Gagarinček,ti voliš i poštuješ sve one koji vežu crvenu maramu,nema veze što su napunili jame po Sloveniji sveštenim licima i njihovim porodicama.
Послато са SM-N975F помоћу Тапатока
Gagarinček,ti voliš i poštuješ sve one koji vežu crvenu maramu,nema veze što su napunili jame po Sloveniji sveštenim licima i njihovim porodicama.
Послато са SM-N975F помоћу Тапатока
Samo konstatujem da tvoja pisanija baš odiše onom hrišćanskom ljubavi prema bližnjem. Oni sa crvenim maramama nisu uspjeli da zakolju devet žena za dan i budu za to podvižništvo proglašeni svečevima. Izgleda slabo im te vještine sa noževima odile. Tu su drugi bili specijalisti.
Ubi te neznanje i propaganda Titovih žurnalista i istoriografa
Послато са SM-N975F помоћу Тапатока
24.08.2005.
Pljevlja - Pljevljanka Milosava Strunjaš uputila je otvoreno protestno pismo Sinodu Srpske pravoslavne crkve zbog kanonizacije dvojice pljevaljskih sveštenika koji su tokom Drugog svetskog rata, kako navodi, počinili niz zlodela nad nedužnim civilima.
Na zasedanju Svetog arhijerejskog sabora u manastiru Žitomisliću kod Mostara, sredinom maja ove godine, kanonizovano je i desetak pljevaljskih sveštenika, među njima i popovi Slobodan Šiljak i Milorad Vukojičić, koji su po odlukama partizanskog i Vojnog suda streljani 1943. odnosno 1945. Njih dvojica, navodi Milosava Strunjaš u pismu Sinodu, objavljenom u poslednjem broju Pljevaljskih novina i naslovljenom sa "Zar zločinci mogu biti sveci", nisu "stradali za živu veru, kako je saopšteno sa zasedanja Sabora, već ih je stigla zaslužena kazna za počinjena nedela". Ona tvrdi da se pop Slobodan Šiljak stavio u službu fašističkog okupatora vrlo brzo po njihovom dolasku u Pljevlja i da je poslao u smrt svog kuma i najbližeg komšiju, njenog oca Rajka Cerovića, koji je streljan 28. jula 1941.
"Istog dana streljani su i Milun i Milan Knežević i Miloš Dragićević i oni su bili prve žrtve fašističkog terora u Pljevaljskom srezu", navodi Milosava Strunjaš. Zbog tog i još niza zlodela popu Šiljku je partizanski sud 1943. izrekao kaznu streljanja, koja je izvršena krajem iste godine. Prema njenim navodima, zlodela popa Milorada Vukojičića su još teža, jer je on bio član "crne trojke koja je klala i ubijala nevine civile u Pljevljima".
Strunjaš navodi da su najveći zločini počinjeni u martu i aprilu 1944. i da je u tom periodu ubijeno više osoba, što je i zapisano u knjizi "Prilog u krvi". "Zaklana je babica Milica Mazić, majka troje maloletne dece Stanica Tasovac, studentkinja Ljubica Stojkanović, bračni par Diko i Jula Stamenić i njihov jedinac Ljubo, majka poznatog glumca Miše Janketića Milica, Zora Marković Karamatijević. Istog dana su streljani Savka Matović, Neđeljko Mazić i Mileva Žugić, a u junu iste godine Nevenka Obradović", piše Milosava Strunjaš. U većini tih zločina učestvovao je pop Milorad Vukojičić zbog čega je, navodi ona, dobio nadimak "pop koljač". "Crna trojka i njihovi saborci u pljevaljskom kraju su počinili još mnogo zločina, ponajviše nad muslimanima", navodi Strunjaš, zbog čega je popu Vukojičiću Vojni sud 1945. izrekao kaznu smrti streljanjem.
29.08.2005.
Miodrag Stamenić iz Pljevalja protestovao je juče zbog kanonizacije sveštenika Milorada Vukojičića, za koga tvrdi da mu je u Drugom svetskom ratu ubio članove porodice. Stamenić je poslao protestno pismo Sinodu SPC. Sveštenik Milorad Vukojičih-Maca za koga mi je poznato da je bio egzekutor moje porodice: deda Dika Stamenića, babe Jule i oca Ljuba, 1944. godine u Pljevljima", navodi Stamenić u pismu. Vladika Filaret čijoj mileševskoj eparhiji pripada i crkvena opština Pljevlja nije želeo da razgovara sa novinarima o kanonizaciji dvojice sveštenika iz Pljevalja. Međutim, jerej SPC iz Podgorice Velibor Džomić odbacio je tvrdnje da su dvojica sveštenika umešani u ratne zločine.
05.09.2005.
Slobodan Šiljak i Milorad Vukojičić Maca nisu jedini zločinci iz grupe sveštenomučenika koje je nedavno proglasila Srpska pravoslavna crkva.
Radomir Matović, svjedok na suđenju popu Miloradu Vukojičiću Maci, koje je održano u Pljevljima 1943. godine, tvrdi da je i pop Dušan Prijović bio jedan od najpoznatijih zločinaca pljevaljskog kraja.
Posebno se pročuo po ubistvima muslimanskog življa.
To je Matović ovih dana ispričao nedjeljniku Monitor, a i napisao u svojoj knjizi Svjedočanstva jednog vremena, koju je 2002. godine izdao pljevaljski Informativni centar.
Kao što je Danas već pisao, Slobodan Šiljak i Milorad Vukojičić zvani Maca, bili su pljevaljski sveštenici koje su 1944. godine strijeljali partizani a u maju ove godine SPC proglasila sveštenomučenicima.
Milosava Strunjaš iz Pljevalja, u otvorenom pismu nedavno upućenom Sinodu SPC, tvrdi da su ta dvojica sveštenika zločinci.
Tako je javnost i saznala za ovu aferu, a kasnije su se javili i drugi svjedoci koji su potvrdili njene navode.
Evo ih "Titovi žurnalisti" imenima i prezimenima.
U većini slučajeva kritičari SPC poistovećuju SPC sa Srbijom, mislim da je logično i Srbima. Naravno da i Crnogoraca ima vernika SPC i zaista se slažem da kritika treba da se odnosi na pojedinog (pravoslavnog, katoličkog) popa, muftiju, rabina...
Premijer, predsednik je svetovna funkcija i treba da bude vezana isključivo za partiju i rogram a ne nacionalnost (vi ste ionako građanska država). Ne vidim što bi vam bio problem bilo ko na mestu premijera ili predsednika ako donese boljitak i učini vaš život pristojnijim i lagodnijim.
Problem je sto foliramo razumijevanje i neku hriscansku ljubav a to uopste ne moramo da radimo ako je ne osjecamo. Ja na primjer ne podnosim komite organski, mislim da su najgora skupina u cg i da su direktni problem sto nema "pomirenja" a u isto vrijeme ih nalazim vrlo zabavnom skupinom. Cesto i danima komentarisem kroz smijeh njihove gafove i izlete. Direktno im se ne sprdam jer je to kao da solim more. Moja crkva je jedina kanonska priznata spc. Ako se u bliskoj buducnosti desi neki raskol i mitropolija cp opet postane autokefalna naravno da ce onda ona biti ta koju ppstujem cijenim i branim a nikako ova smijurija okupljena oko Mirasa, pajaca koji ne umije besjedu da odrzi.
To je moje misljenje koje niko ne mora da postuje niti od koga to trazim
Zivjela Crna Gora, vjecna i nepokorna.
(╯°□°)╯ ︵ ┻━┻
A kako komite da shvatis ozbiljno, zena daje intrevju zasto je protiv ustolicenja, ona kaze pljuju na CG ne postuju CG vrijednosti a drzi zastavu amerike, ma daj...
https://www.vijesti.me/vijesti/polit...skoj-zajednici
oće URA da uređuje i crkvena pitanja. može veli Dritan Sea Dance, to nije problem u sred epidemije u državi u kojoj svaki dan imamo po 10 umrlih od korone, ali zato oće da određuju MCPu što i kako. isto toj MCP zbog koje su tu đe su. može Božena da zapošljava koga stigne sad, kad je tu đe je zna se zbog koga
Sent from my M2101K9AG using Tapatalk
“Да, что-то чуждое, бесовское и прелестное есть в ней”
nikakve razlike nema između njih što im je Thompson kul pa ga pjevaju i ovih te bi da CG nema. tako da si ti samo jedan od mnogih kojima ne smeta Manda, Raković i ekipa a smetaju ovi drugi. tako da si isti kao oni, samo jedna strana smeta a druga je kul. nešto kao onome Filipoviću
Sent from my M2101K9AG using Tapatalk
“Да, что-то чуждое, бесовское и прелестное есть в ней”
Ovaj internet je dušu dao da se pučina grdna sitana nalaprda.
Ako ne postoji razlog da se pije, to nije razlog da se ne pije...
Саопштење за јавност поводом предстојећег устоличења Митрополита црногорско-приморског Јоаникија
Цетиње, 27. август 2021.
Млетачки путописац Марјан Болица објавио је 1614. године „Опис скадарског санџаката“. У том аутентичном спису и важном историјском извору, Болица, између осталог, описује и Цетиње с почетка 17. вијека, па ће тамо рећи за митрополита на Цетињу, како он столује у Цетињском манастиру и како је „духовни владар свих становника Црне Горе” који „над собом признаје само власт Пећког патријарха”. А за самог Пећког патријарха, исти Болица каже да његовој духовној власти подлијежу „сва Србија, затим Подгорица, Црна Гора и Жупа. Међу тим земљама је и Котор…”
Овај историјски запис налази се тачно на пола временског пута од 13. вијека и доба Светог Саве, оснивача првих православних епископија са домицилним свештенством, на територији данашње Црне Горе, до нас данашњих православних хришћана у Црној Гори, који са великом радошћу дочекујемо свог Патријарха.
Не разумијемо, али не оспоравамо право неких грађана Црне Горе да наставак ове, очигледно вјековне и добро утемељене црногорске традиције, доживљавају као „атак“ на Црну Гору, њену слободу и слично. Јасно је да у најављеној и планираној цетињској свечаности нема ниједан нови детаљ који би се косио са досадашњом освештаном црквеном праксом у Црној Гори, па је неприхватљиво и неоправдано да се овом вјерском чину приписује било какав политички карактер, како то чине поједини партијски активисти, који ових дана подижу тензије међу браћом и предњаче у јавним протестима против устоличења, покушавајући да Цркви и њеном вјерном народу угрозе и оспоре основно људско право и слободу вјере.
Шта год у овом тренутку мислили морамо схватити и прихватити чињеницу да је Црна Гора држава свих нас. У њој нема већих или мањих Црногораца – него, ваљда, по свему и у свему, само и једино – равноправних грађана. Европска, секуларна и грађанска Црна Гора не смије да се темељи на мржњи и искључивости, него на њеном Уставу и законима. Чувајући секуларни карактер и уставни поредак Црне Горе Српска Православна Црква, њени епископи, свештеници и вјерни народ у Црној Гори показали су одлучност, храброст али и јеванђељску мудрост и одговорност у свим досадашњим друштвено осјетљивим тренуцима којих, нажалост, није било мало. Својим хришћанским ставом и дјеловањем Црква се пројавила као кључни фактор мира и стабилности у Црној Гори, али, у исто вријеме, показала је висок степен грађанске и демократске свијести.
Користећи Уставом и законима загарантована права на слободу вјере, а следујући вјековни континуитет устоличења црногорских митрополита у трон Цетињског манастира, Митрополија црногорско-приморска организоваће устоличење митрополита Јоаникија на Цетињу у раније најављеном термину – недјеља, 5. септембар 2021. године. Желећи да дамо максималан допринос миру и стабилности Црне Горе, поштујући епидемиолошке мјере, одлучили смо да се устоличење обави под сводовима Цетињског манастира, на литургијском сабрању којим ће началствовати Његова Светост Патријарх српски Господин Порфирије, уз саслужење епископа из наше и других сестринских Цркава са свештенством и уз присуство представника црквених општина из Црне Горе. Дакле, овај догађај обавиће се без раније планираног свенародног сабора испред Цетињског манастира.
Устоличење Митрополита је радост цијеле Цркве па позивамо свештенство да са вјерујућим народом тога дана у свим храмовима Митрополије црногорско-приморске литургијски и са благодарењима Богу прослави овај догађај. За све оне који остану у својим домовима Радио телевизија Црне Горе и Митрополија црногорско-приморска обезбиједиће директан телевизијски пренос из Цетињског манастира.
Не мања радост и благослов за све вјернике у Црној Гори представља и прва посјета Патријарха српског Порфирија Митрополији црногорско-приморској. Све оне који желе да лично дочекају Патријарха Порфирија и приме његов патријарашки благослов, а знамо да је таквих велики број, позивамо да узму учешћа у свечаности која ће се, дан раније, у суботу 4. септембра са почетком у 18 часова, због тренутне епидемиолошке ситуације, одржати на отвореном испред Саборног храма Христовог Васкрсења у Подгорици.
Угледајући се на Светог Петра Цетињског, миротворца и чудотворца, који је сав свој живот посветио мирећи завађену браћу, ни ми нећемо никада престати да позивамо и себе и све наше ближње, укључујући и оне који мисле другачије од нас, на мир, слогу, праштање и помирење, учећи се од апостола народа Павла који нам заповиједа да „са сваком смиреношћу и кротошћу, са дуготрпљењем, подносимо један другога у љубави“. (Еф. 4, 1-2).
Нека се овим свечаним чином устоличења Митрополита црногорско-приморског Јоаникија усели мир и духовна радост у свако срце, у сваки дом и породицу, и вјерујућу и невјерујућу, и у оне који нас мрзе и у оне који нас воле. Да се мање свађамо а што више разговарамо, да једни друге чујемо и разумијемо, а онда да се братски загрлимо и измиримо. Тада ће благослов Божији и Светог Петра Цетињског бити на свима нама, нашим потомцима и цијелој Црној Гори! Амин, Боже дај!
Из Митрополије црногорско-приморске
Samo ti...
U mome srcu si...
Jedna jedina, nepobjediva -
Zvezdo ljubavi!
Ne moraš po automatizmu da me uvrstiš u kontra tabor ali neću te ubjeđivati da griješiš jer si donekle u pravu. Postoji dosta osoba iz političkog javnog života koji ne slušaju Tompsona a meni lično smetaju međutim velika većina "ovih drugih" mi sasvim odgovara a znaš li zašto? Zato što njih smatram časnijim crnogorcima/srbima od komita-cetinjana koji za svo ovo vrijeme NITI JEDNU pomiriteljsku i bratsku poruku nisu uputili, što sa druge strane nije slučaj.
(╯°□°)╯ ︵ ┻━┻
Ko su komiti?
S kim se uporedjuju komiti?
Koliko komita ima?
Koliko tih drugih ima?
Kakvu ideologiju zagovaraju komiti?
Kakvu ideologiju zagovaraju ovi drugi?
Pojasnjenja radi.
"S tim nasim vojnicima, kazem vam, ne mozemo ni da idemo u lov na zeceve..."
Ja znam odgovor na prvo pitanje. Kada se 1916 god. povukla reguralna vojska ostali su borci koji su se smatrali paravojskom. Komita potiče od austrijske riječi za paravojnika. Neki od njih su nastavili borbu i poslije 1918 god.
Kakva je projekcija na danas i ostalo... Ne znam, nisam školovala.
Sent from my moto e5 using Tapatalk
A zašto stalno govoriš u drugom licu mnozine?! K0oga sve osim mene ubrajaš u ovu skupinu mrzitelja?
Prvo, ja sam osoba kojoj najmanje mozes šovinizam da spočitaš, ako ništa, više sam puta ispod srpske zastave stojala dok se Boze pravde intonira nego ti ispod crnogorske. Ne znam zašto poistovjećuješ moje neslaganje sa tvojim i ne samo tvojim stavovima mrznjom prema Srbima...to me baš vrijedja,...prvo ja sam sudbinski vezana za Srbiju i živim u kući sa tri osobe koje imaju pravo na srpsko drzavljanstvo?! Ali ja sam Crnogorka i ne dam da mi uskraćuješ prava...to je to...
Što se oca Gojka tiče postvljen ti je klip na ovoj temi...mislim da je u Živoj istini gostovao (ovdje sam insert vidjela inače nijesam gledalac emisije) i samo mi je dobro došlo kao šlagvort
Izraz litijaši je po tebi pogrdan po meni nije...mislim da ako se nešto zove litije, da je potpuno isprvno ljude koji učestvuju na litijama nazvati litijaši...što se mog odnosa prema tome tiče, nema nikakvu pogrdnu konotaciju....ali "kad zlo vidiš, zlo i misliš" ne mogu ti tu pomoći...ti si meni rekao mnogo ruznih stvari gore, ali ja tvoju ostrašćenost razumijem i njoj to pripisujem...
ja nijesam ostrašćena, ja samo želim da živim u miru, ako bude sreće sa malo bolji standardom nego do sada i najbitnije, meni neće smetati ni Dritan, ni Zdravko, ni Safet kao premijeri...ja sam naučena da poštujem volju većine a bez obzira na to ko je na vlasti ja sam uvijek Crnogorka! Složićemo se da je veliki broj tvojih sunarodnika mijenjao nacionalnost kako je vjetar duvao i kako je para bilo...naravno, vjerujem da će sad i mnogi moji sunarodnici istim putem za vjetrom i mitom...ali to su naši sunarodnici
NEma problema, svako može i treba bez obzira na nacionalnost da bude premijer i đe je sreće to normalnome svijetu ne smeta. Naš premijer se ne ponaša kao premijer gradjanske države.. kad ne bi znao ništa o CG a malo propratio premijera pomislio bi da smo teokratska drzava i to dominantno srpska pravoslavna...a nijesmo, mi smo građanska država u kojoj nekim čudom imaš litije ( Литија или крсни ход је свечана религиозна процесија, праћена молитвом за друге) kojima imaš više ljudi koji nijesu vjernici no religioznih ljudi....pri tome ogromna većina prije litija iako je slavila slavu i Božić nikad u crkvu nije ušla, i imaš proteste protiv ustoličenja nekog srpskog pravoslavnog popa na kojima skoro da nema vjernika, a protestanti se kao bune što ne mogu da koriste manastire koje im je druga crkva zaposjela...a oni ne idu u manstire..ođe bi ludi poludio
Sovršenstvo tvorenija, tainstvene sile bože,
ništa ljepše, nit’ je kada, niti od nje stvorit može!
Placem
Budite relaksirani.
,
Poslano sa mog CPH2025 koristeći Tapatalk
Sreca pa nije namontirano. Ali dobro i to prolazi.
Last edited by hercules; 30-08-21 at 23:32.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
There are currently 4 users browsing this thread. (0 members and 4 guests)
Bookmarks