Page 3 of 5 FirstFirst 12345 LastLast
Results 51 to 75 of 105

Thread: Kuda ide hrana?

  1. #51
    Join Date
    Jul 2010
    Location
    Niksic
    Posts
    19,534
    Thanks Thanks Given 
    1,933
    Thanks Thanks Received 
    2,527
    Thanked in
    1,089 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by PrijekiLijek View Post
    Cika Dzo pretpostavljam da sadis na Medun i predlazem ti ukoliko volis cveklu a super je zdrava da je gore usadis.U Ducice koji su dosta blizu tebe bas lijepo uspijeva a nema mnogo posla oko nje.
    Ja sam donio za proljece da usadimo 3,4 vrste paradajza i par vrsta sargarepa iz Svice i nekih salata sa kojima se odje nijesam sreta' pa cu vidjet kako ce to odje uspjet'
    Ostavi sjeme pa da podijelis
    Tu es mon héro!

  2. #52
    Join Date
    Oct 2004
    Location
    worldwide
    Posts
    26,403
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    1 Post

    Default

    monsantovo sjeme je donio iz svice
    Risk , is what makes life worth living

    Never a failure, always a lesson!

  3. #53
    Join Date
    Mar 2008
    Location
    Indie OTS
    Posts
    17,996
    Thanks Thanks Given 
    254
    Thanks Thanks Received 
    1,908
    Thanked in
    674 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by sparco View Post
    monsantovo sjeme je donio iz svice
    Aahhaahaahhaah kako da ne:P
    http://www.coop.ch/pb/site/viva/node...Lfr/index.html
    Svaka kesica je oznacena sa oznakom BIO

  4. #54
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    Stručnjaci: Kukuruz u Srbiji je zatrovan

    Najveći deo ovogodišnjeg roda kukuruza u Srbiji je kontaminiran i u sebi sadrži otrovne materije, izjavio je danas generalni direktor preduzeća za kontrolu kvaliteta "SGS Srbija" Marinko Ukropina.
    The more things change, the more they stay the same.

  5. #55
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

  6. #56
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    Kuda ide meso: EU style





    100 Dead Horses Discovered In Romanian Lake

    +

    Poland plant halts production over rotten meat row


    Tonnes of old meat were recycled instead of being thrown away.
    The more things change, the more they stay the same.

  7. #57
    Join Date
    Jan 2010
    Posts
    14,671
    Thanks Thanks Given 
    192
    Thanks Thanks Received 
    308
    Thanked in
    225 Posts

    Default Prevare i los kvalitet u ponudi

    Danas u "Blicu" veliko istraživanje: Kako nas varaju na hlebu

    | 12. 05. 2013. - 09:32h | Komentara: 130

    U vreme kada se sumnja u svaki zalogaj - hleb je loše prošao. Imamo 7.000 pekara, a svako godišnje pojede 105 kilograma hleba, tri puta više nego u EU. Na tu količinu idu razne prevare... U današnjem "Blicu", na stranicama "Blic magazina", možete pročitati istraživanje o tome kako nas varaju na hlebu.
    U pokušaju da povećaju profit pekari obmanjuju građane na više načina, a najčešći su lažni crni hleb, bojenjem belog brašna, i smanjenje gramaže vekne.


    Mnogi građani okrenuli su leđa nezdravom belom hlebu i počeli su da kupuju crni, ne znajući da se pravi crni hleb u Srbiji - ne proizvodi! Pravilnikom o kvalitetu žita, mlinskih i pekarskih proizvoda definisano je da se crni hleb pravi samo od brašna tipa 1.100, koje se dobija mlevenjem celog zrna pšenice, ali koje se više ne melje u srpskim mlinovima.
    U CG uvoze iz Srbije brasno?
    Znam samo da je heljdino integralno brasno u CG kosta nesto manje od 5e kg, a u Srbiji od 1,5 do 2 e kg.
    I onda mi se cude sto ni hleb ni brasno ne kupujem u regionu.
    Lijepo Austrija i dalje, pa domaci kuci...

    Hvala Lepo

  8. #58
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    The more things change, the more they stay the same.

  9. #59
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    The more things change, the more they stay the same.

  10. #60
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    Zanimljiv tekst o prehrambenim proizvodima iz pera bivšeg zaposlenika Imleka




    KAKO SE U SRBIJI OD SMEĆA I ĐUBRETA PRAVI HRANA ZA DECU

    Podsticaj da napišem ovaj tekst je reklama na televiziji u kojoj se pojavljuje popularni pevač Željko Joksimović i preporučuje margarin deci za jelo, pod sloganom zdrave hrane. Margarin nije nikako zdrava hrana, to je potpuno veštačka i biološki bezvredna hrana, jer se sastoji od vode, lošeg ulja i gomile umetnutih i veštačkih konzervansa i stabilizatora, veštačkih boja, veštačkih vitamina i veštačkih aroma.

    Reklamirati margarin kao zdravu hranu je potpuno licemerje, zavodjenje i manipulacija potrošačima, kao i zdravljem nacije. Margarin je veštačka i loša kopija maslaca, butera, i nikako se ne može izjednačavati sa prirodnim proizvodom. Naravno, ne radi to Željko Joksimović namerno i svesno, on to radi za pare proizvodjača margarina koji to proizvodi i nama prodaje upakovano u lažnu priču i tvrdnju.
    Ista moja zamrka se odnosi i na prevarantsko i manipulativno reklamiranje viršli, parizera i pašteta kao zdravog doručka i zdrave hrane za decu.
    Svestan sam da nikakvo regulatorno telo a ni Asocijacija za zaštitu potrošača neće moći da se izbori sa medijskim lažima i da ovakve spotove kao obmanjujuće skine sa tv ekrana, pa sam rešio da napišem ovaj tekst. Svestan sam i da će mnoga deca i mnogi roditelji ili staraoci dece biti žrtve ovakvih reklama i propagandnih poruka i svojoj će deci mirne savesti davati lošu i nezdravu hranu, verujući da je sve istina što se tvrdi u medijima. Zato i pišem ovaj tekst, makar za malobrojne koji će ga pročitati i razmisliti o njemu i hrani koju daju svojoj deci.


    Pre 10-ak godina sam se zaposlio kao direktor marketinga u Imleku. Prvih dana sam obilazio fabriku. Kolege su me odvele do Topione sira. Ušao sam u zgradu i u veliku sobu, svu u keramičkim pločicama. Na sred velike sobe, na podu, naspram uredjaja za topljenje, stajala je velika gomila nabacanih pokvarenih sireva. Sirevi su svi bili iz asortimana Imlek-a, bili su raznih dimenzija i vrsta, deformisani, sasušeni, zeleni i beli od budji i plesni koja se uhvatila na njima, neki su bili naduti od procesa vrenja koji je počeo da se odvija u njima na sobnoj temperaturi i pored izvora toplote. Gomila užegle hrane za bacanje. Smeće.

    Upitao sam kolegu: „Da li su ovi sirevi za bacanje?“

    Kolega mi je odgovorio: „Ne, ne nikako. Ništa se kod nas ne baca. Ovo su sirevi iz povraćaja iz prodavnica, koji su se pokvarili, oštetili ili im je istekao rok trajanja, i koji se ovakvi kakve vidite stavljaju u topionik, istope se, i onda se mlečna mast i protein iz njih procedi, dodaju se začini i sve to ide u kalupe za topljeni sir. Od te mase dobijamo topljeni sir, one male trougliće sira za dečiji doručak, ono što se popularno zove Zdenka sir“.
    Od tog dana, mi nikada nismo više kupili topljeni „zdenka“ sir niti moja deca znaju šta je topljeni sir. Istovetan proizvod topljenom siru je i sir za sendviče u listićima, koji se pravi na isti način i koje takodje ne kupujemo deci za ishranu.
    Isto mišljenje i naš stav prema nezdravoj hrani se odnosi i na paštetu, parizer i na viršle, proizvode koji se na sličan način dobijaju od otpadaka životinja u industriji prerade mesa. Mesna industrija sve iznutrice, kožu, nokte, papke, creva, žile, salo, masnoće, kosti, ligamente, i svo ono manje kvalitetno meso životinja, fino samelje do neprepoznavanja, doda povrće, soju i začine, plus konzervanse i stabilizatore, i upakuje to kao ukusnu namirnicu zvanu pašteta, parizer i viršla. Osim veštačkih aditiva problem takve hrane je i gomila soli koja se stavlja u preradjevine da bi se iste održale od brzog kvarenja.
    Priznajem da je ta hrana ukusna, i sam sam voleo da je jedam. Ali sada znam da je nezdrava i loša, i pokušavam da makar svoju decu odaljim što dalje od nje. Svestan sam da mnogi od roditelja neće poslušati ovaj i slične savete, zbog toga što nemaju dovoljno novca i vremena da sami spremaju hranu, a hoće pak da deci učine obroke ukusnijim i da deci izadju u susret željama za reklamiranom i ukusnom hranom. Ali bolje da decu hranite palentom i pavlakom, nego viršlom i paštetom, razlika u kvalitetu i supstancama koje se ugradjuju u telo i tkiva vaše dece je ogromna.
    Roditelji i deca, zdravlje i zdravi način ishrane

    Znajući kako se pravi industrijska mesna hrana i šta sve u njoj ne vredi, deci kupujemo samo suvi vrat, pečenice, domaću slaninu i dimljeno meso. Ponekad i domaće kobasice kada znam ko ih i kako pravi. Industrijske mesne preradjivene ne kupujemo i ne unosimo u kuću.
    Posebno, što su puni natrijum nitrita (natrijumova so), konzervansa koji je inače svuda proteran u Evropi zbog kancerogenih svojstava, ali se još uvek nemilice troši u Srbiji zbog jeftine nabavke i svojstva da mesu daje crvenu boju – meso inače u preradi bledi i posivi.
    Neko će mi reći da takav životni stil mogu da priušte sebi samo bogati ali to jednostavno nije istina. Suština je u stilu života i u stilu ishrane. Priznajem, mi za prosečnu srpsku porodicu jedemo neuobičajeno malo mesa. Možda jednom do dva puta nedeljno imamo nešto malo mesa kao prilog za sosove, ali retko kada jedemo čiste šnicle, stekove, krmenadle.
    Možda jednom u dve nedelje spremimo pile ili ribu i ne držimo se besmislenih preporuka nutricionista da svakog dana moramo pojesti po 200 grama mesa. Uvek favorizujemo pečurke, povrće, testeninu, variva i sosove pre mesnih obroka.
    Jela začinjujemo domaćom slaninom ako želimo miris i šmek mesa, i često pravimo kineska jela koja su poznata po maloj količini mesa, pa nam je u tom smislu izdatak za kuhinju daleko manji od srpskog proseka. Mi ne punimo zamrzivač teletom ili tranžiranom svinjom, jednostavno ne favorizujemo meso u ishrani, mada nismo vegetarijanci. Hranimo se zdravije i razmišljamo drugačije.
    Ipak, meni nije cilj da propagiram naš stil ishrane ili vegetarijanstvo, jer svako robuje svojim navikama i ne želim da menjam tudje navike, ako sami ljudi ne dodju do njih. Želim samo da skrenem pažnju na lošu hranu koja naša deca jedu i koja se ugradjuje u njihova tela i ćelije, a sve zbog zabluda koja su im servirane.
    The more things change, the more they stay the same.

  11. #61
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    nastavak


    Takodje, želim da ljudi shvate šta oni jedu. Na primer, jedna od sličnih namirnica nalik paštetama i topljenom siru je instant kafa, kod nas popularna kao Neskafa.

    Sprema se na skoro isti način kao i topljeni sir, od užegle i propale kafe niskog kvaliteta, koja se tako obradi i preradi da dobijemo instant granule kafe. Od trenutka kada sam to saznao, a evo prošlo je jedna decenija i od tog saznanja, mislim da nisam u 10 godina popio više od 2 neskafe u kafiću. Nema potrebe da se hranim visokopreradjenom industrijskom hranom koja nema vredna biološka svojstva koja trebaju mom telu.
    Mi vodimo računa da koristimo biološki vrednu hranu, živu hranu. Posledica toga je dobro zdravlje koje imamo. Na primer, moja ćerka je doživela da joj nastavnica u školi kaže: „Dete, ti si čudo prirode. Godinama te gledam a nikada te nisam videla bolesnom. Ni nazeb“.
    To je istina, godinama naša deca nisu imala ni nazeb ni grip, hvala Bogu. Verujemo da uz dobru porodičnu genetiku koju svi imamo, tome doprinose i naše prehrambene navike i sam stil života. Kao i prosvećen dečiji doktor, Dr Pejović, pedijatar iz Doma zdravlja Zvezdara koji je našu decu od malih nogu vodio i savetovao nas da decu ne lečimo antibioticima, da im ne dajemo vakcine koje im ne trebaju i da posmatramo dete u celini, kako ono izgleda i deluje u bolesti, a ne da paničimo jer ima temperaturu. Hvala doktoru Pejoviću na glasu razuma i realnom pristupu dečijim bolestima, mnoge porodice je zadužio.
    Vratimo se zdravoj i nezdravoj hrani. Na listi te hrane koja je mahom „zabranjena“ našoj deci i koja se ne kupuje u našoj kući su: gazirana pića kao što su Koka Kola, Pepsi, Fanta, Jupi, jer su sva ta pića gomila šećera u obojenoj gaziranoj vodi. Srećom, moja supruga voli Ruski kvas, pa je uspela i da deci usadi ljubav ka tom, ipak zdravijem i prirodnijem napitku, koji liči na obojena gazirana pića ali to nije.
    Ne kupuju im se ni industrijski ledeni čaj tipa Bravo, Nestea, takodje piće koje ćemo radije sami napraviti od pravog čaja sa limunom, a ne deci davati obojenu i aromatiziranu vodicu punu aditiva.
    Na listi zabranjenin namirnica za našu decu su i bombone, čajna kobasica i slične preradjene kobasice, gotova jela, industrijski sosovi, zasladjivači, lisnata testa, razne grickalice, štapići, smoki, bejk rols, sladoledi. Sladoledu se teško odupiremo, kupujemo ga ali ne unosimo u kuću, samo na moru.
    Ne bih želeo da me čitaoci pogrešno shvate, da mi fanatično branimo deci da tu hranu konzumiraju. Nismo eko fanatici niti porodica bistrih potoka koja živi u šumi i daleko od civilizacije. Mi tu hranu jednostavno ne kupujemo deci, ne donosimo je kući i ne dajemo im svesno da je jedu. Kada se desi da ona tu hranu konzumiraju van kuće ili u gostima, mi im to ne branimo, ali govorimo sa njima i objašnjavamo im vrednost svake pojedinačne hrane.
    Čak i mi sami nekada kupimo hranu koju ne podržavamo, ali je to više izuzetak. Ne plašimo decu pričama o štetnosti hrane da ne bi kod njih stvarali fanatizam i stres, ali ih podučavamo šta je zdrava hrana i zbog čega je treba jesti takvu. Svesni smo da je znanje a ne fanatičan stav najbolja odbrana za pravilne prehrambene navike.
    Uz to, pošto naša deca žive u gradu, gde su htela ona to ili ne, naviknuta na industrijsku i sterilisanu hranu, koristimo svaku priliku da ih susretnemo sa seoskom i domaćom hranom. To najčešće ima za posledicu proliv kod dece, posebno kada jedu domaće kiselo mleko.
    Moja supruga i ja smo svako leto provodila na planinama i u seoskim sredinama i naši stomaci su adaptirani na bakterije u domaćim proizvodima i taj stepen „higijene“, dok naša deca nisu prošla tu vrstu obuke.
    Zato kada god imamo priliku da smo u nekoj seoskoj sredini insistiramo da deca jedu domaće kiselo mleko i proju umesto kupovnog jogurta i kifle. Rezultat adaptacije njihovog stomaka na domaće je postignut nakon nekoliko godina i nekoliko proliva.
    Sada su adaptirani i mogu da vare domaću hranu, što smatramo za uspeh i još jedan element za popravljanje imuniteta. Posebno se raduju supi od domaće kokoške, koja je toliko drugačija od supe iz kesice, da je to neverovatno.
    Sve u svemu, trudimo se sa svojom decom i to nam se vraća njihovim dobrim zdravljem. Govorimo im o vrednosti jednostavne hrane, o vrednosti voća i povrća, variva i vode, o suncu, prirodi. I za sada nam svima dobro ide. A u reklame na televiziji odavno ne verujemo.
    U zdravlje!

    Zlatko Šćepanović

    Izvor
    The more things change, the more they stay the same.

  12. #62
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    JEDEMO ĐUBRE: LEŠEVE PRODAJU NAKUPCIMA A ONI FABRIKAMA MESA

    Seljak neće da prijavi uginulu stoku, već lešine prodaje nakupcima, a to posle završi u većim fabrikama mesa
    The more things change, the more they stay the same.

  13. #63
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    OVAKO NAS VARAJU SA HRANOM: U mlevenu papriku stavljaju olovo, u med kukuruzni sirup...

    Doktor 16:49, 31.03.2014.







    Prema rečima potpredsednice RZOP Mire Radić, potrošači su manje oprezni kada kupuju kod poznatog proizvođača s obzirom na rok trajanja, deklaraciju, sastav i slično
    Prevare hranom sve su učestalije, utvrdila je Regionalna organizacija zaštite potrošača koja je napravila analizu žalbi potrošača koji se smatraju prevarenim pri kupovini prehrambenih proizvoda.
    Prema rečima potpredsednice RZOP Mire Radić, potrošači su manje oprezni kada kupuju kod poznatog proizvođača s obzirom na rok trajanja, deklaraciju, sastav i slično.
    Praćenjem i istraživanjem tržišta stručnjaci otkrivaju da se najčešće vara pri prodaji maslinovog ulja, meda, začina, kafe, pirinča, voćnih sokova...
    MED

    Med je lako lažirati pa proizvođači dodaju običan tečni šećer ili fruktozni kukuruzni sirup. Zato je najbolje kupovati ih direktno od proizvođača za koje znate da imaju košnice.
    ZAČINI

    Začini su često mešavina osnovnog začina i primesa. Zabeleženo je dodavanje olova u paprike, mleveni crni biber sadrži komadiće grančica i heljdino brašno. Zato je najbolje kupovati začine u komadu koje možete sami samleti.
    MLEVENA KAFA

    Mlevena kafa neretko sadrži i slatki krompir, koren cikorije ili prženi pasulj. I u ovom slučaju najsigurnije je kupiti kafu u zrnu koju ćete sami samleti.
    VOĆNI SOKOVI

    Voćni sokovi umesto pravog voća, kako je reklamirano, često umesto soka određenog voća sadrže vodu, boju, šećer i slatke veštačke arome. Uočilo se da je npr. popularno lažiranje soka od šipka koji se često razređuje sokom od grožđa ili krušaka. Često se rade potpuno sintetički sokovi koji ne sadrže nikakve tragove pravog soka. Zato je puno bolje napraviti sok od svežeg voća.
    ČAJ

    Čaju dodaju običnu travu ili listove paprati.
    PLODOVI MORA

    Plodovi mora visoko su na listi prevara jer se podvaljuje jeftinija riba umesto skuplje. Ako je riba smrznuta, teško je pre konzumacije uočiti razliku pogotovo ako je u nekom već specifičnom obliku spremnom za pripremu. Tu nam može pomoći odluka da kupujemo od nama poznatog i već proverenog proizvođača.
    MASLINOVO ULJE

    Kvaliteta ekstradevičanskog maslinovog ulja ugrožena je u celom svetu. Kako prepoznati pravo ulje? Ekstradevičansko maslinovo ulje u frižideru bi trebalo da postane mutno i da se zgusne. Osim toga, ulje je zapaljivo i pamučne niti uljane lampe u ovom ulju moraju da gore. Najbolje ga je kupiti ga kod lokalnih proizvođača koje poznajete ili pronaći firmu čiji proizvodi imaju sertifikat da je ulje čisto i organsko. Cena nije pouzdan pokazatelj.
    VOĆNI JOGURT

    Voćni jogurti često uopšte ne sadrže voće. Proverite sastav namirnica na etiketi. Preporučujemo vam da ipak sami napravite voćni jogurt sa svežim voćem i običnim jogurtom i da ga zasladite medom.
    PRERAĐENO MESO

    Prerađeno meso kao što su viršle, salame, paštete, kobasice i slične namirnice su proizvodi s produženim trajanjem. Nitrati koji se dodaju za održavanje boje i sprečavanje rasta bakterija povezani su sa povećanim rizikom od raka debelog creva. Zato je potrebno gotovo potpuno izbaciti takve proizvode iz ishrane.

    Izvor

    +

    Rizik od raka

    Potpredsednica RZOP Mira Radić tvrdi da voćni sokovi umesto pravog soka sadrže vodu, boju, šećer i slatke veštačke arome, da u voćnom jogurtu nema voća, da mlevena kafa često sadrži slatki krompir, koren cikorije ili prženi grašak, dok se mesnim prerađevinama - kobasicama, salamama, paštetama - dodaju nitrati radi održavanja boje i sprečavanje razvoja bakterija, što povećava rizik od raka debelog creva.
    Da voćni sokovi proizvedeni u Srbiji imaju niži sadržaj voća od deklarisanog, pokazalo je i istraživanje koje je sprovela Nacionalna organizacija za zaštitu potrošača Srbije (NOPS), tvrdi njen predsednik Goran Papović.

    Hrana sve gora

    - Voćni sokovi u Srbiji ne sadrže veštačke boje, ali kod nekih proizvođača imaju manji sadržaj voća. Radili smo i analizu voćnih rakija i dobili poražavajuće rezultate - neke nisu napravljene od voća, nego od šećerne trske kojoj su dodate voćne arome. Te rakije štipaju za oči koliko mirišu. Pre pet godina analizirali smo mesne prerađevine i otkrili viši nivo nitrata. Otkrili smo i da kobasice sadrže 30 umesto 70 odsto mesa. Činjenica je da na tržištu ima i lošeg meda, koji se pravi od kukuruza i svega i svačega - kaže Papović i dodaje da bi trebalo da se uradi ozbiljna analiza ovog proizvoda.

    S njim se slaže i Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača, koji ističe da se na osnovu žalbi građana i nalaza inspekcija može zaključiti da je došlo do pogoršanja kvaliteta hrane i pogoršane mikrobiološke neispravnosti.

    Doktor Miroslav Stojšić otkriva
    CENE NAM GOVORE O KVALITETU

    Doktor Miroslav Stojšić, bivši načelnik veterinarske inspekcije, ističe da je Uprava za veterinu u Srbiji ukinula stare pravilnike o pregledu mesa, kojima je bilo tačno propisano koliko pojedine prerađevine moraju da sadrže mesa.
    - Zato sada kobasice i salame sadrže meso u malim količinama, a ubacuju se loj, slanina, kožice, pileći mom treće kategorije, samlevene šije, trtice i leđa. To se sve uvozi za male pare i tome se dodaju nitriti, fosfati i karagenan, koji to povezuje. Ofarbaju ga i vi mislite da jedete meso, a mesa nema. Praška šunka bi trebalo da ima komade mesa veličine od 10 do 15 centimetara, a sadrži meso veličine zrna graška. Kad se uporede cene mesa i salama, sve će vam biti jasno, jedino Upravi za veterinu nije. Što se tiče meda, samo 10 do 20 odsto je prirodni med, dok je ostalo onaj od pčela hranjenih sirupom, što znači da ga nisu napravile od polena i nektara.

    Izvor
    The more things change, the more they stay the same.

  14. #64
    Join Date
    Jul 2013
    Location
    Crna Gora
    Posts
    1,064
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    1
    Thanked in
    1 Post

    Default

    Ovome bih dodala da kajmaku dodaju margarin. Otprilike bude 60% kajmaka a 40% margarina. Kad sam jedne godine radila u prodavnici, kajmak je isao ko alva. Nismo stizali da dopunimo.
    ''Primer popravlja mnogo bolje od prekora.''

  15. #65
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    Nismo stizali da dopunimo
    Ja bih odbio takav zadatak.
    The more things change, the more they stay the same.

  16. #66
    Join Date
    Jun 2013
    Posts
    250
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Najjači su hamburgeri za 1e po gradu, čisto meso :fat: vidim idu odlično

  17. #67
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Homeland
    Posts
    9,119
    Thanks Thanks Given 
    420
    Thanks Thanks Received 
    166
    Thanked in
    115 Posts

    Default

    U neke lokale dje služe cijeđenu pomorandžu, nikad nije 100% cijeđena, nego pola iscijede a pola dodaju iz tetrapka.

  18. #68
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Podgorica
    Posts
    1,693
    Thanks Thanks Given 
    13
    Thanks Thanks Received 
    17
    Thanked in
    12 Posts

    Default



    NAJKVALITETNIJI DOMAĆI PROIZVODI OD SADA I NA VAŠOJ TRPEZI!



    POSJETITE NAŠU ZVANIČNU STRANICU!

    www.zdravaishrana.me


    PRATITE NAS NA FACEBOOKU!
    www.facebook.com/zdravaishraname

    UŽIVAJTE U NAŠEM BLOGU "ZDRAV ŽIVOT"!
    www.zdravaishrana.me/blog/zdrav_zivot


    KONTAKTIRAJTE NAS!

    Telefon:
    069 231 187
    Email:
    [email protected]

  19. #69
    Join Date
    Nov 2004
    Location
    SRBIJA!
    Posts
    801
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    Quote Originally Posted by Meni za ljubav View Post
    Ovome bih dodala da kajmaku dodaju margarin. Otprilike bude 60% kajmaka a 40% margarina. Kad sam jedne godine radila u prodavnici, kajmak je isao ko alva. Nismo stizali da dopunimo.
    Bravo za ovo. Nama se kuci ovaj slucaj nekoliko puta desio. Ukus i miris potpuno kao margarin. Svaki put smo ga vratili. I interesentno prodavci u jednom poznatom lancu supermarketa nisu bili nesto previse iznenadjeni. Vratili su nam pare bez problema. Kao da i oni znaju da gazde poodavno prodaju narodu muda za bubrege.
    Last edited by Byk-e; 28-05-14 at 16:55.
    ...ashes to ashes, dust to dust.

  20. #70
    Join Date
    Jan 2007
    Location
    Podgorica
    Posts
    1,693
    Thanks Thanks Given 
    13
    Thanks Thanks Received 
    17
    Thanked in
    12 Posts

    Default

    Ima milion nakupaca, koji kupe nečiji kvalitetni sir da ga drže "na vrhu" kace, pa onda kad probaš taj dobri i kvalitetni sir... uvale ti onaj njihov buđavi što stoji ispod...

  21. #71
    Join Date
    May 2009
    Posts
    23,180
    Thanks Thanks Given 
    1,274
    Thanks Thanks Received 
    4,280
    Thanked in
    1,996 Posts

    Default

    Mračna tajna "prirodnih aroma": Izmet, perje i analne žlezde u hrani koju jedemo SVAKI DAN

    Blic | 14. 09. 2014

    Sastojci dobijeni iz dabrovih analnih žlezda, katrana, ljudske kose, perja, buba i izmeta insekata delovi su velikog broja namirnica koje svakodnevno jedemo.



    Većinu ovih sastojaka nikada nećete pronaći na deklaracijama, jer se kriju iza naziva “prirodne arome“ ili “prirodne boje“, a mnogi se tretiraju kao deo proizvodnog procesa pa se kao takvi ne smatraju sastojkom i ne pojavljuju na ambalaži.

    Hemičari nam objašnjavaju da to odakle je izolovana određena supstanca ništa ne znači, jer je supstanca supstanca, bilo da je izolovana iz nekog cveta ili iz goveđih papaka. Ipak, kada čujemo da se u omiljenom sladoledu nalazi sastojak izvučen iz analnih žlezda dabra, nije nam svejedno.



    Dabrove analne žlezde, Castroreum
    Ljubitelji sladoleda od vanile jeli su, a da nisu znali, sastojke koji se dobijaju iz analnih žlezda dabra. Ova supstanca odobrena je kao prehrambeni aditiv koji se koristi kao aroma vanile, pa je dopušteno da se obeležava i kao “prirodna aroma”.

    Ljudska kosa, L-cisterin
    L-cisterin nastaje iz ljudske kose ili pačjih pera, a koristi se za pojačanje ukusa i za produžavanje roka trajanja. Nalazi se u pekarskim proizvodima i daje mekoću pecivima, hlebu i kolačima.

    Protivpožarno sredstvo, bromirano biljno ulje (BVO)
    Retardant je supstanca koja smanjuje zapaljivost, ali se nalazi i u kiseloj vodi sa ukusom limuna, sokovima od agruma i gaziranim sokovima. Zadatak joj je da spreči sastojke da se dezintegrišu, a izaziva neurološke probleme, utiče nepovoljno na fetus i na plodnost.

    Biodizel, tercijarni-butil-hidrokinon (TBHQ)
    Biodizel se kao konzervans koristi u proizvodnji guma za žvakanje i krekera sa sirom, a jedemo ga i u pilećim medaljonima. Samo jedan gram može da izazove bolest.

    Izlučevine buba
    Tajna sjajne crvene boje žele dezerta krije se u izlučevinama svilene bube. Izlučevine ovih insekata ubacuju se još i u neke voćne jogurte, sirupe, sladoled, bombone, sok od grejpfruta.

    Arsen i riblji mehur
    Pivari i vinari za uklanjanje ostataka kvasca i uklanjanje mutnoće koriste dijatomejsku zemlju koja sadrži gvožđe i metale, pa tako i arsen. Vrsta kolagena nastala iz ribljeg mehura takođe se koristi za bistrenje piva i vina.

    Pesak, silicijum-dioksid
    Dodaje se u hranu kao sredstvo protiv grušanja, ali i za kontrolu vlage. Najviše ga ima u soli, supama iz kesice, dodacima za jela...

    Gorivo za avione, butil hidroksi-toluen (BHT)
    Ovo gorivo ima ulogu antioksidanta koji služi da održi svežinu namirnica, a nalazi se u žitaricama. Ima isti hemijski spoj kao i naftni proizvodi.

    Vezivno tkivo životinja
    Želatin se pravi od kolagena koji nastaje kuvanjem vezivnog tkiva životinja. Danas se želatin najčešće dobija iz svinjske kože i papaka, koje mi jedemo u obliku gumenih bombona.

    Natrijev borat, E285
    Boraks je čest sastojak tečnosti za čišćenje, ali se u isto vreme nalazi i u skupocenom kavijaru. U SAD je njegova upotreba zabranjena.

    Viršle i amonijak
    Homogena ružičasta pasta od koje se prave viršle dobija se procesom koji se naziva mehanička separacija mesa, što je jeftin način da se iz mesa izbace ostaci kostiju i hrskavica. Pri završetku separacije hrana je puna bakterija, pa se ova masa “kupa“ u velikoj količini amonijaka.

    Ovčji sekret, lanolin
    Lanolin je vosak koji se dobija pranjem ovčje vune. Ovaj masni sekret izvor je aditiva koji se koristi za omekšavanje žvakaćih guma, a nalazi se i u kozmetici.

    Dlake glodara
    Svaki veliki skladišni prostor često je dom i glodarima. Upravo zato američka agencija za bezbednost hrane dopušta određene količine dlaka glodara u proizvodima pod etiketom “nezaobilazne mane”. Tako se jedna dlaka glodara nalazi u 100 grama čokolade, a 22 dlake glodara u 100 grama cimeta. Ova agencija odobrila je i da se 19 crva i 74 gnjide mogu naći u konzervi od 100 grama pečuraka.

    Izvor: Blic.rs
    The more things change, the more they stay the same.

  22. #72
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default Gastronomske prevare.

    Evo topika u kome možemo razgovarati o raznim prevarama u hrani. Međutim ne želim govoriti o jasno obilježenim alternativnim ili zamjenskim namirnicama već o namjerno prevarnoj i nereguliranoj hrani poput vodom naduvanog mesa, lažnih škampa izrađenih od odbačene ribe (koje se prodaju kao pravi škampi, vodite računa da nemam ništa protiv toga ako je takva namirnica pravilno obilježena kao zamjenska sa dokumentiranim porijeklom, već sam protiv toga kada se takve namirnice predstavljaju kao prave) ili na primjer ovaj primjer u videu, meso predstavljeno kao prvoklasno (pogotovu po restoranima) a u stvari su zaljepljeni komadi.



    Ovakvih primjera ima dosta, po cjelom svjetu. Kakva su vaša iskustva u našoj zemlji?

  23. #73
    Join Date
    Feb 2004
    Location
    Donja Lastva
    Posts
    12,526
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    2
    Thanked in
    2 Posts

    Default

    Kinezi su za sada vodeći na ovom planu.












    Last edited by funestis; 17-04-15 at 20:15.

  24. #74
    Join Date
    Apr 2012
    Posts
    2,333
    Thanks Thanks Given 
    0
    Thanks Thanks Received 
    0
    Thanked in
    0 Posts

    Default

    neka epizoda sa vinobranom je bila aktuelna skorije, čini mi se kod nas, međutim ovi kinezi su sve prevazišli

    nisam da se ovo ovakvo prodaje, čak ni kao zamjena i sve sa dokumentacijom, ali

    đe iskopa ovo, svaka čast, zbilja je zanimljivo
    Do not Argue with Idiots! Useful Info and Health Tips
    https://www.youtube.com/watch?v=IrYtkADFaqs

  25. #75
    Join Date
    Sep 2011
    Posts
    976
    Thanks Thanks Given 
    1
    Thanks Thanks Received 
    6
    Thanked in
    4 Posts

    Default

    nektar, fruktal, bravo, rauch.. nekad su i bili "kvalitetni" dok su pravili sokove od bundeve, sa ekstraktima i ukusima onoga sto je na reklami breskva, pomorandza, ananas, a tek navodno "vocni mix" ukusi su dolazili iz Izraela, ne sjecam se imena firme.. koja je u malim bocicama dostavljala to, nalik onim farbama za krečenje.. toga je stizalo na tone.. A kazem nekad su bili i kvalitetni dok su tako radili, a danas je sve to voda i hemija. prestao sam davno da kupujem bilo kakve sokove. voda voda sa česme ili aquačesmovača je zakon

Page 3 of 5 FirstFirst 12345 LastLast

Thread Information

Users Browsing this Thread

There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)

Similar Threads

  1. Kuda ide internet?
    By Tha_Maddog in forum Internet
    Replies: 168
    Last Post: 05-10-21, 21:56
  2. Lijep dan, kuda sad...
    By hn11boy in forum Primorski
    Replies: 13
    Last Post: 08-12-10, 14:28
  3. Kuda ide Bokeljska noc ???
    By ATAMAH in forum Primorski
    Replies: 77
    Last Post: 05-09-07, 12:28
  4. Kuda ide Crna Gora?
    By igy in forum Budućnost Crne Gore
    Replies: 31
    Last Post: 09-05-07, 18:38

Bookmarks

Bookmarks

Posting Permissions

  • You may not post new threads
  • You may not post replies
  • You may not post attachments
  • You may not edit your posts
  •