Orden Svetog Đorđa Georgijevski krst ustanovila je ruska carica Katarina Druga 26. novembra 1769. godine. Imao je četiri stepena, a od 1807. pridodat mu je i peti. Crnogorsko odlikovanje je postao u vrijeme crnogorsko-turskog rata, kada je ruski car Aleksandar Drugi u aprilu 1877. godine odlikovao knjaza Nikolu trećim stepenom Svetog Đorđa, a četvrtim stepenom vojvodu Boža Petrovića, Petra Vukotića, Iliju Plamenca i Marka Miljanova. Orden Svetog Đorđa (Georgijevski krst) četvrtog stepena br. 64-382, dodijeljen je i Stevanu Mićovu Gojniću za izvanredno junaštvo i hrabrost pokazanu u borbama protiv Turaka za vrijeme „Veljeg rata” 1876-1878. godine. Od ruskog cara je dobijeno još 38 vojničkih i tri oficirska krsta, da se podijele „najodlučnijim crnogorskim vojnicima u ratu sa Turcima”. Ovo odlikovanje su pretežno dobijali oni vojnici koji su već imali Obilića medalju za hrabrost, te je tako ispunjen uslov da „Svetog Đorđa” dobijaju najhrabriji među hrabrima.
U spomen-sobi nosioca ordena „Svetog Đorđa” u Muzeju u Kremlju čuvaju se i diplome sa imenima svih nosilaca ovog izuzetnog odlikovanja. Među njima su imena najodlučnijih Crnogoraca koji su u bitku za slobodu zadobili - besmrtnost.
Bookmarks