ---- tubus je bila plastična vovovodna cijev 150 mm prečnika dužine 800 mm otprilike 5 njemačkih maraka
    ---- Montaža je bila drvena konstrukcija Dobsonovog tipa koju smo napravili upotrebljavajući ostatke iz jedne stolarske radnje (besplatno)
    ---- Okulare smo napravili (4 komada sa uveličanjima od 20 do 100 puta) upotrebivši okulare jednog starog dvogleda te komponente nekih statih optičkih uređaja (za kako naći ove komponente potrebno je malo mašte) (besplatno)
    ---- tražilica (mali teleskopčić montiran na velikom koji služi la lakše traženje obijekata na nebu) takođe napravljen od starih komponenti D=20mm povećanja 5x.
    Kasnije:
    ---- prešli smo na metalnu ekvatorijalnu montažu napravljenu od različitih profila koju je napravio jedan majstor po našim specifikacijama (otprilike 50 njemačkih maraka)
    ---- Motor za praćenje dnevnog kratanja zvijezda smo napravili od motora za ražanj iz starog šporeta i kompezirali zavrtnjima (napravili reduktor obrtaja). Motor se okretao 2 puta u minuti pa smo morali napraviti reduktor da se ti okretaji svedu na jedan obrtaj dnevno. Formule se više ne sjećam međutim može se naći na siteovima za samogradnju. Google - self made telescope. (cijena besplatno)
    Još kasnije:
    ---- montaža za astrofotografiju:
    ovo je najteži dio posla i dio koji zahtijeva najviše domišljatosti ali nije obavezan. Na žalost ovdije ne mogu dati niti jedan valjani savijet jer svaki teleskop je priča za sebe međutim na netu postoje izuzetno kvalitetni savijeti kako napraviti, o čemu voditi računa te što je potrebno nabaviti. Google - amateur astro photography
    U našem slučaju upotrebljavali smo metalnu montažu na okularu teleskopa, stari Ruski fotoaparat koji je imao mogućnost odvajanja obijektiva i beskonačnu expoziciju (stari aparat moga djeda) te što osjetljiviji film u boji ili monokrom, (najosjetljiviji koji smo ikad našli je bio osjetljivosti od 1200 crnobijeli a platili smo ga 10 D maraka, u većini slučajeva smo koristili u boji od 800.
    Danas bi upotrebljavali digitalnu tehnologiju, u prodaji postoje specijalizirane astrokamere izuzetne osjetljivosti za male pare. Vodi računa da se ove kamere imaju malu upotrebnu vrijednost za bilo šta drugo osim za astrofotografiju.
    Na kraju konstrukcija teleskopa može početi sa već gotovim optičkim komponentama (što preporučujem) ili baš od samog početka gdje sam izrađuješ i same optičke komponente (ovo može biti izuzetno jeftino prema snazi finalnog proizvoda ali zahtijeva veliku preciznost), na netu postoji mnogo uputstava kako to napraviti Google - mirror grinding
    ovo je dobar site za početi
    http://www.scopemaking.net/

    2. Kupiti gotov teleskop bez računarske nadogradjne.
    Prvo moraš odlučiti kakav tip teleskopa da kupiš, Reflektor (aktivne komponente su ogledala) ili Refraktor (aktivne komponente su sočiva).
    ---- Reflektor je skoro tri puta jeftiniji za isti prečnik obijektiva od Refraktora ali zahtijeva više održavanja te aktivne komponente (ogledala ako nisu vakumirane) propadaju pa ih treba zamijeniti ili realuminizirati svakih 5 do 10 godina. Svi današnji profesionalni teleskopi su reflektori, kao i većina amaterskih.
    ---- druga važna stavka je montaža teleskopa (tripod ili nosač teleskopa), ovo je važna komponenta koja posmatraču olakšava posmatranje. Postoje 2 tipa osnovne montaže, horizontska i ekvatorijalna montaža.
    Najednostavniji teleskopi upotrebljavaju horizontsku montažu, koja je jeftinija, zahtijeva manje održavanja ali je teža za upotrebu kod velikih uveličanja jer zvijezde i obijekti biježe iz vidnog polja (jedna podvrsta takve montaže je i gorepomenuta dobsonova montaža) pa se mora raditi stalna korekcija u dvije ose kretanja.
    Ekvatorijalna montaža je kompleksna konstrukcija, koja zahtijeva preciznu kalibraciju sa zemaljskim polovima, teža za održavanje zbog mnogih obrtnih dijelova te je skuplja. Međutim kada se pogleda sam akt posmatranja neba ova montaža nema premca. Na nju se može instalirati i motor za praćenje dnevnog kretanja tako da se može izbijeći stalna korekcija vidnog polja te na takvoj montaži je relativno lako raditi astrofotografiju. Ako se nema motor za praćenje ovdije se onda radi korekcija u samo jednoj osi kretanja.
    Naravno treba odabrati i tip reflektora, Njutnov, Kasegerenov ili neki međutip, vakumiran ili ne. U principu Njutnovi teleskopi, nevakumirani su najjeftiniji i jako dobri za uplaćen novac. Cijene su pristupačne od 400 eura za njutnov male snage (do 50x uveličanja za prečnik od 100mm) pa do 2500 eura za (200x uveličanja 250mm prečnika obijektiva) Teleskop preko 2500 eura bez softverske podrške se ne isplati tako da je ova cijena gornja granica za običan teleskop (na tržištu ima i skupljih međutim bez softverske podrške postaje pretežak za rukovanje.

    Refraktor niukom slučaju ne preporučujem za kupovinu pa ga neću ni obrađivati. Jednostavno je preskup za valjani prečnik objektiva.

    3. Ujedno i moja preporuka, Teleskop sa softverskom podrškom.
    ---- Sve što sam gore napisao važi i za ovakav teleskop. Potrebno je još i da se ima neki računar pride, (stariji tip laptopa (recimo star do 3 godine) radi mobilnosti sa dobrim izvorom struje).
    ---- Sam teleskop je skoro uvijek reflektor, u dosta slučajeva vakumiran, kasegerenovog tipa ili Šmit kamera, odnosno primarno ogledalo ima rupu na dnu te sekundarno ogledalo sa ispupčenjem, mada ih ima i njutnove konstrukcije (gdje primarno ogledalo nema rupu a sekundarno je eliptičnog oblika i odbija svijetlost sa strane). U principu njutnovi teleskopu su značajno duži od recimo Šmitovog ili Kasegerenovog tipa što donekle otežava rukovanje.
    ---- Montaža u ovom slučaju nije bitna jer ovakvi teleskopi imaju ugrađene servomotore na obadvije ose te računar vrši kompezaciju za dnevno kretanje na obadvije ose. U opće nije bitno dali je ekvatorijalna ili horizontska montaža.
    ---- Kalibracija teleskopa sa zemaljskim polovima je automatska.
    ---- U 95% slučajeva posjeduju ugrađenu GPS podršku.
    ---- Obično ovakvi teleskopi dolaze i sa velikom bazom podataka te elektronskim zvijezdanim atlasima velike preciznosti što olakšava značajno samo traženje obijekata.
    ---- posjeduju i online support te update za sve novine koje se događaju na nebu. NPR jednom dnevno se možeš vezati na internet te promatrati neku novu kometu mijesecima prije nego iko od novinara u opće zna za nju.
    ---- Ovakvi teleskopi takođe su uvijek umreženi u posmatračke asocijacije tako da možeš kontaktirati i druge amatere, profesionalce te možeš učestvovati u raznim projektima sa svim ostalima te objavljivati online svoje rezultate. Astronomija je nauka gdje amateri imaju vrlo jak uticaj na razvoj same nauke. Kako su profesionalci zauzeti kompleksnim posmatranjima i mjerenjima već postojećih fenomena, na amaterima ostaje breme otkrivanja novih pojava, Supernove zvijezde, Nove, Komete, Asteroidi, Astrometrija promijenjivih zvijezda itd.
    Sa ovakvim teleskopom postaješ aktivan član cijelokupne astronomske asocijacije Svijeta.
    Cijene ovakvih teleskopa počinju sa 1000 eura pa dalje.

    ovo su dva sitea gdje možeš malo parit oči.

    http://www.meade.com/
    http://www.telescope.com/control/main/

    Što se tiče amaterske astronomije internet je pravi rudnik iskustava, tema i uspijeha.
    Internet je sastavni i neodvojivi dio moderne amaterske astronomije.

    Osim toga Astronom amater je grana posmatračke astronomije od apsolutne važnosti za samu naučnu astronomiju u stvari čini mi se i jedini amaterski posao koji ima direktan uticaj na razvoj same nauke.

    Nadam se da sam bio od pomoći.
    Last edited by funestis; 03-06-14 at 12:12.

  25. #50
    Join Date
    May 2007
    Location
    Tv
    Posts
    22,842
    Thanks Thanks Given 
    3,157
    Thanks Thanks Received 
    5,516
    Thanked in
    2,233 Posts

    Default

    hvala na odgovoru i svaka cast za post.
    astronomija mi je godinama unazad interesantna ali definitivno sam se primio gledajuci one dokumentarce na History u zadnjih godinu i po-dvije.
    tesko da bih se ja snasao u ovoj varijanti sam svoj majstor ali cim neke pare ustedim narucicu neki sa neta.
    a ima li kod nas u Pg neki astronomski klub ili tako nesto?
    svojevremeno se tim bavio moj profesor iz geografije u gimnaziji u danilovgradu Vukic Orovic, ali to nije zazivjelo.

Page 2 of 8 FirstFirst 123456 ... LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Windows Vista
    By MaDDoX in forum Hardware
    Replies: 16
    Last Post: 23-01-06, 17:43
  2. software za ubacivanje websajta u pretrazivace...
    By [azzo-kSv] in forum Software
    Replies: 4
    Last Post: 30-09-05, 21:28
  3. Software
    By Dragone in forum Software
    Replies: 5
    Last Post: 29-10-04, 00:44
  4. Av software
    By simm in forum Software
    Replies: 5
    Last Post: 17-09-04, 17:17

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •