Crkva nad Crkvama…

[talija083]

Nijesmo se razumjeli...ne govorim o tome ko je pozva narod na ulice, nego o tome da je popovima mjesto u crkve i manastire, i da otavde treba da piozivaju na mir,ako im je toliko stalo do mira, a očigledno nije nego do svojih plata,privilegija i slično.
Naravno, imaju potpuno pravo na to, ali postoji mnogo drugih i boljih načina.
Imaju obrazovane ljude,pravnike iz svojih redova i ne sumnjam da bi bolju poziciju izdejstvovali normalnim višednevnim pregovorima nego ovako sa ulice.
Nego, i oni su tvrdoglavi pa im se (ili će) to da se obije o glavu.
Ili nemaju argumenata za dalju raspravu pa su procijenili da će ulica više dati!

Jeste, ali oni nisu htjeli uopste da odloze glasanje o zakonu, mitropolit je trazio da odloze posle Bozica i da sjednu da se dogovaraju i pricaju sta je dobro a sta nije, ali oni nisu htjeli to, nego su odmah u startu odbacili sve.. U tome je najveci problem, sto nece da pricaju.. Imaju peticiju potpisanu sa 100h gradjana, mogli su toliko da izadju u susret i saslusaju malo, nikakva trka nije bila da se glasa u 2 ujutru..

Poslato sa VOG-L29 pomoću Tapatoka

[Randy Orton]

[QUOTE=talija083;5260055]Mnogo ruzan komentar, za mene svako ko digne ruku na svestenika, fratra, odzu ili bilo koje svesteno lice to nije covjek.. A dal je cvecka ili nije, ne znam, nije ni Milo ni Markovic cvecka, pa sta treba onda da se uradi.. Citav dan svi svestenici pozivaju na mir i da bude bez incidenata, jel zbog toga nisu cvecke?

Poslato sa VOG-L29 pomoću Tapatoka[/QUOTE

Hoces da kazes ako je svesteno lice da je nedodirlljiv i moze svasta da radi?

[HENKEL]

Mitropolit je mnogo dobro znao kojega dana će se glasati o predlogu zakona, i imao je dosta vremena prije da razgovara sa predstavnicima vlasti.
A to što je on htio upravo na dan izglasavanja je malo neozbiljno..

Mitropolija je trebala da bude fleksibilnija, država je ta kojoj svi moramo da se pokorimo,jbga, a tako je svuđe u svijetu,nikako obratno.

[VooDooPrle]

Zna li se je li stvarno svestenik dobio batine i ako jeste zbog cega?

Prenositi samo vijesti sa nekih senzacionalistickih portala je upravo taj isti nivo.
Moramo biti malo zreliji od toga, mada sa onakvom opozicijom, vlada je mirna narednih 50 godina.

Sramota kako se ponasaju, i posle ti isti pricaju kako nema pravne drzave, a prvi se dizu na oruzje. No to je ogledalo naseg drustva, takvi smo, pa vi vidite koliko smo tuzni.

Inace smatram da je crkva najbolji doo za uzimanje para, ko to ne vidi laze sebe. Ima naravno normlanih ljudi i njima svaka cast, steta sto ne mogu da rade ono sto zele od direktora i menadzera.

[technus]

Ne vidim zašto bi neki policajci sebi dozvolili da tuku sveštena lica bez nekog jakog razloga, osim ako nisu poluđeli.

Vidjećemo šta se ođe desilo, mora se razjasniti.

Mnogo toga vi ne vidite u ovoj drzavi, vidite samo ono sto vam prilazu.

[Antares]

Sad kad su izglasali zakon, kako ovo utice prije svega na SPC, sto ce se dalje desavati sa SPC i CPC?

[AL no1]

Sad kad su izglasali zakon, kako ovo utice prije svega na SPC, sto ce se dalje desavati sa SPC i CPC?

Nejasno m je kako rijetko ko konta,sve ostaje isto,nishta se ne mijenja,samo predstave tj. rijalitija za narod koji bolje nije ni zasluzio,ulazimo u izbornu god,poeni se kod ovaca skupljaju itd.itd.

[Antares]

Zato i pitah kako utice

Osim reanimacije DF-a za izbore, ovaj zakon moze da posluzi da se krene uvodjenjem poreza, sto se vjerovatno moglo odraditi i bez zakona. Ili grijesim.

[HENKEL]

Vezano za finansiranje:

Član 11
Vjerska zajednica samostalno upravlja svojom imovinom na osnovu autonomnih
propisa, u skladu sa zakonom.

Član 36
Kontrolu zakonitosti sticanja sredstava vjerske zajednice i kontrolu zakonitosti
namjenskog trošenja sredstava vjerske zajednice iz državnog budžeta i budžeta lokalne
samouprave vrše nadležni organi, u skladu sa zakonom.

Član 40
Vjerska zajednica je dužna da plaća poreze, doprinose i druge dažbine, u skladu sa
zakonom.
Vjerska zajednica može biti potpuno ili djelimično oslobođena poreskih i drugih
obaveza, u skladu sa zakonom.
Fizička i pravna lica koja daju priloge vjerskoj zajednici mogu biti oslobođena
odgovarajućih poreskih obaveza, u skladu sa zakonom kojim se uvodi odgovarajući javni
prihod.

[extravaganca]

Kakve nebuloze ovdje čovjek može da pročita.

Sent from my ONEPLUS A6000 using Tapatalk

[remark]

https://www.vijesti.me/vijesti/drust...tvena-ustanova

MCP: Naši izvori su rekli da se radi o povredama kuka i ključne kosti, mi nijesmo zdravstvena ustanova

"Blagodarimo Gospodu što su u pitanju lakše povrede"

[wulfy]

Sad kad su izglasali zakon, kako ovo utice prije svega na SPC, sto ce se dalje desavati sa SPC i CPC?

Poenta zakona je postignuta, odličan za dizanje tenzija... a primjena istog, zna se, po potrebi...

Da se htjelo, onako kako je rečeno, određene strukture ,,dovesti ka spoznaniju prava'' nije trebao ništa ovaj zakon, moglo se to i sa starim zakonskim rješenjima, no to nije bila namjera, već ono što je sinoć testirano.
Treba li se prisječati svih (ustavri nemoguće svih, ali ajde da se nekih) protivzakonitih radnji koje uradiše ove dvije, tobož zavađene strane (to da je kler zaista zavađen zbog retorike i postupaka pojedinih na vrhu ne sumnjam).

No, dobro...

[Rodion Romanovich]

Mnogo toga vi ne vidite u ovoj drzavi, vidite samo ono sto vam prilazu.

I sta bi? Jel povrijedjen ili nije? Cisto da dioptrije provjerimo zbog boljeg vidjenja.

[avet]

Ne vidjeh za svestenika ali Pipun dobro ramlje.

[remark]

Pa je li mu neko uletio klizeći ili se povrijedio skačući okolo kao

http://www.svevesti.com/images/sr/128156.jpg

[wulfy]

