Iz raznih novina III

[Gandalf_White]

Sta radim?


Sent from my iPhone using Tapatalk

Napadas Srbe konstantno a sebe nazivas manjinskim narodom . Tj radis isto sto i oni

Kako ti kao Crnogorac mozes biti manjina u svojoj zemlji?

Zbog cega od sebe stvaras manjinu?

Zbog cega se poistovjecujes sa crnogorskim srbima?

Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk

[Tripleta]

Ja sam prvi za to da je cijela cg naseljena Crnogorcima ali i sam znas da je to nemoguce. Ljudi hoce da su nesto drugo, imaju svoje razloge i niko ih me moze ubijedit u suprotno.
28% ljudi hoce da su Srbi i ne mozes im nista, ne znam u procentima koliko ima Bosnjaka ali ni oni se ne osjecaju Crnogorcima iako kao i cg Srbi i Crnogorci imaju isto porijeklo.
Ja hocu samo da kazem da se muslimani (nebitno izjasnjavaju li se kao Bosnjaci ili Albanci) mnogo zesce napadaju od ovih drugih koji otvoreno provociraju i prisvajaju istoriju i sve crnogorsko. Da li zbog straha ili neceg drugog, ne znam


Sent from my iPhone using Tapatalk

[Gandalf_White]

Neka ostane zapisano, mala lekcija iz nase istorije :

1854. na Trojčin dan, pod Ostrogom, knjaz Danilo i njegovi perjanici silovali su četrdesetak bjelopavlićkih djevojaka, spremnih za udaju. Među njima je bila i sestra Todora Kadića, koju je lično oteo knjaz Danilo, a ona je već bila udata za popa Punišu Pavićevića. Kada su doznali šta se desilo, Bjelopavlići su riješili da se osvete i ubiju knjaza i perjanike. Ipak knjaz je uspio da pobjegne zahvaljujući Blažu Radoviću, perjaniku iz Martinića, koji mu je na vrijeme javio.

Kad se oženio Darinkom Kvekić, Danicu je preudao za šuraka vojvode Mirka.

12. avgusta 1860. godine u Kotoru, Todor Kadić je u osveti ubio Knjaza Danila.



Poslije toga odmazda nad Kadicima je bila. Pobijeno je desetine prezimenjaka. Oni koji su uspjeli da pobjegnu promijenili su prezime i od njih nastade mnostvo bratstava. (Pešići (kasnije i kao Palibrci), Nišavići, Kljajići, Kadije)


Neka od njih su primili islam, zadrzali prezime Kadici a neki su uzeli prezime Kadija (sudija). Od Kadija ima i onih koji nijesu primili Islam.


Ne moze bratstvenik Todora Kadica nikada biti Bosnjak nego samo crnogorski Musliman.

Tacka

To sto se ti i tebi slicni smatrate manjinom to je vas problem tj nije problem nego benefit.

Ako cemo pravo svi imaju status manjine osim srba... Zbog cega ga i oni ne dobiju ?


Pa cemo onda i mi Crnogorci da se proglasimo manjinom i super svi smo manjina u svojoj zemlji

[SKOJ]

Povećanje broja profesionalnih vojnika na 6000-8000 bi iznijelo budžet za odbranu na 120-150 miliona eura samo po potrebama za plate i rudimentarnu opremu novih vojnika.

Tacna ti je racunica. Samo, zasto bismo povecavali broj vojnika ako nam je i dosadasnji broj zavrsavao posao i prije pristupanja NATO-u?

Da ne ulazim u drugu pricu da su nam iste sanse da odbijemo napad bilo koga od susjeda i sa 2000 vojnika i sa 8000.]]

Tome dodaj uvođenje određenog broja oklopnih transportera 8x8, artiljerije (mimo ovih 12 D-30 haubica), većeg broja transportnih helikoptera, naoružavanje protivoklopnim raketama (sad imamo samo prevaziđene zolje i ose), i PVO sisteme kratkog i srednjeg dometa.

Zasto ista od toga? Treba li ista od toga Malti? Je li trebalo nama od 2006-e dosad?

Naravno da ne bismo odjednom počeli da trošimo 3-4 puta više para, ali shodno tome i dalje ne bismo imali adekvatnu vojsku za samostalnu odbranu.
Kao članica NATO-a nemamo potrebu za tolikim proširenjem odbrambenih kapaciteta jer nas pokriva član 5 i kolektivna odbrana.

Mi ne mozemo imati adekvatnu vojsku za samostalnu odbranu ni pod kojim realno mogucim uslovima. Sad nas tu pokriva NATO. Ali nema potrebe da se NATO jos opisuje kao jeftinije resenje, jer to nije. Da nismo pristupili NATO nastavili bismo kao i dosad, troseci 25 miliona (2014 i 2015) umjesto 80 koje treba da trosimo sad. To je cijena dodatne bezbijednosti i to je u redu. Nema potrebe da nas jos lazu da smo em sigurniji em da nas manje kosta.

[kurogane]

Dakle na zacelju smo po izdvajanju za lijecenje sopstvenih gradjana evo veli prvi covjek fonda zderavstva a i po broju ljekara na 1,000 stanovnika koliko znam najgori smo u Evropi.
Sa druge strane postoje kategorije u kojima smo prvi u Evropi a i globalu- recimo broj policajaca na 1.00 stanovnika ili broj drzavnih sluzbenika generalno na 1.00 stanovnika apsolutni sampioni.

Čirgić: Ne bismo imali dugova da država daje dovoljno novca

Državna revizorska institucija (DRI) je u reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2017. saopštila da je dug Fonda na početku prošle godine iznosio nepunih sedam miliona eura, a na kraju više od 27 miliona eura




Realni troškovi zdravstvenog sistema oko 5,28 odsto BDP: Čirgić Foto: Boris Pejović Autor: Tina Popović









Neizmirene obaveze Fonda za zdravstveno osiguranje posljedica su nedovoljno opredijeljenih sredstava za postojeći obim prava na zdravstvenu zaštitu po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja, kazao je “Vijestima” direktor Sead Čirgić.
Državna revizorska institucija (DRI) je u reviziji Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2017. saopštila da je dug Fonda na početku prošle godine iznosio nepunih sedam miliona eura, a na kraju više od 27 miliona eura.


