Haha, nije nego država ili firma plaća dio a on dio. Možda im je i dao neku nekretninu, manju za veću ili slično.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
Kakvi su ovo dps beskamatni krediti na 83 godine...
Sent from my SM-A510F using Tapatalk
Haha, nije nego država ili firma plaća dio a on dio. Možda im je i dao neku nekretninu, manju za veću ili slično.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
If there's two things that I hate-
It's havin' to cook, and tryin' to date...
Dobiješ 40.000 a vratiš 4.000 na 100 rata, ebi ga ne može svako biti zaslužni građanin.
Ne bi radio za državu da nije "zaslužni".
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
If there's two things that I hate-
It's havin' to cook, and tryin' to date...
Čuh Vučića (petina čovjek, četiri petine patetika) za taj raspored kanala . E čime se on bavi na konferenciji za novinare i to svaki put...
Rijetko dobra rečenica ova tvoja posljednja. Novinarstvo u Crnoj Gori je otprilike kao pisanija na ovom dijelu foruma. Gledaš jedne, gledaš druge i vidiš isključivo navijanje. Ako vidiš nekoga da ima zdravorazumsko razmišljanje koje nije isključivo crno-bijelo, a sa kojim se možeš i ne moraš složiti, to je jedan post u 20 strana. Jedina razlika je tajming, jer jedni pišu prije a drugi poslije izbora. E tako je i sa novinarstvom. Čitaš jedne, čitaš druge i pokušavajući da doneseš zaključak o nekoj stvari, sve što zaključiš jeste da ti se smučilo takvo novinarstvo. Mada sam skeptičan po pitanju ulaska N1 na crnogorsko tržište. Da osnivaju N1 CG, e to bi bilo nešto, ovako kroz Pink, hm... Plus što veli starwalker, ovo je CG, pa ništa nije nemoguće. U svakom slučaju, nadam se da će se BebaN Popović konačno vratiti u Srbiju i da će za drugog gazdu odrađivati prljave poslove. Jeste da je novinarstvo u CG bilo ionako na užasno niskim granama, ali to što radi Pink M je po bljutavosti možda nadmašilo i Dan iz najgorih dana.
Dick Laurent is dead!
http://www.vijesti.me/vijesti/trgovc...gigante-985397
Ekonomija i to 🤣🤣🤣🤣
Sent from my SM-N950F using Tapatalk
To learn how to use your head, you have to go out of your MIND.
Javni servis RTCG 731
Aerodromi Crne Gore 761
Građani CG
Slicno sam razmisljao kao i ti dok nijesam popricao sa drugarom koji dosta zna o medijima i profesionalno se bavi analizom istih.
Dao mi je neke frapantne podatke tipa: budzet HRT-a je oko 230 miliona eura i imaju preko 2000 zaposlenih, budzet RTS-a oko 120 miliona broj zaposlenih isto ogroman. Budzet RTCG 13.5 miliona od cega 7 i nesto ide na plate. Ne kazem, rtcg je kvalitetom mnogo iza RTS, a o HRT da ne pricamo jer su oni ubjedljivo najbolja drzavna televizija u ex-yu.
Iskreno, ne bih volio da iz naseg budzeta ide 30-50 miliona u RTCG, imamo ko drzava i pametnijih stvari na koje treba da se trose pare. Ja bi na mjestu Hrvata i Srba prodimio. Jos se do skoro placala i obavezna tv pretplata za RTS, ne znam jel to jos uvijek slucaj.
Znas kako, RTCG je nekad imao 1000+ radnika. Imaju rtcg 1, rtcg 2, rtcg SAT, portal, dva radija. Treba to pokriti.
Zastarjela oprema iziskuje dodatno angazovanje radne snage. Modernizacijom mogu smanjiti broj zaposlenih za max 10% i to je to.
Sent from my SM-J320F using Tapatalk
Gledajuci po stanovniku RTS izdvaja manje nego RTCG. Dok procentualno hrvatska izdvaja duplo vise, ali im je i program 100 puta kvalitetniji i moze im zavidjeti svaka pvt televizija balkana.
Javni servis treba da proizvodi kulturni, naucni, sportski, djeciji program. RtCG lise mehanizma koji je kupljen(nije proizveden tamo) nije prethodnih 10 godina nista odradila, a mi sipamo li sipamo u rupu bez dna.
Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk
One Ring to Rule them all...
Znak kako, i jesi i nijesi u pravu. Jesi jer kvalitet programa je daleko od pozeljnog. Sa druge strane nije to bransa koja je direktno vezana za broj stanovnika.
I RTCG i RTS moraju da imaju neke stvari koje su iste, informativa, jutarnji, satelitski, radio itd. RTS svakako mora imati veci broj dopisnika, kamermana i generalno veci broj radnika. Da li RTS kvalitetom opravdava 120 miliona budzeta, ne bih rekao, ali to je vec neko pitanje za forumase iz Srbije, kao sto je @Severnjak.
A kvalitet slike i programa rtcg je zastidje, slozicemo se svakako.
Moj post nije bio usmjeren da branim kvalitet RTCG, taman posla, vec da prenesem strucno misljenje u vezi broja zaposlenih, a za koje struka kaze da je blizu realnog.
Sent from my SM-J320F using Tapatalk
U SLAVU OKUPACIJE – AUTOŠOVINISTIČKA FARSA
Piše: Darko Šuković
U Budvi, na Mitrovdan 1918., nije bilo austrijske vojske, pa grad, logično, nije bilo moguće, ni teorijski, a kamoli praktično – osloboditi.Ali jeste –zauzeti. Ni najfanatičniji falsifikatori istorije ne pominju ijedan metak ispaljen u borbene svrhe. Ako se pucalo, a zasigurno jeste, onda su cijevi bile okrenute uvis, pošto nema pomena da je toga dana ikome dlaka na glavi stradala.
Naprotiv, u Državnom arhivu Crne Gore nalazi se oduševljeno svjedočenje, izvjesnoga Budvanina Mila Ljubiše, da su „oslobodioce“ dočekale očišćene kasarne, spremni kreveti i specijalna hrana, sve rezultati rada vrijednih ruku ad hoc formiranog Odbora žena.
Srpska se vojska, nakon iskrcavanja kod Bara i Budve, ušetala u Crnu Goru, a sve do dolaska na naspramnu crnogorsku granicu, na Čakoru, tek ako je neki vojnik prehladio, zglob uganuo ili fasovao zubobolju... Ni to ne spori nijedan ozbiljan srpski istoričar. Crnogorski komiti su već bili obavili posao oslobađanja, a vojna i državna propast crno-žute monarhije desila se na važnijim frontovima.
A, kakav je karakter ulaska srpskih trupa u Crnu Goru?
Nedvosmisleno ga je definisao profesionalni vojnik, legenda srpskoga ratovanja, vojvoda Živojin Mišić: "Nastavite najenergičnije i svim sredstvima da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala uguši svaka agitacija, pa ma od koga ona dolazila. Za to vam stoje na raspolaganju sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja".
Mišić je ovo napisao kao načelnik Srpske vojne komande i uputio komandantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori, generalu Dragutinu Milutinoviću,19. novembra 1919. (Original te Naredbe nalazi se u fondu biblioteke »Đurđe Crnojević« na Cetinju.) Da je uputstvo o svim sredstvima primijenjeno, svjedoči statistika pobijenih, mučenih, utamničenih i izgnanih crnogorskih patriota, popaljenih domova, zaplijenjene stoke...
Godinu ranije, a koju sedmicu nakon „oslobađanja“ Budve, pod stražom srpskih bajoneta, delegati Podgoričke skupštine izbrisali su sa mape državu Crnu Goru, detronizovali dinastiju Petrović, stvorili uslove da, ubrzo, kralj Aleksandar ukine autokefalnu Crnogorsku crkvu... išlo se i do prijedloga da se mošti Sv. Vasilija Ostroškog spale!!! Nije prošlo to sa svecem, ali jeste prihvaćeno načelo Sava Fatića da se zatre ime crnogorsko...
Na tome se zaključku i danas radi, u širokopojasnoj lepezi aktivnosti, koje, u prisustvu države Crne Gore, često i uz njenu pomoć, dobijaju na intenzitetu. Kulminacija je planirana za stotu godišnjicu Velike skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori. Bilbordi u Budvi samo su parče te priče.
A, kakav je državnopravni karakter Podgoričke skupštine? Radi lakog snalaženja na raskrsnici za izdajnike i patriote, dovoljna su dva citata... zainteresovani mogu naći hiljade sličnih.
Kralj Nikola piše francuskom premijeru Klemansou, 26. avgusta 1919.: »Vlasti i srbijanska vojska, koja se nalazi pod komandom istočne armije, povrijedile su suverenitet države crnogorske i proklamovali ni manje ni više aneksiju Crne Gore Srbiji i ne savjetujući se i ne pitajući za pristanak predstavnike crnogorskog naroda, koji, prema Ustavu Crne Gore, jedini imaju prava odlučiti o tom pitanju«.
Živojin Perić, jedan od najvećih srpskih pravnika ikada, decenijama kasnije, potvrđuje ispravnost riječi kralja Nikole. Perić citira čl. 36. Ustava kraljevine Crne Gore, konstatuje njegovu ustavnu kategoričnost, i zaključuje:
“Otuda, kad niko drugi osim zakonodavne vlasti nije bio ovlašćen čak ni za to da državne granice smanji ili razmijeni, tim manje je moglo biti govora da neko ko nije zakonodavac cijelu oblast Crne Gore otuđi, tj. prisajedini (anektira) nekoj drugoj državi, pa dakle, to nije mogla učiniti ni Velika Skupština Podgorička, koja nije imala nikakvog oslonca u Ustavu Crne Gore, koji je Ustav, kao što malo prije rekosmo, u času kada je ta skupština sastavljena i vijećala, bio u punoj snazi, budući da je i sama država, Crna Gora, još uvijek postojala kao pravno nezavisni i suvereni međunarodni individualitet. Prema tome, bez ustavne i pravne vrijednosti je Odluka Velike Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji”.
Autori Krivičnog zakonika obnovljene države Crne Gore propisali su kaznu za priznavanje okupacije. Ali, nijesu bili dovoljno maštoviti da sankcionišu slavljenje toga čina.
Nije, međutim, bit problema u manjkavom pravnom okviru, u kojem se državni organi nemaju na šta pozvati da bi procesuirali antidržavnu feštu u prjestonici turizma.
Problem je u doktrinarnom, sistemskom kalkulantstvu aktuelne crnogorske vlasti, koja metanisanjem i mantrom o pomirenju odgovara na, da prostite, uriniranje po crnogorskoj prošlosti i identitetu. Zbog šake glasova, nalaz Komisije za podizanje spomen obilježja da sadržaj ploče postavljene iznad Veljih vrata1931.”ne odgovara istorijskim činjenicama”, pa je treba ukloniti – ostao je mrtvo slovo.
Problem je u konvertitstvu onoga dijela suverenista što je danas u opoziciji, koji izgovor za svoj višegodišnji muk na anticrnogorsko orgijanje i mučku podršku slaviteljima okupatora, pronalazi u kriminalu Sveta Marovića i “crkvi” (za njih više nije “limenka”!!!) na Rumiji. Duh Staniše Crnojevića samo seli iz jednoga domaćina u drugoga.
Problem je u “psima čuvarima” crnogorske demokratije, grantoprežnim medijima i NVO koji do neba zavijaju zbog ugroženosti biodiverziteta ulcinjske Solane, a ni da pisnu povodom nasrtaja na vrijednosti bez kojih sva Crna Gora nije održiva.
Problem će, međutim, opet ispasti oči koje vide, a ne ruke koje rade. Opet će neprijatelj pomirenja biti onaj što ukazuje, a ne onaj što slavi okupaciju i onaj što mu to ćutke dopušta.
Problem je, zapravo, što su ovo, kao i prije vijek, toliko nikakva vremena da je autošovinizam postaomejnstrim. I što je destruktivna moć ta tri tupa ugla crnogorske zbilje, višestruko jača od odbrambenog potencijala najmlađe članice NATO. Član. 5 Sjevernoatlantskog ugovora ne odnosi se na zaštitu od zla domaćega.
Slazem se ja potpuno i sto se broja zaposlenih tice i budzeta.
Ono sto sam ja htio reci je da nije problem da se izadje i na 25-30 miliona vise ali da imamo kvalitetan program a ne izgovor za javni servis.
Ako smo pomogli MNE airlines iskopnu kompaniju koja nema sanse da zaradi centa, mozemo da pomognemo i javnom servisu da stane na noge. Ali ga depolitizovati i uvesti bolje kontrolno tijelo. A ne da ovih 13.5 meleona ide za kupovinu glasova i partijski rasadnik
One Ring to Rule them all...
Ne kazem da nisi upravu. Nas problem je sto se sve drzavne firme smatraju kravama muzarama i svi zaposleni gledaju maximalno da ih ojade. Znaci ako pola budzeta ide na plate a pola na rashode koje bi po tebi optimalno resenje bilo povecavanje budzeta ili smanjivanje zaposlenih ili mozda privatizacija?
Sent from my SM-N950F using Tapatalk
To learn how to use your head, you have to go out of your MIND.
A ne znam sta bih ti kazao. Nijesam u poslu sa medijima, bez da mlatim bezveze.
RTCG ima i prihode od marketinga koji su na nivou od cca 1.5 miliona, al generalno ni jedan drzavni javni servis u regionu ne funkionise profitabilno, odnosno svaki se primarno finansira iz budzeta.
Poenta je samo u pitanju da li mi zaista imamo potrebe da kao drzava ubacujemo jos desetine miliona eura da bi podigli nivo javnog servisa. Mislim da ne, jer ima i precih stvari. Digitalizacija svakako, a ostalo nek trziste radne snage i generalno trziste na kom funkcionisu mediji nekako regulise. Mislim da su ove cifre koje bacaju Srbija i Hrvatska budalastine teske.
Slovenija ima sprdnje losu drzavnu televiziju, pa im to ne smeta da ih svi mi ljubomorno gledamo kao drzavu u pogledu uredjenosti i standarda gradjana.
Sent from my SM-J320F using Tapatalk
Gasenje svih programa o podprograma i ostavljanje samo rtcg 1 .
Programska sema :
Jutarnji program do 10
10-12 po jednocasovni edukativni dokumentarac
12-12ipo vijesti
Poslije toga dokumentarac sport jos jedne vijesti
Dobra serija neka istorijiska ili neka dobra ne ovo tursko ili praistorijsko smece.
Dobar film i kraj programa
Ovo sto sad rade je sprdnja
Rtcg bi trebala da zaposljava 20-30 radnika na nivou tv vijesti a ne par stotina
Sent from my ONEPLUS A5000 using Tapatalk
Last edited by Gandalf_White; 23-04-18 at 09:43.
One Ring to Rule them all...
Pazi ovo:
Građani Republike Hrvatske plaćanjem mjesečne pristojbe u ukupnim prihodima HRT-a sudjeluju sa oko 70%, a prihodi od marketinga čine 30% ukupnih prihoda
HRT objašnjava i na koji se točno način troši RTV pristojba, za koju građani izdvajaju 80 kuna (11 eura) mjesečno.
Od tog se iznosa, naglašavaju s HRT-a, 34 kune mjesečno troši za proizvodnju četiri televizijska programa (od ove godine 5 tv kanala) tri nacionalna radijska programa, devet regionalnih radiopostaja, programe osam HRT-ovih regionalnih centara, te za Simfonijski orkestar HRT-a, Jazz orkestar HRT-a, Tamburaški orkestar HRT-a i Zbor HRT-a, kao i za HRT-ov internetski portal i mobilnu platformu.
Sedam kuna od svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pretplate izdvaja se za usluge tvrtke Odašiljači i veze (OiV) koja mrežom od oko 300 odašiljača širom RH distribuira televizijski program svih televizija do domova korisnika. Daljnjih 8 kuna izdvaja se za Hrvatski audio vizualni centar (HAVC) čime se putem pristojbe sufinancira hrvatsko filmsko stvaralaštvo, a u ovih 8 kuna također spadaju i naknade za HDS ZAMP, odnosno naknade za korištenje autorskih izvođačkih prava.
''Iznimno je bitno istaknuti da su u ovoj stavki i davanja namijenjena Fondu za pluralizam medija putem kojeg HRT sufinancira rad 150 radijskih i 27 tv lokalnih postaja u RH", naglašavaju s HRT-a. Dodaju da se u strukturi pristojbe sljedećih sedam kuna izdvaja za poreze, a iz preostale 24 kune financiraju se troškovi održavanja HRT-a (energija, amortizacija i ostali troškovi).
