Results 1 to 5 of 5

Thread: Zdralovi- apel

  1. #1
    Join Date
    Mar 2004
    Posts
    134
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default Zdralovi- apel

    Apel Crnogorcima - ne pucajte na ždralove

    Republički zavod za zaštitu prirode pozvao je građane Crne Gore da pomognu u zaštiti ždralova, koji ovih dana preleću teritoriju te republike na putu za staništa u severnoj Evropi i Rusiji. Crnogorci na jata ovih retkih ptica, koje izgladnele i iscrpljene traže hranu na livadama u Bjelopavlićkoj ravnici, ili na obroncima Lovćena, pucaju iz lovačkog oružja, "što je pravi ekološki vandalizam". Ždral je u Crnoj Gori zaštićena vrsta ptica i njihovo uznemiravanje i ubijanje je kažnjivo. (Tanjug)

  2. #2
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    posljednji autobus za Katangu
    Posts
    1,624
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Ako se ne dozovu pameti, to jest ne promijene svoje divljacke nagone, zdralovi ce promijeniti rutu narednih nekoliko godina. Istovjetno se dogodilo s lastama pri dolasku iz Afrike u Evropu. Pocele su da izbjegavaju Italiju.

  3. #3
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Nadajmo se da ce poslije apela Darka Saveljica (Centar za zastitu i proucavanje ptica) na tv, prestati ta glupost i beskorisno unistavanje ptica, a ovakvu slika na nebu gledati i sljedeca pokoljenja.

    Kad vec pomenuh Darka Saveljica i Centar za zastitu i proucavanje ptica nadajmo se da ce novi putopisi o pelikanima na Skadarskom jezeru biti dostupan i na stranama www.

  4. #4
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Zastititi mocvarna podrucja

    PODGORICA- Ministarstvo zastite zivotne sredine i uredjenja prostora pozvalo je gradjane Crne Gore da danas, na Medjunarodni dan mocvarnih porucja, razmisle o sopstvenom doprinosu njihovom ocuvanju. Kako se podsjeca u saopstenju, 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana je medjunarodna Konvencija o mocvarnim podrucjima, kao najznacajniji dokument koji regulise upravljanje i zastitu tih specificnih ekosistema.Od tada se taj datum obiljezava kao Medjunarodni dan mocvarnih podrucja. Konvenciji su do sada pristupile 123 nacionalne vlade, a vise hiljada stanista iz citavog svijeta se nalazi na Ramsarskoj listi medjunarodno znacajnih mocvarnih podrucja.Mocvarna podrucja kao zivotno staniste koristi veliki broj ptica, od kojih mnoge pripadaju ugrozenim vrstama. Ona predstavljaju i prirodne preciscivace otpadnih voda i regulatore poplava, a ucestvuju i u prirodnoj regulaciji klime i odrzavanja ravnoteze ekosistema i sveukupnog zivog svijeta akumulisanjem gasova staklene baste. Mocvarna podrucja su i izvori pijace vode. Najznacajniji ekosistem mocvarnog tipa u Crnoj Gori je Skadarsko jezero, koje je 1996. godine upisano na Ramsarsku listu.Na tom jezeru se gnijezdi vise od 260 vrsta ptica, sto dovoljno govori o znacaju tog ekosistema ? kaze se u saopstenju Ministarstva.Znacajno mocvarno podrucje u Crnoj Gori je i Ulcinjska solana. Ona je potencijalno novo Ramsarsko podrucje, na kome je nedavno zavrsen naucni projekat o zivom svijetu i sveukupnom znacaju stanista. Mocvarnom tipu ekosistema pripadaju i sasko jezero, delta rijeke Bojane, kompleks Krupac, Slano jezero i Budoska bara, kao i jezera u masivu Prokletija i Durmitora ? stoji u saopstenju.

  5. #5
    Join Date
    Jan 2004
    Posts
    31,208
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Poznati ornitolog rekao da je Skadarsko jezero bolesnik

    Nakon sto su strucnjaci prebrojali ptice na Skadarskom jezeru i ustanovili da je cak 230 hiljada jedinki manje nego rekordne 1999. godine, poznati ornitolog Ondrej Vizi je za ?Vijesti? izjavio da je to jezero bolesnik koga hitno treba lijeciti.

    On je kao karakteristican primjer naveo populaciju divlje patke, ciji je broj opao na samo hiljadu, iako ih je proteklih godina bilo cak 30 puta vise. Veliki pad zabiljezen je i kod baljoski, kojih je oko 20 hiljada, odnosno osam puta manje nego 1999. godine, a siva plovka je opala sa nekadasnjih 50 hiljada na samo 2500.

    ?Upravo baljoske demantuju pricu da ptice nijesu dosle i da ih je zbog toga manje. Gotovo sve vrste su desetkovane, pogotovo ptice koje se hrane biljkama, puzevima i skoljkama. Manji pad zabiljezile su vrste koje se hrane ribom. Ovakvi podaci vjerovatno upucuju na pokidan lanac ishrane?, kazao je Vizi.

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •