kad je kredit vezan euriborom, rata može da varira.. sad je bez većih oscilacija, ali ako bi drastično porastao vjerovatno bi i banke nekako to ublažavale jer ni njima nije u interesu da stranka prestane sa uplatom rata..
ako kupuješ stan od fizičkog lica, pare idu po ugovoru na njegov račun..
krediti su manje više isti svuda, možda malo su povoljnije NLB i Podgorička, ali neke banke imaju dogovore sa investitorima, pa kad kupiš kod tih firmi, manje su kamate..
za 50000 na 20 godina, vratićeš oko 85-90000, pa izračunaj ratu..
Da dam svoj skromni doprinos i da napravim jednu ispravku/dopunu.
Ja klijente savjetujem da ne otvaraju životno osiguranje zbog pokrića za kredit, nego tzv. riziko polisu koja spada u neživotna osiguranja (iako je meni mnogo veća provizija ako klijentu napravim polisu životnog osiguranja). Možete bilo koje od te dvije vrste polise da napravite zbog kredita, obadvije su validne za banku jer obezbjeđuju pokriće. Čak i ako već imate štednu polisu životnog osiguranja, smatram da je pametnije otvoriti riziko polisu zbog kredita, a ne da štednu polisu vinkulirate u korist banke. A ako klijent nema štednu polisu, obično tada na izdvajanje novca koje je neophodno da bi se otvorila polisa zbog pokrića kredita gleda kao na trošak, pa je stoga bolje da taj "trošak" napravi kroz riziko polisu, manje će ga "koštati" (može odjednom, može na 20-ak godina u godišnjim ratama ili u mjesečnim ratama).
I raspitajte se kod više osiguravajućih kuća, jer znatno varira iznos riziko polise, modalitet plaćanja, procedura dobijanja, pa i neki drugi uslovi za dobijanje polise (kod nekih lakše kod nekih komplikovanije). Možda vam i sama banka ponudi da vam završi riziko polisu. Ili će vam reći pođite u tu i tu osiguravajuću kuću (ali znajte da im možete priložiti polisu i neke druge osiguravajuće kuće a ne one na koju bi vas oni eventualno uputili).
Last edited by savjetnik u osiguranju; 22-08-12 at 15:06.
I ti mene zaveza da gledam ljude kao na 10 centi čini mi se
Ako kažeš da su kamate visoke, nećeš im rteć ništa novo i ništa što ne znaju.
A ako se vratiš na počtak priče, niko nije rekao da kamate nijesu visoke.
To što kažeš stoji, drugi je problem ako ti banka u ugovoru o kreditu naglasi vrstu polise koja ti treba.
Ne vjerujem da ijedna banka ograničava korisnika kredita koju će osiguravajuću kuću da izabere, eventualno ga uputi na neku sa kojom ima sklopljen ugovor. To je izbor korisnika kredita.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Samo da dodam da će banka uvjek rađe prihvatiti riziko polisu nego polisu životnog osiguranja, tako da će, ako uopšte naglašava vrstu polise u ugovoru, prije naglasiti da traži riziko polisu.
Samo da ne ispane sada da "otvaram oči" bankama. Mada, pravo govoreći, u bankama nemaju previše predstave o ovim stvarima. Dešavalo se da mi se klijent obrati jer mu treba polisa za kredit i kaže mi kako su mu u banci rekli da mu treba to i to, a ja mu onda napravim drugačiju polisu od onoga kako su mu oni rekli (ali koja svakako ima tačno toliko i takvo pokriće kakvo banka traži), pa onda klijent opet pođe u banku i da im tu polisu, a oni je čudno gledaju i pitaju se kako sad to, ali onda čitajući shvate i prihvate da je to upravo ono što im je potrebno.
Upravo tako. Nijesam ni rekao da banka ograničava/uslovljava korisnika kredita.
Pa iz kojeg od ova dva razloga se mora vraćati toliko više novca od iznosa dobijenog kredita? Ili iz obadva razloga?
Shvatam ako se kao opravdanje navodi da je skupa pozajmica novca koju banke vrše da bi nabavile sredstva (mada se tu onda otvara i pitanje iz kojeg/čijeg novca nam banke daju sredstva/kredit, da li iz nekog virtuelnog novca – ali ostavimo te teme sada), ali zašto se onda kao opravdanje navodi da novac neće isto da vrijedi za 20 godina kao što vrijedi sada? Kao što reče "fotograf": neće banka da sjedi skrštenih ruku tih 20 godina već će da obrće pare. Jer, pitam se (u obrnutom scenariju), da li će možda banke smanjiti ratu kamate koju klijent treba da vraća ako neke/nekih godina odlično posluju i zarađuju, ili ako se euribor smanji (ovo pitanje u vezi odnosa rate za otplatu i euribora je već postavljeno i na drugoj temi na ovom forumu i nije dat odgovor, tj. dat je odgovor koji ne ide u prilog bankama).
Dakle, ako se kaže:…zašto rata raste kad euribor raste, ali se ne smanjuje kad euribor pada?
I zašto se navodi podatak/argument da se država zadužuje sa 8% pa "kako će banke da daju manje kamatne stope na kredite". A što ako/kad se država uopšte ne zadužuje? Kamate na kredite su (čini mi se) bile ovako velike (i čak i još veće) i u periodu kada se CG nije ovako zaduživala i kada je sve cvjetalo.
I digresija nevezana za ovo (ili vezana?): banka neće dati klijentu više novca od ugovorenih npr. 5% na oročenu štednju, pa i ako te godine zaradi grdne milione eura – klijentima će dati tačno onih 5%, a ostalo sebi. "Ne znam zašto sam ovo rekao, ali neće da škodi, a ako ne škodi znači da koristi."
Uglavnom, niko ne sili ljude da uzimaju kredite, imaju uslove koje prihvataju potpisivanjem ugovora i tu je kraj priče. Je li to mnogo ili malo, pošteno ili nepošteno – to je tako kako je, pa ko voli nek izvoli.
Last edited by savjetnik u osiguranju; 22-08-12 at 18:01.
Drug me zamolio da mu se raspitam; htio je kupiti neki auto tu do 3-4 hiljade pa ga zanima za kredit, moze li ga dje podic, koja mu je solucija najbolja i sta sve treba da uradi da zavrsi taj proces.
fala
Bolje da se drug sam raspita i odluci. Ovako preko foruma, nece da mogne. Vise ce ga glava zaboljet na tu temu.
Nek stavi zadatak da napravi sebi neku vrstu tendera i ide od banke do banke sa pitanjima :
1) ja bih da dignem kredit do 4 000 EUR
2) na koliko rata najvise/najmanje mogu da otplatim
3) kolika rata ce mi biti u jednom/drugom slucaju
4) dobijam li koji benefit
5) sta su neophodni papiri
I kad stavi na papir sta mu je koja banka dala kao odgovore na ta pitanja, valjda ce mu bit jasnija situacija.
" Damn the cargo, we'll be on our way tonight "
Koliko će novca sumarno vratit određuje kamatna stopa. Neče banke da sjede skrštenih ruka 20 godina, jer banka ne može ref liniju da povuče na toliko dug period, a plus ne otplaćuju se svi krediti dan u dan.
Banka povećava ili smanjuje kamatnu stopu samo u onim slučajevima kad je to precizirano ugovorom, i samo ako je taj ugovor o kreditu u skladu sa regulativom CBCG. Svako kršenje tih pravila može da povuče za sobom oduzimanje licence za rad, tužbe obudsmana i slično.
Jedini je problem što dosta ljudi ne pročita od čega se sastoji kamata, pa se javi naknadna pamet.
Poslovanje banke ne utiče na tvoju ratu kredita.
Ko ti kaže da se rata ne smanjuje smanjenjem EURIBORA? Neću grube riječi upotrebljavati, ali to svakako nije istina.
Neke banke imaju klauzulu ako dođe do promjene EURIBORA manje od 0.1% da neće vršit usklađivanje, ja znam samo za jednu u CG takvu, ali kod većine banaka se usklađivanje radi nakon 3,6 ili 12 mjeseci.
I to su banke obavezne zbog ugovora koji su potpisale sa tobom.
Ti ako znaš takvih primjera, pravac obudsman i CBCG i prijavi. Siguran sam da će spor bit riješen u tvoju korist.
l
Podatak se navodi zato što je država, ili bi trebalo da je, najsigurniji platiša kredita. Bolji od bilo koje privatne firme. A kako država ima kreditni rejting to definiše rizik koji banka preuzima plasiranjem sredstava u tu državu. A banka u CG je akcionarsko društvo, firma kao i sve druge sa specifičnom vrstom djelatnosti.
Banka daje 5% ili ono što je precizirano u ugovoru. Nema začkoljica ako bude ovo ili ako bude ono...
Tačno, niko te ne sili za kredit, dok za polisu moraš kako ti se neće
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Za auto kredit mu je najpovoljnija Societe Generale ukoliko su mu primanja preko njih, negdje oko 9% kamate i nema troskova obrade.
Evo link
http://www.societegenerale.me/mn/?part=3121
Last edited by fotograf; 23-08-12 at 07:53.
Stalno zaposlenje u "dobroj firmi".
Plata preko banke.
Rata da ne bude veća od pola primanja.
Ako nema drugih kredita, možda može proć i bez žiranta, naročito ako radi u dobroj firmi. U protivnom jedan eventualno 2 žiranta.
Od papira, administrativna zabrana za njega, i eventualno za žiranta.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Ne moraš (ni) polisu ako nećeš kredit, zar ne? Polisu moraš već ako uzimaš kredit (razumljivo, jer je polisa jedina stopostotna garancija, jedina 100% sigurna/naplativa, a time i jedina 100% sigurna za banke kao obezbjeđenje za kredit; naravno da banke neće više da se pouzdaju u žirante i hipoteke - pa koliko oglasa za prodaju nekretnina od strane banaka nalazimo svaki dan u novinama). A pošto te niko ne sili za kredit, to znači da te ne sili ni za polisu.
al si prisiljen da uzmes oboje
Me, myself and I
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Ja se dobri moj hercules ne razumijem najbolje u benkarske stvari, pa neću ići da prijavljujem, samo sam prenio nešto što su drugi pomenuli na ovom forumu. Sjećaš li se što je napisao keDOWN na jednoj drugoj temi, ne tako davno - sjećaš li se diskusije u kojoj si i ti učestvovao?
Evo ja se razumijem pa ti kažem da te narodske priče ne važe u realnosti. Kad bi banke tako poslovale, niko zdravog razuma ne bi nikad uzeo kredit.
Kao što sam rekao moje iskustvo nije takvo da banka to može tek tako da radi. I siguran sam da bi do sad bilo reakcija odnosnih organa u korist klijenta da se to zaista dogodilo.Moje iskustvo za ove 4 godine nije takvo da to banka može tek tako da radi, i ovdje gdje ja radim sigurno toga nema
Dijelom je to zahvaljujući regulativi.
Ne idemo u širinu, nego krenusmo o prisiljavanju pa ja pomenuh kad nešto moraš a kad ne.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Cijena goriva 2000 je bila 1 DM ili 0,50 €, toliko o vrijednosti novca i protoku vremena.
Kako ne idemo u širinu? Evo ja bih sada mogao još više u širinu, pa da kažem da te niko ne prisiljava da kupiš auto, a samim tim ni polisu autoodgovornosti.
Ali to dvoje ide zajedno, u paketu. I tako se reguliše problem nadoknade štete trećem licu u saobraćaju.
Nego, ovdje je tema stambeni krediti, pa mi se ne sviđa da mnogo skrećemo i krivudamo, jer ćemo ipak otići u širinu.
Jes, ali stan ako kupiš za keš ne treba ti polisa životnog osiguranja i slično, dok auto ako kupiš za keš treba. Poenta cijele priče.
Ali ajd, neka bude kako ti kažeš.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Pa zar je to poenta?
Naravno da ne treba nikakva polisa ako se stan kupi za keš. Čemu služi polisa ako se stan kupi na kredit? Čemu služi polisa autoodgovornosti (bez obzira da li se auto kupi na kredit ili za keš)? Ali nemoj dalje da širimo molim te, nego da prepustimo prostor priči o stambenim kreditima.
Retorika vam je svima jača strana nema priče-
Poenta bijaše nešto drugo, što ti je (ne)namjerno promaklo ali nema veze drugi put. Tema su stambeni krediti.
Loše stvari dolaze u paketu, za dobre stvari treba vremena.
Jedno laicno pitanje. Na koji nacin banka koristi polisu zivotnog osiguranja kao pokrice?
A man,as a general rule,owes very little to what he is born with.A man is what he makes of himself
Aktivira se polisa u korist banke isključivo u slučaju smrti korisnika kredita. To je pokriće za banku da se otplati dug za kredit u slučaju smrti klijenta. Kao što sam ranije rekao, postoje dvije vrste polisa (uzmimo za primjer da je iznos kredita 20.000 eura, što znači da banka traži polisu sa osiguranom sumom od 20.000 eura za slučaj smrti klijenta):
1. Riziko polisa. Klijent umre (usljed bolesti) ili pogine - osiguravajuća kuća isplati banci dug za kredit. Familija ne razmišlja dalje o vraćanju kredita.
2. Štedna polisa životnog osiguranja (pretpostavimo da je ugovorena sa osiguranom sumom od tačno 20.000 eura za slučaj smrti usljed bolesti, a ne sa većom, pa je onda osigurana suma za slučaj smrti usljed nezgode 40.000 ili 60.000 eura, s obzirom da je ona jednaka dvostrukom ili trostrukom iznosu, zavisno od toga koji se program izabere).
a) Klijent neke godine umre usljed bolesti, a ostalo je da otplati još 14.000 eura za kredit. Osiguravajuća kuća banci uplati taj dug od 14.000 eura, a 6.000 eura i do tada ostvarenu/pripisanu dobit isplaćuje nasljedniku/familiji (onome/onima ko je naveden u polisi kao nasljednik - a ako niko nije naveden onda su to zakonski nasljednici). Familija ne razmišlja dalje o vraćanju kredita.
b) Klijent neke godine umre usljed nezgode, a ostalo je da otplati još 14.000 eura za kredit. Osiguravajuća kuća banci uplati taj dug od 14.000 eura, a 26.000 eura (ili 46.000 eura, zavisno od toga koji je program izabran) i do tada ostvarenu/pripisanu dobit isplaćuje nasljedniku/familiji. Familija ne razmišlja dalje o vraćanju kredita.
Jedna napomena (mada pretpostavljam da je to jasno iz već napisanog), s obzirom da klijent može da ima polisu životnog osiguranja i sa osiguranom sumom koja je veća od iznosa kredita: Ako klijent od ranije ima polisu životnog osiguranja sa iznosom osigurane sume većim od 20.000 eura, npr. 25.000 eura, ili je uzme na takav iznos prilikom dobijanja kredita, tada je osigurana suma za smrt usljed nezgode 50.000 ili 75.000 eura, pa bi se u slučaju smrti klijenta banci platilo onih 14.000 eura duga za kredit, a ostatak, zajedno sa pripisanom dobiti, analogno objašnjenom pod "a" i "b", isplatio bi se nasljedniku/nasljednicima.
Last edited by savjetnik u osiguranju; 23-08-12 at 17:44.
There are currently 1 users browsing this thread. (0 members and 1 guests)
Bookmarks