Harmonizacija carina i slobodan protok roba -> prednosti !

[monteboy]

Harmonizacija carina i slobodan protok roba i usluga

Suprotno uvreženom mišljenju da će povećanje carina voditi gubitcima za Crnu Goru i smanjenju
blagostanja njenih građana, mi smatramo da će u ovim okolnostima harmonizacija carina sa
Srbijom nužno voditi povećanju nivoa blagostanja građana. Taj uticaj harmonizacije carina na
pojedine elemente blagostanja bi bio sledeći:
a) Prvi element blagostanja odnosi se na ono što se naziva potrošačev višak, a koji
najdirektniji izražava uticaj određene promjene na blagostanje nacije. U Crnoj Gori je uvreženo
mišljenenje da će uvođenje viših carina, koje harmonizacija implicira, neminovno voditi porastu
cijena što će imati nagativnog uticaja na nivo blagostanja građana tj. na pad potrošačevog viška.
Takva tvrdnja je zasnovana na prećutnoj pretpostavci da su zbog viših carina i cijene u Srbiji veće,
te da će stoga uvođenje viših carina neminovno voditi preusmjeravanju uvoza sa jeftinijih svjetskih
proizvoda na skuplje srbijanske proizvode. Nažalost, iako su u Crnoj Gori carine u prosjeku bile za
desetak procentnih poena niže, crnogorske cijene su u prethodnih nekoliko godina u prosjeku bile
veće od srbijanskih za 20% i više procenata. Postoji nekoliko razloga kojima se objašnjava ova
pojava. Prvo, već je registrovano postojanje monopolaskih i oligopolskih struktura u okviru uvoznog
sektora kod nas, što uvoznike stavlja u poziciju da nameću veće cijene za proizvode koje uvoze od
onih koje bi bile u uslovima konkurencije. Drugo, do avgusta 2003. godine u Crnoj Gori su
postojale kvantitativne restrikcije na uvoz roba, čiji je uticaj sličan, ako ne istovjetan naprijed
opisanom uticaju monopola. Treće, zbog relativno malog tržišta, postoji disekonomija obima kod
uvoznog sektora (male narudžbe su praćene slabijim kotacijama i višim troškovima obrade tih
narudžbi), što utiče da operativni troškovi naših uvoznika budu veći nego što bi bili u drugim
okolnostima. U takvim okolnostima i cijene uvoznih proizvoda moraju biti veće. Vjerovatno je da je
svaki od ovih faktora imao određenog uticaja, ali je očito da je postojanje oligopolskih i
monopolskih struktura bilo od presudnog uticaja. No, što god da je stvarni razlog većih cijena u
Crnoj Gori nego u Srbiji, činjenica je da bi harmonizacija carina, ako bi bila praćena potpunom
liberalizacijom srpsko-crnogorskih trgovinskih odnosa, dovela do smanjivanja cijena potrošnih
proizvoda u Crnoj Gori, što bi značilo povećanje potrošačevog viška. Da je to zaista tako može se
naslutiti već iz činjenice da je u periodu od avgusta prošle do februara ove godine došlo do pada
troškova života u Crnoj Gori za oko 3%. To upućuje na zaključak da su u istom periodu crnogorski potrošači bili u dobitku za nekih 20 miliona eura, odnosno za oko 30 miliona eura na godišnjem
nivou.
b) Drugi element blagostanja koji će biti pod uticajem harmonizacije su prihodi države.
Prihodi trezora će, s jedne strane, biti umanjeni zbog efekta preusmjeravanja uvoza sa svjetskih
proizvoda, na koje se plaća carina, na srbijanske proizvode, na koje se ne plaća carina. Ovo
smanjenje prihoda je jednako proizvodu carina pre harmonizacije i prirasta vrijednosti uvoza iz
Srbije. S druge strane, međutim, prihodi trezora će porasti usled samog efekta povećanja carina,
koje bi trebale da porastu za nekih 7% do 10%. Ovo povećanje prihoda države bi trebalo biti
jednako proizvodu prirasta carina i vrijednosti uvoza iz svijeta nakon harmonizacije. Nema sumnje
da ovaj drugi pozitivni efekat dominira nad prvim negativnim efektom, tako da možemo sa
sigurnošću očekivati da će harmonizacija voditi prirastu prihoda države.
3. Treći element blagostanja na koji harmonizacija ima uticaja je je proizvođačev višak, pod
kojim mi razumijemo ne samo profite domaćih proizvođača, već i onaj dio računa nadnica naših
radnika koji čini dio društvenog blagostanja. Zahvaljujući liberalizaciji trgovinskog režima sa
Srbijom, te zahvaljujući zaštiti tržišta koju će porast carina donijeti, za očekivati je porast domaće
proizvodnje kako za domaće, crnogorsko tržište tako i za relativno veliko srbijansko tržište. Sve to
trebalo bi imati blagotvornog dejstva na oba elementa proizvođačevog viška (domaći profiti i
domaće nadnice). Treba, međutim, napomenuti da se ovaj efekat ne može u potpunosti realizovati
na kratak rok, već da je on dugoročnog karaktera

[monteboy]

Samo da posjetim da je crnogorska vlada odbila da u potpunosti podrzi harmonizaciju carinskih stopa pod obrazlozenjem da narusavaju vitalne interese Crne Gore.

Ja bi prije rekao da ugrozavaju interese nekih uvozackih monopolista ciji su uticaji na vladu u CG izgleda mnogo veliki.

Interes naroda i gradjanina se stavlja na zadnje mjesto i za to je vrijeme za PROMJENE !