Čirgić kaže da je za objektivno sagledavanje neravnoteža između troškova zdravstvenog sistema i sredstava za njihovo finansiranje, jedino mjerljivo i uporedivo praćenje prihoda i rashoda za period od 2010. do 2017.
“Budžet FZO u 2010. bio je iznosi 5,42 odsto BDP i u stalnom je padu, pa je 2017. godine iznosio 4,64 odsto. Radi poređenja, učešće izdataka države za zdravstvo u BDP u Sloveniji iznosi 6,1 odsto, Austriji 7,8, Belgiji 8, Njemačkoj 8,7, Estoniji 5,1. Crna Gora je, prema podacima OECD iz 2015, na pretposljednjem mjestu po izdvajanju za zdravstvo u odnosu na BDP”, objasnio je direktor FZO.
Sa druge strane, kaže on, realni troškovi zdravstvenog sistema kreću se od 5,71 odsto BDP u 2010, do 5,19 2017.
“Odnosno u prosjeku 5,28 odsto BDP. Znači, naš zdravstveni sistem šalje jasnu poruku da je toliko neophodno obezbijediti za njegovu finansijsku i funkcionalnu održivost, što je opet niže u odnosu na evropski prosjek izdvajanja za zdravstvo. Takođe, ako posmatramo budžet Fonda u odnosu na državni budžet vidjećemo da se smanjuje od 13,9 odsto 2010, do 11,72 2017. Upečatljiv je i podatak da je budžet FZO tek 2015. bio na nivou troškova zdravstvenog sistema iz 2008, što jasno ukazuje kolika je neravnoteža prisutna između opredijeljenih sredstava i stvarnih potreba zdravstvenog sistema”, kazao je Čirgić.
Fond za zdravstveno osiguranje Foto: Boris Pejović
Ističe da rast zdravstvene potrošnje predstavlja izazov svih država, jer su na raspolaganju ograničena sredstva u okviru kojih treba obezbijediti zadovoljavajući nivo zdravstvene zaštite.
“Zdravstvena potrošnja je podstaknuta rastom broja aktivnih korisnika zdravstvenih usluga, povećanjem frekvencije njihovog korišćenja po jednom korisniku u jedinici vremena, dostupnijom i kvalitetnijom zdravstvenom zaštitom, širenjem prava iz zdravstvenog osiguranja. Rastu zdravstvene potrošnje posebno doprinose demografske, socijalne, ekonomske i kulturne promjene. Ekonomski razvoj dovodi do socijalnog i kulturnog progresa, a time i do demografskih promjena”, kaže Čirgić.
Prema njegovim riječima, ekspanzivna priroda zdravstvene potrošnje izrasta iz stvaranja novih potreba i iz mogućnosti savremene nauke i medicinske prakse da se te potrebe zadovolje: ”Građani sa povećanjem standarda življenja sve više obraćaju pažnju na zdravlje i zdravstvene potrebe. Ne može se očekivati da se troškovi za zdravstvenu zaštitu smanjuju, ali je neophodno da se na svim nivoima u zdravstvenom sistemu uspostavi kontrola nad troškovima i racionalizacija rashoda kako bi u relativnim jedinicama (u procentima) rast zdravstvene potrošnje bio u granicama rasta BDP, i tada se može reći da su troškovi zdravstvenog sistema pod kontrolom i da nema rasta, iako se u apsolutnom iznosu opredjeljuje veći budžet za zdravstvo”.
Kaže da je neophodno dalje sprovođenje reformi, unapređenje mehanizama kontrole, efikasan model finansiranja, stvaranje bolje organizacije i funkcionalnosti zdravstvenog sistema, realnog planiranja sredstava za njegove potrebe...
“Jasno je da ovi troškovi nijesu uslovljeni i ne nastaju voljom FZO, niti Fond može da ih „gomila“, već iz realnih potreba građana Crne Gore za zdravstvenom zaštitom. Stvaraju se u zdravstvenim ustanovama koje ispostavljaju fakture Fondu, a počinju momentom ulaska pacijenta u ustanove zdravstvene zaštite. Fond zbog ograničenih sredstava ne može naložiti zdravstvenoj ustanovi da ne pruži uslugu zdravstvene zaštite pacijentu ili apoteci da ne izda lijek, jer Ustav i zakoni garantuju građanima pravo na zdravstvenu zaštitu”, pojasnio je on.
Navodi da se, u svrhu liječenja pacijenata od teških i rijetkih bolesti uvode savremeni ljekovi i preparati, što ni razvijene zemlje ne finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, a da nisu obezbijeđena dodatna sredstva.
“Za određene kategorije za koje država treba da obezbjeđuje zdravstvenu zaštitu iz posebnih sredstava za te namjene, izvan sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, troškovi zdravstvene zaštite se takođe finansiraju iz sredstava koja su opredijeljena Fondu (nezaposlena lica, lica na izdržavanju kazne zatvora, stranci koji nijesu zdravstveno osigurani, azilanti, neosigurana lica...), kazao je on.
Objašnjava i da su proširena prava osiguranika na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kroz povećanje broja korisnika za ostvarivanje već utvrđenog prava ili proširenje prava, kroz zakonsku regulativu...
“Dakle, imamo neusklađenost između postojećeg obima i sadržaja prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja i raspoloživih finansijskih sredstava, zbog čega imamo iskazivanje neizmirenih obaveza na kraju svake godine koje se kumuliraju i za posljedicu imamo iskazivanje neizmirenih obaveza ne samog Fonda, jer ih Fond kao institucija nema, nego zdravstvenog sistema čije obaveze Fond iskazuje”, zaključio je Čirgić.
Prosječna starost iznad 36 godina
Prema riječima direktora FZO, produžava se očekivani životni vijek, udio starijeg u ukupnom stanovništvu raste, pružaju se kvalitetnije usluge, razvijaju se novije medicinske tehnologije, a sve je to u direktnoj međuzavisnosti sa rastom zdravstvene potrošnje.
“Crna Gora se, kao i ostale države, suočava sa kritičnim zdravstvenim pitanjima kako što su starost stanovništva i povećan obim hroničnih oboljenja - karcinomi, dijabetes, povišeni krvni pritisak, visok nivo holesterola i različiti udari, zatim sa povećanim očekivanjima stanovništva u smislu veće i kvalitetnije zdravstvene zaštite i usluga. Primjetno je smanjenje mlade populacije i rast starije u ukupnom stanovništvu, što dugoročno posmatrano ima negativne konsenkvencije na ekonomski rast i povećanje troškova zdravstvene zaštite. Prosječna starost stanovništva u Crnoj Gori je iznad 36 godina, znači da smo u stadijumu demografske starosti, što utiče na rast zdravstvene potrošnje”, kazao je Čirgić za “Vijesti”.