S HRT-a navode i što sve proizvode za taj novac:
"HTV u segmentu televizijskog programa proizvodi informativni (553.054 minuta godišnje), dječji (54.012 minuta godišnje), znanstveno-obrazovni (91.390 minuta godišnje), dokumentarni (80.604 minuta godišnje), dramski (41.242 minuta godišnje), kulturni (99.137) i religijski (22.410 minuta godišnje) program, te program za nacionalne manjine koji je dio informativnog programa.
Istovrsne programe proizvodi i Hrvatski radio na svoja tri nacionalna kanala i to Prvom, Drugom i Trećem te putem svojih regionalnih radijskih postaja - Radija Dubrovnik, Knin, Osijek, Pula, Rijeka, Sljeme, Split, Zadar. U sklopu Hrvatskog radija je i Glas Hrvatske, međunarodni radijski kanal HRT-a koji emitira program za Hrvate u cijeloj Europi, Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi.
Web HRT-a dnevnoj bazi objavljuje vijesti, prezentira program te sadrži besplatne emisije na zahtjev, putem kojih korisnici mogu naknadno pogledati brojne emisije iz produkcije HRT-a. Također, putem weba HRT-a moguće je u realnome vremenu pratiti kanale HRT 1 i HRT 4 i HRT 5 od 2018".
HRT u svom reagiranju naglašava da posebnu vrijednost ima Arhiv HRT-a, u kojem se čuvaju arhiv televizijskog programa, arhiv radijskog programa te zbirka notnih zapisa glazbene proizvodnje. HRT-ov Arhiv je 2012. godine dobio status kulturnog dobra.
Također, naglašavaju i zasluge svojih orkestara: "Simfonijski orkestar HRT-a postao je zaslužni promicatelj hrvatske kulture u svijetu. Jazz orkestar HRT-a kontinuirano radi već više od 60 godina što je rijetkost u svjetskim razmjerima u povijesti big bandova. Tamburaški orkestar HRT-a ima vrlo važnu ulogu promicanja glazbene i kulturološke prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu. Zbor HRT-a osobitu pozornost posvećuje njegovanju hrvatske glazbene baštine".
"HRT jedini ima obrazovni, znanstveni, religijski, kulturni program, program za manjine, iseljeništvo... HRT prenosi najznačajnije političke događaje, vjerske proslave (većinskih, ali i manjinskih vjerskih zajednica), vodi javne rasprave o ključnim pitanjima u zemlji. Prenosi sportske događaje, promovira i manje atraktivne nacionalne sportove, snima i sufinancira domaće dramske serije i filmove, promiče kulturnu baštinu i ekološku svijest te na taj način stvara vrijednost za zajednicu", zaključuje se u reagiranju HRT-a.
_________
Last edited by starwalker; 23-04-18 at 11:03.
The more things change, the more they stay the same.
Izgleda da to ipak neće biti slučaj, čini se da je interes da se pod okrilje stavi i regionalna komercijala koja u programu ima uticajnu informativu. Vidim da je KKR preuzeo uticajnu hrvatsku NovuTV (jaka informativa), slovenačku PopTV, i sad bosanski i crnogorski Pink, s tim da je prije toga dugo pregovarano preuzimanje bosanskog OBN i crnogorskih Vijesti. Neki žuti izvori navode da su u toku pregovori o akviziciji srpske Prve i O2. Uz sve to, KKR je vlasnik Granda, koji se navodno opet vraća na Pink
Moguće je da su i TV Vijesti sljedeće na redu.
Tu je, navodno, i novi BebaN
Jedan od ključnih operativaca grupe za Balkan je Dragan Šolak, jedan od pet najimućnijih Srba
The more things change, the more they stay the same.
To je trgovina, nisu usluge. Da je sreće i kod nas da su usluge skuplje a roba jeftinija, no je kod nas sve naopako.
Sent from my LG-D620 using Tapatalk
If there's two things that I hate-
It's havin' to cook, and tryin' to date...
Zabljak i Mojkovac prebacili 500e. A vele lose se zivi gore.
Sent from my SM-A510F using Tapatalk
Pa kad samo 10 toro ljudi rade sve ukupno.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks