Medojevic -"KAPOV" dug vektri je pitanje buducnos

[Milos1]

je konstatovao da vladajuća garnitura u Crnoj Gori neće i ne smije otvoriti mnogobrojna osjetljiva i bolna pitanja vezana za poslovanje KAP-a u posljednjoj deceniji prošlog i početkom ovoga vijeka

- Ako je do juče postojao neko u Crnoj Gori ko nije znao ko je u interesnom lobiju oko Kombinata aluminijuma, sada mu je sve jasno. Prepoznali su se i javili direktor "Vektre" Dragan Brković i direktor KAP-a Mihailo Banjević, iako Grupa za promjene nikad, pa ni prilikom posljednje konferencije za novinare, nijednom riječju nije pomenula bivšeg malog preduzetnika i bivšeg direktora marksističkog centra - saopštio je izvršni direktor GZP Nebojša Medojević.
On je naveo da se GZP obratila crnogorskoj vladi sa zahtjevom da se, prije javnog oglašavanja prodaje akcija Kombinata, napravi cjelovita strategija, o kojoj treba konsultovati javnost i dobiti odobrenje parlamenta. - Misili smo da je KAP još u većinskom vlasništvu države i fondova i da javnost ima pravo da prije tako krupne odluke bude cjelovito informisana - dodao je Medojević. Mogu se, istakao je on, Brković i Banjević ljutiti koliko hoće, uličarskim rečnikom napadati ugledne i poštene intelektualce i profesore, narodnim parama plaćati pojedine urednike i medije, ali mi nećemo odustati od pitanja kako je nastao dug KAP-a od skoro 70 miliona eura privatnoj podgoričkoj firmi "Vektra". - Ovo nije pitanje ni Banjevića ni Brkovića, već budućnosti Crne Gore - podvukao je on.
GZP je još jednom pozvala državne organe i institucije da provjere sumnje oko učešća nekog od članova GZP u nezakonitim radnjama i zahtijevala izvještaj o tome.
- Zahtijevamo i izvještaj ko je zaradio i koliko na inflatornoj dobiti 1993. i ko je koristio pare od primarne emisije u Crnoj Gori. Podaci o tome postoje u Narodnoj banci Srbije - istakao je Medojević. On je konstatovao da vladajuća garnitura u Crnoj Gori neće i ne smije otvoriti mnogobrojna osjetljiva i bolna pitanja vezana za poslovanje KAP-a u posljednjoj deceniji prošlog i početkom ovoga vijeka. GZP će se, najavio je Medojević, obratiti međunarodnim organizacijama, prije svih Svjetskoj banci, Evropskoj bvanci za obnovu i razvoj, BNP Paribas, kojeg je Vlada angažovala kao savjetnika u pribvatizaciji Kombinata, sa zahtjevom da nam se omogući nezavisni monitoring procesa privatizacije u Kombinatu. - Na to smo prisiljeni, imajući u vidu povezanost krupnog kapitala i krupne politike i moguće donošenje pogubne odluke, ne u skladu sa opštim interesima države i građana, već po mjeri interesnog lobija - kazao je Medojević. On je još jednom pozvao sve, kako je kazao, časne i odgovorne stručnjake u KAP-u, Univerzitetu, političkim partijama, nevladinim organizacijama u borbi za sprečavanje donošenja ovako važnih odluka po mjeri i diktatu moćnika, a na štetu države.

[Upitnik]

Da li je ovo obracanje GZP javnosti jos jedna ujdurma vlasti? Molim da mi pojasne opozicionari odavde.

Mozda sam ja naivan ali ovaj tekst udara tamo gdje je vlast najosjetljivija: u pare.

Zar nisu ovakve teme vaznije za Crnu Goru od prepirki rodjene brace i klonova iz redova DPS i SNP?

[Milos1]

Predsjednik kompanije "Vektra" Dragan Brković izjavio je juče da je Nebojša Medojević najpoznatiji analitičar iz Šilerove, "koji brani svog, kako veli, uglednog i poštenog intelektualca i Maring-kolegu, Branka Radulovića".
- Što ga brani, kad ga ne odbrani?! Zna crnogorska javnost da su i te kako problematični i Medojević i neki njegovi analitičari. Među njegovim je perjanicima i jedan od onih koji su devedesetih pendrekom prevaspitavali Muslimane po sjeveru Crne Gore - kaže Brković i dodaje:
- Znamo da je zbog toga Medo malo nervozan. Zamjera nam i na rečniku, pa koristimo priliku da ga najkulturnijim vokabularom pitamo:
1. Da li je zaista tačno da je Medojević bio najpoznatiji analitičar iz Šilerove i da je podnio ostavku tek kad ga je Srbija raskrinkala? Koliko je novca dobio za taj angažman?
2. Da li je tačno da je Grupa za promjene, kao što tvrdi opozicija, uslužni servis Vlade Republike Crne Gore i koliko je za to plaćen?
3. Da li je tačno da je Grupa za promjene plaćena od brojnih stranih donatora i interesnih lobija radi ostvarivanja njihovih ciljeva u Crnoj Gori?
4. Da li je istina da je Nebojša Medojević vlasnik brojnih računa u zemlji i inostranstvu, kao i jedne zlatne kartice u domaćoj banci kojom vlasniku naplaćuje intelektualni reket kako mu u javnosti ne bi pominjao sumnjive poslove?
5. Da li je tačno da je Maring preduzeće njegovog analitičara uzelo i iznijelo milionske svote tokom sankcija iz nikšićke Željezare, a tamošnje radnike ostavilo bez hljeba?
6. Da li je tačno da je Maring kompanija radila i s Kombinatom aluminijuma?
7. Da li je tačno da se u to vrijeme njegov ugledni profesor i pošteni intelektualac krio iza sopstvene žene, a danas iza Grupe za promjene?
8. Da li su Medojević i pojedini dobrostojeći članovi njegove grupe državi, na osnovu stečenih prihoda, uplatili porez, koliki su to iznosi i da li je ikada iko napravio reviziju njihovih računa? Ako jeste, zašto Medojević nije "transparentan i javan"?
9. Ko i koliko plaća Grupu za promjene da bi opstruirala privatizaciju Kombinata aluminijuma?
10. Da li će na ova pitanja odgovoriti triling Grupe za promjene ili da o tome pitamo Vladu? Ili da pozovemo "u pomoć poštenu domaću inteligenciju i međunarodnu zajednicu"?

[Milos1]

Kombinat je sankcije UN dočekao sa inostranim dugom od nepunih 40 miliona dolara. Novi je stvoren tokom nastojanja da pokažemo kako nam sankcije ne mogu ništa

Najveći povjerilac Kombinata aluminijuma je podgorička kompanija "Vektra", kojoj duguje više od 60 miliona eura. Potom slijede londonska Standard banka i švajcarski "Glenkor", kojima duguje po 30 miliona eura. Vladi, Elektroprivredi, "Jugopetrolu", Željeznici, Luci Bar treba da vrati oko 50 miliona eura.
Ovakvo stanje stvari utvrđeno je nakon raskida ugovora o menaxmentu sa "Glenkorom" 2000. godine i na osnovu toga je napravljen reprogram dugova iza kojeg su stale američka i crnogorska vlada.
Stručnjaci Francuske komercijalne banke, koji su 1998. godine na javnom oglasu osvojili pravo da budu finansijski savjetnici za prodaju KAP-a, utvrdili su da je njegova vrijednost minus 101 milion dolara, jer je dug dostigao 200 miliona dolara, tako da je KAP praktično bankrotirao. - Nigdje se ne vidi struktura duga, tako da se ne zna njegovo porijeklo, detalji transakcija sa inostranim i domaćim partnerima, odnosno cijene, rokovi, zatezne kamate - navodi koordinator Grupe za promjene Nebojša Medojević.
Kombinat je sankcije UN dočekao sa inostranim dugom od nepunih 40 miliona dolara. Novi je stvoren tokom nastojanja da pokažemo kako nam sankcije ne mogu ništa. U tom periodu KAP je razvio poslovanje sa "prijateljskim" privatnim preduzećima, preko kojih je nabavljao potrebnu opremu i sirovine, a čiji su vlasnici uglavnom bili u bliskim rođačkim, prijateljskim ili kumovskim vezam, a sa čelnicima Kombinata ili DPS-a. Kako je najvažnije bilo da se proizvodnja ne prekine, niko nije vodio računa o enormnim troškovima "patriotskih" firmi, čiji su se vlasnici golim prsima suprotstavljali sankcijama. Poslovanje u tom periodu je izgledalo ovako: patriotsko preduzeće ponudi kredit KAP-u tako što će nabaviti potrebnu opremu ili sirovinu, naravno sa kamatom, a za uzvrat uzima dio proizvodnje kroz kompenzacioni aranžman. Perverzno u ovoj šemi je bilo što je isto preduzeće bilo kreditor, dobavljač, isporučilac i kupac robe, tako da je, u dogovoru sa nadležnim, utvrđivalo sve bitne elemente aranžmana. U uslovima nepostojanja kontrole, obje strane su bile stimulisane na zloupotrebu. Kao rezultat ovih aranžmana, KAP je stalno povećavao troškove proizvodnje, a prodajna cijena je bila limitirana na berzi. Ubrzo je došao u situaciju da mu je proizvodna cijena bila za trećinu veća od prodajne.
Od svih 450 kompanija koje su na ovakav način poslovale sa KAP-om, na udaru javnosti najviše je bila podgorička "Vektra", vlasništvo Dragana Brkovića. Ona je i dvije godine nakon zvaničnog ukidanja sankcija bila najveći crnogorski izvoznik. - O poslovanju sa "Vektrom" ne znam ništa, jer otkako sam u upravi, KAP s njom ne posluje. Već šestu godinu "Vektra" u KAP-u nije kupila ni tonu metala - izjavio je direktor Kombinata Mihailo Banjević. Na pitanje da li je tačno da "Vektra" dobija 135 dolara po svakoj toni prodatog aluminijuma i da li je to vezano za prevozničke i špediterske usluge, Banjević je kazao da o tome ne zna ništa. - Aluminijum "Glenkoru" prodajemo u dvorištu fabrike. Znam da oni svake godine raspisuju tender za prevozničke usluge, ali to nije naš posao - rekao je on.
Medojević smatra da bi bilo neophodno da se utvrdi ko je pod kakvim uslovima poslovao sa KAP-om, ko je od primarne emisije kupovao za dinare, a prodavao za dolare, vraćajući u zemlji tek deseti dio vrijednosti. - Tako su se gradile imperije po Crnoj Gori - ističe Medojević.
Prema dokumentima, koje je "Danu" ustupio predsjednik SNS Andrija Mandić, vidi se da je 31. jula 1997. godine ukupan dug KAP-a "Vektri" bio - milion dolara. Interesantno bi bilo vidjeti kako je, dvije i po godine kasnije, prilikom reprograma dugova iza kojih su stale crnogorska i američka vlada, porastao za 60 puta.
J. RABRENOVIĆ

[Cikotic]

...