[ASC]

Tacna ti je racunica. Samo, zasto bismo povecavali broj vojnika ako nam je i dosadasnji broj zavrsavao posao i prije pristupanja NATO-u?

Da ne ulazim u drugu pricu da su nam iste sanse da odbijemo napad bilo koga od susjeda i sa 2000 vojnika i sa 8000.]]




Zasto ista od toga? Treba li ista od toga Malti? Je li trebalo nama od 2006-e dosad?




Mi ne mozemo imati adekvatnu vojsku za samostalnu odbranu ni pod kojim realno mogucim uslovima. Sad nas tu pokriva NATO. Ali nema potrebe da se NATO jos opisuje kao jeftinije resenje, jer to nije. Da nismo pristupili NATO nastavili bismo kao i dosad, troseci 25 miliona (2014 i 2015) umjesto 80 koje treba da trosimo sad. To je cijena dodatne bezbijednosti i to je u redu. Nema potrebe da nas jos lazu da smo em sigurniji em da nas manje kosta.

Malta je ostrvska zemlja na čiju teritoriju niko nije imao pretenzije od Drugog svjetskog rata na ovamo. Imaju potpuno relaksirane odnose sa svim susjedima.
Nemaju ni nagovještaj prijetnje po sopstveni suverenitet.
Nisu uporedivi sa nama.

Tom linijom bih ja mogao da potegnem Kipar sa 850,000 stanovnika koji sad troši 400 miliona dolara na vojsku, dok je 1992. imao vojni budžet od 900 miliona dolara (što odgovara 1,6 milijardi današnjih dolara ako uzmemo u obzir inflaciju).
Ali Kipar ima zamrznuti konflikt sa Turskom i trećinu teritorije pod stranom kontrolom, tako da ni oni nisu dobar primjer za poređenje.

Što se tiče šansi, nikako 8000 i 2000 vojnika nije isto, ali ni ja nemam namjeru da ulazim u razglabanje o hipotetičkim scenarijima i priču o tome kakvu razliku 6000 vojnika može da napravi u Crnoj Gori.

Nego da skratimo priču na suštinu: 1950 vojnika bez konkretnih saveznika na Balkanu nisu pametna strategija odbrane.

[kurogane]

Evo javljaju mediji da su obije krunisane glave iz Saudijske Arabije i princ i kralj zvali najstarijeg sina ubijenog novinara Kasogija da mu izjave saucesce.

[Gandalf_White]

Da se veli stavi u zatvor ahhahahhahhahahah

Ovo je nervno

Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk

[SKOJ]

Malta je ostrvska zemlja na čiju teritoriju niko nije imao pretenzije od Drugog svjetskog rata na ovamo

Kao ni na nasu.

Imaju potpuno relaksirane odnose sa svim susjedima.

Kao i mi. U stvari, mi bar nemamo probleme sa Libijom i hiljadama izbjeglica koje oni imaju.

Nemaju ni nagovještaj prijetnje po sopstveni suverenitet.

Kao ni mi.

Nego da skratimo priču na suštinu: 1950 vojnika bez konkretnih saveznika na Balkanu nisu pametna strategija odbrane.

Posluzilo nam je od 2006 i sluzilo bi nam i danas da nismo stupili u NATO. Nikakve sanse nema da bismo odjednom poceli da trosimo 80 miliona da nismo stupili u NATO. Ta razlika od 55 miliona je cijena koju placamo za vecu bezbijednost.

[Samo Niksic]

Živiš li ti u CG?

Kao ni ja.

[ASC]

Malta je ostrvska zemlja na čiju teritoriju niko nije imao pretenzije od Drugog svjetskog rata na ovamo.

Kao ni na nasu.

Imaju potpuno relaksirane odnose sa svim susjedima.

