Religija i umjetnost

[septembar]

Ja smatram da su ...
nauka , religija i umjetnost tri oblasti jedinstvene covjekove imaginacije

Kako se siri covjekova spoznaja tako bi trebalo sve tri ove oblasti da se pomjeraju
Naprimjer prije 2000 godina stanje je bilo ovako ...
[nauka].[religija].[umjetnost]

a danas bi trebalo biti
[....nauka....]....[....religija....]....[....umjetnost....]

medjutim masovne abrahamske religije kojima smo okruzeni zele da ostanu na istom mjestu i ne zele da se pomjere . (Pomjere se po malo bas kad moraju )

Znaci danasnje stanje je otprilike ovako
[...nauka.[....].religija]....................[ umjetnost...]

Ima dosta tema o ovom prvom problemu odnosa nauke i religije (umjesto da podstice ovakva religija gusi nauku)

Ovo je tema o udaljavanju religije od umjetnosti ... Teznja religije da se ni umjetnost ne razvija i sl.

Evo jedan tekst o problemu savremene arhitekture (primijenjena umjetnost) i konzervativizma u srpskoj pravoslavnoj crkvi
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=425942

Bujrum ...

[funestis]

Nešto sam već pisao o sličnom.

https://forum.cdm.me/showthread.php?...ka#post2894739

https://forum.cdm.me/showthread.php?...ka#post2950993

Nauka je proces spoznaje realnog svijeta uz pomoć naučnog metoda i matematičke logike.

Filozofija je proces spoznaje svijeta kada ne postoji volja za primjenom naučnog metoda i čisti logički pristup je prihvatljiviji. Naravno postoje i instance gdje nije moguće primjeniti naučni metod ili primjena naučnog metoda bi bila previše komplikovana. U takvim slučajevima logika i ospmatranje i filozofija proistekla iz njih postaju prihvatljivi metodi spoznaje.

Religija nije metod spoznaje već personifikacije i produkt je antropocentričnosti ljudskog iskustva. Predstavlja odgovor na evolutivni pritisak na ljudsko društvo proistekao iz instiktivne znatiželje naše vrste ali bez primjene logike već samo u obliku personifikacije.

Umjetnost nije metod spoznaje u klasičnom smislu, već expanzija iskustva, produbljenje osjećaja i manipulacija istima. Umjetnost predstavlja metod kompleksne komunikacije gdje se prenosi, ne informacija o nečemu (iako je to sadržano u svakom umjetničkom dijelu) već doživljaj nečega. Taj doživljaj se dodatno expandira i mogu mu se dodati novi oblici, ugraditi dodatni doživljaji i poruke.

Umjetnost je najapstraktnija i najkomplikovanija ljudska aktivnost i najkomplikovanija za razumjeti, može sadržati u sebi i sve gornje metode spoznaje. Moje mišljenje o umjetnosti se duboko izmijenilo u zadnje vrijeme proučavajući antropološki razvoj umjetnosti (čitajući u stvari sve relevantne radove do kojih sam mogao doći na tu temu iz antropologije, sociologije kao i neke neurološke radove koji se bave tom temom makar periferno).

Vrhunski umjetnik može ugraditi u svoje dijelo čitav niz događaja, doživljaja i emocija, iluzija, laži i istina iako na prvi pogled cijelo dijelo samo recimo slika jednog pejzaža.

Razlika između (uzmimo za primjer slikarstvo) vrhunskog umjetnika i dobrog slikara je upravo u tome, moć prenosa čitavog niza poruka kroz jedno dijelo kod prvoga dok drugi tek odrađuje svoj posao.


Nauka: metod empirijske spoznaje upotrebom Naučnog metoda.

Filozofija: Metod spoznaje bez upotrebe naučnog metoda ali upotrebom osmatranja i logike.

Religija: Metoda personifikacije i antropomorfizma nepoznatog u pokušaju da se da forma i razumije to neponato. Upotreba logike nije nužna ali proističe iz posmatranja nepoznatog.

Umijetnost: Metod komunikacije čitavog niza događaja: poruke, osjećanja, metode, percepcije, filozofije, ličnog stava itd preko jedne kompleksne prezentacije koja može biti vizualna, zvučna, preko hrane ili čak uz pomoć mirisa (parfemisti su umijetnici i pojedine kreacije mogu izazivati jako kompleksne doživljaje i memorije, ovaj proces je donekle objašnjen neurologijom).

Zanimljiva posljedica umijetnosti kada se u nju umiješa neurologija i sociologija.

Upotreba umijetnosti kao oruđa za kontrolu ili čak oružje.

Propaganda je jedan od metoda gdje se umijetnost upotrebljava kao vektor za prenošenje specifične ideje. Reklame, religiozna dijela (korali ili religiozne slike), marševi i posteri, sve su to dijela koja koriste umjetnost za propagandu.

Umjetnost kao oružje. Propaganda je jedan vid oružja, međutim postoje specifični vidovi prezentacija gdje doživljaj posmatrača prelazi prag podnošljivosti. Posebno konstruirana umijetnička dijela mogu izazvati, nekontrolisan plač, mučninu, smijeh do te mijere da osoba izgubi moć samokontrole i bude onesposobljena neko vrijeme.

Za izradu takvih dijela potreban je vrhunski umjetnik i ponekad (iako nije obavezno) naučni pristup odnosno recimo neka znanja dobivena proučavanjem neurologije.

Postoje i još neke ideje u umjetnosti, komunikaciji i spoznaji, npr fenomen Memea, odnosno zarazne ideje koja se ponaša prema evolutivnim principima i postoji cijela nauka koja proučava ovu pojavu Memetika. Zatim tu je i recimo i fenomen kiča odnosno masovne umijetnosti. Ali otom potom.

[septembar]

...
Nauka je proces spoznaje realnog svijeta uz pomoć naučnog metoda i matematičke logike.

Naravno ali ... Razlicito shvatamo pojam izraza "religija"

Filozofske pretpostavke nauke naprimjer "Da fizicki zakoni djeluju jednako svuda u univerzumu" su vjerovanja, logicna kakva trebaju biti,
opravdana i mudra ali ipak vjerovanja . To je "religija" u osnovi nauke
Postoje takodje logicne i opravdane pretpostavke i "hipoteticke naucne torije" / Naprimjer teorija o tamnoj materiji , energiji ili neki elementi teorije Velikog praska ...
U skladu su sa filozofijom nauke ali su vjerovanja i predstavljaju religiju ... nemaju uopste ili nemaju cvrste i jasne eksperimentalne dokaze.

Pod pretpostavkom da neko dobro shvata i vjeruje u osnovni moralni princip slobode i tolerancije. (Govorio si o "specificnom slicaju" stanja religije u Americi=SAD)
mozes da imas sledece slucajeve
- da neko nezna osnve fizike i da vjeruje u neku egzoticnu religisku teoriju o strukturi svijeta (naprimjer Zemlja ravna ploca, u centru univerzuma , okruzena nebesima ...) i to je po meni u redu dok postuje druge i svojim argumentima brani svoj stav. Za mene je neprihvatljiva ali za njega je ok.
- drugi slucaj da neko dobro poznaje fiziku i vjeruje u naprimjer "Stvarenje Zemlje ili zivota na njoj intervencijom neke vanzemaljske inteligencije" (ovo je takodje religiska teorija i dio vjerovanja =religije tog covjeka.
- treci slucaj da neko savrseno razumije i fiziku i "standardni model" kvantne mehanike i nevjeruje da je on tacan vec a je tacan neki drugi od petnestak ostalih modela (mozda je i sam izmislio jedan od njih) i naravno ima jake svoje filozofske argumente za to iako nema fizicke dokaze.
(i ovo je prava religiska teorija i dio citavog "sistema vjerovanja" tog covjeka. Ako ima organizacija koja zastupa taj "sistem vjerovanja" onda je to i religiska organizacija)

Ebiga , skrenuh sa sopstvene teme o problemu religije i umjetnosti

.Zatim tu je i recimo i fenomen kiča odnosno masovne umijetnosti. Ali otom potom.

Ovo bi bilo pitanje za jos jednu temu , svakako interesantno posto sam siguran da je kic signal mnogo vecih problema... evo pitanja
Kako definisati losu bezvrijednu umjetnost "Kic" jos kad je to dosta individualna stvar?
Da li su naprimjer "turbo folk"+"sisate pjevaljke" + "alkohol" bili signal kulturnog propadanja , religiskog zaludjenja,paranoje nacionalizma i na kraju rata u ex Yu?
Ili evo u vecini americkih filmova imas naoruzanog glavnog junaka, gomilu ispaljenih metaka, ubijenih protivnika, slupanih auta , zgrada , ... da li je to kic?

Nego da se vrnemo na odnos religije koja bi prirodno trebala da podstice umjetnicku slobodu i kreativnost a to ne radi, Cak cini suprotno ...

Tekst : http://www.vreme.com/cms/view.php?id=425942

[funestis]

Naravno ali ... Razlicito shvatamo pojam izraza "religija"

Filozofske pretpostavke nauke naprimjer "Da fizicki zakoni djeluju jednako svuda u univerzumu" su vjerovanja, logicna kakva trebaju biti,
opravdana i mudra ali ipak vjerovanja . To je "religija" u osnovi nauke
Postoje takodje logicne i opravdane pretpostavke i "hipoteticke naucne torije" / Naprimjer teorija o tamnoj materiji , energiji ili neki elementi teorije Velikog praska ...
U skladu su sa filozofijom nauke ali su vjerovanja i predstavljaju religiju ... nemaju uopste ili nemaju cvrste i jasne eksperimentalne dokaze.

Pod pretpostavkom da neko dobro shvata i vjeruje u osnovni moralni princip slobode i tolerancije. (Govorio si o "specificnom slicaju" stanja religije u Americi=SAD)
mozes da imas sledece slucajeve
- da neko nezna osnve fizike i da vjeruje u neku egzoticnu religisku teoriju o strukturi svijeta (naprimjer Zemlja ravna ploca, u centru univerzuma , okruzena nebesima ...) i to je po meni u redu dok postuje druge i svojim argumentima brani svoj stav. Za mene je neprihvatljiva ali za njega je ok.
- drugi slucaj da neko dobro poznaje fiziku i vjeruje u naprimjer "Stvarenje Zemlje ili zivota na njoj intervencijom neke vanzemaljske inteligencije" (ovo je takodje religiska teorija i dio vjerovanja =religije tog covjeka.
- treci slucaj da neko savrseno razumije i fiziku i "standardni model" kvantne mehanike i nevjeruje da je on tacan vec a je tacan neki drugi od petnestak ostalih modela (mozda je i sam izmislio jedan od njih) i naravno ima jake svoje filozofske argumente za to iako nema fizicke dokaze.
(i ovo je prava religiska teorija i dio citavog "sistema vjerovanja" tog covjeka. Ako ima organizacija koja zastupa taj "sistem vjerovanja" onda je to i religiska organizacija)

Ebiga , skrenuh sa sopstvene teme o problemu religije i umjetnosti


Ovo bi bilo pitanje za jos jednu temu , svakako interesantno posto sam siguran da je kic signal mnogo vecih problema... evo pitanja
Kako definisati losu bezvrijednu umjetnost "Kic" jos kad je to dosta individualna stvar?
Da li su naprimjer "turbo folk"+"sisate pjevaljke" + "alkohol" bili signal kulturnog propadanja , religiskog zaludjenja,paranoje nacionalizma i na kraju rata u ex Yu?
Ili evo u vecini americkih filmova imas naoruzanog glavnog junaka, gomilu ispaljenih metaka, ubijenih protivnika, slupanih auta , zgrada , ... da li je to kic?

Nego da se vrnemo na odnos religije koja bi prirodno trebala da podstice umjetnicku slobodu i kreativnost a to ne radi, Cak cini suprotno ...

Tekst : http://www.vreme.com/cms/view.php?id=425942

Teoretska fizika se ne bazira na vijeri već na matematičkoj exploraciji mogućnosti, (istraživanju u smislu putovanja kroz nepoznato područje, nema na našem jeziku specifična riječ za takvo istraživanje, fizičar teoretičar je kao speleolog unutar nepoznate mračne pećine).

Teoretska fizika se bazira na premisi da svi fizički zakoni imaju zadovoljavajući matematički model.

Ova činjenica je bazirana na iskustvu gdje svaki fizički zakon ima matematički opis (formulu).

U početku fizike, fizički zakoni su promatrani experimentom a modeli su se kasnije razrađivali preciznim experimentima. Onda negdje na početku 20 vijeka, dogodile su se teorija relativiteta i kvantna mehanika koje su bile čisto matematički konstrukti izvedeni iz postojećih zakonitosti.

Kasnije su obadvije teorije experimentalno potvrđene. Ovaj uspjeh je ohrabrio naučnike da se bace u matematičku exploraciju mogućnosti i to sa ogromnim uspijehom jer se ispostavilo da fizički zakoni prate logiku matematike u potpunosti, bez skretanja.

Sve veći prodori danas u fizici se prvo urade na papiru, upotrebom matematike pa tek onda experimentalno, primjeri su standardni model, tunelirajući efekat, skoro cijela nanotehnologija je bazirana upravo na proračunima.

Teoretska fizika je veoma precizan metod razrade problema baziran na direktnoj koorelaciji matematike i fizičkih modela. Matematika je izgleda okvir ili skela na kojoj su zakačene zakonitosti svemira, a teoretski fizičar je radnik koji se kreće po toj skeli pokušavajući dosegnuti fizičke zakonitosti okačene po njoj a koje još nisu viđene ili otkrivene.

Teoretska fizika nije bazirana na vijeri osim ako se vijera definiše i kao vijera da je 2 plus 2 jednako 4.

Ponekad izgleda da ono što teoretski fizičari pričaju kao vijerom nadahnuta besjeda jer koriste velike filozofske riječi i rečenice poput Big Bang, Mračna sila, Tamna materija, super strune ili supersimetrija. Međutim to samo nama laicima zvuči veliko, i božanski nadahnuto, a u stvari to su sve termini proistekli iz matematike koja ne podržava vijeru u svojoj metodici.


Ne postoji veći paradoks gledajući iz perspektive laika kada se posmatra teoretski fizičar. Osoba koja istražuje i poznaje samu bit svemira je osoba koja ne koristi ni zrno vijere u svojoj metodici spoznaje.

I to je ono što laici ne mogu prihvatiti i smatraju da je teoretska fizika bazirana na vijeri.

Ali matematika ne podnosi vijeru, a teoretski fizičar nikad ne filozofira on samo računa.

[funestis]

Ali da se vratim na temu i osvrnem na naslov teme i to kratko.

Religija i umjetnost


Mislim da se religija koristi umijetnošću za propagandne potrebe. Umjetnost je, kao što sam rekao, metod širokopojasne komunikacije, veoma pogodan za predavanje učenja neke religije. Zato se religija u većini instanci ponašala mecenski prema umijetnicima koji su bili u suštini propagandno oruđe ideologije.

Mislim da u suštini religija i umijetnost imaju klasičnu koorelaciju kao i bilo koja druga ideologija sa komunikacionim sistemom. Služi se njime da bi širila svoj uticaj.

[bonnob1]

Religija je nadanje, sanjanje, postavljanje zelja itd., a Umjetnost je materializiranje ljudske maste, vizuelno i cujno.

[gaul]

"Kulturni poslenik" Živorad Ajdačić sastavio spisak nepatriotskih filmova u Srbiji



http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/379671/Kulturni-poslenik--Zivorad-Ajdacic-sastavio-spisak-nepatriotskih-filmova-u-Srbiji

1) „Ako zrno ne umre” Siniše Dragina - film govori o tome kako srpski pop prodaje prostitutke po Kosovu Unproforu i Euleksu.

2) „Mamaroš” Mome Mrdakovića

3) „Karaula” Rajka Grlića

4) „Podunavske Švabe” –film govori kako su Rusi i Srbi ubijali jadne Švabe u Banatu

5) „Srpski film” - jer govori o tome kako otac siluje svoje dete ispod slike gde se vide knez Lazar i Miloš Obilić

6) „Šišanje” – film prikazuje mladog Srbina koji ubija Rome po Beogradu

7) „Turneja” Gorana Markovića – priča o srpskim glumcima koji igraju u Bosni gde u monologu Gordan Kičić kazuje kako srpski narod teroriše ceo Balkan

8) „Sveti Georgije ubiva aždahu” Srđana Dragojevića, u kom glumac Branislav Lečić govori:„Srbi idu da ratuju jer su manijaci”...