Do juče je važio ovaj zakon

ZAKON
O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA
(Objavljen u "Sl. listu SRCG", br. 9/77, 26/77, 29/89, 39/89, 27/94, 36/03)
Član 1.
U Socijalističkoj Republici Crnoj Gori zajemčena je sloboda ispovijedanja vjere.
Ispovijedanje vjere je privatna stvar čovjeka.
Član 2.
Građani mogu osnivati vjerske zajednice.
Osnivanje, ili prestanak rada vjerske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije osnivač je dužan u roku od 15 dana prijaviti opštinskom organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: nadležni opštinski organ uprave) na čijoj je teritoriji sjedište novoosnovane ili ukinute vjerske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije.
U prijavi iz prethodnog stava treba navesti naziv vjerske zajednice, njeno sjedište, odnosno sjedišta njenog organa odnosno organizacije i prostorije u kojima će obavljati vjerske poslove.
Sve vjerske zajednice uživaju jednaka prava i imaju isti pravni položaj.
Vjerske zajednice imaju svojstvo građansko-pravnog lica.
Član 3.
Vjerske zajednice su odvojene od države.
Član 4.
Vjerske zajednice su slobodne u vršenju vjerskih poslova i vjerskih obreda.
Djelatnost vjerskih zajednica mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom.
Član 5.
Zabranjena je zloupotreba vjerskih zajednica i njihovih institucija kao i vjerskih aktivnosti odnosno vjerskih osjećanja u političke svrhe.
Zabranjeno je sprečavanje ili ometanje vršenja vjerskih obreda i vjerskih poslova odnosno ispoljavanja vjerskih osjećanja.
Član 6.
Zabranjeno je u okviru vjerskih zajednica i njihovih organa i organizacija obavljanje djelatnosti od opšteg i posebnog društvenog značaja i osnivanje tijela za takvu djelatnost.
Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na čuvanje i održavanje predmeta u vlasništvu vjerskih zajednica koji predstavljaju kulturno-istorijsku i etnološku baštinu.
Član 7.
Niko ne može na bilo koji način biti prisiljen da postane pripadnik neke vjerske zajednice, da ostane pripadnik takve zajednice ili da iz nje istupi.
Niko ne može na bilo koji način biti prisiljavan da učestvuje u vjerskim obredima i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja.
Niko ne može zabraniti građanima da učestvuju u vjerskim obredima i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja.
Niko ne može prisiljavati pripadnika vjerske zajednice da ne koristi prava koja im kao građanima pripadaju po zakonu.
Član 8.
Građani ne mogu biti ograničavani u ostvarivanju svojih prava koja im pripadaju po zakonu zbog svojih vjerskih ubeđenja, pripadnosti nekoj vjeroispovijesti ili nekoj vjerskoj zajednici ili zbog vršenja odnosno učestvovanja u vršenju vjerskih obreda i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja.
Niko ne može, po osnovu svojih vjerskih ubjeđenja, uživati nekakve povlastice, prednosti ili posebnu zaštitu.
Pripadništvo nekoj vjerskoj zajednici ili ispovijedanje neke vjere nikog ne oslobađa od Ustavom i zakonom utvrđenih prava i dužnosti građana.
Član 9.
Vjerski obredi koji se vrše u skupu i vjerski poslovi mogu se vršiti u crkvama, hramovima i službenim prostorijama vjerskih zajednica, kao i dvorištima i grobljima vezanim za te objekte, ukoliko s njima čine jednu cjelinu.
Vjerski obredi u skupu i vjerski poslovi mogu se vršiti i u drugim javnosti pristupačnim prostorijama koje vjerska zajednica u skladu sa zakonom koristi. Te prostorije moraju činiti zasebnu cjelinu, imati zaseban ulaz i ispunjavati uslove predviđene zakonom za okupljanje ljudi i održavanje skupova.
Prostorije iz stava 2. ovog člana vjerske zajednice mogu koristiti nakon pribavljenog odobrenja od nadležnog opštinskog organa uprave. U odobrenju se naznačuje za koju se vrstu vjerske djelatnosti prostorije mogu koristiti.
Član 10.
Na grobljima se mogu, u okviru propisa o grobljima vršiti samo vjerski obredi vezani za potrebe i vjerski obredi za koje je uobičajeno da se povremeno vrše na grobljima.
Član 11.
Održavanje vjerskih obreda u skupu izvan mjesta određenih čl. 9. i 10. ovog zakona može, na zahtjev vjerske zajednice, odobriti nadležni opštinski organ uprave.
Zahtjev se mora podnijeti najmanje 20 dana prije dana predviđenog za održavanje vjerskog obreda.
Organ iz stava 1. ovog člana dužan je donijeti rješenje najkasnije osam dana prije održavanja vjerskog obreda.
Odobrenje nije potrebno za vršenje vjerskih obreda koji se na zahtjev vjernika vrše u njegovom domu, a u vezi sa porodičnim slavljem, vjenčanjem, pogrebom, kućnim mevludima, krštenjem, ispovijedanjem, blagoslovom kuće, njiva i slično.
Odredbe stava 4. ovog člana odnose se i na obred vezan za obrezivanje, ukoliko se takav vjerski obred vrši poslije obavljenog obrezivanja u skladu sa propisima o medicinskim uslovima za obrezivanje maloljetnika.
Član 12.
Obredi krštenja i obrezivanja maloljetnika mogu se vršiti samo na osnovu zahtjeva roditelja, odnosno staratelja. Ako je maloljetnik stariji od 14 godina potreban je i njegov pristanak.
Član 13.
Vjenčanje po vjerskom obredu može se izvršiti samo nakon zaključenja braka pred nadležnim državnim organom, a krštenje djeteta samo nakon upisa u matičnu knjigu rođenih.
-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Odlukom Ustavnog suda RCG U br. 33/2000 i 36/2000 ("Sl. list RCG", br. 36/03) utvrđuje se da odredba ovog člana nije u saglasnosti sa Ustavom RCG i prestaje da važi.
-------------------
Član 14.
Lice koje je smješteno u zdravstvenu, socijalnu i sličnu organizaciju udruženog rada može, u granicama kućnog reda, vršiti ispovijedanje svoje vjere, a ako to zahtijeva, može ga posjećivati i svještenik radi obavljanja vjerskog obreda.
Član 15.
U cilju zaštite zdravlja, javnog reda i mira i iz razloga bezbjednosti nadležni državni organ može zabraniti održavanje vjerskih skupova i hodočašća za vrijeme dok traju okolnosti radi kojih se zavodi odgovarajuća zabrana.
Član 16.
Strani državljani mogu nastupati na vjerskim skupovima koji se održavaju za državljane SFRJ i za njih obavljati vjerske poslove nakon prethodno pribavljenog odobrenja od nadležnog opštinskog organa uprave.
Nadzor u pogledu uslova u kojima se održava vjerska pouka, kao i pridržavanje odredaba člana 11. ovog zakona vrše nadležni opštinski organi uprave.
...
nemam pristup za dalje clanove zakona, pa ako neko ima (na ovoj adresi je http://www.podaci.net/_gCGO/propis/Z...7709-0336.html ) neka ga okači cjelog. Volio bih da uperedim ova dva zakona.