Kao i mi. U stvari, mi bar nemamo probleme sa Libijom i hiljadama izbjeglica koje oni imaju.

Nemaju ni nagovještaj prijetnje po sopstveni suverenitet.

Kao ni mi.

A nemoj mi tu priču prodavat majka mu stara. Pa nismo blesavi. :-D

U zadnjih 30 godina:
Srbi su ratovali u Hrvatskoj i Bosni đe su pokušali da odcijepe teritorije gdje imaju većinu i evenualno zakuče još ponešto što su mislili da mogu.
Albanci su ratovali u Srbiji i Makedoniji đe su pokušali (i u slučaju Kosova uspjeli) da odcijepe teritorije gdje imaju većinu i eventualno zakuče još ponešto.

Srpski i albanski velikodržavni projekti obuhvataju djelimično ili u cjelosti crnogorsku teritoriju.
U Crnoj Gori po zadnjem popisu imamo 28,7% Srba i 5% Albanaca.
Imamo 124 kilometra granice sa Srbijom (i 225km sa Republikom Srpskom) te 172 kilometra sa Albanijom (Malta se graniči sa sinjim morem)

U Crnoj Gori smo imali situaciju da funkcioneri SNP-a od 1999. do 2006. prijete odvajanjem sjevera Crne Gore i pripajanjem Srbiji, što direktno, što preko "plemenskih skupština" koje su oni organizovali.
Zoran Žižić, poslanik u crnogorskom parlamentu i jedan od lidera bloka za zajendičku državu, je najavljivao moguće odvajanje sjevera u martu 2006.
Novica Stanić, poslanik u parlamentu, je 2008. nakon crnogorskog priznanja Kosova, je izjavio da bi Pljevlja mogla da odu "svojim putem".

17 Albanaca uhapšenih u akciji "Orlov let" 2006. je pravosnažno osuđeno za planiranje terorističkih napada.

Od oslobađanja Crne Gore od Njemaca 1944. godine do danas, država Crna Gora je jednom izgubila kontrolu nad dijelom teritorije u avgustu 1992. godine.

Na ljeto 1992. su razne paravojne formacije maltretirale muslimane po Pljevljima pri čemu je uništeno preko 20 muslimanskih radnji.
Nakon hapšenja Čeka Dačevića 6. avgusta u Pljevljima 400 četnika, pripadnika Čekove formacije, opkolilo je zgradu policije, postavilo barikade na ulaze u grad, dok je jedan dio pljevaljskih policajaca prešao na njegovu stranu.
Nakon pregovora tadašnjeg ministra MUP-a Nikole Pejakovića sa Čekom, odlučeno je da se Čeko pusti, a njegovi su se razišli.

Međutim, 15-ak policajaca je suspendovano sa posla, zbog čega je Čeko dao zahtjev da se oni vrate na posao do 17:00 sati 8. avgusta ili će on ponovo okupiti svoje ljude.
7. avgusta je u Plejvlja došao helikopterom Momir Bulatović na pregovore da “smiruje situaciju”.

U međuvremenu su “čekovci” pojačani sa još par stotina pristalica iz Srbije i Bosne.
Duško Kornjača, ratni komandant Čajniča, je sa jednim brojem vojnika Republike Srpske došao u “pomoć” Dačeviću.

8. Avgusta su opet postavljene barikade i mitraljeska gnijezda oko grada, zauzeta zgrada opštine, pošta, bolnica, benzinska pumpa, pekara, lokalna radio stanica, dok je centar bezbjednosti opsadiran.

“Sa stanovišta države Crne Gore tog dana smo mi izgubili Pljevlja. Grad je bio potpuno izvan vlasti Crne Gore. Naša policija je bila potpuno nemoćna, vojska je bila malobrojna, a general Damjanović, kojeg smo poslali iz podgoričke komande armije da uspostavi tamo red, faktički je stao na stranu pobunjenika”
- Momir Bulatović

Nakon novih pregovora u koje je bila uključena i vojska dogovoreno da je se Čekovi ljudi povuku sa barikada i ulica i dozvole normalno funkcionisanje grada.
Nakon 15 dana Čeko i njegovi saradnici su uhapšeni u noćnoj akciji policije i sprovedeni u Spuž đe su odležali pola godine dok ih nije oslobodio bjelopoljski sud.
Taj isti Čeko je 1993. godine postao savezni poslanik kao član Šešeljeve radikalne stranke.

Malta ovakve epizode i ovakav komšiluk može samo da sanja.

[SKOJ]

...

Malta ovakve epizode i ovakav komšiluk može samo da sanja.

Salis li se? Malta je do 1979 bila pod okupacijom stranih trupa, duze nego mi pod srpskom. Jedva su ih se oslobodili. Sad su konstantno izlozeni talasima imigranata, prvo iz Libije a kasnije iz citave sjeverne Afrike.

Nego skrecemo sa osnovne teze. Ti kazes da bi neulazak Crne Gore u NATO bio skuplji nego clanstvo u NATO-u. Ja te samo podsjecam da nas je vojska kostala 25 miliona godisnje dok smo bili van NATO a sad ce 80 miliona. Po meni, to je cijena koju se isplati platiti. Ali nema potrebe da nas lazu da smo jos i ustedjeli.

[remark]

Pozdravljam poštovaoce lika i djela velikog vođe i njegove partije i pitam ih što će vođa uraditi povodom ovog graditeljskog poduhvata njegovog kompanjona i zašto neće uraditi ništa?

https://www.antenam.net/drustvo/9781...uho-za-limenku

[lepetanac]

Pozdravljam poštovaoce lika i djela velikog vođe i njegove partije i pitam ih što će vođa uraditi povodom ovog graditeljskog poduhvata njegovog kompanjona i zašto neće uraditi ništa?

https://www.antenam.net/drustvo/9781...uho-za-limenku

Upravo htjedoh ovo postaviti, malo po malo dodjose na svoje iz SPC.
Naravno da se tu nista ne bi moglo bez blagoslova DPS.

Poslato sa STF-L09 uz pomoć Tapatoka

[Rakun]

Pozdravljam poštovaoce lika i djela velikog vođe i njegove partije i pitam ih što će vođa uraditi povodom ovog graditeljskog poduhvata njegovog kompanjona i zašto neće uraditi ništa?

https://www.antenam.net/drustvo/9781...uho-za-limenku

Nemoj sad
Oni su ugnjetavani

[mrgo]

[Director]

Prejaka braća pogrebnjaci

[el_del]

Да допуним претходну објаву са њиховим коментаром:

Vala, pratimo dobro kako ljudi prate statuse po komentarima i lajkovima i ono što je simptomatično je da ovakvi statusi, kao ovaj, koji bi trebali da imaju najviše lajkova, komentara i sherova, nemaju upravo iz razloga što veliki dio naših ljudi koji nas voli i prati "ne smije" da lajkuje i da sheruje, iz straha da ga neko ne vidi da lajkuje nešto protiv ove vlasti. Da mu neko ne kaže vidim lajkuješ pogrebne, a oni nas lopove ne vole, nemoj da ostaneš bez posla... vi nemojte lajkovat i sherovat, da ne izgubite posa', no čitav život tako provedite u strahu što će vam ko reć, tako treba, to rade pametni i hrabri, ali ka u prkno.

Što bi rekao slavni burazer jednog od pogrebnjaka, umrite u mraku, gadovi!

[kurogane]

Gradonacelnik Niksica napustio je predstavu zajednio sa svojom zenom jer ga je glumac Srdjan Grahovac iznervirao pominjanjem kriminalaca iz Budve.
Reakcija glumca Srdjana Grahovca tj njegova izjava o tom dogadjaju je skener nase danasnjice a ona glasi :

„Nijesam znao ko su ti ljudi. Tek kasnije mi je rečeno. Šta da se radi kada imamo ljude vrlo smrznute od svojih pozicija. Možda se i oni nalaze u onim miljeima kojih sam se dotakao pa su zato negodovali.
Eto, ko su nam ljudi koji su na poziciji, koliko su fleksibilni i kulturni. Nakon predstave niko me nije sačekao da me pozdravi i pozove gore na čašu rakije, kao što su to do sada radili. Ni direktor pozorišta ni glumci. Publika je bila divna, osim ovih naših koji čuvaju svoje pozicije. Izgleda da se boje svoga hlada”, kazao je Grahovac “Vijestima”.

[suponik]

Neka ostane zapisano, mala lekcija iz nase istorije :

1854. na Trojčin dan, pod Ostrogom, knjaz Danilo i njegovi perjanici silovali su četrdesetak bjelopavlićkih djevojaka, spremnih za udaju. Među njima je bila i sestra Todora Kadića, koju je lično oteo knjaz Danilo, a ona je već bila udata za popa Punišu Pavićevića. Kada su doznali šta se desilo, Bjelopavlići su riješili da se osvete i ubiju knjaza i perjanike. Ipak knjaz je uspio da pobjegne zahvaljujući Blažu Radoviću, perjaniku iz Martinića, koji mu je na vrijeme javio.

Kad se oženio Darinkom Kvekić, Danicu je preudao za šuraka vojvode Mirka.

12. avgusta 1860. godine u Kotoru, Todor Kadić je u osveti ubio Knjaza Danila.

Izvini, ali ovo nije istina.
Za ovu legendu nema dokaza u istorijskim izvorima, lise guslarskih pjesama, Radovana Becirovica, Perovica-Tunguza i tome sl.
Takodje postoji i prica-mit da je Danilo otrovao i svoja dva sestrica, i sto sve ne jos.

[NSX]

zamjerio se Danilo mnogima izgleda...

[Dutch]

Samo rekla kazala priče itd. Postoje neki zapisi da su bruku načinjeli al ne i koju bruku. Da se ovo zaista desilo nema toga ko bi Bjelopavliće smirio i naćera da ostanu u sastavu Crne Gore. Da je Danilo Ristu otrovao dva sina, vrlo teško da bi isti prešao preko toga i došao da mu bude vjeran sluga posle pomilovanja za pokušaj izdaje i dizanja bune.

Poslije toga odmazda nad Kadicima je bila. Pobijeno je desetine prezimenjaka. Oni koji su uspjeli da pobjegnu promijenili su prezime i od njih nastade mnostvo bratstava. (Pešići (kasnije i kao Palibrci), Nišavići, Kljajići, Kadije)


Neka od njih su primili islam, zadrzali prezime Kadici a neki su uzeli prezime Kadija (sudija). Od Kadija ima i onih koji nijesu primili Islam.

Raseljeni su većinom, nije pobijeno na desetine. Posle se neko dovatio priče i počeo da preuveličava. Za to vrijeme uobičajeni postupci, koje naravno ne treba opravdavati. Kod Njegoša se recimo može naći dosta toga sličnog.

[Rodion Romanovich]

Najjace su mi ove legende koje isplivaju poslije dvjesta godina iz njima znanih izvora. Cak je i bilo par slucajeva dje su ljudi sami pisali i podmetali navodne izvore i predanja. Od 1991 velika vecina "istrazivaca" skrivene strane CG istorije je sve izmislila zarad dnevne politike i uglavnom su Petrovici na meti kao stozeri CG drzave a neprijatelj broj jedan je knjaz Danilo a zna se i zbog cega. Vecini srpskih intekektualaca on je uzrok "problema" i da nije njega bilo navodno ne bi ni bilo crnogorske drzave i nacije.

[Rakun]

Koji su crni Petrovići stožer države !!
Ako ju je ko uništio to su oni podređujući interese Crne Gore tuđima i svojim ličnim

[Rodion Romanovich]

Gandalfe, ovdje bacas evo drugi put da ja pamtim izuzetno sporne teze iz proslosti da ne kazem neistine kroz formu citiranja drugih. Prva je bila o Cupicu, sada o knjazu Danilu a svaka je po meni cista podmetacina iz jedne kuhinje cija svrha plasiranja tih neistina je dobro poznata i gotovo kao fabrika rade na svim tim temama. Oni koji su Dukljane koristili da bi vrijedjali da bi sada to Duklja u svom nazivu dopisivali i koji istoriju mijenjaju i izmisljaju od prilike do prilike. Da ne bi sada davio ili spinovao i sta ti ja znam slicno ali to je cijela hrpa dogadjaja i fakata koji su slagali, izmislili i preuvelicali. Sada su malo vise napregli, valjda ovu stogodisnjicu da proslave uz cio vatromet izmisljotina kako dolikuje jednom takvom jubileju.