FUN FACT - Malo smo se igrali ciframa i izračunali koliki mogu biti troškovi hedžinga za prvu dionicu autoputa
Prema jednoj od vodećih svjetskih kompanija za upavljanje imovinom, Pimco koji upravlja imovinom vrijednom 1,7 hiljada milijardi dolara, godišnji trošak hedžinga valute dolara u euro (tromjesečni hedž valute, godišnji trošak) košta - 2,9%, sa tendencijom rasta preko 3%, pa čak i dostaizanje nivoa do 4%.
Šta to znači za naš kredit? Kako je kredit od strane Exim banke ugovoren na iznos od 688 miliona eura, na današnji dan to iznosi 803 miliona dolara.
*
Ako bi se ugovorio godišnji hedžing na današnji dan, godišnji trošak hedžinga, prema Pimco-u, iznosio bi 2,9% od tog iznosa to jest 23,28 miliona dolara ili 20 miliona eura. Da, da; godišnji trošak samo za zaštitu od valutnog rizika.
*♂️
Idemo lagano da vas poludimo - ovaj iznos se niđe ne pominje niti u jednom dokumentu Vlade vezano za javne finansije, što znači da je rashodna strana potcijenjena za ovaj iznos.
Postaje sve luđe od luđeg, zar ne? Ako amortizujemo kredit od 802 miliona dolara za 42 miliona dolara godišnje i pretpostavimo da se trošak hedžinga neće mijenjati narednih 10 godina, što znači da je trošak hedžinga 2,9% godišnje (ovo je ogromna pretpostavka, ovo baš moramo da naglasimo zbog novinara koji ponekad prenesu našu pisaniju, btw - samo naprijed, jer prenosite tačno), dolazimo da za 10 godina treba da platimo nevjerovatnih 153,1 miliona eura samo za troškove upravljanja valutnim rizikom. Koliko nas sjećanje služi, govorili su nam da nema valutnog rizika.鸞
Najluđe od svega je sljedeće - krajem 2014. godine, kada smo ugovarali kredit od 800 miliona dolara, trošak hedžinga bio 0,5%. Da, dobro ste pročitali - hedžing dolara u euro bio je 6 puta niži nego danas. Uostalom, pogledajte grafik pa zaključite sami.
*♂️
Da podsjetimo još jednom, ugovorili smo tek jednu dionicu autoputa; vrijednost ostalih dionica se procjenjuju na 1,1 milijardu dolara! 'oćemo li i to da hedžujemo, pitanje je od još par stotina miliona eura. Najmanje.鷺
Ko je kriv za ovaj nevjerovatni propust, nije teško utvrditi. Kako god, sadašnjem ministru finansija ali i Vladi Crne Gore ostavljen je prevruć krompir veličine meteora koji u slobodnom padu može uzdrmati javne finansije i poništiti sve pozitivne napore koji se sprovode.
A ko će da plati ovu mogući stomilionsku greškicu, znate već: pdv, akcize, voda, telefon, struja, bonboni i - žvake.
*
Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk
Bookmarks