[Dejan]

Iskočilo mu koljeno @remark

[remark]

Iskočilo mu koljeno @remark

Znam to nego pitam od čega, je li ga neko namjerno udario ili je bio neoprezan prilikom izvođenja performansa.

[Dejan]

Znam to nego pitam od čega, je li ga neko namjerno udario ili je bio neoprezan prilikom izvođenja performansa.

Nezgodno stao, nije utreniran

[SKOJ]

Nego, kako prebise ovog episkopa u, kako Savjet za građansku kontrolu rada policije uporno ponavlja, profesionalnoj, odgovornoj i smirenoj akciji policije? Hoce li ih Sasa Zekovic opet pohvaliti da su uzdrzani jer su mogli i gore da ga prebiju, ali nisu?

Otkud ova trojica povrijedjenih demonstranata u pljevaljskoj bolnici za koje tek sad cujemo, kad su se izlajali rezimski mediji?

[Rakun]

Do juče je važio ovaj zakon

ZAKON
O PRAVNOM POLOŽAJU VJERSKIH ZAJEDNICA
(Objavljen u "Sl. listu SRCG", br. 9/77, 26/77, 29/89, 39/89, 27/94, 36/03)
Član 1.
U Socijalističkoj Republici Crnoj Gori zajemčena je sloboda ispovijedanja vjere.
Ispovijedanje vjere je privatna stvar čovjeka.
Član 2.
Građani mogu osnivati vjerske zajednice.
Osnivanje, ili prestanak rada vjerske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije osnivač je dužan u roku od 15 dana prijaviti opštinskom organu uprave nadležnom za unutrašnje poslove (u daljem tekstu: nadležni opštinski organ uprave) na čijoj je teritoriji sjedište novoosnovane ili ukinute vjerske zajednice, odnosno njenog organa ili organizacije.
U prijavi iz prethodnog stava treba navesti naziv vjerske zajednice, njeno sjedište, odnosno sjedišta njenog organa odnosno organizacije i prostorije u kojima će obavljati vjerske poslove.
Sve vjerske zajednice uživaju jednaka prava i imaju isti pravni položaj.
Vjerske zajednice imaju svojstvo građansko-pravnog lica.
Član 3.
Vjerske zajednice su odvojene od države.
Član 4.
Vjerske zajednice su slobodne u vršenju vjerskih poslova i vjerskih obreda.
Djelatnost vjerskih zajednica mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom.
Član 5.
Zabranjena je zloupotreba vjerskih zajednica i njihovih institucija kao i vjerskih aktivnosti odnosno vjerskih osjećanja u političke svrhe.
Zabranjeno je sprečavanje ili ometanje vršenja vjerskih obreda i vjerskih poslova odnosno ispoljavanja vjerskih osjećanja.
Član 6.
Zabranjeno je u okviru vjerskih zajednica i njihovih organa i organizacija obavljanje djelatnosti od opšteg i posebnog društvenog značaja i osnivanje tijela za takvu djelatnost.
Odredba stava 1. ovog člana ne odnosi se na čuvanje i održavanje predmeta u vlasništvu vjerskih zajednica koji predstavljaju kulturno-istorijsku i etnološku baštinu.
Član 7.
Niko ne može na bilo koji način biti prisiljen da postane pripadnik neke vjerske zajednice, da ostane pripadnik takve zajednice ili da iz nje istupi.
Niko ne može na bilo koji način biti prisiljavan da učestvuje u vjerskim obredima i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja.
Niko ne može zabraniti građanima da učestvuju u vjerskim obredima i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja.
Niko ne može prisiljavati pripadnika vjerske zajednice da ne koristi prava koja im kao građanima pripadaju po zakonu.
Član 8.
Građani ne mogu biti ograničavani u ostvarivanju svojih prava koja im pripadaju po zakonu zbog svojih vjerskih ubeđenja, pripadnosti nekoj vjeroispovijesti ili nekoj vjerskoj zajednici ili zbog vršenja odnosno učestvovanja u vršenju vjerskih obreda i drugim ispoljavanjima vjerskih osjećanja.
Niko ne može, po osnovu svojih vjerskih ubjeđenja, uživati nekakve povlastice, prednosti ili posebnu zaštitu.
Pripadništvo nekoj vjerskoj zajednici ili ispovijedanje neke vjere nikog ne oslobađa od Ustavom i zakonom utvrđenih prava i dužnosti građana.
Član 9.
Vjerski obredi koji se vrše u skupu i vjerski poslovi mogu se vršiti u crkvama, hramovima i službenim prostorijama vjerskih zajednica, kao i dvorištima i grobljima vezanim za te objekte, ukoliko s njima čine jednu cjelinu.
Vjerski obredi u skupu i vjerski poslovi mogu se vršiti i u drugim javnosti pristupačnim prostorijama koje vjerska zajednica u skladu sa zakonom koristi. Te prostorije moraju činiti zasebnu cjelinu, imati zaseban ulaz i ispunjavati uslove predviđene zakonom za okupljanje ljudi i održavanje skupova.
Prostorije iz stava 2. ovog člana vjerske zajednice mogu koristiti nakon pribavljenog odobrenja od nadležnog opštinskog organa uprave. U odobrenju se naznačuje za koju se vrstu vjerske djelatnosti prostorije mogu koristiti.
Član 10.
Na grobljima se mogu, u okviru propisa o grobljima vršiti samo vjerski obredi vezani za potrebe i vjerski obredi za koje je uobičajeno da se povremeno vrše na grobljima.
Član 11.
Održavanje vjerskih obreda u skupu izvan mjesta određenih čl. 9. i 10. ovog zakona može, na zahtjev vjerske zajednice, odobriti nadležni opštinski organ uprave.
Zahtjev se mora podnijeti najmanje 20 dana prije dana predviđenog za održavanje vjerskog obreda.
Organ iz stava 1. ovog člana dužan je donijeti rješenje najkasnije osam dana prije održavanja vjerskog obreda.
Odobrenje nije potrebno za vršenje vjerskih obreda koji se na zahtjev vjernika vrše u njegovom domu, a u vezi sa porodičnim slavljem, vjenčanjem, pogrebom, kućnim mevludima, krštenjem, ispovijedanjem, blagoslovom kuće, njiva i slično.
Odredbe stava 4. ovog člana odnose se i na obred vezan za obrezivanje, ukoliko se takav vjerski obred vrši poslije obavljenog obrezivanja u skladu sa propisima o medicinskim uslovima za obrezivanje maloljetnika.
Član 12.
Obredi krštenja i obrezivanja maloljetnika mogu se vršiti samo na osnovu zahtjeva roditelja, odnosno staratelja. Ako je maloljetnik stariji od 14 godina potreban je i njegov pristanak.
Član 13.
Vjenčanje po vjerskom obredu može se izvršiti samo nakon zaključenja braka pred nadležnim državnim organom, a krštenje djeteta samo nakon upisa u matičnu knjigu rođenih.
-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Odlukom Ustavnog suda RCG U br. 33/2000 i 36/2000 ("Sl. list RCG", br. 36/03) utvrđuje se da odredba ovog člana nije u saglasnosti sa Ustavom RCG i prestaje da važi.
-------------------
Član 14.
Lice koje je smješteno u zdravstvenu, socijalnu i sličnu organizaciju udruženog rada može, u granicama kućnog reda, vršiti ispovijedanje svoje vjere, a ako to zahtijeva, može ga posjećivati i svještenik radi obavljanja vjerskog obreda.
Član 15.
U cilju zaštite zdravlja, javnog reda i mira i iz razloga bezbjednosti nadležni državni organ može zabraniti održavanje vjerskih skupova i hodočašća za vrijeme dok traju okolnosti radi kojih se zavodi odgovarajuća zabrana.
Član 16.
Strani državljani mogu nastupati na vjerskim skupovima koji se održavaju za državljane SFRJ i za njih obavljati vjerske poslove nakon prethodno pribavljenog odobrenja od nadležnog opštinskog organa uprave.
Nadzor u pogledu uslova u kojima se održava vjerska pouka, kao i pridržavanje odredaba člana 11. ovog zakona vrše nadležni opštinski organi uprave.
...
nemam pristup za dalje clanove zakona, pa ako neko ima (na ovoj adresi je http://www.podaci.net/_gCGO/propis/Z...7709-0336.html ) neka ga okači cjelog. Volio bih da uperedim ova dva zakona.

Đe je tu pitanje vlasništva ?

[Danilo...]

Pitao bih te da je Titova milicija bi li lomili skupstinu, proklinjali narod i djecu, blokirali saobracajnice i pozivali na rat sa 28 zuba na 300 ljudi.

[remark]

Nego, kako prebise ovog episkopa u, kako Savjet za građansku kontrolu rada policije uporno ponavlja, profesionalnoj, odgovornoj i smirenoj akciji policije? Hoce li ih Sasa Zekovic opet pohvaliti da su uzdrzani jer su mogli i gore da ga prebiju, ali nisu?

Otkud ova trojica povrijedjenih demonstranata u pljevaljskoj bolnici za koje tek sad cujemo, kad su se izlajali rezimski mediji?

Imaš li neki dokaz za ovu tvrdnju o prebijanju, lomljenju kukova i ključnih kostiju, možda su pošli kod onog u Tuzi da ih namjesti jer se u bolnicu nisu pojavljivali.

[SKOJ]

Eto ga covjek licno svjedoci:

"Episkop je naglasio da ne osuđuje policiju za koju je svjestan da je morala da vrši svoju dužnost i da ne bi želio da ovaj incident doprinese zaoštravanju ionako teške situacije u Crnoj Gori. On je rekao da je sada najbitnije sačuvati mir i pribranost, prenosi Srna. Prema njegovim riječima, dva vjernika su bila pretučena u momentu kada je policija pokušala da deblokira put, gdje se nalazio i on kao podrška svojim vjernicima."

http://standard.co.me/index.php/drus...o-sacuvati-mir

Slijedeci tvoju dosadasnju logiku podrske oklopljenoj i naoruzanoj policiji u borbi sa nenaoruzanim gradjanima, sledece ces zakljuciti da je episkop skocio da policajca zubima zakolje, pa je ovaj goli zivot branio.

[Rakun]

pa stani. je li ovo zakon o vjerskim zajednicama ili o SPC. na stranu sve ostalo, zasto mislite da ako se vlast promijeni da ugovori sa drugima vaze. katolicka crkva i islamska zajednica mogu samo da masu ugovorima sa vladom, ako se promijeni ko je na vlasti. ili veliki vozd odluci da treba da ih malo pritisne.

Zakon je direktno usmjeren na svu imovine vjerskih zajednica koja datira prije 1918 god, što je nepošteno jer država Crna Gora nema veze sa njihovom izgradnjom.
To je naznačeno i u ustavu iz 1905 god. u kom je pored autokefalnosti CPC jasno naglašeno da je DRŽAVNA vjera istočno pravoslavna te śutra čak ni CPC kao jedina pravoslavna crkva tog vremena ne bi mogla da polaže pravo vlasništva. Dakle Crna Gora nema dodirne tačke sa vlasništvom katoličkih ili islamskih nekretnina
Pravilan zakon bi se odnosio ili na ono što je država gradila prije 1918 god. pošto država Crna Gora prije 1918 god nije gradila ništa sem pravoslavnih objekata ili na period kad je u Crnoj Gori bio teokratski sistem vladavine tj. prije 1852 god.