[gaul]

Ja smatram da su ...
nauka , religija i umjetnost tri oblasti jedinstvene covjekove imaginacije

Da, opet one strikno zavise od imaginacije samog čovjeka.
Kako onda čovjeka podijeliti u oblasti - specifičnost psihe jeste da je to jako kompleksna tvorevina i religija i kao umjetnost su njeni izražaji.

Svakako da sve zavisi od te imaginacije samog čovjeka, od njegovog znanja, spoznaje.

Najvažnije za jedno društvo jeste kultura, nju neosporno sačinjavaju ovi činioci koje si nabrojao, s tim što bih dodao i filozofiju.
Sve je to nastalo jedno iz drugoga i uopšte ne protivriječi jedno drugome, niti suzbija, ili brani - kako raste spoznaja čovjek sve ima manji eksterni konflikt, on se transformiše kao strikno unutrašnje stanje psihe - dijalektički odnos.

Da bi riješili problem, uznapredovali, moramo pronaći i mjesto gdje će se to odvijati.
I jedan od najtežih zadataka, ovako praktično kada opserviramo, ispane da čovjek pronađe sebe.

Sa druge strane, nažalost, mnogi shvaćaju nauku i njeno djelovanje poput fabričke trake. Što i nije očekivano, opet da se vratimo na stanje psihe, što je spoznaja manja, ona vrednuje jedino očigledne i drastične, opipljive i razumljive dokaze, ukratko one dokaze koje m,ože dokučiti. (postavlja se pitanje čemu dokazi)

Društvo je poput živog bića, ako ga izložimo pritisku ono reaguje.
AKo pogledamo CG, i proanaliziramo neki tok odnosa između ovih oblasti samo u XX vijeku, gdje se stalo tu se uvijek vratilo, na tu tačku, jednostavno nema preskoka - jer indetitet , kultura može jedino odrediti i potpomognuti napredovanje, jer ono je zapravo jedno društvo, tj. najvažnija.

Sa druge strane, ekonomsko-politička kriza nam je uslovila deregulaciju, insitucije su izgubile potenciju i jedina pokretačka snaga kulture, je upravo intelektualac, koji je postao zavistan u svakom smislu (a takav je impotentan ), stagniraćemo sve dok ne budemo potonuli toliko u blato da najobičnijem primitivcu bude jasno kako da riješi problem, e onda uz mnogo štete i primitivnih stavri se to i dešava.

Globalna specijalizacija, usmjerenje znanja - sa jedne strane omogućava napredak temeljnija istraživanja i isplativost radnika u fabrici veća, i sam produkt je sve jefitniji.
Dok sa druge strane, dekadencija globalno se dešava, upravo uslijed ignoratskog odnosa prema veoma vitalnim stvarima za društvo, koje su mnogo bitnije od posjedovanja tehničkog uređaja, koliko je shvatiti pa makar i banalne stvari - tako se dešava da ljudi stiču pogrešno znanje.

Evo jedan tekst o problemu savremene arhitekture (primijenjena umjetnost) i konzervativizma u srpskoj pravoslavnoj crkvi
http://www.vreme.com/cms/view.php?id=425942

Ovakve stvari će se uvijek dešavati dok god imaju podršku.

Uglavnom se vodi bitka na svim frontovima za mediokriteta, kako da mu se izvuče novac, da se utiče na njegov izbor.

Najužasnije jeste, polarizacija - niko neće sagledati stvari onakve kakve jesu - već uslijed dekadencije, krize , svi su ovome pristupili iskompleksirano - tražeći sebe kroz stav prema ovakvim stvarima.

(primijenjena umjetnost) i konzervativizma

jok ... čista postmoderna, nema tehnike, nema vrijednosti, simbolički provokativna sa efektom reagensa dovodi do interakcije umjetnika - posmatrača (iliti uživaoca)