Ako nije problem dizajn, Tojota.
A ne da je preskupo, nego..
Valjda se radi o "apple" *efektu. Pa to sad svi pokušavaju da uvedu kao biznis model.
*Kad uspiješ da prodaš foru kako je u redu da nešto što vrijedi X se prodaje za XXXX. I to ti zahvale mušterije.
Hvala idiokratiji što je poranila.
Jedino iz tog razloga baterija, elektronika i par elektromotora s malo lima oko njih, (i to Zoe veličine, rolleyes), treba-može da košta 40000!
Nego dobro, takva su to vremena bila.
><
jedno pitanje koliko je para veliki servis na elektricna auta tj zamjena baterija posle 7,8 godina
Sent from my 2201117TY using Tapatalk
Ko zna ocemo li tad bit živi 🙂 Ali vjerovatno će vlasniku da se privale troškovi reciklaže, pa cijena nove baterije + ugradnja. Jer teško da ćemo reciklažu radit tako što bateriju bacimo u korito neke rijeke. Osim ako je ne mjenjamo za neku drugu polovnu bateriju. E to će onda šou da bude.
Kome su pare problem, phev i EV može da gleda isključivo s aspekta entuzijaste 🙂
Mislim da su ove subvencije i dalje dostupne, a koje nijesu baš zanemarive (ako ne griješim, to je 2.5k za hibride i 5k za EV). Dodatno, cijena struje je niska. Pitanje kad se sve to isplati.
Zavisi od auta, proizvodjaca i kapaciteta. Vecina njih sad daje 10 godina garancije na baterije.
Hibridne Toyote nemaju skupe baterije, ali npr. Tesla…25-35000 dolara i to treba da se ceka mjesecima. Problem kod EV je sto ne moze da se vozi ako rikne baterija, hibridi mogu samo sto je potrosnja skoro pa duplo veca.
A dje, pa ne moze preko 100 km sa jednim punjenjem.
Ljudi, EV nisu jos spremna, tj. nije svijet spreman za njih. Punjenje 10-12 sati a domet 200-300 km. Hoces da ides do HN i nazad, treba ti 2 dana. Rikne ti baterija, ne pomaze ti ni garancija ni pare.
U SAD Toyota BZ4x kosta oko 40000 dolara, ovdje za te pare imas pisljivi ZOE.
Umjesto da kod nas ta auta budu 50% jeftinija, ona su skuplja. A drzava razmislja o restrikcijama struje.
Last edited by TAKUMI; 28-10-22 at 18:30.
Tesla daje 8 godina garancije (ili do određene kilometraže, zavisno od modela). Naravno, Ilon tvrdi kako njegove baterije, ako se koriste kako je propisano, mogu trajati 15, 20 ili više godina (ili mogu preći 3x više kilometara od garantne specifikacije).
Ilon moze da tvrdi sto oce, a danas imamo toliko toga na YT pa recimo imate par onih tjubera koji kupuju auta i svasta sa njima rade, pa je jedan od njih uzeo tu Teslu, domet mu je dosao na 50 milja, a Tesla mu je tražila 32000$ za zamjenu kompletne baterije. Teslu je platio manje od toga. Daleko je sve to od realne upotrebe, narucito sa nasom infrastrukturom.
Koliko je samo tih influensera plaćeno da reklamira ili truje neki brend. Sve uzeti s velikom dozom rezerve.
A saglasan sam da infrastruktura nije dovoljno dobro pripremljena. Naša posebno.
Last edited by Mitro; 28-10-22 at 20:09.
probah sad Mini Cooper SE... Fino je to sve, al cijena cca 50k i mora da se čeka... pa, pola godine do godinu, kako sad stvari stoje
Uzgajivačnica miševa & Centar za uništavanje vozila Vesko Dakić https://youtu.be/W2Dxh_A9vyM
Ne treba struju uzimat jos 7-8 godina siguran sam
Benzin, eventualno hybrid honda toyota
Sent from my POCO F2 Pro using Tapatalk
Kaze mi taxista koji vozi e-golf 7 da mu treba oko 20,25min na brzi punjac za range 250km i da je to maksimum za gradsku koliko moze da ga napuni, kuci kad ga puni treba mu cijela noc kaze.jesu li tacni ti podaci?
presao 150k km sa njim nije imao ni jedan kvar, predobro ga sluzi.. isto je lijepo ne sipat gorivo nikad, ali je isto mali range i auto 40/45K?
Oko 6 sati do 80% baterije na 7 kilovatni punjac.
Real Range
between 135 - 280 km
City - Cold Weather 185 km
Highway - Cold Weather 135 km
Combined - Cold Weather 160 km
City - Mild Weather 280 km
Highway - Mild Weather 170 km
Combined - Mild Weather 215 km
Acceleration 0 - 100 km/h 9.6 sec
Top Speed 150 km/h
Electric Range 190 km
Total Power 100 kW (136 PS)
Total Torque 290 Nm
Drive Front
Battery
Nominal Capacity 35.8 kWh
Battery Type Lithium-ion
Number of Cells 264
Architecture 400 V
Useable Capacity* 32.0 kWh
Cathode Material NCM333
Pack Configuration 88s3p
Nominal Voltage 325 V
Charging
Charge Port Type 2
Port Location Right Side - Rear
Charge Power 7.2 kW AC
Charge Time (0->190 km) 5h15m
Charge Speed 36 km/h
Fastcharge Port CCS
FC Port Location Right Side - Rear
Fastcharge Power (max) 40 kW DC
Fastcharge Time (19->152 km) 36 min
Fastcharge Speed 220 km/h
Charging Point Max.
Power
Power
Time
Rate
Wall Plug
(2.3 kW)
230V /
1x10A
2.3 kW
16h30m
12 km/h
1-phase 16A
(3.7 kW)
230V /
1x16A
3.7 kW
10h15m
19 km/h
1-phase 32A
(7.4 kW)
230V /
1x31A
7.2 kW †
5h15m
36 km/h
3-phase 16A
(11 kW)
230V /
2x16A
7.2 kW †
5h15m
36 km/h
3-phase 32A
(22 kW)
230V /
2x16A
7.2 kW †
5h15m
36 km/h
ima ga moj drug, hvali ga na sva usta. isto bez kvarova tako neka kilometraza.
ja vozim par dana Kia Niro, e zivota mi odliiiiiiiiiiiican auto! 100kkm sa jednom manom, baterija je imala recall i samo su joj spustili kapacitet na 80% i tako sljaka bez greske, prelasi 250milja.
As far back as I can remember I always wanted to be a gangster.
https://autostart.24sata.hr/magazin/...sigurnost-7753
0 zvjezdica za sigurnost...
Očekivano, recimo pojedini SUV modeli se ne bi mogli prodavati u Evropi jer ne zadovoljavaju osnovne norme bezbjednosti, zato ih nakrcaju potrebnom i bespotrebnom opremom da imaju više od 2 tone, tada prelaze u drugu kategoriju i nisu potrebne te bezbjednosne norme. Isto tako ako ima manje od 400 kg ne mora imati nikakvu normu bezbjednosti (osim sigurnosnog pojasa) jer spada u kategoriju četvorocikla. Takođe postoji posebna kategorija za vozila koja su teška do 800 kg , a koja ne treba da zadovoljavaju većinu sigurnosnih normi. Obzirom da se radi o kategoriji gradskih automobila pretpostavljam da baterije nisu velike (čitaj - lagane su) jer nema potrebe za velikim dometom, te se provlači kao to vozilo ispod 800 kg. Ograđujem se jer ne znam da li se ovaj automobil uopšte nudi u Evropi, ukoliko se ne nudi onda predhodno napisano ne vredi.
Sent from my moto e5 using Tapatalk
Folksvagen širi svoju gamu električnih modela tako da će kupce u 2023 god. čekati široka paleta modela (čak osam osnovnih modela). Evo koje automobile i u kojim klasma nudi:
- Volkswagen ID.1 - niža
- Volkswagen ID.3 - niža-srednja
- Volkswagen ID.7 - srednja
- Volkswagen ID.2 - niža SUV
- Volkswagen ID.4 / Volkswagen ID.5 - niža-srednja SUV
- Volkswagen ID.6 - srednja SUV
- Volkswagen ID.Buzz - kombi
Ajmo da razjasnimo neke pojmove koji se često pominju, a koji su sada uobičajni i u automobilizmu.
Elektromotori su vrlo jednostavni a imaju dva glavna dijela, onaj koji stoji i zovemo stator, te pokretni dio koji nazivamo roto. Djelovanjem magnetnog polja pokreće se rotor. E, sad, magnetno polje, ono može biti stalno (permanentni magneti) ili da se stvara električnom indukcijum... idemo redom.
- jednosmerne motore pokreće jednosmjerana struja, a mogu biti serijski (stator i rotor serijski/redno povezani), paralelni (stator i rotor paraleleno povezani), serijsko-paralelni (jedan navoj na rotoru i dva na statoru, a po potrebi se sa povezuje sa jednim paračečno ili sa drugim redno) i sa nezavisnom pobudom (gdje rotor i stator imaju sopstvena napajanja). Promjena brzine rotora kod jednosmjernih motora je jednostavna, mjenjanjem napona napajanja (pomoću potenciometra npr.) mjenja se i brzina. Zato su prije ovo bili najzastupljeniji motori (gdje je potrebna promjena brzine vrtnje).
- naizmenične motore pokreće naizmenična struje (monofazna ili trofazna), a isti mogu biti asihroni (gdje ih pokreće frekfetni pomak, pa je kod monofaznih motora potreban kondezator, dok kod trofaznih ima pomak između faza) gdje je brzina vrtnje nešto niža nego frekfencija napona i sihroni (sa stalnim magnetom) gdje je brzina vrtnje ista kao frekfencija napona. Promjena brzine kod neizmjeničnih motora se vrši promjenom frekfencije napona. Kako su tzv. frekfentni regulatori novi uređaji (u smislu da su cjenovno prihvatljivi) tako se tek od skoro ovi motori koriste tamo gdje je potrebna promjena brzne vrtnje (automobili, lokomotive, tramvaji, trolejbusi, ...)
Trofazni motori su najefikasniji i njih uglavnom koriste proizvođači automobila. Ali koji?, Pa aseihrone trofazne motore koriste Audi, Tesla, Mercedes-Benz, Volkswagen,... a sihrone trofazne motor koriste Hyundai, Jaguar, BMW, Porsche,... E, sad odakle trofazni motori kada u automobilu mi nemamo taj napon? Invertor je uređak koji jednosmernu striju pretvara u naizmeničnu.
Dakle, konfiguracija bi bila sledeća invertor koji daje odgovarajući naizmjenični napon, frekfentni regulator (kojeg kontrolišemo preko papučice gasa), te elektromotor. Na kojem naponu rade ti elektromotori? Pa, zavisi od proizvođača, nema standarda već su dosta različite vrjednosti. U svakom slučaju većina proizvođaća daje samo podatak o snazi (kW) zanemarujući da je za tu vrijendost bitan i napon i struja (P = U x I), no to većinu korisnika ne interesuje.
Baterije čuvaju električnu energiju (na izlazu imamo tzv. jednosmernu struju) i njihov kapacitet je izražen u kilovat časovima (kWh). Današnja prosječna potrošnja automobila je između 15 i 25 kWh na pređenih 100 km. E, sad, ako imamo bateriju kapaciteta 60 kWh, a potrošnja je 20 kWh na pređenih 100 km to ne znači da ćemo moći preći 300 km jer se baterije nikada ne prazne do kraja (određena zaštita da bi im se produžio vijek trajanja) več nešto manje (rezerva koja se ne troši je na trenutnom tehnološkom nivou od nekih 10% kapaciteta). Baterije imaju određeni broj ciklusa punjenja i pražnjenja, a punimo ih prko utičnice kući ili na punjačima... a to su tzv. naizmenične struje. Šta sada? Jednostavno, konfiguracija je sledeća: priključak za punjenje naizmeničnim naponom - grecov spoj (koji pretvara naizmeničnu u jednosmernu) - baterija - invertor (koji pretvara jednosmernu u naizmeničnu) - frekfentni regulator - motor.
Punjenje sa može raditi i na kućnu monofaznu utičnicu (220 V 50 Hz) , a tada je snaga punjenja ograničena na maksimalno 2,3 kW, dok na trofaznu utičnicu može biti maksimalno 11 kW. Na standardnom naizmeničnom punjaču za EU (usvojen 2013 god.) maksimalna snaga je 43 kW. U EU nisu standardizovani jednosmerni punjači, ali ima istih jer se koriste automobili sa drugačijim standardima (u Aziji ili SAD npr.). što je veća snaga punjenja to će se batireji brže napuniti. Osim ograničene snage punjača (nemaju svi punjači maksimalnu snagu punjenja od 43 kW) postoje i tehnička ograničenja kod automobila (baterije) koji maksimalnu snagu punjenja mogu da podnesu. Možda treba da napomenem (mada većina ima iskustva sa mobilnim telefonima, lap topovima i ostalim uređajima na punjenje) ali brzina punjena nije linerana i zavisi od nekoliko faktora (koliko je napunjena baterija, spoljna temperatura,...)
Rekuperacija je još jedan pojam koji često čujemo. Dovođenjem napona pokrećemo rotor, ali ako mehanički okrenemo rotor možemo da proizvedemo električnu energiju i tada elektro motor ima ulogu generatora. Recimo na nizbrdici gravitacija pokreće automobil, pa se samim tim proizvodi električnu energiju koju skaldišti u baterije. Prilikom skidanja noge sa gase inercija nastavlja da gura automobil te se gasi funkcija elektromotora i isti postaje genarator. Da bi se stvorila električna energija genarator pruža određeni otpor, te je samim tim kod električnih automobila izraženo tzv. motorno kočenje. U pojedinim slučajevima to zna biti neprijatno, pa na nekim automobilima postoji mogućnost podešavanja rekuperacije, odnosno smanjivanja efekta genaratora, odnosno smanjivanja tzv. motornog kočenja.
Nadam se da sam uspio da pojednostavim tehnologiju električnih automobila da bude razumljiva.
Imas 4 vrste invertora (svi u jedan):
AC-DC - pretvara struju dobijenu regeneracijom i salje je u bateriju;
AC-AC - AC struju koju proizvodi MG1 preusmjerava na MG2;
DC-AC - DC struju iz hibridne baterije pretvara u AC za MG1;
DC-DC - DC strujom iz hibridne baterije puni 12V bateriju;
Takodje povecava napon sa 200V na 600V.
Last edited by TAKUMI; 18-01-23 at 00:48.
Par pitanja:
MG = motor/generator
AC = naizmjenični napon
DC = jednosmerni napon
ovo su značenja?
Invertor je uređaj koji pretvara jednosmerni (DC) napon u naizmjenični (AC), ali sam skrenuo sa uma da su ljudi svaki uređaj koji mijenja napon prozvali invertor. To prvo.
Da, napon na koji radi električni motor/generator zavisi od proizvođača te sam u specifikacijama nalazio da su najčešći (trenutno) od 600 volti (V), ali ide to do 900 V.
Ovo što si opisao više podsjeća na sklop hibrida, a ja sam probao da opišem čisto električno vozilo sa jednim elektromotorom (da bi bilo što jednostavnije).
Evo ciklusi:
- punjenje - punjač - AC/DC - baterija
- vožnja - baterija - DC/AC - frekventni regulator - motor
- rekuperacija - generator (motor) - AC/DC - baterija
Naravno, tu ima još podsistema, ali da uprostim maksimalno.
Hibrid je već malo (puno više) komplikovan, bez ubacivanja u priču i onog mehaničkog sklopa sa planetarnim zupčanicima (između dva elektro motora/generatora) nije ispričano do kraja. Ako govorimo o hibridu koji ima pogon i na elektro motor i na motor sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Sent from my 5025D using Tapatalk
Ovo sto sam napisao gore se odnosi na hibride.
Da, MG je motor/generator, AC je naizmjenicni napon, DC je jednosmjerni napon.
Inverter samo sto konvertuje napon sa 200 na 600 ili vise (600V sam uzeo kao primjer) nego takodje pretvora monofazni u trofazni.
Istina je da su hibridi 4-5 puta komplikovaniji od EV, zato mislim da samo jedan proizvodjac radi to kako treba. Ostali su manje vise sprdnja.
Npr kod Toyote imas ICE (internal comb. engine ili benzinski motor, MG1, MG2, kompresor od klime, inverter, bateriju.
MG1 je direktno spojen sa ICE i ima 5 zadatka - startovanje ICE, da puni bateriju ili/i da snabdjeva MG2, da asistira ICE-u na WOT, da zavrti ICE u prazno u slucaju kada je baterija puna a vozi se nizbrdo ili se koci (kada MG2 puni) i da odredi stepen prenosa (eCVT).
MG2 je preko diferencijala spojen sa pogonskim tockovima i ima 2 zadatka - da pokrece tockove i da puni bateriju/uspori auto prilikom kocenja u RECHARGE modu.
Jako komplikovan ali ispeglan proces da nemas pojma sta se desava ispod haube ako ne pratis monitor.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks